03.01.2013 Views

ICT - infotrend - onLine

ICT - infotrend - onLine

ICT - infotrend - onLine

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>ICT</strong><br />

Informatička tehnologija u poslovanju<br />

Hrvatsko<br />

tržište<br />

2008/2009<br />

<strong>ICT</strong> u medicini<br />

i zdravstvu:<br />

Traže se<br />

specijalisti<br />

Turizam i Internet<br />

u doba krize<br />

ISSN 1330-0393<br />

Broj 169<br />

3/2009<br />

CIJENA:<br />

32 kn<br />

4,5 €<br />

8,5 KM<br />

Denis<br />

Jašarević<br />

Direktor<br />

Infinitas Grupa<br />

PRILOG<br />

e Government<br />

Dostupnost<br />

službenim<br />

informacijama<br />

i dokumentaciji


Naslovna<br />

stranica<br />

Denis<br />

Jašarević<br />

Direktor<br />

Infinitas Grupa<br />

Snimio:<br />

Dražen<br />

Lapić<br />

INFOTREND<br />

Prvi hrvatski časopis za<br />

informatiku u poslovanju<br />

Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne<br />

publikacije, grafičke i prigodne usluge<br />

Rockfellerova 47, 10 000 Zagreb<br />

Tel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215<br />

e-pošta: redakcije@trend.hr<br />

Direktor: Ružica Burger<br />

Tel. 01/23 44 666<br />

Zamjenica direktora:<br />

Suzana Hostnjak<br />

e-pošta: admin@trend.hr<br />

Glavni i odgovorni urednik:<br />

Branko Kosec<br />

e-pošta: bkosec@trend.hr<br />

Urednik web izdanja:<br />

Krešimir Višnar<br />

e-pošta: kresimir@trend.hr<br />

Urednik: Saša Kosec<br />

Stručni urednici:<br />

Marijan Prević<br />

Tomislav Žganec<br />

e-pošta: redakcije@trend.hr<br />

Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović<br />

Jezična obrada: Goran Ćaćić<br />

Marketing:<br />

Nataša Bolješić<br />

Ivan Knežević<br />

e-pošta: marketing@trend.hr<br />

Odjel pretplate:<br />

Tel. 01/23 44 666<br />

Faks 01/24 42 215<br />

e-pošta: pretplata@trend.hr<br />

Pretplata (poštarina uključena):<br />

HRVATSKA: 12 brojeva 320 kn<br />

INOZEMSTVO: 12 brojeva 70 ¤<br />

Žiro-račun:<br />

HAAB 2500009-1101212728<br />

Grafičko oblikovanje i prepres:<br />

P<strong>ICT</strong>ORIS d.o.o., Zagreb<br />

www.pictoris.hr<br />

Tisak: AKD<br />

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i<br />

stručno, no izdavač ne može odgovarati za<br />

posljedice njihove primjene.<br />

Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju<br />

se nužno sa stajalištem redakcije.<br />

Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa<br />

zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost,<br />

a za možebitnu suradnju potreban je<br />

prethodni pismeni ili telefonski dogovor.<br />

Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije<br />

izričito unaprijed dogovoreno.<br />

Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno<br />

prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično<br />

bez pismenog odobrenja izdavača.<br />

info<br />

Uvodnik<br />

Lijek zvan<br />

Internet<br />

Pripremajući teme za ovaj i planirajući slijedeće brojeve<br />

InfoTrenda, ne možemo se oteti dojmu da su dvije, u ovom<br />

trenutku najpopularnije riječi u nas, Kriza i Internet.<br />

www.trend.hr<br />

Materijale za obje teme koje u ovom broju obrađujemo – <strong>ICT</strong> u<br />

medicini i zdravstvu i <strong>ICT</strong> u turizmu, pripremali su iskusni istručnjaci.<br />

I kroz obje se provlači ista misao vodilja – informatička tehnologija je ta<br />

koja upravo u teškim vremenima može pokazati svoju punu vrijednost,<br />

pomažući u izlasku iz krize optimizacijom proizvodnih i poslovnih<br />

procesa.<br />

Nemojte propustiti na 30. strani:<br />

Medicinska je struka jedna od onih koje su brzo i sveobuhvatno<br />

prihvatile prednosti informatičke tehnologije i elektroničkog<br />

priopćavanja, prednosti Interneta, dostupnost informacijama<br />

umrežavanjem, pa sve do raznih tehnologija kojima se u medicini i<br />

zdravstvu omogućuje napredak... Medicinska informatika danas ima<br />

posebno važnu ulogu u oblikovanju sustava zdravstvenih informacija<br />

u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkih informacijskih sustava koji<br />

bez postojanja računalne tehnologije ne bi ni postojali.<br />

Poruka na 42. stranici:<br />

Odnos turizma i informacijsko-komunikacijskih tehnologija oduvijek<br />

se smatra obostrano poticajnim i inovativanim. Kao i prije 50-60<br />

godina, kada je započeo razvoj globalnih distribucijskih sustava (GDS),<br />

tako i danas mnoge tehnologije svoju prvu implementaciju dožive<br />

u turizmu. Jednako tako, potrebe i zahtjevi koje dolaze iz turističke<br />

industrije potiču iznalaženje novih <strong>ICT</strong> rješenja... nameće se neminovan<br />

zaključak - svi sudionici u turizmu trebat će svoje poslovne strategije<br />

preispitati, polazeći od rastućih trendova u online prodaji i korištenju<br />

mobilnih tehnologija. Tim prije što je mobilna industrija u ovom<br />

trenutku otpornija na krizu u odnosu na druge.<br />

Odgovori za budućnost:<br />

Prava vrijednost ovogodišnjeg sajma CeBIT nije bila u broju paviljona<br />

i izložaka već u porukama vrhunskih stručnjaka u kojima ukazuju na<br />

mogućnosti koje tehnologija nudi za rješavanje ključnih gospodarskih i<br />

društvenih potreba.<br />

Pročitajte na 12. stranici naš izvještaj sa sajma CeBIT, možda u<br />

njemu nađete odgovore koji su vam potrebni za planiranje budućeg<br />

poslovanja.<br />

169/03/2009 infoTrend 3


carpio-ERP<br />

Carpio web Akademija<br />

carpio.dyndns.biz<br />

4 infoTrend 166/12/2008<br />

Kao preduvjet uspješnog poslovanja, imperativ je<br />

zauzdavanje internih troškova.<br />

To je moguće<br />

ali samo<br />

uz informatičku koordinaciju<br />

i povezivanje svih odjela tvrtke<br />

najkompletniji programski sustav<br />

za graditeljstvo<br />

isplativost i brz povrat uloženog<br />

već od 215 EUR po aplikaciji*<br />

Carpio d.o.o.<br />

CMP Savica Šanci 129<br />

10000 Zagreb<br />

tel.01/2371-621<br />

www.carpio.hr<br />

*Neke aplikacije su funkcionalno vezane i ne mogu se kupiti zasebno. Navedena cijena vrijedi za non-sql verziju minimum 5 radnih mjesta


