Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Glam IZLOŽBE<br />
I u jednom trenutku u loži s druge strane ugledala<br />
ženu za koju je u napadu ljubomore<br />
zaključila da ima najružniji šešir koji je vidjela<br />
i do nje - Gustava Klimta. A prijateljica njene<br />
sestre odmah je pričom popratila prozor: da<br />
je Klimt ludo zaljubljen u tu vrlo lijepu djevojku,<br />
da je nju i njenu obitelj, kao prijatelj njena<br />
očuha Carla Molla, pratio na putovanju po<br />
Italiji (s kojeg je redovito Emilie slao razglednice),<br />
da ju je poljubio pred jednom crkvom u<br />
Firenci te da se priča kako ju je i zaprosio.<br />
Emilie je u pauzi izišla iz lože i čekala u foajeu.<br />
U jednom trenutku ugledala je Klimta kako<br />
nosi piće Almi. Kad ju je primijetio, ponašao<br />
se kao da je to najnormalnije na<br />
svijetu. Imao je samo potrebu reći 4<br />
joj da Al ma piše operu prema Nietzscheo<br />
vim tekstovima i da želi da<br />
on osmisli kostime i scenografiju.<br />
Dvije žene neko su se vrijeme<br />
često sretale i Alma bi se svaki put<br />
potrudila pogoditi Emilie u živac<br />
nekom svojom aluzijom, na stojeći<br />
je obvezno i uvrijediti. No, afera je<br />
brzo prošla jer se umiješao Almin<br />
očuh, koji je, pod cijenu prijateljstva<br />
s Kli mtom, sačuvao pokćerkin<br />
ob raz. Nakon čega se Alma 1902.<br />
udala za kompozitora Gustava Mahlera. Gu -<br />
stav Klimt posvećivao je posebnu pažnju i<br />
Adele Bloch-Bauer, intelektualki koju je osobito<br />
zanimala njemačka, francuska i engleska<br />
književnost. Njezin suprug Ferdinand Bloch<br />
bio je bogati industrijalac koji je na Klimta bio<br />
strahovito ljubomoran. Ona je jedina žena<br />
koju je Klimt dva puta portretirao, 1907. i<br />
1912. Bila je sedam godina mlađa od Emilie,<br />
pametna, ali arogantna, razmažena, ostavljala<br />
je dojam patnice, a zbog podočnjaka i krhke<br />
konstitucija djelovala je bolesno. U nekoliko<br />
navrata je čak Emilie uvjeravala njenog muža<br />
da između Klimta i njegove supruge nema<br />
ništa, što je i sama vjerovala, dok nije otkrila<br />
kako su se jedne večeri, njoj pred nosom u<br />
kočiji odvezli na adresu na kojoj je, kako je<br />
Emilie poslije doznala, Adele imala stan. Vrlo<br />
važna osoba za Klimta bila je i Berta Zuckerkandl,<br />
novinarka i kritičarka Wiener Allgemeine<br />
Zeitunga i poslije Neue Wiener Journala.<br />
Često je dolazio u njezin sa lon, najprije<br />
u vili u Doblingu, a zatim na Rin gstrasse.<br />
Prijatelji su mu znali govoriti da je pravi sretnik<br />
i da se ne mora brinuti ako ga je ta ugledna<br />
bečka dama uzela pod svoju zaštitu. Uživao<br />
je i svu potporu barunice Sonie Knips, koju je<br />
portretirao 1989. S njom je imao kraću romansu<br />
prije negoli se udala, i upravo je ona “pronijela”<br />
takozvanu reform-haljinu koju je dizajnirala<br />
Emilie Flöge. Njezinu spavaću sobu u<br />
Villi Knips novinari su definirali kao nešto<br />
5<br />
1. Kabinet-sat Atmos švicarske urarske<br />
manufakture Jaeger-LeCoultre predstavljen<br />
u siječnju na svjetskoj izložbi visokog<br />
urarstva i draguljarstva u Ženevi. 2. Skica<br />
iz Klimtova bloka. 3. Pjenušac ‘Poljubac’.<br />
4. ‘Crkva u Cassoneu’ pojavila se 2010. na<br />
aukciji u londonskom Sotheby’su.<br />
5. Slavnog slikara u filmu je glumio John<br />
