12.01.2021 Views

glam017

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Glam MODNA IKONA<br />

Britanska glumica Tilda Swinton u protekloj se<br />

godini više nego ikad prije prošetavala po<br />

crvenom tepihu - početkom veljače, kao predsjednica<br />

žirija jednog od najuglednijih svjetskih<br />

festivala, Berlinalea, potkraj istog mjeseca<br />

na dodjeli Oscara, gdje je predala nagradu<br />

za sporednu žensku ulogu, potom na filmskim festivalima<br />

u Cannesu, Veneciji, na premijerama svojih filmova<br />

- od kojih “Julie” trenutačno izaziva najveću pažnju.<br />

U svakoj od tih prigoda mogli smo se iznova<br />

diviti njezinom jedinstvenom stilskom izričaju,<br />

zahvaljujući kojem je stekla status jedne<br />

od najvećih modnih ikona današnjice.<br />

Tilda Swinton po mnogočemu je vrlo<br />

osobita pojava u svijetu filma i mode. U<br />

posljednjih petnaestak godina nije bilo<br />

glumice čija je karijera bila toliko isprepletena<br />

modnim artizmom i koji je na nju<br />

toliko utjecao, osim, možda, Chloe Sevigny<br />

(obje ih, stoga, najvažniji vizionari<br />

mod ne avangarde često ističu kao svoje<br />

mu ze). Tilda je uvijek bila samo svoja i u<br />

svemu tome izrazito karizmatična, a sve<br />

to naglašavala je njezina neobična pojava:<br />

androgin izgled i blijeda put, kratka<br />

zalizana kosa te izražajno lice bez trunke<br />

make-upa nisu je nikada svrstavali u ka -<br />

tegoriju seks-simbola, ali je u svakom<br />

slučaju privlačila pažnju jer je bila - drukčija.<br />

Ponekad se različitost čini kao hendikep<br />

u moru prosječnosti koje vladaju<br />

medijima, ali Tilda je svoju neobičnost<br />

iskoristila na najbolji mogući način. To ne<br />

treba čuditi. Svijet mode je uvijek volio<br />

žene - i muškarce - snažnih osobnosti,<br />

koji se nisu bojali to istaknuti. Uz to, njezin<br />

neizmjeran glumački talent, ali i talent za<br />

odabir odjeće, neupitni su. Njezino lice u<br />

jednom trenutku podsjeti na Marlene<br />

Dietrich, a već u sljedećem na Goluma. Katkad<br />

izgleda kao da je sišla s Vermeerovih ili Botticellijevih<br />

slika, a takav joj je i raspon uloga: od zle vještice u<br />

“Narnijs kim kronikama” preko fatalne žene u<br />

“Benjaminu Buttonu” do Majke Božje u filmu “Vrt”.<br />

Katherine Mathilda Swinton, dijete sir Johna Swintona,<br />

generala škotske kraljevske garde, i Australke Ju -<br />

dith, rodila se 5. studenoga 1960. Odrasla je uz troje<br />

braće u Velikoj Britaniji, a dijelom i Njemačkoj, gdje je<br />

nje zin otac bio neko vrijeme stacioniran. Obitelj Swinton<br />

se spominje kao jedna od najstarijih obitelji u Škot -<br />

skoj, čiji se korijeni mogu pratiti do 9. stoljeća. Tilda je<br />

pohađala West Heath srednju školu za djevojke (išla je u<br />

isti razred s lady Dianom Spencer, budućom princezom<br />

od Walesa), a zatim fakultet Fettes, koji je ubrzo napustila<br />

i prijavila se kao volonterka za rad s djecom u Ke -<br />

niji i Južnoj Africi. Dvije godine poslije vratila se kući i<br />

upisala se na prestižno sveučilište u Cambridgeu, gdje<br />

je 1983. diplomirala političke i društvene znanosti.<br />

Odmah nakon studija posvetila se glumi - najprije u<br />

ka zalištu Traverse u Edinburghu, potom u Royal Shakes<br />

peare Company, a 1986. snimila je prvi film. Bio je to<br />

Alber<br />

Elbaz za<br />

Lanvin<br />