U ovom broju<br />

12 Poruke sajma CeBIT 2009<br />

Tehnologijom protiv<br />

gospodarske krize<br />

Od tehnološke izložbe nastoji se napraviti i značajan<br />

političko-poslovni forum. Kako bi se naglasila važnost<br />

i utjecaj <strong>ICT</strong> industrije na nacionalna gospodarstva,<br />

održan je niz skupova političara i gospodarstvenika EU<br />

i ostalih zemalja, „Cebit Global Conference”. Tako je<br />

Chris O’Connor, potpredsjednik razvoja IBM-a kao glavne<br />

inovacijske trendove u 2009. naveo: Virtualizaciju,<br />

Cloud Computing, Energetsku učinkovitost, Sigurnost,<br />

Upravljanje imformacijama, Governance & Risk Management,<br />

Asset Integration & Convergence...<br />

6 WinDays2009<br />

Izaberi budućnost<br />

10 Istraživanje<br />

CLOUD prognoza<br />

16 Strana tržišta<br />

<strong>ICT</strong> novosti BiH<br />

18 Strana tržišta<br />

<strong>ICT</strong> novosti Srbija<br />

20 Osvrt<br />

Mudrošću<br />

protiv recesije<br />

24 Profil<br />

tvrtke<br />

Infinitas<br />

Grupa<br />

TEMA: <strong>ICT</strong><br />

u medicini i<br />

zdravstvu<br />

30 Ljudi i<br />

tehnologija<br />

Potrebni su specijalisti<br />

33 Ljekarništvo i<br />

informatizacija<br />

Poštujemo<br />

specifičnosti<br />

25<br />

34 Zdravstvena<br />

informatika<br />

Informatika pomaže<br />

reformi<br />

35 Simpozij<br />

Hrvatsko društvo za<br />

medicinsku informatiku<br />

36 Jadran<br />

informatika<br />

FIPS potpuno rješenje<br />

39 Zravstvo i B4B<br />

Smisao integracije<br />

40 Funkcija 13<br />

Sve radimo sami<br />

TEMA: <strong>ICT</strong> u<br />

turizmu<br />

42 Vrijeme novih<br />

strategija<br />

Turizam u doba krize<br />

45 <strong>ICT</strong> u hotelima<br />

Tehnologija za sve<br />

48 Malo<br />

poduzetništvo<br />

Elektronička<br />

komunikacija<br />

50 Rješenje za<br />

agencije<br />

WEB nekretnine<br />

BiroTrend<br />

51 Istraživanje<br />

O gospodarskoj krizi<br />

52 Vaš odmor<br />

Malta<br />

www.trend.hr<br />

GOVERNMENT<br />

eHRVATSKA<br />

01 Pitajte HIDRU<br />

Kako najjednostavnije i<br />

najbrže doći do potrebne<br />

službene informacije ili<br />

dokumenta<br />

05 Omega u<br />

Bolonjskom<br />

procesu<br />

Omega je softversko rješenje<br />

za održavanje fakultetskih<br />

kolegija i dijeljenje nastavnih<br />

materijala putem Interneta<br />

08 eGovernment<br />

vijesti<br />

165/11/2008 infoTrend 5


Iako su WinDaysi<br />

započeli kao tehnološki<br />

događaj, upoznavanje s<br />

konkretnim vrijednostima<br />

informacijskih tehnologija<br />

bila je osnovna tematska<br />

odrednica konferencije<br />

od njenog početka. Stalna<br />

promidžba tehnologije<br />

i njene primjenjivosti u<br />

svakodnevnom životu<br />

i poslovanju učinila je<br />

WinDayse najvećom<br />

poslovno-tehnološkom<br />

konferencijom u Hrvatskoj<br />

6 infoTrend 169/03/2009<br />

Microsoft ove godine uvodi novi koncept konferencije<br />

Stoga se, osim<br />

samih tehnologija,<br />

na Win-<br />

Daysima uvijek nastoji<br />

zorno pokazati konkretna<br />

korist informacijskih i<br />

komunikacijskih sustava.<br />

Jedna od iznimnih vrijednosti<br />

WinDaysa je također<br />

i okupljanje ključnih<br />

donositelja odluka iz<br />

privatnog, javnog i akademskog<br />

sektora te državne<br />

uprave koji aktivno<br />

sudjeluju na forumima i<br />

okruglim stolovima tijekom<br />

konferencije.<br />

To je prilika da ugledni<br />

stručnjaci iz raznih sektora rasprave o aktualnim<br />

temama kao što su npr. doprinos<br />

inovacije u stvaranju konkretnih vrijednosti<br />

tehnologija, utjecaj <strong>ICT</strong>-a na razvoj, stvaranje i<br />

korištenje poslovnih prilika na domaćem, europskom<br />

i svjetskom tržištu te utjecaj tehnologija<br />

na svakodnevni život.<br />

Rast Microsofta i razvoj WinDaysa pratio je<br />

i rast partnerske, ali i šire poslovne zajednice.<br />

Razvojem gospodarstva i IT je postao sve važnijim<br />

čimbenikom poslovanja, a WinDaysi su<br />

prerasli okvir tehnološke konferencije i usko<br />

stručnog događaja te postali središnje mjesto<br />

okupljanja stručnjaka, medija, državne administracije,<br />

gospodarstva i medija.<br />

Ova svojevrsna „evolucija” iz tehnološkog<br />

u jedan od poslovnih događaja najvećeg značaja<br />

na nacionalnoj razni, temeljna je vrijednost<br />

ove konferencije. Otvaranje mogućnosti<br />

za razmjenu znanja i iskustva, stvaranje novih<br />

kontakata i sklapanje poslova osnovni su čimbenici<br />

uspjeha koji i dalje traje. Prema svim<br />

pokazateljima, razmjena znanja kroz Win-<br />

Dayse uvelike je pridonijela razvoju IT tržišta,<br />

što ovoj konferenciji daje poseban značaj.<br />

Uvažavajući prijedloge sudionika, ukupnu<br />

gospodarsku situaciju i nove potrebe tržišta,<br />

Microsoft ove godine uvodi novi koncept konferencije.<br />

Neprekinuti razvoj jedan je od imperativa<br />

poslovanja Microsofta, pa je stoga novi<br />

koncept ovog događaja zamišljen kako bi svakom<br />

sudioniku osigurao još veću kvalitetu i<br />

dodanu vrijednost jer će konferencijama moći<br />

sudjelovati zajedno ili odvojeno – ovisno o poslovnim<br />

interesima. Novim konceptom konferencije<br />

sudionicima je omogućena dostupnost<br />

fokusiranim sadržajima te stvaranje mreže<br />

kontakata uz manji trošak novca i vremena.<br />

Također, na ovaj će se način sudionicima omogućiti<br />

dostupnost većoj količini zanimljivih i<br />

relevantnih sadržaja.<br />

WinDayse 2009 tako čine tri konferencije:<br />

Microsoft WinDays 9 Business, Microsoft<br />

WinDays 9 Technology te Microsoft WinDays<br />

9 virtualna konferencija. WinDays 9 Business<br />

i WinDays 9 Technology održat će se u tjednu<br />

od 20. do 23. travnja u Opatiji.<br />

Microsoft WinDays 9 Business konferencija<br />

namijenjena je užoj ciljanoj skupini sudionika<br />

WinDays konferencije, poslovnim ljudima koji<br />

kroz svoje funkcije mogu značajnije profitirati<br />

korištenjem tehnoloških rješenja, onima koji<br />

izravno ili posredno donose odluke o IT ulaganjima<br />

te onima koji su zaduženi za primjenu<br />

tehnologije u organizaciji. IT tehnologija, proizvodi,<br />

rješenja i usluge mogu napraviti značajna<br />

unapređenja baš u segmentu smanjivanja<br />

troškova i povećanja učinkovitosti poslovanja


i u privatnom i u državnom sektoru, a osiguravanje<br />

poslovne vitalnosti putem ulaganja<br />

u nova rješenja prioritet je svakog poslovnog<br />

subjekta.<br />

Kako točnije mjeriti povrat ulaganja marketinške<br />

kampanje, kako prepoznati kupce<br />

kojima možemo prodati više, kako donositi<br />

upućene strateške odluke, kako formalizirati<br />

postupak upravljanja inovacijama – neke su<br />

od tema o kojima će biti riječi na poslovnom<br />

dijelu Windaysa. S obzirom na gospodarsku situaciju<br />

u ovom kriznom razdoblju ekonomske<br />

nestabilnosti, teme u ovom dijelu konferencije<br />

bit će iznimno značajne, aktualne i relevantne.<br />

Microsoft WinDays 9 Technology konferencija<br />

namijenjena je visoko stručnoj i tehničkoj<br />

populaciji, ali i osobama zaduženima<br />

za nabavu novih proizvoda i tehnologija, kao i<br />

stručnjacima zaduženima za tehnološki razvoj<br />

i odabir platforme za poslovanje vlastitih tvrtki.<br />

U ovom dijelu konferencije sudionicima će<br />

se predstaviti tehnologija iza široke palete proizvoda<br />

i usluga, napredne mogućnosti programiranja<br />

kao i mogućnosti različitih Microsoftovih<br />

proizvoda.<br />

Poseban će naglasak biti stavljen na upravljanje<br />

životnim ciklusom aplikacija. Predavanja<br />

u sklopu tehnološkog dijela također će<br />

pružiti uvid u Microsoftovu platformu Azure<br />

i novu tehnologiju cloud-computing te donijeti<br />

različite tehničke poglede na sustave kao što su<br />

Windows Server 2008, Windows Vista i Windows<br />

Mobile. Svakako treba napomenuti i to<br />

da je jedna od tema ovog dijela konferencije i<br />

novi operacijski sustav Windows 7 koji je u žiži<br />

velikog zanimanja svjetske javnosti.<br />

WinDays 9 Virtual konferencija održavat će<br />

se virtualno – putem Interneta – i to prije, za<br />

vrijeme, i poslije ostalih dviju konferencija, te<br />

s dodatnim „virtualnim konferencijskim danom”<br />

24. travnja 2009.<br />

Uz tradicionalna stručna predavanja na konferenciji,<br />

sudionike očekuju i večernje zabave,<br />

sponzorski program, zabavni popratni sadržaji<br />

i druge aktivnosti u kojima će se u opuštenoj<br />

atmosferi moći izmjenjivati iskustva s kolegama,<br />

partnerima ili korisnicima.<br />

Uvođenjem novog koncepta WinDaysa, Microsoft<br />

iznova želi naglasiti važnost inovacije<br />

i onoga što donosi budućnost. Stoga je i moto<br />

ovogodišnje konferencije: Izaberi budućnost.<br />

Venesa Schütz, direktorica Microsofta Hrvatska,<br />

govori za čitatelje InfoTrenda:<br />

INFOTREND: WinDays se ove<br />

godine održava u neuobičajenim<br />

uvjetima, kada su Vaši korisnici i nacionalno<br />

i globalno, pod utjecajem nastupajuće<br />

gospodarske krize. Kakvu poruku konferencija<br />

namjerava poslati svojim korisnicima<br />

i javnosti općenito?<br />

Venesa Schütz: Moto i glavna poruka<br />

ovogodišnje konferencije jest – izaberi budućnost.<br />

Kroz svoje poslovne aktivnosti,<br />

ulaganje u inovaciju te ovogodišnji inovativni<br />

koncept Windaysa, za kojeg smatramo<br />

kako doista jest prilagođen neuobičajenim<br />

uvjetima u kojima se svi nalazimo, želimo<br />

prije svega naglasiti važnost osiguranja poslovne<br />

budućnosti. WinDaysi su prije devet<br />

godina započeli kao uglavnom tehnološka<br />

konferencija, no od samih početaka naša je<br />

želja bila da sudionicima konferencije prenesemo<br />

poruku o konkretnoj vrijednosti ulaganja<br />

u informacijske tehnologije. I tržište,<br />

kao i mi sami, u međuvremenu je odraslo,<br />

a WinDaysi su, nosećim temama važnosti<br />

tehnologija i njihove inovativnosti, izrasli u<br />

najveću poslovno-tehnološku konferenciju<br />

u Hrvatskoj, a i šire.<br />

Prezentacije vrijednosti računalne i komunikacijske<br />

tehnologije u stvaranju poslovnih<br />

prednosti, kako za tvrtke tako i<br />

pojedince, jedna su od temeljnih odrednica<br />

Windaysa.<br />

Konferencija će okupiti i ključne donositelje<br />

odluka iz privatnog, javnog i akademskog<br />

sektora te državne uprave. Oni će raspravljati<br />

o doprinosu inovacije u stvaranju<br />

konkretnih vrijednosti tehnologija, stvaranju<br />

i korištenju poslovnih prilika na domaćem,<br />

europskom i svjetskom tržištu, utjecaju<br />

<strong>ICT</strong>-a na razvoj i poticanje zapošljavanja u<br />

zemlji te o tome kako korištenje tehnologije<br />

utječe na svakodnevni život.<br />

Izaberi<br />

budućnost<br />

IT: Koliko je, u odnosu na prošlu godinu, promijenjen<br />

fokus konferencije? Koji su razlozi odabira<br />

i osnovne naznake tematskih cjelina?<br />

Schütz: Ove smo godine uveli novi koncept<br />

konferencije, uvažavajući prijedloge dosadašnjih<br />

sudionika. Nakon što je konferencija izrasla u<br />

vodeći tehnološki događaj u zemlji, pa i u regiji,<br />

bilo je očito kako je došlo vrijeme za uvođenje<br />

nekih koncepcijskih promjena, kako bismo bili<br />

još bolji. WinDayse 2009 tako čine tri konferen-<br />

cije – Microsoft WinDays 9 Business, Microsoft<br />

WinDays 9 Technology te Microsoft WinDays 9<br />

virtualna konferencija. WinDays 9 Business i<br />

WinDays 9 Technology održat će se u tjednu od<br />

20. do 23. travnja u Opatiji, dok će se WinDays 9<br />

Virtual konferencija održavati virtualno – putem<br />

interneta – i to prije, za vrijeme, i poslije ostalih<br />

dviju konferencija, te s dodatnim „virtualnim<br />

konferencijskim danom” 24. travnja..<br />

169/03/2009 infoTrend 7


Venesa Schütz, direktorica<br />

Microsofta Hrvatska<br />

Prošle smo godine željeli pokazati<br />

funkcionalnost spoja tehnologije<br />

i poslovanja. S obzirom na vrijeme<br />

u kojem se nalazi gospodarstvo, ove<br />

će godine to žarište biti obogaćeno<br />

jačim naglaskom na mogućnosti<br />

koje pruža <strong>ICT</strong> tehnologija kako bi<br />

se uspješno i učinkovito poslovalo i<br />

tijekom razdoblja krize.<br />

IT: Koncepcija WinDaysa čini<br />

se posebno prilagođena ovom gospodarskom<br />

trenutku. Je li terminska<br />

podjela tema, uz ostalo, usmjerena<br />