Malkovich. 6. Zagrada secesije u Beču<br />
između orijentalnog divana i francuskog<br />
boudoira. A počasno mjesto u njoj<br />
imao je portret koji je naslikao Gustav<br />
Klimt. Slikara je zaokupljala i Serena Lederer,<br />
supruga industrijalca i djevojka iz bogate kuće<br />
Pulitzer (rođak joj je bio Joseph Pulitzer). Nju<br />
je portretirao 1899., a šuškalo se i da je zapravo<br />
on otac njenoga sina Ericha.<br />
Neko vrijeme sve njegove misli vrtjele su<br />
se oko plesačice Cleo de Merode, koja se<br />
u filmu o Klimtovu životu, u kojem slavnog<br />
slikara glumi John Malkovich, spominje<br />
kao Lea de Castro. A zapravo joj je pravo ime<br />
Cleopatra Diane de Merode i kći je slikara<br />
Carla von Merodea. Slovila je za ljepoticu razdoblja<br />
belle epoque, a Klimt ju je upoznao u<br />
Parizu. I, kažu, bio zaluđen njome. No, slavna<br />
plesačica - kojoj je ljubavnik bio i belgijski kralj<br />
Leopold II., a slikar Henri Toulouse de Lautrec<br />
naslikao ju je na plakatu za slavni pariški kaba-<br />
6<br />
ret Folies Bergere - nije ga ni spomenula u svojoj<br />
autobiografiji. Gustav Klimt umro je u veljači<br />
1918. Neki kažu od upale pluća nakon teške<br />
gripe, dok drugi izvori tvrde da je kao posljedicu<br />
sifilisa dobio moždani udar i za dva tjedna<br />
umro. Dok je još mogao komunicirati, navodno<br />
je zamolio da mu pozovu Emilie.<br />
Nakon njegove smrti Emilie Flöge sasvim se<br />
posvetila svom butiku u koji je s putovanja u<br />
London i Pariz donosila šarm i duh Coco<br />
Chanel i Christiana Diora. U vremenima koja<br />
su nagoviještala Drugi svjetski rat uspjela je<br />
spasiti mnoge Klimtove slike, ali do smrti je<br />
u sebi nosila žal što na njego vom“Poljupcu”<br />
nisu njih dvoje, iako su za tu sliku zajedno po -<br />
zirali, već njihova ljubav viđena očima samoživog<br />
slikara.<br />
A ostale muze? Alma Mahler bila je u braku<br />
s Gustavom Mahlerom do njegove smrti 1911.<br />
Zatim je ljubovala sa slikarom Oscarom Ko -<br />
kos chkom. Potom se udala za arhitekta Waltera<br />
Gropiusa, od kojeg se razvela, a njezin<br />
treći suprug bio je pisac Franz Werfel s kojim<br />
je živjela u Americi. Mnogo godina kasnije<br />
preko zajedničkih prijatelja raspitivala se kako<br />
je Emilie. Zaboravila je svoju kapricioznost i<br />
sjetila se žene koja je toliko značila muškarcu<br />
od kojeg je dobila prvi poljubac.<br />
Adele Bloch-Bauer je 1925. dobila meningitis<br />
i umrla. Posljednja joj je želja bila da njezin<br />
suprug sve Klimtove slike koje je posjedovala<br />
daruje bečkoj galeriji. Na žalost, one su<br />
1938., nakon pripajanja Austrije Njemačkoj,<br />
konfiscirane. Ferdinand Bloch-Bauer je pobjegao<br />
u Češku, a zatim u Zürich, gdje je umro.<br />
Za života nije uspio vratiti Klimtovu kolekciju.<br />
Ali je to 2005. uspjelo njegovoj nećakinji Mariji<br />
Altmann, koja je živjela u Los Angelesu. Među<br />
pet slika koje su joj vraćene u vlasništvo, bio je<br />
i portret Adele Bloch-Bauer. No, vrlo brzo slika<br />
je prodana kolekcionaru Ronaldu Lauderu za<br />
135 milijuna dolara. I jedno vrijeme bila najskuplje<br />
plaćena slika na svijetu. On ju je kupio<br />
za Neue Galerie na Manhattanu. Tako je Adele<br />
postala - Njujorčanka.<br />
■<br />
Foto: AP (2), Getty Images/Guliver (1) i IMAGNO/Austrian Archives (1)<br />
37
Change language