Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Glam IZLOŽBE<br />
Sva umjetnost je erotska, napisao je u<br />
svojoj knjizi “Ornament i zločin” češki<br />
arhitekt Adolf Loos. Ali nijedan umjetnik<br />
nije toliko slavio eros kao čuveni<br />
austrijski slikar Gustav Klimt, rođen<br />
prije 150 godina u Beču, gradu koji<br />
mu je posvetio cijelu ovu godinu. Opsjed nutost<br />
ženskom ljepotom, strašću i seksepilom<br />
umjetnika koji se smatra ocem austrijske se -<br />
cesije, doživjet će svi koji posjete i jednu od<br />
devet izložbi njegovih djela postavljenih u najvećim<br />
bečkim muzejima, a hoteli, kavane i<br />
slastičarnice potrudit će se da barem nakratko<br />
osjetite stil bečkog Ringa s prijelaza iz devetnaestog<br />
u dvadeseto stoljeće. U hotelu Grand,<br />
koji je otvoren 1870., u čiju je kavanu znao<br />
navratiti i Klimt, nude “Klimtov paket”: dva<br />
noćenja, ulaznicu za izložbu u Belvedereu,<br />
šampanjac Poljubac, koji je dobio ime po najpoznatijoj<br />
Klimtovoj slici, kao i Klimtov mramorni<br />
kolač. Lanac slastičarnica Aida nudi<br />
Klimtovu čokoladnu kocku. U kavani Gers tner<br />
možete naručiti Klimtovu tortu. Motivi tog<br />
kontroverznog umjetnika našli su svoje mjesto<br />
i u kolekciji bečke draguljarnice Frey Wille.<br />
I iz svakog izloga u najužem središtu grada<br />
gleda vas s raznih sitnica neka od uglednih<br />
bečkih dama koje su zalazile u njegov atelijer.<br />
Potkraj devetnaestog i početkom dvadesetog<br />
stoljeća Beč je bio četvrti po veličini grad u<br />
Europi. Imao je oko dva milijuna stanovnika i<br />
najbrojniju židovsku zajednicu. Posljedice<br />
industrijske revolucije iz 1848. i te kako su se<br />
osjećale. Mnoge zanatske radionice su propale,<br />
mnogi su ostali bez posla, carevala je prostitucija,<br />
harale su spolne bolesti (navodno ni -<br />
je bilo obitelji u kojoj barem netko nije imao<br />
sifilis), a za sitan novac i malo hrane siromašne<br />
djevojke bile su spremne na sve. Ipak, viši<br />
društveni slojevi i dalje su uživali u svojim vi -<br />
lama, priređivali raskošne balove i bankete, a<br />
car Franjo Josip I. dao sagraditi Ringstrasse -<br />
četiri kilometra dugačku ulicu koja je okruživala<br />
najuže središte grada i na kojoj su ubrzo<br />
“niknule” velebne palače, poput Parlamenta,<br />
Bečkog sveučilišta, Opere, Burgtheatera, Burze<br />
te Akademije likovnih umjetnosti, ali i brojne<br />
kavane, poput Centrala, Menagea, Hawelke ili<br />
Landmanna, u koje su zalazili slikari, pisci,<br />
glazbenici, disidenti i revolucionari... Iz tog<br />
labo ratorija dekadencije, kakav je Beč bio oko<br />
1900., iz te razapetosti između Freudove psihoanalize<br />
i Straussovih valcera, rodila se i<br />
umjetnost Gustava Klimta.<br />
Klimt nije po podrijetlu pripadao višim<br />
sloje vima društva. Rođen je 1862. u bečkom<br />
predgrađu Baumgarten i bio je drugo od sedmero<br />
djece iz siromašne kuće. Klimtova majka<br />
željela je postati glazbenica, ali joj se snovi ni su<br />
ostvarili, a njegov otac, graver po zanimanju,<br />
prebjegao je iz Češke i u Austriji se nije najbolje<br />
snašao. Spas iz te neimaštine Klimtu je nudila<br />
stipendija za Bečku školu za umjetnost i obrt<br />