na uštedu vremena (i troškova) učesnika?<br />

Schütz: Novi koncept konferencije<br />

zamislili smo tako da svakom<br />

sudioniku osiguramo još veću kvalitetu<br />

i dodanu vrijednost. Smatramo<br />

da je to vrlo bitno u ovom trenutku<br />

nestabilnih gospodarskih prilika.<br />

Naime, na taj način sudionicima<br />

omogućujemo lakšu dostupnost fokusiranim<br />

sadržajima i ostvarivanje<br />

najkorisnijih kontakata sa skupinama<br />

koje dijele iste interese, a sve uz<br />

manji trošak novca i vremena.<br />

Također, na ovaj će se način sudionicima<br />

osigurati veća količina<br />

zanimljivih sadržaja te stvoriti bolje<br />

prilike kolegama i suradnicima iz<br />

poslovnog i tehnološkog svijeta za<br />

razmjenu znanja i iskustva.<br />

IT: Očekujete li, s obzirom na<br />

podjelu sadržaja, veću prisutnost poslovnih<br />

i eGovernment učesnika?<br />

Schütz: Vjerujem da novi koncept<br />

naše konferencije kao i izbor<br />

aktualnih sadržaja može otvoriti<br />

mogućnosti za veće i kvalitetnije sudjelovanje<br />

sudionika iz svih sektora.<br />

S obzirom na vrijeme gospodarskih<br />

izazova na svjetskoj ali i na lokalnoj<br />

razini, vjerujem da bi bilo korisno<br />

prenositi poslovne mogućnosti i<br />

prednosti koje pruža korištenje naprednih<br />

tehnologija što većem brou<br />

sudionika iz svih sektora. Važno je<br />

da se u ovakvom trenutku mogućeg<br />

smanjivanja ekonomskih aktivnosti<br />

ujedine napori države, nadležnih<br />

ustanova i poslovnog sektora kako<br />

bismo svi zajedno prebrodili krizu.<br />

Ovakva vremena traže zajedničku<br />

suradnju države, nadležnih ustanova<br />

i poslovnog sektora. Općenito<br />

gledano, na svim bi planovima<br />

trebalo poticati dodatna ulaganja<br />

u razvoj i proizvodnju novih proizvoda<br />

i usluga, kako klasičnih tako<br />

i onih koji se temelje na intelektualnom<br />

vlasništvu. Svi zajedno u tome,<br />

svojim mehanizmima i autoritetom,<br />

možemo i trebamo igrati značajnu<br />

ulogu.<br />

8 infoTrend 169/03/2009<br />

IT: Kako će se, po Vašem mišljenju,<br />

kriza odraziti na poslovanje<br />

Microsofta, u Hrvatskoj i globalno, u<br />

toku ove i iduće godine?<br />

Schütz: Ekonomska kriza je jedna<br />

od najčešćih tema o kojima se priča<br />

u poslovnoj zajednici. Nažalost<br />

ne znamo u kojem će ona smjeru<br />

krenuti i kako i kada će završiti na<br />

globalnoj razini. Kako je i Microsoft<br />

dio cjelokupne poslovne zajednice,<br />

moguće je očekivati<br />

određene<br />

posljedice krize<br />

i na lokalnom<br />

tržištu. Nadamo<br />

se da će se<br />

u nadolazećem<br />

razdoblju situacija<br />

stabilizirati,<br />

no, činjenica je<br />

kako će tvrtkama<br />

ubuduće<br />

trebati još bolje<br />

vještine, snalažljivost i učinkovitost<br />

za uspješno poslovanje na sve konkurentnijem<br />

i očito sve nestabilnijem<br />

svjetskom tržištu. Stoga ćemo<br />

se mi kao tvrtka usredotočiti na one<br />

stvari koje možemo kontrolirati i<br />

kojima se možemo boriti protiv negativnih<br />

posljedica ove krize.<br />

Microsoft je kompanija koja svojim<br />

proizvodima i uslugama stvara<br />

novu vrijednost te svojim partnerima<br />

i klijentima pruža tehnološka<br />

rješenja koja im pomažu da posluju<br />

produktivnije i učinkovitije. Osiguravanje<br />

„poslovne vitalnosti” kroz<br />

ulaganja u nova rješenja prioritet je<br />

svakog poslovnog subjekta, posebno<br />

u vrijeme kri-<br />

Novim konceptom<br />

konferencije sudionicima<br />

omogućujemo<br />

lakšu dostupnost<br />

fokusiranim sadržajima<br />

i ostvarivanje<br />

najkorisnijih kontakata<br />

sa skupinama koje dijele<br />

iste interese<br />

ze. Stoga Microsoft,<br />

bez obzira<br />

na ekonomsku<br />

krizu, i dalje nastavlja<br />

s planiranim<br />

poslovnim<br />

aktivnostima<br />

i ulaganjima u<br />

brojna područja<br />

te nastoji pridonijeti<br />

ukupnoj<br />

poslovnoj vitalnosti<br />

industrije,<br />

prvenstveno putem novih inovacijskih<br />

centara, pružanjem podrške te<br />

promocijom izobrazbe i inovacija.<br />

Stoga očekujemo uspješan nastavak<br />

naših poslovnih planova i ispunjavanje<br />

naših dugoročnih prioriteta.<br />

A to prvenstveno znači da ćemo<br />

i dalje poticati inovaciju, osiguravati<br />

još bolju zaštitu intelektualnog<br />

vlasništva, osiguravati sve naše<br />

suvremene tehnologije i alate našim<br />

partnerima i korisnicima te da<br />

ćemo i dalje raditi na razvoju naše<br />

partnerske mreže.<br />

Kroz nastavak naših poslovnih<br />

aktivnosti i ulaganja želimo još<br />

dodatno ojačati naš vodeći položaj<br />

na domaćem tržištu. Vjerujem da<br />

ćemo biti uspješni kao i dosad.<br />

IT: Očekujete li da će <strong>ICT</strong> biti<br />

onaj osnovni čimbenik koji može<br />

gospodarstvu pomoći u izlasku iz<br />

krize?<br />

Schütz: <strong>ICT</strong> je upravo jedan od<br />

osnovnih čimbenika u toj pomoći.<br />

Baš zbog svojeg specifičnog položaja<br />

i uloge, informatička i telekomunikacijska<br />

industrija je u poziciji<br />

da kroz nastavak ulaganja i daljnji<br />

razvoj značajno doprinese prevladavanju<br />

trenutačne ekonomske<br />

nestabilnosti. <strong>ICT</strong> sektor ima mogućnost<br />

da znatno bolje od drugih<br />

industrija prebrodi krizno razdoblje<br />

i osigura nastavak rasta sebi i svojim<br />

korisnicima. Od <strong>ICT</strong> tehnologije se<br />

s punim pravom očekuje da ponudi<br />

odgovarajuća rješenja i odgovori na<br />

trenutačne i predstojeće izazove. U<br />

situaciji ekonomske krize imperativ<br />

smanjivanja troškova uz povećavanje<br />

učinkovitosti prevladavajući je<br />

kriterij uspješnosti pa i opstanka<br />

velikog broja poslovnih subjekata.<br />

A <strong>ICT</strong> sektor ima najbolji položaj<br />

da u okruženju gospodarske nesigurnosti<br />

pokaže kako upravo tehnologija,<br />

proizvodi, rješenja i usluge<br />

mogu napraviti značajna unapređenja<br />

upravo u segmentu smanjivanja<br />

troškova i povećanja produktivnosti.<br />

Potrebno je neprestano i ustrajno<br />

naglašavati prednosti upotrebe<br />

informatičkih alata i suvremenih<br />

tehnologija kako bi se ostvarile<br />

uštede i unaprijedili poslovni rezultati.<br />

Također, treba intenzivno raditi<br />

na promicanju stvarnih vrijednosti,<br />

koristi, prednosti korištenja i ušteda<br />

koje se mogu ostvariti na osnovi IT<br />

tehnologija i rješenja. Stoga i Microsoft,<br />

kao vodeća tehnološka tvrtka u<br />

<strong>ICT</strong> industriji, mora biti lider i u<br />

vremenima ekonomskih izazova te<br />

mora stalno pokazivati primjerom<br />

kako korištenjem <strong>ICT</strong> tehnologija<br />

i dalje pozitivno, uspješno i konkurentno<br />

poslovati, bez obzira na trenutačnu<br />

krizu. To je najbolji način i<br />

najbolja mjera koja se može napraviti<br />

da se čim prije izađe iz krize i<br />

odmah nastavi poslovati još većom<br />

snagom.


Putna kolekcija: Hommage<br />

www.maras.hr


Na konferenciji<br />

koju je King <strong>ICT</strong><br />

održao 18. ožujka<br />

pod nazivom<br />

„Dan otvorenih<br />

integracija”,<br />

a posvećenoj<br />

izazovima i<br />

potrebnim<br />

prilagodbama u IT<br />

sektoru vezanih uz<br />

recesijsku okolinu,<br />

Boris Žitnik,<br />

direktor tvrtke IDC<br />

Adriatics, iznio<br />

je svoje procjene<br />

i određenja<br />

hrvatskog IT tržišta<br />

za prošlu i ovu<br />

godinu<br />

10 infoTrend 169/03/2009<br />

Istraživanje<br />

Prvi puta, u posljednjih deset godina, hrvatsko IT tržište<br />

nije, u 2008. zabilježilo rast<br />

CLOUD prognoza<br />

Žitnik: Pozvani smo da<br />

damo kvantitativne okvire<br />

za ukupnu raspravu te smo<br />

iznijeli uvodne procjene vrijednosti<br />

i dinamike hrvatskog IT tržišta za<br />

2008. te naše viđenje 2009. godine<br />

i srednjoročne prognoze. Radi se o<br />

iznosima koji su izračunati na osnovi<br />

80-85 posto prikupljenih i obrađenih<br />

podataka. Naime, još nam sve tvrtke<br />

nisu pružile svoje podatke, vjerojatno<br />

čekajući da se upotpune financijski<br />

izvještaji za prošlu godinu. No, i takvi<br />

podaci su i te kako indikativni i<br />

neće se bitno razlikovati od konačnih<br />

podataka.<br />

IT: I što kažu brojke? Kakva je<br />

bila 2008?<br />

Žitnik: U 2008. godini vrijednost<br />

hrvatskog IT tržišta iskazana u kunama<br />

opala je za oko 1 posto. Jasno,<br />

kako se radi o preliminarnim podacima,<br />

i ova brojka se kod konačnog<br />

obračuna može neznatno promijeniti,<br />

no ostaje činjenica da tržište u prošloj<br />

godini nije raslo, što je po prvi puta<br />

slučaj još od 1998. godine u kojoj je<br />

uveden PDV.<br />

IT: Kako je to izgledalo po pojedinim<br />

segmentima ukupne IT potrošnje?<br />

Žitnik: Dok su IT usluge i softver<br />

zabilježile određeni rast, pad potražnje<br />

bio je najizraženiji kod hardvera;<br />

posebno je podbacila prodaja<br />

osobnih računala, i to u četvrtom<br />

kvartalu.<br />

IT: U 2009-oj pad je još veći...<br />

Žitnik: Da, i to polazeći od pretpostavki<br />

da će pad bruto društvenog<br />

proizvoda biti 2 posto te da će unutrašnja<br />

i vanjska likvidnost zemlje<br />

biti sačuvana, što su prilično optimistične<br />

projekcije; držimo da bi pad<br />

IT potrošnje u zemlji mogao iznositi<br />

oko 6 posto. No, dopustite mi da napomenem<br />

kako je izrada projekcija u<br />

ovom okolišu jako nezahvalna stvar.<br />

Projekcije kretanja gospodarstva mijenjaju<br />

se iz mjeseca u mjesec. Prisjetimo<br />

se: u vrijeme izbora baratalo se<br />

sa stopama rasta GDP-a od oko 5%;<br />

pri donošenju proračuna za 2009.<br />

službena osnovica za njegov izračun<br />

bila je stopa rasta od 2%; a danas,<br />

kod rebalansa proračuna, to je minus<br />

2 posto. I je li tu kraj? Stope rasta industrijske<br />

proizvodnje, maloprodaje,<br />

građevinarstva zabilježene u prvim<br />

mjesecima ove godine kao i prognoze<br />

turističke sezone ukazuju da bi situacija<br />

mogla biti kudikamo lošija. A i<br />

približavanje Europi je prolongirano.<br />

Jasno, sve će se to odraziti na daljnje<br />

kretanje IT potrošnje.<br />

IT: Upravo smo to htjeli pitati.<br />

Kako nakon prognoze iz IDC-ovog<br />

prošlogodišnjeg izvještaja – Croatia<br />

IT Market 2008-2012 Forecast and<br />

2007 Vendor Shares o rastu hrvatskog<br />

IT tržišta u 2009. od 14,2 posto – dolazi<br />

do tolikog pada?<br />

Žitnik: Kada smo radili tu prognozu<br />

polazili smo od jake konjunkture,<br />

dotoka stranih ulaganja,<br />

poduzimanju reformi u procesu<br />

približavanja EU, prilivu sredstava<br />

za financiranje IT projekata iz raznih<br />

EU fondova, precijenjene kune koja<br />

je poticala uvoz IT opreme... To ne<br />

znači da nismo bili svjesni dugoročne<br />

neodrživosti obrasca razvoja zemlje<br />

zasnovanog na većoj potrošnji<br />

od proizvodnje i trošenja razlike u<br />

neproduktivnoj konačnoj potrošnji,<br />

uvelike zasnovane na uvozu. Znali<br />

smo da gomilanje deficita bilance<br />

tekućih transakcija i povećanje vanjskog<br />

duga ne može ići unedogled.<br />

Dakle, znali smo da će do problema<br />

doći, samo nismo predviđali da će se<br />

to dogoditi u par sljedećih godina.<br />

No, došla je i vanjska kriza koja je<br />

zaoštrila uvjete financiranja i domaći<br />

problemi su se pokazali u punom<br />

svjetlu.<br />

IT: Kakva su svjetska kretanja?<br />

Žitnik: I procjene svjetske stope<br />

rasta društvenog proizvoda za ovu<br />

godinu mijenjaju se gotovo iz mjeseca<br />

u mjesec, a time i projekcije IT<br />

tržišta. Još u lipnju prošle godine<br />

baratalo se stopom rasta svjetske<br />

ekonomije od oko 2,7 posto. U listopadu<br />

to je opalo na oko 1,8 posto,<br />

u prosincu je bilo samo 0,5%, a danas<br />

Svjetska banka i Međunarodni<br />

monetarni fond govore o mogućem<br />

padu svjetske ekonomije – po prvi<br />

puta nakon Drugog svjetskog rata.<br />

Sukladno tome prilagođene su i<br />

prognoze rasta svjetskog IT tržišta<br />

od 5,9 posto (negdje u kolovozu) do<br />

samo 0,5 posto (u siječnju ove godi-


Rast 07/06<br />

Zemlja (US$M) u lokalnoj<br />

ne). Sva je prilika da će s prognozom je smanjiti troškove, dakle trošiti još veći značaj i ubrzavaju valuti naročito<br />

iz ožujka, koja se očekuje, IT tržište na neodgodivo i samo na ono što one makro procese koji su vezani uz<br />

