Zasto liberalizam_w

ZAŠTO LIBERALIZAM NIJE USPIO
nom vlašću preko izabranih državnih službenika. Naš izborni
sustav, međutim, danas se više doima Potemkinovim selima
koja imaju za cilj osigurati privid slaganja stanovništva s
osobom koja će imati neusporedivu moć arbitriranja nad domaćom
politikom, međunarodnim aranžmanima i, naročito,
odlukama oko mogućega ulaska u rat.
Ovako jasna svijest o postojanju udaljene vlade i nepostojanju
kontrole nije problem koji bi trebalo rješavati uspješnijom
i savršenijom verzijom liberalizma – prije će biti da je kriza
upravljanja kulminacija liberalnoga poretka. Liberalizam
je postavio sebi za cilj stvaranje društvenoga sustava u kojem
će povremeni pristanak biračkoga tijela biti dostatan za
uzdizanje upravljačke klase sastavljene od „primjerenih karaktera“,
tj. onih koji će, ako nam je ovdje dopušteno poslužiti
se neusporedivim riječima Alexandera Hamiltona, skrbiti
za „trgovinu, financije, pregovaranje i rat, a sve su to ciljevi
koji imaju čara za one kojima ta strast upravlja“. Arhitekti toga
sustava naumili su potaknuti građane da se usredotoče
na privatne interese – res idiotica koju su nazvali „republika“.
Postoje li teškoće „u njezinu održanju“, republika se ne može
održati ako ne postoje „stvari od javnoga interesa“. Vjerovanje
da liberalizam može postići modus vivendi poticanjem
nedostatka brige za javni život kulminiralo je u gotovo potpunu
odvajanju vladajuće klase te nastanku građana koji nisu
cives.
22
ekonomija
Potištenost se građana ogleda u ekonomskom nezadovoljstvu.
Iako se građane sve više naziva „konzumentima“,
sloboda kupnje svakoga zamislivog potrošačkog dobra jedva
može ublažiti raširenu ekonomsku zabrinutost i nezadovoljstvo
sve većom nejednakošću – dapače, ekonomski vođe