koju je dobio kao četrnaestogodišnjak, a potom<br />
je završio i visoku umjetničku školu. Karijeru je<br />
započeo kao dekorativni slikar. Pa je tako s bratom<br />
Ernstom i kolegom Franzom Matschem<br />
od 1879. do 1883. oslikavao predvorje Muzeja<br />
povijesti umjetnosti. Ali od početka je pokazivao<br />
želju za novim i drukčijim. Znao je satima<br />
sjediti u kavani Menage i s arhitektima Josefom<br />
Hoffmannom, Ottom Wagnerom i Adolfom<br />
Loosom raspravljati i vrlo jasno izražavati nezadovoljstvo<br />
akademi zmom i eklekticizmom u<br />
umjetnosti na kraju 19. stoljeća (fin de siècle). Iz<br />
tih njihovih buntov nih kružoka rodila se 1897.<br />
secesija - novi umjetnički stil koji je želio spojiti<br />
umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada<br />
i općenito unijeti u umjetnost elegantnu<br />
profinjenost oblika i ornamenata. (U Njemačkoj<br />
je to bio Jugendstil, a u Francuskoj i<br />
Belgiji art nouveau.)<br />
Nakon što je osamdesetak akademika<br />
1893. jednoglasno ustvrdilo da su njegove<br />
slike Medicina, Filozofija i Pravda,<br />
kojima je oslikao aulu Bečkog sveučilišta, primjerenije<br />
za bordel (iako je za Filozofiju dobio<br />
nagradu na svjetskoj izložbi u Parizu 1900.),<br />
Klimt je demonstrativno vratio honorar, a ta<br />
tri djela odnio u dvorac Immendorf, gdje su<br />
1945. izgorjela. Njegovo slikarsko umijeće nitko<br />
nije osporavao, čak ga je i car Franjo Josip<br />
nagradio Ordenom za posebne zasluge, ali je<br />
tri puta odbijao njegovo imenovanje za profesora<br />
na likovnoj akademiji. Sve to bio mu je<br />
jasan znak da ne može računati na poslove<br />
koje će mu dodjeljivati država, pa se okrenuo<br />
portretiranju. Zbog čega je došao na prilično<br />
loš glas. Naime, po Beču se govorilo da je u<br />
svom atelijeru u 13. bezirku svlačio najpoznatije<br />
bečke buržujke i plemkinje, čije je portrete<br />
nazivao antičkim i biblijskim imenima da bi<br />
Bečki secesionisti: Anton Stark, Gustav Klimt,<br />
Kolo Moser, Adolf Böhm, Maximilian Lenz,<br />
Ernst Stöhr, Wilhelm List, Emil Orlik,<br />
Maximilian Kurzweil, Leopold Stolba, Carl<br />
Moll i Rudolf Bacher<br />
Iako je bio momak na lošem glasu, žene je privlačio<br />
kao magnet, a njegov neskriveni erotizam izazivao<br />
je netrpeljivost u dekadentnom Beču<br />
skrio njihov identitet. Neki povjesničari<br />
umjetnosti, primjerice, tvrde da je Klimtova<br />
Danaja zapravo Alma Schindler (poslije<br />
Mahler). Klimtov neskriveni erotizam izazivao<br />
je netrpeljivost u dekadentnom Beču, pa je<br />
slikar vrlo često bio u središtu skandala.<br />
No, unatoč tome, momak na lošem glasu<br />
žene je privlačio poput magneta. Neke su mu<br />
bile mecene, neke prijateljice, neke, pak, vrlo<br />
intimne prijateljice. Sretao ih je u Operi, na<br />
banketima, po raznim salonima koje su vodile<br />
otmjene bečke dame, nalazio se s njima po<br />
kavanama, bacao među njih zrnca ljubomore...<br />
Ali ne o buzdanu pohotu dopuštao si je i sa<br />
si romašnim djevojkama koje su mu kao<br />
▲<br />
Foto: AP (1), APIC (1), IMAGNO/Austrian Archives (2),<br />
Getty Images/Guliver (2) i Sipa/JLP (1)<br />
35
Change language