zaći u negativnu zonu.<br />

će dati brzi povrat ulaganja. Šire smanjenje troškova. Dakle, konsoli-<br />

IT: Vratimo se domaćem tržištu.<br />

gledano, radi se o međudjelovanja dacija, virtualizacija, te outsourcing i<br />

Koje će tehnologije biti najviše pogo-<br />

makro trendova u informatici i kri- managed services koji, umjesto CAđene<br />

krizom?<br />

znog šoka. Makro trendovi uključuju PEX ulaganja, nude znatno podno-<br />

Žitnik: I svjetska i domaća kreta-<br />

duboku preobrazbu uloge i mjesta šljivije operativne troškove, područja<br />

nja ukazuju da su najviše pogođeni<br />

IT-a s ciljem povećanja učinkovito- koja proizlaze iz zakonske regulative<br />

novi IT projekti, razvoj novih aplisti<br />

IT-a, a odražavaju se u većoj pri- (compliance), što se posebno odnosi<br />

kacija, sve komponente hardvera te u<br />

mjeni gotovih integriranih rješenja; na pohranu podataka i sigurnost te<br />

nešto manjoj mjeri prodaja softvera i<br />

smanjenju troškova (konsolidacija, primjenu elektroničkog poslovanja<br />

IT usluga. Na domaćem tržištu svi će<br />

virtualizacija, primjena outsourcing ako doprinosi smanjuju troškova. To<br />

tržišni segmenti ove godine opasti, a<br />

modela pružanja IT usluga), i to on-<br />

su područja koja bi i u krizi trebala<br />

najviše hardver.<br />

site i putem clouda, odnosno interne-<br />

rasti, odnosno najmanje padati. Jata;<br />

sve većoj primjeni elektroničkog<br />

IT: Kako sve to objasniti?<br />

sno, u svemu tome snažan je pritisak<br />

poslovanja u svim dijelovima lanca<br />

Žitnik: Na djelu je racionalno vrijednosti poduzeća; mobilnosti i<br />

na cijene IT opreme i usluga, pa raste<br />

ponašanje kupaca, prilagođivanje konvergenciji IT-a i telekomunika-<br />

značaj mogućnosti financiranja na-<br />

dobu krize. Osnovni cilj korisnika cija. U krizi, pak, troškovi dobivaju<br />

bavki opreme i projekata.<br />

IT: Zbog toga ste i predvidjeli da<br />

će ove godine jedino outsourcing zabilježiti<br />

rast...<br />

Žitnik: Da, držimo da će to biti jedini<br />

segment IT usluga koji će porasti.<br />

Inače, drago nam je vidjeti da su<br />

neke IT tvrtke itekako svjesne ovih<br />

kretanja i tome se ubrzano prilagođivaju,<br />

o čemu svjedoči i ova Kingova<br />

konferencija.<br />

IT: Što je sa srednjoročnim projekcijama?<br />

Predvidjeli ste imploziju<br />

IT tržišta od oko 12 milijardi kuna do<br />

2012. godine.<br />

Žitnik: Da, to pokazuju brojke; razlika<br />

između prije projiciranih stopa<br />

rasta i sadašnjih ishodi spomenutim<br />

iznosom tj. koliko će se manje potrošiti<br />

na IT nego što se predviđalo ranije.<br />

Radi se o velikoj brojci, praktički o<br />

izgubljena dva godišnja tržišta; dakle,<br />

vremena neće biti nimalo laka ni za<br />

IT industriju. Međutim, molim Vas<br />

da uzmete u obzir da je svaka dugoročnija<br />

projekcija u današnjim okolnostima<br />

vrlo neizvjesna.<br />

IT: Vidi li se tomu kraj? Ima li<br />

svjetla na kraju tunela?<br />

Žitnik: Nažalost, svjetska kriza je<br />

temeljne naravi: radi se o preispitivanju<br />

dosadašnjeg ekonomskog obrasca,<br />

liberalnog kapitalizma i globalizacije,<br />

i jedino što je izvjesno je neizvjesnost.<br />

Zaista je teško bilo što reći.<br />

IT: I što onda preporučiti IT poduzećima?<br />

Žitnik: I u krizi će se živjeti i raditi.<br />

Treba se prilagoditi; tko to bolje<br />

učini, bolje će i proći. Jednostavno je<br />

reći da se treba usredotočiti na tehnologije<br />

koje će imati rast/najmanji<br />

pad te na vertikale i veličine poduzeća<br />

koje će najmanje pasti i koje su<br />

manje zasićene, te prilagoditi proizvode<br />

i cijene i ostale komponente<br />

marketinškog miksa – a, naravno,<br />

puno je teže to i ostvariti. U svakom<br />

slučaju, poduzeća će trebati znatno<br />

više market intelligencea da to prepoznaju,<br />

menadžerskih vještima da<br />

to ugrade u svoje poslovanje te će<br />

trebati znatno poraditi na edukaciji<br />

tržišta i pomoći kupcima u identificiranju<br />

područja ulaganja s najvećim<br />

TCO i ROI.<br />

IT: Na kraju, izgleda da će<br />

nam taj cloud (eng. oblak) – najnovi<br />

izraz u informatici koji označava outsourcing<br />

putem interneta – biti doista<br />

tmuran.<br />

Žitnik: Ne bih se u potpunosti složio.<br />

Bit će sasvim sigurno i onih koji<br />

će i kroz cloud vidjeti sunce.<br />

169/03/2009 infoTrend 11


Osvrt<br />

CeBIT 2009<br />

Najveći svjetski sajam informacijskih<br />

i komunikacijskih<br />

tehnologija ipak je<br />

uspio privući oko 400.000 posjetitelja.<br />

Ove godine bila je zamjetna<br />

orijentacija Cebit-a na što više pratećih<br />

događanja (izlaganja, seminara,<br />

kongresa, prezentacija, okruglih<br />

stolova, promocija, seminara i sl.).<br />

Kažu da ih je bilo više od 1.000.<br />

Najznačajnije ovogodišnje teme<br />

bile su: nova web orijentiranost -<br />

Cloud computing, ušteda energije<br />

(Green IT World), mobilnost (mobilna<br />

TV, mobilni telefoni nove 4.<br />

generacije, bežični pristup), VoIP,<br />

IPTV servisi, nove tehnologije<br />

za snimanje (Solid state diskovi),<br />

tehnologije za uštedu energije, IT<br />

sigurnost, navigacija, automatska<br />

identifikacija/RFID, a kod programske<br />

podrške SOA bazirana rješenja<br />

i SaaS(Softvare as a Service),<br />

outsourcing i na kraju bum razvoja<br />

aplikacija e-uprave i e-zdravstva.<br />

No usprkos smanjenju u posljednje<br />

dvije godine Cebit je i dalje ostao<br />

ogroman pa je organizirana i dobro<br />

prihvaćena vodička služba po tematskim<br />

cjelinama.<br />

Ovogodišnja zemlja partner Ce-<br />

BIT-a bila je Kalifornija. Na otvaranju<br />

Cebita njemačka kancelarka,<br />

Angela Merkel, zajedno s guvernerom<br />

Kalifornije, Arnoldom Schwarzeneggerom<br />

privukla je veliku medijsku<br />

pažnju.<br />

Od izložbe CeBIT nastoji se napraviti<br />

i značajni političko-poslovni<br />

forum. Kako bi se naglasila važnost<br />

i utjecaj <strong>ICT</strong> industrije na nacionalna<br />

gospodarstva održan niz skupova<br />

političara i gospodarstvenika<br />

EU i ostalih zemalja „Cebit Global<br />

12 infoTrend 169/03/2009<br />

Tehnologijom protiv gospodarske krize<br />

Svake godine početkom ožujka u Hannoveru<br />

otvara se najveći svjetski sajam<br />

informatičke i telekomunikacijske tehnologije<br />

- CeBIT 2009 sa <strong>ICT</strong> rješenjima za<br />

sve sektore od industrije, trgovinu, zdravstvo,<br />

školstvo, financijski i uslužni sektor, telekomunikacija<br />

te kućne i zabavne elektronike. Ove<br />

godine bio je jedan dan kraći a zbog trenutne<br />

svjetske krize imao je 26,5 % manje izlagača<br />

(4.300) u odnosu na prošlu godinu. Izlagači<br />

su bili iz 69 zemalja (10 % manje). Najavljeno<br />

je da će se sljedeći CeBIT održati od 2. do 6.<br />

ožujka 2010.g. i biti će još dan kraći<br />

Conference“. Glavni šefovi iz Microsofta,<br />

IBM-a, Intel-a SAP-a, Ericsson-a,<br />

Alcatel Lucenta, Kaspersky<br />

lab, ASUS, Skype, Linkedin, itd.<br />

prenjeli su korisnicima i medijima<br />

svoja razmišljanja o budućnosti <strong>ICT</strong><br />

biznisa. Posebna pažnja bila je posvećena<br />

budućnosti Interneta (Web<br />

2.0, 3.0) i digitalnom biznisu preko<br />

Interneta.<br />

Tako je Chris O’Connor (podpredsjednik<br />

razvoja IBM-a) održao<br />

je odličnu prezentaciju. Kao glavne<br />

inovacijske trendove u 2009. naveo<br />

je: Virtualizaciju, Cloud Computing,<br />

Energetsku efikasnost, Sigurnost,<br />

Information Management,<br />

Governance&Risk Management,<br />

Asset Integration&Convergence.<br />

Prezentirao je podatke o porastu<br />

složenosti i međusobne povezanosti<br />

„pametnih uređaja (u kamionima,<br />

medicini, bankarstvu) što zahtjeva<br />

„Smarter Service Management“.<br />

Ukazao je na prelazak sa statičkog<br />

na dinamički pristup globalnom<br />

poslovanju (što je nazvao kretanje<br />

prema „Smart planet“). Enorman je<br />

porast transakcija i prijenosa (predviđa<br />

da će 30 % svjetskog prostora<br />

zauzeti medicinske 4D slike) što<br />

traži razvoj potpuno novih tehnologija<br />

za prijenos, skladištenje, pretraživanje<br />

i upravljanje.<br />

Kevin Turner iz Microsofta naglasio<br />

je mogućnost da se kriza<br />

prevlada uz pomoć <strong>ICT</strong>-a. Jedna<br />

od udarnih tema bila je „Cloud<br />

computing“ te se predviđa da će se<br />

utrostručiti zadaci za usluge računalstva<br />

u oblaku do 2012. g.i i dosegnuti<br />

vrijednost od 42 milijardi<br />

USD. Model računalstva u oblaku<br />

osigurava jeftiniji način pristupa i<br />

uporabe informacijskih tehnologija,<br />

a očekuje da će njegovo uvođenje<br />

znatno utjecati na danas tako traženo<br />

smanjenje troškova. No jeftinija<br />

rješenja nisu dovoljna jer je važna i<br />

razina usluga i cjelovita ponudu rješenja<br />

što se rješava jakom mrežom<br />

partnera.<br />

Tema sigurnosti dobro je bila<br />

zastupljena na Cebitu. Bili su prisutni<br />

svi poznati i nepoznati ponuđači<br />

programa i rješenja. Eugene<br />

Kaspersky (osnivač Kaspreski lab)<br />

održao je odlično posjećeno predavanje<br />

„Preuzimanje odgovornosti<br />

za Internet“. Izložio i obrazložio je<br />

teze da e-Crime na Internetu je tako<br />

uspješan jer je vrlo isplativ, lak za<br />

obaviti uz mali rizik. Založio se da<br />

se to promijeni stvaranjem sigurnih<br />

operativnih sustava, pojačati zakonsku<br />

zaštitu, uvesti globalnu mrežnu<br />

sigurnost. Istaknuo je da OS nesmiju<br />

obavljati neautorizirane aplikacije,<br />

proizvođači moraju biti autorizirani<br />

kao i korisnici. Uvesti internet<br />

putovnice za pojedince, uvesti Internet<br />

Interpol, globalnu regulaciju,<br />

edukaciju korisnika, kažnjavanje (i<br />

uvesti i-zatvore!!!).<br />

Na ovogodišnjem CeBIT-u hrvatski<br />

se <strong>ICT</strong> sektor predstavio se<br />

šesti put (sa 10 hrvatskih tvrtki),<br />

u organizaciji Središnjeg državnog<br />

ureda za e-Hrvatsku, Agencije za<br />

promicanje izvoza i ulaganja te Hrvatske<br />

gospodarske komore. Pritom<br />

ovogodišnje predstavljanje donosi<br />

neke novosti. U suorganizaciju<br />

nastupa uključilo se i Ministarstvo<br />

gospodarstva, rada i poduzetništva.<br />

Hrvatski IT sektor predstavili su<br />

hrvatski IT cluster (sastavljen od 7<br />

regionalnih klastera: GRIT - Rijeka,<br />

MIT - Međimurje, DISC - Split, IKS<br />

- Osijek, <strong>ICT</strong> klaster Varaždin, ITC<br />

