Mamino Sunce | broj 77.

procesa sazrijevanja imuniteta u
djetinjstvu.
MOŽEMO LI ŠTO UČINITI
DA DODATNO OJAČAMO
IMUNITET?
Pokazalo se da je u tom
pogledu pravilna prehrana
izrazito bitna i to od najranije
životne dobi. Dokazano je da
djeca na prehrani majčinim
mlijekom manje obolijevaju od
infekcija probavnog, dišnog
i mokraćnog sustava, jer
se putem majčinog mlijeka
predaju već gotove zaštitne
imunološke komponente.
Također se vidjelo da majčino
mlijeko ima pozitivan učinak na
izgradnju crijevnog mikrobioma
(dobrih bakterija) što priječi
naseljavanje štetnih uzročnika
i pozitivno stimulira djetetov
imunološki sustav. I kasnije je
za imunološko funkcioniranje
važno da je prehrana
raznovrsna tj. da se unosi
dovoljno svih glavnih hranjivih
tvari, kako bi dijete imalo
dovoljno energije, ali i vitamina
i minerala koji sudjeluju u
odvijanju mnogih metaboličkih
i imunoloških procesa. Ako se
radi o izbirljivom djetetu, za
koje postoji vjerojatnost da to
nije tako, vitamine i minerale
možemo suplementirati
pripravcima prilagođenim dobi.
Bitno je izbjeći anemiju djeteta,
jer ona također predisponira
nastajanje infekata.
Probiotici također mogu imati
pozitivnu ulogu u smanjenju
rizika infekcija. Naime studije
su pokazale da dulje korištenje
probiotika u zimskim mjesecima
snizuje rizik za respiratorne
infekcije u kolektivu. Najviše
uspjeha pokazale su kulture
Lactobacillus rhamnosus GG
(LGG) i Lactobacillus casei
pa se u tom pogledu i najviše
preporučaju.
Suprotno tome, prečesta
i neopravdana uporaba
antibiotika može narušiti
neke imunološke mehanizme,
prvenstveno mikrobiom našeg
probavnog trakta i učiniti ga
podložnim za prerastanje
nepovoljnih vrsta bakterija koje
kao posljedicu mogu uzrokovati
značajne tegobe (proljeve,
bolove u trbuhu itd), a također
dodatno negativno usmjeriti
naš imuloški sustav. To može
predisponirati neke imunološki
posredovane kronične bolesti
kasnije u životu. Zbog svega
navedenog na liječnicima je
velika odgovornost u indiciranju
antibiotske terapije samo u
slučaju bakterijske infekcije, što
ne bi trebalo biti često jer je
većina infekcija dječje dobi ipak
virusna.
Danas se puno govori i o
prirodnim stimulatorima
imunosti tipa beta glukana,
ehinacee, matične mliječi,
kolostruma, laktoferina. Za
sada su rezultati znanstvenih
studija dosta nekonzistentni oko
uspješnosti tih pripravaka. Ipak,
zna se da pripravci nisu škodljivi
i da mogu pospješiti određne
pozitivne efekte, stoga se mogu
primjenjivati.
Redovno cijepljenje također
doprinosi obrani od točno
određenih infekcija koje su prije
uvođenja cjepiva uzrokovale
epidemije tih bolesti. Djecu
sklonu infekcijama dišnog
sustava korisno je cijepiti i
protiv Pneumokoka koji je
upravo čest uzročnik infekcija u
dječjim kolektivima. Radi toga
ovo cjepivo je od 2019. ušlo
u redovni, obvezni kalendar
cijepljenja u RH.
Ono što bih još naglasila je da
su igre na zraku, provjetravanje
prostorija, redovna higijena te
dovoljno sna također faktori koji
značajno utječu na zdravlje djece
i ne treba ih zaboraviti.
ŠTO NAS TREBA ZABRINUTI?
Ukoliko se usprkos svemu
dijete jako često razbolijeva,
što znači da ima više od osam
infekata godišnje ili učestalo
ima bakterijske infekcije, tj.
potrebu liječena antibioticima,
potrebno je svakako o tome
razgovarati s pedijatrom. U tom
slučaju možda će biti potrebne
neke pretrage kao bi se
provjerile osnovne imunološke
komponente djeteta, a također
se analizirali i mogući drugi
rizici koji mogu potaknuti
infekte: boravak u kolektivu,
postojanje uvećane treće tonzile,
anemičnosti, slabija uhranjenost
i slično.
Poliklinika za dječje bolesti Helena
Kneza Branimira 71, Zagreb
info@poliklinika-helena.hr
01 231 0067
www.poliklinika-helena.hr
MaminoSunce
19