“Caravaggio”, biografska drama o renesansnom slikaru,<br />

koju je režirao Derek Jarman. Slavni redatelj odabrao ju<br />

je za tu ulogu jer ga je podsjetila na likove s Caravaggiovih<br />

slika, a bio je to i početak njihova velikog prijateljstva. Na<br />

početku karijere, mnogo prije nego što je postala muza<br />

modnih kreatora, nadahnula je tog velikog filmskog inovatora<br />

s kojim je snimala sve do njegove smrti 1994. Ne -<br />

zaboravne su njihove suradnje na filmovima “Posljednje<br />

od Engleske”, “Aria”, “Vrt”, “Ratni rek vijem” i<br />

“Wittgen stein”, ali svakako najdojmljivija je njezina<br />

interpretacija kraljice Isabelle u filmu<br />

“Edward II”. Tom ulo gom demonske kraljice,<br />

koja izdaje svog sup ruga homoseksualca te uz<br />

pomoć ljubavnika dolazi na vlast, osvojila je<br />

svoje prvo veliko priznanje - nagradu za najbolju<br />

glumicu na filmskom festivalu u Ve neciji<br />

1991. Mnoge je njezin lik asocirao na beskrupuloznu<br />

vladavinu Margaret Thatcher - što<br />

nije slučajno jer Jar man je bio veliki kritičar<br />

kontroverzne britanske premijerke.<br />

Posljednji film koji je Tilda snimila s<br />

De rekom Jar manom bio je “Pl avo”,<br />

na kon ko jeg je redatelj preminuo od<br />

AIDS-a. Njegova smrt ostavila je dubok<br />

trag na Tildu, a počast svom velikom prijatelju<br />

i mentoru odala je i lani, snimivši<br />

dokumentarac o njegovu radu i životu.<br />

Što se tiče umjetnosti, Tilda je uvijek<br />

bi la buntovna. S obzirom na svoj androgini<br />

izgled, više je puta glumila muškarca<br />

- u kazališnoj predstavi “Mozart i Salieri”<br />

tumačila je lik slavnog skladatelja, u filmu<br />

“Man To Man” glumila je ženu koja se preobražava<br />

u svog preminulog supruga, u<br />

hitu “Constantine” s Keanuom Reeve som<br />

bila je anđeo Gabrijel, a zanimljivu ulogu<br />

imala je i u filmu “Orlando”, snimljenom<br />

1992. prema romanu Virginije Woolf. Priča o<br />

muškarcu koji se rodio u 16. stoljeću, u doba kraljice<br />

Elizabete I., i živi do danas, a u međuvremenu<br />

promijeni spol te postaje žena (bez pomoći plastične<br />

kirurgije), odmah je stekla kultni status.<br />

Umjetnički senzibilitet Tilde Swinton nije ograničen<br />

samo na glumu: primjerice, 1995. je tijekom cijelog jednog<br />

tjedna - osam sati dnevno - spavala na javnom mjestu,<br />

u londonskoj galeriji Serpentine, što je bio dio njezinog<br />

nas tupa u instalaciji britanske umjetnice Cornelije<br />

Parker, a nastupila je i u videoradu Husseina Chalayana.<br />

Taj video britanskog modnog dizajnera turskog podrijetla<br />

prikazan je na Biennaleu u Veneciji 2005. Osim s<br />

Chalayanom, jednim od najvećih modnih inovatora da -<br />

našnjice, Tilda Swinton surađuje s nizozemskim dizajnerima<br />

Viktorom Horstingom i Rolfom Snoerenom. Kao<br />

njihova dugogodišnja muza, često je njihove avangardne<br />

i zahtjevne kreacije nosila na crvenom tepihu, a pojavila<br />

se i kao manekenka na njihovoj reviji za proljeće-ljeto<br />

2004. Izbor eksperimentima sklonih autora kakvi su<br />

Viktor&Rolf te Hussein Chalayan samo potvrđuje njezin<br />

sofisticirani modni ukus, u kojem ima mjesta i za kreacije<br />

Martina Margiele, Jeana Paula Gaultiera za modnu<br />

▲<br />

Snimci: Corbis/Red Dot (1) i Splash/Red Dot (1)<br />

163

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!