- Istra, ZIC – Zadar sa ukupno 70<br />

informatičkih tvrtki).<br />

Na CeBIT-u predstavilo se ukupno<br />

deset trvtki - sedam iz Cro.<br />

<strong>ICT</strong> klastera: Gideon Multimedia iz<br />

Splita, Mono d.o.o. iz Osijeka, Abba<br />

d.o.o. iz Osijeka, Axiom d.o.o. iz<br />

Čakovca, S-soft iz Čakovca, Lama<br />

d.o.o. iz Splita te Multilink iz Rijeke<br />

te tvrtke Blancom, Elma Kurtalj<br />

d.o.o. i Initium Futuri d.o.o..<br />

Od većih objava, najveća (sa najviše<br />

novinara) bila je ona Intel-a.<br />

Intel je prezentirao svoju novu seriju<br />

snažnijih procesora na 32 nanometarskoj<br />

tehnologiji (Intel core<br />

i7) za koju se grade novi pogoni.<br />

Potrošnja energije im je ostala ista<br />

uz povećanja performansi od 40%<br />

što je bilo istaknuto kao velik doprinos<br />

ekonomičnosti rada i zaštiti<br />

okoliša.<br />

Intelov manager Craig Barrett<br />

najavio je kao važan smjer razvoja<br />

integraciju mobilnog intereneta<br />

i navigacije. Najavio je i 4. stupanj<br />

interneta ugrađen u razne sustave<br />

(Embeded Interfaces) u razne inteligentne<br />

strojeve (vetrenjače za optimalnu<br />

proizvodnju struje, veliki<br />

strojevi u poljoprivredi, šumarstvu,<br />

flote kamiona,..) da bi se postiglo


olje povezivanje, iskorištenje, produktivnost,<br />

optimizacija, upravljanje<br />

i lako održavanje i sl. Budući<br />

razvoj usmjeren je i na sustave koji<br />

trebaju pouzdano raditi u izoliranim<br />

uvjetima za sve potrebe posade<br />

komunikacija, zabava, upravljanje i<br />

povezivanje sa sustavima u okolini<br />

(mjesecima kao na brodovima i sl.).<br />

Microsoft je objavio<br />

Windows 7.<br />

Velika gužva novinara bila je oko<br />

prezentacije novih rješenja Asusa.<br />

Prikazan je više najnovijih modela<br />

malih prenosnih računala (koja su<br />

na sajmu hit), inteligentna tipkovnica<br />

sa touch senzitive ekranom i<br />

najinteresantniji novi projekt vrlo<br />

tankog računala Acera sa dva procesora<br />

i dva ekrana (koji reagiraju na<br />

dodir). Ti ekrani se mogu preslagati/presavijati<br />

kao papir po origami<br />

principu. To računalo objedinjuje<br />

sve što PC može i treba zamijeniti<br />

PC i razne uređaje ( mikseta, klaviature,<br />

i sl. funkcije).<br />

Sveopće ispreplitanje mreža, uređaja<br />

i aplikacija omogućio je IP protokol<br />

koji je temelj svih vrsta komunikacija<br />

(glas, tekst, slika ili video).<br />

To omogućuje stvaranje jeftinijih<br />

(zbog zajedničke infrastrukture)<br />

integralnih aplikacija kakve do sada<br />

nisu bile moguće. Skup diskusija,<br />

prezentacija o IP rješenjima odvijao<br />

se u hali 13 pod nazivom: IPcentral@CeBIT<br />

. Održana su brojna<br />

predavanja i prezentacije na kojima<br />

su prikazana su najnovija rješenja.<br />

Mobilnost<br />

CeBIT je dobrim dijelom bio<br />

posvećen mobilnoj telefoniji. Telekom<br />

operateri i proizvođači opeme<br />

i rješenja imali su najveće štandove.<br />

Proizvođaći (npr. Ericsson) izložiili<br />

su tehnologije sa 28,8/ 46,6 mbps<br />

(novitet je HSUPA) što će biti prijelaz<br />

na mreže 4.generacije (50-<br />

100 Mbs). i najavili brzine do 100<br />

mbps za par godina što odgovara<br />

kabelskim mrežama. GSA (Global<br />

mobile Suppliers Association) iznio<br />

je podatke da je većina mreža nadograđenih<br />

na HSDPA radi sa brzinama<br />

do 14,4 Mbps (na popisu<br />

zemalja je 25 članica EU i Hrvatska<br />

koja je prilično napredna u primjeni<br />

telekomunikacijskih tehnologija) i<br />

kreće prijelaz na veće brzine (HSU-<br />

PA).<br />

Mobilni internet zahvaljujući postignutim<br />

brzinama novih mobilnih<br />

protokola omogućuje mobilni<br />

pristup internetu u rangu fiksnih<br />

priključaka. Uređaji postaju sve<br />

složeniji te (uz kameru, FM radio<br />

i MP3) a na to se svašta dodaje. To<br />

dodavanje omogućuju moduli (čipovi)<br />

za pojedine funkcije koji trebaju<br />

biti što manji i sa što manjom<br />

potrošnjom. Ti moduli su na čipu<br />

veličine malog nokta. Trend je “sve<br />

u jednom uređaju” jer se nastoji<br />

sve ugurati na takav jedan uređaj<br />

(Smartphone) i očekuje se porast<br />

prodaje (koja je počela stagnirati).<br />

IP tehnologija omogućuje da se<br />

i TV program gleda kada i gdje to<br />

želite. Mobilna televizija putem mobilnih<br />

telefona i PDA i navigacijskih<br />

uređaja na DVB-H (Digital Video<br />

Broadcasting-Handgeld) platformi<br />

su udarna tema. Telekom operateri<br />

naravno odmah su ponudili muziku<br />

i mobilnu TV kao svoju novu<br />

mobilnu uslugu (T-com, O2, Vodafone,<br />

...). Tu mobilnu digitalnu TV<br />

omogućili su proizvođači modula<br />

digitalnih TV (dekodera) za mobilne<br />

uređaje. Telekomunikacijski sektor<br />

najviše očekuje od novih usluga<br />

(npr. Triple play paket usluga) za<br />

mobilne telefone (koji objedinjuje<br />

telefonske servise, brzi internet<br />

pristup i digitalnu televiziju visoke<br />

rezolucije).<br />

Bežične mreže bazirane na WiFi<br />

ušle su u masovnu primjenu i otvorio<br />

se je problem njihovih kapaciteta.<br />

U velikoj su modi mreže gradova<br />

(Municipality Networks) te je<br />

istaknut primjer Los Angelesa kao<br />

najveće takve mreže. Razni proizvođači<br />

prezentirali su svoja rješenja za<br />

razne mrežne tehnologije (WiFi,<br />

WiMAX, Mesh Networks isl. ) kao<br />

Alcatel-Lucent, Ericsson, LG-Nortel,<br />

Siemens, Meru itd.<br />

Digitalni dom<br />

Pretežna pristupna tehnologija<br />

danas je još uvijek DSL no potrebne<br />

su veće brzine za IP TV (TVon<br />

Demand) za brzi pristup internetu<br />

(VDSL-a tehnologija sa preko 50<br />

Mbs) koja omogućuje prikaz televizije<br />

visoke rezolucije (HDTV) sa<br />

interneta u svakom domu, naravno<br />

preko velikih plazma ili LCD ekrana.<br />

Video na poziv (VoD), ravni<br />

ekrani i atraktivni sadržaj je ono što<br />

treba privući potrošače i donijeti<br />

nove prihode fiksnim operaterima<br />

koji gube dio prihoda u borbi sa<br />

mobilnim operaterima. Uvodi se<br />

centralno upravljanje cijelom infrastrukturom,<br />

upravljanje glasom, i sl.<br />

Uvode se kućne mreže sa širokim<br />

mogućnostima upravljanja/optimizacije<br />

grijanja, ventilacije, rasvjete,<br />

nadzornog sustava kuće i sl.<br />

Cebit je bio pun ogromnih<br />

ravnih ekrana i monitora. U<br />

tijeku je prijelaz na digitalnu TV<br />

visoke rezolucije HD TV . Do nedavno<br />

LCD su bili pretežno manjih<br />

dimenzija ali su prešli dimenziju 50<br />

inča i idu do ogromnih dimenzija<br />

(prekrivaju cijele zidove) Paneli su<br />

sve tanji i savitljivi a kako mogu<br />

slijediti površinu zida ili koska naročito<br />

su pogodni za potrebe marketinga).<br />

Mreže<br />

Žičane mreže postaju gigabitne<br />

sa 10 Gbitnim backbonom. Prezentirani<br />

su 10 Git preklopnici i 10<br />

Gb kartice za žičane mreže (ranije<br />

su bile isključivo optičke) od strane<br />

Acton Brands (SMC). Gigabit<br />

Ethernet je postao norma za Cebit<br />

čak i na području jeftinije opreme.<br />

Video konferencije<br />

Zahvaljujući razvoju IP rješenja<br />

i HD TV videokonferncijski sustavi<br />

doživljavaju bum. Najnoviji<br />

profesionalni sustavi omogućava<br />

multipoint videokonferencije u virtualnoj<br />

sobi za sastanke (sa video,<br />

voice, multimedia sadržajima visoke<br />

rezolucije, po jednoj liniji sa<br />

zaista impresivnom kvalitetom, koriste<br />

velike ekrane visoke rezolucije)<br />

te stvaraju privid pravog sastanka u<br />

istoj prostoriji.<br />

Telematika i navigacija<br />

Hala 14 i 15 bila je posvećena<br />

navigaciji sa čak 200 izlagača (od<br />

kojih jedan bio i hrvatski, jer je izlagala<br />

zagrebačka SW tvrtka Mireo!)<br />

predvođenih sa tržišnim liderima<br />

Garmin, Magellan, Navigon, Mi-<br />

169/03/2009 infoTrend 13


Osvrt Tehnologijom protiv gospodarske krize<br />

chellin, itd. Osobni uređaji za navigaciju<br />

(PND) imaju danas ugrađeni<br />

GPRS modem i SIM. Svi smart telefoni<br />

i PDA uređaji imaju i opciju<br />

proširenja sa navigacijskim modulom.<br />

Takvi uređaji se osim pomoći<br />

pri pronalaženju pravog puta<br />

(navigaciju) koriste se za lociranje,<br />

praćenje logističkog tijeka (u automobilima,<br />

privrednim vozilima,<br />

plovilima, itd.), vojne namjene i sl.<br />

Od iduće godine vjerojatno niti jedan<br />

automobil/kamion/brod neće<br />

se više isporučivati beznavigacije.<br />

Telemedicina<br />

Hit Cebit-a ove godine bila je<br />

posebna izložba i konferencija o telemedicini<br />

„eHealth“. Visoke cijene<br />

zdravstvenih usluga i svjetski trend<br />

brige za zdravlje, potakle su razvoj<br />

niza mobilnih osobnih uređaja za<br />

praćenje zdravstvenog stanja ljudskog<br />

organizma (temperatura, tlak,<br />

srce/EKG, analiza šećera i ostalog<br />

u krvi, mogućnost praćanja i lociranja<br />

pacienta, i sl.). Tako sustav<br />

namjenjen diabetičarima kontrolira<br />

i automatski upravlja održavanjem<br />

stabilnog stanja.<br />

To je potaklo i otvaranje daljinskih<br />

laboratorija, nadzornih centara<br />

(i njihovih mreža u EU,.itd..) za<br />

preventivno 24 satno praćenje zadavstvenog<br />

stanja pojedinog pacienata<br />

(pokretnog ili nepokretnog) na<br />

principu pretplate na uslugu (analize,<br />

nadzora, stručne i hitne pomoći<br />

nadzornog centra). Pacient „okićen“<br />

senzorskim uređajima stalno je pod<br />

nadzorom i nakon uočavanja nekog<br />

zdravstvenog problema, locira ga se<br />

i stupa u kontakt mobilnim telefonom<br />

te dobiva potrebne upute ili ga<br />

se upućuje na adresu najbliže adekvatne<br />

ambulante ili se šalje ekipa<br />

za hitne intervencije do njega.<br />

Svemu tome bio je posvećen i<br />

simpozij „e-Health“. Slična rješenja<br />

rade se za vojsku, za krizne situacije,<br />

za mobilne ekipe (patronažne<br />

sestre, brodove i sl. koje dobivaju<br />

dodatne uređaje: kamere, videotelefon,<br />

rentgen i druga diagnostička<br />

pomagala ) pa mogu komunicirati<br />

sa remote lječnikom i primjeniti<br />

odgovarajuću terapiju. Kod starijih<br />

osoba kod kuće uvodi se stalni nadzor<br />

i provjera da li uzimaju redovito<br />

ljekove i sl.<br />

Aplikacije za javni<br />

sektor<br />

Prikazana su brojna rješenja (egovernment)<br />

za javni sektor i njemačke<br />

regionalne državne organizacije.<br />

Zadan je rok da se do 2010.g.<br />

pređe na informacijsko društvo.<br />

Savezne države Njemačke (uz pomoć<br />

informatičkih firmi) riješile<br />

su pojedina područja javne uprave<br />

i servise za građane, geografske informacijske<br />

sustave (za šumarstvo i<br />

zemljoradnju, komunalne sustave),<br />

osobne/zdravstvene/vozačke iskaznice<br />

i sl. Izlagači na Cebitu su uz<br />

uprave i jake informatičke tvrtke ali<br />

i male i srednje tvrtke koje su prikazale<br />

su rješenja (često vrlo inovativna)<br />

već isprobana u praksi. Zbog<br />

toga trenutno postoji velik broj<br />

primjenjenih rješenja kojima su<br />

pokriveni gotovo svi aspekti javnog<br />

sektora, socialnih službi, državnih<br />

institucija. Upravo je nevjerojatno<br />

koliko toga postoji i postepeno se<br />

širi po Njemačkoj.<br />

Bankarstvo<br />

Iako su investicije u bankarskom<br />

sektoru i dalje znatne, ovogodišnja<br />

izložba (hala 17) namijenjena bankarima<br />

bila je nekako siromašnija<br />

kako po površini tako i broju izlagača.<br />

Naravno i tu je bio i obavezan<br />

prateći forum “Finanz-Forum”<br />

o novim uslugama, inovacijama,<br />

sigurnosti i zaštiti, organizaciji<br />

upravljanju rizicima, novom jedinstvenom<br />

EU bankarskom sustavu<br />

SEPA ili novom reguliranju bankarskog<br />

sustava i pratećim uvjetima<br />

poslovanja banaka u Europi –(Basel<br />

III) ili dugoročnim trendovima do<br />

2012.g.<br />

Efikasniji poslovni<br />

procesi<br />

Poslovanje tvrtki i informatizacija<br />

njihovih poslovnih procesa (Business<br />

Proceses) kao i njihovo unapređenje<br />

bila je jedna od značajnih<br />

tema CeBIT-a (vidi se i po prostoru<br />

od 6 hala). Tome je bilo posvećeno<br />

niz foruma paralelno i to sve dane<br />

sajma i sve na njemačkom često sa<br />

vrlo malo sudionika.<br />

Posebno se naglašava potreba za<br />

upravljanjem sadržajem i za poboljšanje<br />

odnosa sa kupcima (Web<br />

Content Management i Customer<br />

Relation Management). No najnoviji<br />

trend prema najmu rješenja<br />

tj. on-demand sistemima SaaS<br />

(Software as a Service) namjenjeno<br />

onima koji još nemaju CRM a koji<br />

to iznajmljuju od drugih. No ima i<br />

skromnijih rješenja za manje tvrtke<br />

ili za posebne primjene (za call centre,<br />

za marketing, klasični CRM).<br />

Rast na njemačkom tržištu je 4-5 %<br />

a osobito rastu jeftina open source<br />

rješenja.<br />

Open source SW<br />

U hali 5 održan je „Linux Park“<br />

veći nego prošle godine a u okviru<br />

SME Foruma. Prezentirana su brojna<br />

poslovna rješenja (temeljena na<br />

open source) a uspješno isprobana<br />

u tvrtkama i državnim institucijama.<br />

Održani je Open Source forum<br />

na kome su prezentirane nove verzije<br />

alata, rješenja i sl. Bilo je i jedno<br />

vrlo interesantno : „Zašto je Linux<br />

u godinu dana izgubio svoju poziciju“.<br />

Radi se o Linuxu na malim<br />

prenosnim računalima (najčešće sa<br />

Atom procesorom) na kojima je bio<br />

pred godinu dana dominanta jer je<br />

MS Windows bio preskup. No Microsoft<br />

je napravio dampinško sniženje<br />

cijena te je Linux izgubio 80<br />

% tržišta.<br />

Danas je Linux i Open source<br />

snažan trend (podržava ga i IBM)<br />

te daje dobre rezultate i ima sve više<br />

primjena u gospodarstvu a naročitu<br />

u državnoj upravi (koja ga aktivno<br />

podržava) a firme koje isporučuju<br />

besplatan ili gotovo besplatan SW<br />

žive od od suporta (za školovanje,<br />

uvođenja i podršku konzultanata)<br />

kojeg kod nas još nedostaje.<br />

Web 2.0<br />

Ovogodišnji Cebit preplavilo je<br />

novo tumačenje uloge weba.. Pojava<br />

YuTube, FaceBook, Linkedin (za<br />

poslovnjake) portala za individu-<br />

alne uratke, suradnju stvara novu<br />

generacija web usluga, servisa, za<br />

korištenje web-a na novi način od<br />

strane pojedinaca, koji razmjenjuju<br />

i doprinose sadržaju na web-u<br />

(blogovi, wikipedia, video uradci<br />

itd. Zbog jednostavnosti korištenja i<br />

tvrtkesu počele stvarati svoja rješenja<br />

za svoje grupe zaposlenih (npr.<br />

prenos iskustava prodavača).<br />

Automatska<br />

Identifikacija Auto ID/<br />

RIFID<br />

Automatska identifikacija proizvoda<br />

putem bežično čitljivih oznaka/tagova<br />

(umjesto poznatih barkod<br />

oznaka) iz razvojne faze prešla je u<br />

fazu praktične primjene i snažnu<br />

podršku posebno kroz “CeBIT Forum<br />

Auto ID/RIFID”. Grupa velikih<br />

trgovačkih lanaca (predvođeni Metro-om,<br />

Wall Mart-om koji traže<br />

da svi dobavljači već u fazi proizvodnje<br />

pređu na RFID tagove). Na<br />

Cebit-u su proizvođači i serviseri (u<br />

automobilskoj i avionskoj industriji<br />

i dr.) prikazali uspješna rješenja<br />

za koja se očekuje snažno širenje.<br />

Zbog pada cijene naljepnica tagovi<br />

ugrađuju se na sve više proizvoda,<br />

rezervnih dijelova i uspješno zamjenjuju<br />

barkod oznake. To omogućuje<br />

olakšano praćenje lanca isporuke od<br />

procesa proizvodnje do kupca i na<br />

kraju do recikliranja (tzv. praćenje<br />

sljedljivosti koje postaje obvezno u<br />

EU za prehrambene proizvode, lijekove<br />

i druge proizvode važne za<br />

zdravlje, sigurnost ili sl.).<br />

Zaštita podataka ,<br />

mreža i prostora<br />

Na CeBIT-u je o sigurnosti je bilo<br />

organizirano više specijaliziranih<br />

zajedničkih izložbi nego lani (dvostruko<br />

veća hala 11) sa mnoštvom<br />

izlagača (npr. CeFIS) i foruma „Ce-<br />

BIT Security World“. Ove godine<br />

bilo je dosta riječi o rješenjima za<br />

državne organe i upravu (e-Pasoši,<br />

e-Osobne iskaznice, video nadzor,<br />

video analiza, biometrijski sustavi,<br />

praćenje napada na mreže (CERT<br />

Sigurnost rada današnjeg umreženog<br />

sustava poslovanja ugrožena<br />

je sve rafiniranijim ugrozama koje<br />

se šire mrežom . Zamjetna je orijentacija<br />

na razne metode proaktivne<br />

zaštite protiv sve prisutnijih malicioznih<br />

programa.<br />

Značajni dio izložbe pokrivali su<br />

integralni nadzorni i sigurnosni sustavi,<br />

za poslovne i druge prostore,<br />

14 infoTrend 169/03/2009 167/01/2009 infoTrend 14


temeljeni na kamerama, senzorima<br />

i identifikacijskim uređajima (temeljeni<br />

na ID karticama, pinovoma,<br />

otisku prsta, šake, zjenice, glasa, fotografije<br />

i sl.) i vrlo složenim i inteligentnim<br />

programskim rješenjima.<br />

Outsourcing<br />

Velik interes za vanjskim IT<br />

uslugama potaknuo je organizaciju<br />

posebne izložbe. Nudi se najam<br />

SW, opreme, kapaciteti obrade,<br />

spremišta podataka, web resursi,<br />

radna snaga, poslovne zone i<br />

sl. u cilju povećanja efikasnosti i<br />

smanjenju troškova. “Outsourcing<br />

Solutions Forum” bio je posvećen<br />

komercijalnim temama, ekonomskim,<br />

organizacijskim, sigurnosnim<br />

, pravnim problemima i rješenjima<br />

u raznim područjima (npr. bankama<br />

isl.). Naravno zemlje koje imaju<br />

posebne interese (tj. one poznate po<br />

outsourcingu: Indija, Irska, Kina,<br />

Rumunjska, itd. sa vlastitim štandovima<br />

i prezentacijama) nastojale su<br />

i na forumu privući pažnju, privući<br />

korisnike, investitore sa svojim ciljanim<br />

prezentacijama no pojavile<br />

su se i one dosad nepoznate (Češka,<br />

Čile, Dominikanska republika,<br />

itd. ). I Hrvatska sa svojim štandom<br />

(zajednički financiranim od HGK,<br />

e-Hrvatske i Agencije za promicanje<br />

investicija) pokušala je svratiti pozornost<br />

na sebe i na svoje informatičke<br />

tvrtke koje su tamo izlagale.<br />

Štednja energije<br />

Današnji je trend štednja energije<br />

(zbog poskupljenja nafte a naravno<br />

i električne) kao i zaštita okoliša<br />

su nezaobilazne teme i na CeBIT-u<br />

(hala 9). Prikazana su brojna rješenja<br />

jer je Njemačka vlada ustanovila<br />

nagradu „e-energy“ od 40 mln.EUR<br />

za najbolja postignuća u štednji<br />

energije i alternativnim izvorima<br />

(vjetra, smanjene emisije, automobila<br />

na baterije, brzih mreža,..). No<br />

radi se i globalnoj inicijativi (Climate<br />

Savers Computing Inititive) koje<br />

traži smanjenje potrošnje računala<br />

za 50% i prateće CO2 (za 54 mln.t<br />

godišnje što je ekvivalent za 11 mln.<br />

automobila i 10-20 elektrana na<br />

ugljen).<br />

Sugerira isključivanje ili uključivanje<br />

potrošača kako bi se optimirao<br />

trošak. Njemačka stvara 20 % svoje<br />

električne energije iz vjetrenjača<br />

(koje na rade uvijek) pa je sustav on<br />

line informiranja kada ima dovoljno<br />

jeftine energije interesantan (jer<br />

se tad gase skupe termoelektrane) i<br />

eliminira se ispuštanje CO2. Zbog<br />

toga na sajmu je bio šprikazan čitav<br />

niz elektro automobila.<br />

Ante Polonijo<br />

Najava<br />

Savjetovanje<br />

CASE18<br />

Metode i alati za projektiranje poslovnih<br />

i informacijskih sustava<br />

Opatija 05. - 07. 06. 2006.<br />

Kao i do sada, osamnaesto<br />

savjetovanje o razvoju<br />

poslovnih i informacijskih<br />

sustava organiziraju<br />

tradicionalni njegovi organizatori:<br />

Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />

i sporta, HIZ, HGK i CASE<br />

d.o.o. To je susret struke projektanata<br />

informacijskih i poslovnih<br />

sustava, dizajnera, konzultanata,<br />

stručnjaka koji rade na razvoju<br />

neovisno o dobavljačima tehnologija,<br />

metodologijama i rješenjima.<br />

Teme savjetovanja su teorija, praktična<br />

znanja, metode, tehnologije,<br />

troškovi i organizacijski uvjeti koji<br />

su potrebni za uspješnu primjenu<br />

unapređenja i promjena u poslovnim<br />

i drugim informacijskim sustavima.<br />

Od informatike očekujemo<br />

postizanje sve boljeg povrata ulaganja<br />

i poboljšanje upravljanja<br />

troškovima posjedovanja izgrađene<br />

informatičke osnovice (TCO).<br />

Ulaganja u informatiku postaju<br />

sve značajnija. Kreću se oko 2-4%<br />

BDP-a pojedine države, što su zaista<br />

značajna sredstva. A budu li<br />

očekivanja uvijek opravdana? Ne,<br />

jer ima prevelik broj neuspješnih<br />

projekata, ili razvoj onih uspješnih<br />

predugo traje. Dakle, struka<br />

je zatajila! Informatičko tržište sve<br />

je zrelije i sve se više kreće prema<br />

kupnji gotovih rješenja i outsourcinga.<br />

U Zapadnoj i Središnjoj<br />

Europi vidljiv je trend uvođenja<br />

složenih poslovnih rješenja u bankarstvu,<br />

proizvodnji (FDI), u malim<br />

i srednjim tvrtkama (SME), a<br />

naročito za potrebe državne (e-governement<br />

servisi) i javne uprave<br />

(e-citizen). Nametnula se potreba<br />

za poslovnim aplikativnim rješenjima<br />

kao što su: integrirani<br />

sustavi (ERP), integracija aplikacija<br />

(EAI), upravljanje potrebama<br />

kupaca – Customer Relationship<br />

Management (CRM), upravljanje<br />

lancem isporuka – Supply Chain<br />

Management (SCM), poslovna<br />

inteligencija (BI), upravljanje sadržajem<br />

i dokumentacijom, e-trgovina,<br />

mobilnost itd. Komunikacije,<br />

sigurnost, mreže, plaćanje i<br />

druge teme obuhvaćene su drugim<br />

savjetovanjima iz tog ciklusa kojeg<br />

organiziramo tijekom godine (vidi<br />

www.case.hr ).<br />

Savjetovanje se tradicionalno<br />

održava u Opatiji, Grand hotelu<br />

Adriatic. Predavači su prijavili raznolike<br />

teme, na primjer: Metode<br />

pregovaranja, Upravljanje zahtjevima,<br />

Vođenje projekata, Modeliranje,<br />

Web alati, Razvoj IS-a primijenjen<br />

u praksi, Open Source alati,<br />

Informatika u obrazovanju, Upravljanje<br />

dokumentacijom, Iskustva<br />

sa SAP rješenjima, UML, SOA,<br />

BI, RUP, RAD, Praksa s bazama<br />

podataka i data warehouseima...<br />

Na skupu će biti prikazani alati za<br />

razvoj al i gotova rješenja: strana<br />

(SAP) i domaća. Nastojimo pro- pro-<br />

micati nove općeprihvaćene norme<br />

(UML, SQL4...), alate raznih<br />

proizvođača (Microsoft, Oracle...)<br />

i kroz to povećati učinkovitost razvoja<br />

i korištenja IS-a svih razina i<br />

usmjerenja. Posebna tema je obra-<br />

zovanje na daljinu, e-learning, koje<br />

postaje sve popularnije.<br />

Planiramo održati 45 stručnih<br />

predavanja, 11 prezentacija, 5 radionica<br />

i 13 stručnih seminara.<br />

Nadamo se da će radionice biti<br />

praktično isprobavanje i prikaz<br />

pojedinih tema te da će svi zainteresirani<br />

moći isprobati ono što<br />

ih zanima. Radionice kao mjesto<br />

praktičnog uvida dobro su posjećene<br />

te se kroz sat i pol trajanja<br />

može dobiti dobar uvid u praksu i<br />

iskustva s temom koju obrađuju.<br />

Seminari sa svojom raznolikošću<br />

(12 raznih tema) pokrivaju<br />

značajnije aspekte problematike<br />

IS-a. Najveće<br />

zanimanje<br />

je za teme:<br />

„Modeliranje<br />

poslovnih procesa<br />

i strateško<br />

planiranje<br />

upotrebe IT<br />

tehnologije” i<br />

„Vođenje projekata”,<br />

što su<br />

tradicionalne<br />

teme već više<br />

godina. No visoko<br />

mjesto po<br />

zanimanju publike<br />

pobuđuje<br />

i potpuno novi<br />

seminar „Pregovaranjeizmeđu<br />

informatičara i menadžera”.<br />

Nadamo se i živoj raspravi na<br />

okruglom stolu oko aktualne teme:<br />

„Sudjelujmo u realizaciji programa<br />

vlade e-Hrvatska 2007!”, te<br />

oko povezivanja HR informatičke<br />

industrije i odnosa prema projektima<br />

države i lokalnih jedinica.<br />

Jedni zastupaju tezu da za velike<br />

sustave, zbog velike složenosti,<br />

treba ići na gotova rješenja koja je<br />

neracionalno graditi sam u svojoj<br />

sredini, a drugi zastupaju tezu da<br />

imamo potrebna znanja i da nove<br />

razvojne tehnologije omogućuju<br />

sve brži i lakši vlastiti razvoj IS-a.<br />

Ova dvojba nije jednostavno rješiva<br />

jer duboko zadire u pitanje<br />

budućnosti same struke i opstojanja<br />

pojedinaca koji u njoj rade.<br />

Zaključci će pokazati na koju<br />

stranu naginje stav većine (ali kao<br />

što stara mudrost kaže – sve je relativno).<br />

Očekujemo oko 240 učesnika, a<br />

više informacija o temama savjetovanja<br />

na internetu:<br />

www.case.hr/case18<br />

169/03/2009 infoTrend 15


Javnost<br />

Sjednica Gradskog vijeća<br />

Grada Mostara na internetu. U<br />

sklopu komunikacijskog paketa<br />

usluga ParlaNet, koji je promoviran<br />

u rujnu 2008. godine, Gradsko<br />

vijeće Grada Mostara osiguralo je<br />

izravno praćenje sjednica, putem<br />

službene internetske stranice:<br />

www.vijece.mostar.ba. Nakon<br />

prijenosa, sjednice ostaju (uz priloge<br />

medija o radu vijeća) u video<br />

arhivi i uvijek se mogu besplatno<br />

preuzeti.<br />

16 infoTrend 169/03/2009<br />

<strong>ICT</strong><br />

Uslugama „Vijeće On-line” i „Građanin<br />

on-Line”, u okviru ParlaNeta,<br />

razvijena je razmjena informacija<br />

između građana i vijećnika;<br />

dok je uslugom „“Direktno of Line”<br />

moguće putem interneta rezervirati<br />

termin za susret s gradskim<br />

vijećnikom.<br />

Sigurnost<br />

CISCO Security Event – Ava-<br />

Com GROUP Mostar. Početkom<br />

veljače u organizaciji tvrtke Ava-<br />

Com GROUP iz Mostara održan<br />

je Cisco Security Event. Veliki broj<br />

zainteresiranih pokazuje<br />

koliko je zanimanje tvrtki<br />

da se prikladno zaštite<br />

njihove mreže i infrastruktura,<br />

kao i da se upoznaju<br />

s raznim sigurnosnim prijetnjama i<br />

povećanim brojem raznih upada u<br />

Škole<br />

Elektronski dnevnici bit će<br />

testirani u sljedećih šest<br />

mjeseci. U osnovnoj školi<br />

„Behaudin Selmanović” i u Drugoj<br />

gimnaziji u Sarajevu bit će testiran<br />

elektronski školski dnevnik, u<br />

okviru programa informatizacije<br />

škola, što ga već treću godinu<br />

provodi kantonalno Ministarstvo<br />

obrazovanja i nauke.<br />

Azemina Njuhović, iz Ministarstva<br />

obrazovanja i nauke KS kaže:<br />

„Osnovni cilj bi trebao da bude što<br />

bolja, brža i efikasnija komunikacija<br />

s roditeljima: da ne čekaju 7 ili<br />

15 dana do sljedećih informacija,<br />

da provjere ocjene svoga djeteta, njegovo vladanje, da preduprijede<br />

neke stvari, jer ako dijete zna da ćete vi moći u svakom<br />

trenutku pristupiti njegovom accountu, njegovim podacima,<br />

onda će se zapitati da li će izostajati s nastave, kakve će mu<br />

biti ocjene itd.”<br />

Softversku aplikaciju eletronskog školskog dnevnika razvio je<br />

tim mladih stručnjaka tvrtke Establish iz Sarajeva, na najsuvremenijim<br />

Microsoftovim platformama.<br />

Sadašnja rješenja elektronskog dnevnika stavljaju u žarište<br />

komunikacije Kantonalno ministarstvo, nastavnike i roditelje.<br />

Nastavni kadar bi aplikaciju koristio svakodnevno, unosio u<br />

nju podatke i izrađivao sebi izvještaje po potrebi. Elektronski<br />

dnevnik za svakog učenika škole imao bi jedinstven profil koji<br />

bi sadržavao sve neophodne informacije na kojima bi se temeljio<br />

uspjeh, a kojem bi putem interneta izravno mogli pristupati<br />

i roditelji.<br />

Iako bi se moglo pretpostaviti da bi ovaj stupanj informatizacije<br />

uzrokovao smanjene posjete roditelja školama, u Ministarstvu<br />

procjenjuju da će se, umjesto distribucije osnovnih informacija,<br />

na roditeljskim sastancima razgovarati o suštinskim aspektima<br />

obrazovanja i odgoja, što uključuje učenje, ali i ponašanje,<br />

psiho-socijalni razvoj i planiranje budućnosti.<br />

tržišta Novosti<br />

BiH<br />

sustave, tzv. hakerskih napada.<br />

U prvoj prezentaciji pod nazivom<br />

„Pregled sigurnosnih prijetnji i<br />

trendova” dat je pregled sigurnosnih<br />

prijetnji koje su bile aktualne<br />

u protekloj godini, kao i predviđanje<br />

trendova tih prijetnji u 2009.<br />

godini. Govorilo se o online prijetnjama<br />

(što uključuje World Wide<br />

Web, Malware, Botmreže i Spam),<br />

zatim o gubitku podataka, kao još<br />

jednom obliku prijetnje s kojima<br />

se organizacije susreću, i koliko<br />

štete gubitak podataka može<br />

napraviti bilo s financijskog, bilo<br />

s reputacijskog aspekta. Na kraju<br />

prve prezentacije objašnjene<br />

su prijetnje iznutra tj.<br />

krađa informacija od strane<br />

bivših ili trenutnih zaposlenika.<br />

Predstavnik Ciscovog<br />

ureda iz Zagreba, pod nazivom<br />

„Gone in 60 seconds” prikazao je<br />

kako iskoristiti ranjivosti današnjih<br />

IT sustava da bi se kompromitirala<br />

osoba ili tvrtka u manje od 60<br />

sekundi. Predstavio je i mogućnosti<br />

neovlaštenog baratanja podacima,<br />

upade u tuđa računala, kao<br />

i slabosti svih bežičnih mreža, kao<br />

i uređaja koji koriste tehnologiju<br />

Bluetooth.<br />

EMC2<br />

Sys Company postao distributer<br />

EMC2 za BiH. EMC2 i<br />

Sys Company d.o.o. najavili su<br />

početak distribucije proizvoda i<br />

rješenja ovog svjetskog lidera u<br />

razvoju i proizvodnji rješenja za<br />

informatičku infrastrukturu koja<br />

tvrtkama omogućuje preobražaj<br />

svog konkurentskog pristupa kao i<br />

stvaranje vrijednosti iz informacija.<br />

Sys Company d.o.o. će kroz svoju<br />

prodajnu mrežu osigurati da<br />

EMC2 rješenja i proizvodi nađu<br />

mjesta u tvrtkama koje svoje<br />

poslovanje zasnivaju na informacijama.<br />

Predstavnicima IT tvrtki prikazano<br />

je kako EMC2 pomaže korisnicima<br />

da budu uspješni i omogućuje<br />

im da se usmjere na informacije<br />

umjesto na informatičke tehnologije,<br />

u smislu najvećeg rasta<br />

vrijednosti informacija, unapređenja<br />

razine usluge, brze reakcije na<br />

promjene i zaštite informacija od<br />

gubitka ili neovlaštenog pristupa.<br />

eMapa<br />

Vlada Republike Srpske dala je<br />

suglasnost na Prijedlog projekta<br />

„eMapa Republike Srpske –<br />

izrada mape i obuka korisnika”.<br />

Ostvarenje projekta izvršit će Microsoft<br />

BiH. Pomoćnik generalnog<br />

tajnika Vlade RS za informacijske<br />

tehnologije Krsto Grujić kaže da<br />

je cilј projekta „Elektronska mapa<br />

RS – izrada mape i obuka korisnika”<br />

da pruži više usluga građanima,<br />

poslovnom okruženјu, ustanovama,<br />

ali i mogućim stranim<br />

ulagačima. Izjavio je također da<br />

Vlada Republike Srpske prednјači<br />

u regiji u načinu pružanјa elektronskih<br />

usluga građanima.<br />

Zdravstvo<br />

Vlada Tuzlanskog kantona dala<br />

je suglasnost na Idejno rješenje<br />

informatizacije zdravstvenog<br />

sustava. Rješenje podrazumijeva<br />

kartice zdravstvenog osiguranja,<br />

elektronske zdravstvene knjižice i<br />

elektronsko propisivanje lijekova.<br />

Riječ je o vrlo ambicioznom projektu<br />

čiji je ključni element elektronska<br />

kartoteka pacijenata koja<br />

predstavlja jednu od osnovnih<br />

vidova primjene jednog zdravstvenog<br />

informacijskog sustava.<br />

Uvođenje elektronskih kartica,<br />

umjesto zdravstvenih knjižica koje<br />

se trenutno koriste, od strateškog<br />

je interesa jer će to značiti jednostavniji<br />

postupak za korisnike/<br />

pacijente; olakšavanje prijema<br />

u zdravstvenim ustanovama i<br />

kasnije provjere statusa osiguranika.<br />

Naglašeno je da prvenstveni<br />

cilj informatizacije nije ušteda<br />

nego racionalizacija potrošnje u<br />

zdravstvu. Procjena je da će se<br />

samo s aspekta neracionalno propisanih<br />

lijekova i neracionalnog<br />

upućivanja na specijalističko-konzultacijske<br />

preglede, cijelo ulaganje<br />

isplatiti u vrlo kratkom roku.<br />

Zavod zdravstvenog osiguranja<br />

Tuzlanskog kantona je u 2009.<br />

godini za uspostavljanje jedinstvenog<br />

informacijskog sustava u<br />

zdravstvu na području Tuzlanskog<br />

kantona planirao milijun konvertibilnih<br />

maraka.<br />

Telekomunikacije<br />

U Sarajevu je održan radni<br />

sastanak regulatornih agencija<br />

za telekomunikacije iz regije.<br />

Sastanak su organizirali Institut<br />

za telekomunikacije i informatičko<br />

istraživanje jugoistočne Europe<br />

(INA) i Regulatorna agencija<br />

za komunikacije (RAK).Tijekom


dvodnevnog radnog sastanka<br />

sudionici su raspravljali o prednostima<br />

i poteškoćama s kojima<br />

se susreću regulatori u primjeni<br />

načela izdvajanja lokalne petlje i<br />

prenosivosti brojeva.<br />

Neprekinutost<br />

Uspostava sustava upravljanja<br />

neprekinutošću (kontinuiteta)<br />

poslovanja. CS Computer Systems<br />

Sarajevo završio je projekt<br />

uspostave sustava upravljanja neprekinutošću<br />

poslovanja u Mikrokreditnoj<br />

fondaciji EKI u Sarajevu,<br />

čime je osigurana dostupnost,<br />

zaštita i oporavak bitnih poslovnih<br />

informacija vezanih uz poslovanje<br />

fondacije. Sigurnost informacija i<br />

održavanje neprekinutosti poslovanja<br />

danas su postali imperativ<br />

poslovanja svake organizacije.<br />

Upravljanje neprekinutošću poslovanja<br />

je iznimno zahtjevan projekt<br />

kojim njegovi implementatori nastoje<br />

osigurati neprekinutost ključnih<br />

poslovnih procesa te zaštititi<br />

važne poslovne informacije od<br />

raznih negativnih utjecaja. Mikrokreditna<br />

fondacija EKI postala je<br />

prva mikrofinancijska organizacija<br />

u Bosni i Hercegovini s implementiranim<br />

sustavom upravljanja<br />

neprekinutošću poslovanja u potpunosti<br />

usklađenim s međunarodnim<br />

standardom za informacijsku<br />

sigurnost ISO27001:2005.<br />

Projekt se sastojao od analize<br />

utjecaja na poslovanje, procjene<br />

rizika, izrade strategije poslovnog<br />

kontinuiteta, izrade podrobnih<br />

planova neprekinutosti poslovanja<br />

i plana oporavka od katastrofe uz<br />

obuku osoblja. Tvrtka CS Computer<br />

Systems ima dugogodišnje<br />

iskustvo u ovakvim projektima te<br />

osim upravljanja neprekinutošću<br />

poslovanja pruža i usluge definiranja<br />

i uspostave sustava za upravljanje<br />

sigurnošću informacija, te<br />

usluge ostalih konzultacija vezanih<br />

uz informacijsku sigurnost.<br />

www.bosanski.ba<br />

Pokrenut portal za promidžbu<br />

bosanskog jezika. Udruženje<br />

mladih lingvista i prevodilaca u<br />

BiH, uz podršku Federalnog ministarstva<br />

kulture i sporta, nedavno<br />

je pokrenulo portal za promidžbu<br />

bosanskog jezika www.bosanski.<br />

ba koji je prvenstveno namijenjen<br />

bh. dijaspori i strancima koji žele<br />

naučiti taj jezik.<br />

Mladi lingvisti navode da im ciljna<br />

skupina nisu samo učenici, studenti,<br />

lektori ili profesori, već svi<br />

građani. Posebno se nadaju da<br />

će u rubrici znanstvenih radova<br />

primati seminarske, diplomske i<br />

slične radove koji se tiču bosanskog<br />

jezika. Već ranije je predstavljen<br />

sklop materijala za učenje<br />

bosanskog jezika za strance i bh.<br />

dijasporu. Na stranici www.bosanski.ba<br />

bit će i dio posvećen ponudi<br />

i potražnji poslova za lingviste i<br />

studente jezika.<br />

Forum<br />

Haris Čečo, direktor<br />

“Hermes SoftLaba”<br />

Sarajevo i Vedim<br />

Hakirević, osnivač i<br />

direktor “InSofta”<br />

HERMES SoftLab uspješno<br />

izvršio preuzimanje tvrtke<br />

INSoft<br />

HERMES SoftLab Sarajevo je 28. siječnja objavio preuzimanje<br />

sarajevske tvrtke INSoft, koja je lider u pružanju<br />

IT rješenja za brokerske kompanije i banke u oblasti investicijskog<br />

poslovanja. Ovim preuzimanjem HERMES SoftLab<br />

proširuje i nadopunjuje svoj portfelj usluga koje pruža financijskim<br />

ustanovama, što predstavlja jedan od strateških pravaca<br />

tvrtke.<br />

Odluka o kupovini INSoft-a u skladu je s razvojnom strategijom<br />

HERMES SoftLaba i cjelokupne ComTrade Group, koja stalno<br />

jača poslovanje na području razvoja i prodaje IT rješenja u<br />

regiji Adriatik. Osnovni razlog za preuzimanje INSofta je činjenica<br />

da je tvrtka razvila IT rješenje za investicijsko poslovanje,<br />

a u Bosni i Hercegovini i Makedoniji ima dojmljiv referentni<br />

popis klijenata, kao i vrhunsko domensko znanje u razvoju i<br />

implementaciji rješenja za financijske ustanove.<br />

„Ovim preuzimanjem HERMES SoftLab postaje vodeći pružatelj<br />

IT rješenja za investicijsko poslovanje u Bosni i Hercegovini.<br />

Spoj rješenja HERMES SoftLaba i INSofta predstavlja<br />

cjelovitu paletu potrebnih rješenja za brokerske kompanije,<br />

banke i druge financijske ustanove. Naravno, veoma bitno je<br />

naglasiti da će rješenja koja smo dobili preuzimanjem INSoft<br />

a biti u ponudi i na inozemnom tržištu putem drugih tvrtki koje<br />

su članice HERMES SoftLab grupe. INSoft klijenti, kojih ima<br />

ukupno 25, imaju zajamčen daljnji razvoj i pouzdanu tehničku<br />

podršku za postojeća rješenja”, izjavio je za eKapija.ba Haris<br />

Čečo, direktor HERMES SoftLab Sarajevo.<br />

U Sarajevu je održan telekom<br />

forum „Novi servisi u telekomunikacijama”.<br />

Cilj drugog bh.<br />

telekom foruma je iznijeti pregled<br />

ključnih tehnoloških pravaca razvoja<br />

telekomunikacijskog tržišta,<br />

protumačiti zakonsku regulativu te<br />

istaći mišljenja danas vrlo aktualnog<br />

pitanja – privatizacije. Organizator<br />

foruma je Internacionalni<br />

centar za profesionalnu edukaciju,<br />

a sponzori su HT Eronet i M:tel.<br />

Nulta kategorija<br />

Virtualna rekonstrukcija Isabegove<br />

tekije. Svjesni činjenice<br />

da Isa-begova tekija (derviški<br />

samostan, bogomolja), kao objekt<br />

veoma važnog povijesnog značaja<br />

za grad Sarajevo i državu<br />

Bosnu i Hercegovinu, više ne<br />

postoji, na Elektrotehničkom fakultetu<br />

u Sarajevu 2008. godine<br />

otpočeta je virtualna rekonstrukcija<br />

ovog objekta i njegov prikaz<br />

pomoću tehnika računalne grafike<br />

i multimedije. Započet kao diplomski<br />

rad, projekt sada pored<br />

ETF-a uključuje Muzej Sarajeva i<br />

5D-CADD d.o.o. Sarajevo, a sve<br />

s ciljem da se pokaže kako se<br />

stvara visokokvalitetni 3D model<br />

nepostojećeg objekta u okruženju<br />

koje u stvarnosti ne odgovara<br />

izvornom i kako taj model postaje<br />

interaktivan prebacivanjem u<br />

VRML. Početkom 2009. godine<br />

dovršena je prva faza virtualne<br />

rekonstrukcije, a više pročitajte<br />

u nastavku, ili na zvaničnoj web<br />

stranici projekta na www.muzejsarajeva.ba/tekija.<br />

Isa-begova tekija je jedna od<br />

najznačajnijih tekija u Sarajevu.<br />

Sagrađena je prije 1462. godine<br />

i predstavlja najstariju ustanovu<br />

u Sarajevu. Riječ je o spomeniku<br />

kulturno-povijesne baštine nulte<br />

kategorije, mjesto odakle je počelo<br />

širenje i gradnja Sarajeva, i<br />

koji zaslužuje mnogo više pažnje.<br />

Izgradio ju je Isa-beg Ishaković<br />

i poklonio građanima Sarajeva<br />

kao vječnu nagradu. Tekija je više<br />

puta popravljana, rušena u požarima<br />

i poplavama i svaki put nakon<br />

rušenja potpuno obnavljana.<br />

Godine 1957. tekija je posljednji<br />

put srušena, a groblje uništeno.<br />

TechNet<br />

Microsoft BiH je 25. veljače<br />

organizirao TechNet konferenciju<br />

i tako nastavio s<br />

tradicionalnim okupljanjima<br />

programera i informatičkih<br />

profesionalaca. Preko 200<br />

učesnika današnjeg skupa,<br />

održanog u hotelu Sarajevo, imali<br />

su priliku čuti sve o dolazećim<br />

tehnologijama, družiti se s programerima<br />

i razmijeniti iskustva.<br />

Microsoft TechNet program prisutan<br />

je u preko 60 zemalja svijeta,<br />

a događaji kao što je današnji<br />

predstavljaju lokalnu podršku<br />

TechNet programu i odličnu platformu<br />

za IT profesionalce da na<br />

učinkovit način ocijene Microsoft<br />

IT rješenja u praksi, da razmijene<br />

iskustva glede implementacije,<br />

održavanja, administriranja i optimiziranja<br />

Mircosoftovih proizvoda<br />

i rješenja.<br />

Haris Hamidović<br />

169/03/2009 infoTrend 17


Digitalna RTV<br />

Počele pripreme za digitalizaciju.<br />

Ministarstvo za telekomunikacije<br />

i informaciono društvo započelo<br />

je u Srbiji javne konzultacije<br />

za izradu Strategije za prelazak s<br />

analognog na digitalno emitiranje<br />

radio i televizijskog programa u<br />

Republici Srbiji. Prvi okrugli stol<br />

na tu temu održan je sredinom<br />

veljače. Temeljem sporazuma<br />

GE06 potpisanog u Ženevi 2006.<br />

godine, sve europske zemlje trebaju<br />

prijeći na digitalno emitiranje<br />

radio i televizijskog programa do<br />

17. lipnja 2015. To je rok koji je<br />

postavila Međunarodna unija za<br />

telekomunikacije (ITU), dok je<br />

preporuka EU da se to učini do<br />

početka 2012. godine. Većina<br />

zemalja u okruženju odlučila je<br />

prijeći na digitalno emitiranje već<br />

2012. godine. Javne konzultacije<br />

su trajale do 27. veljače i nakon<br />

toga je počeo rad na izradi Strategije<br />

za prelazak s analognog na<br />

digitalno emitiranje radio i televizijskog<br />

programa u Republici Srbiji.<br />

Znanost<br />

Otvoren „Prvi festival nauke u<br />

Novom Sadu”. Potpredsjednik<br />

republičke Vlade i ministar za<br />

nauku i tehnološki razvoj mr. Božidar<br />

Đelić i pokrajinski sekretar za<br />

nauku i tehnološki razvoj, prof. dr.<br />

Dragoslav Petrović,<br />

otvorili su<br />

14. veljače „Prvi<br />

festival nauke u<br />

Novom Sadu”.<br />

Potpredsjednik<br />

Đelić poželio je<br />

Novosađanima<br />

uspješan Festival nauke i pritom<br />

istaknuo da „veliki broj prisutnih<br />

pokazuje koliko je interesovanje<br />

za jednu ovakvu manifestaciju,<br />

i da greše oni koji kažu da naša<br />

zemlja nema potencijal, a još više<br />

greše kada kažu da nema želje<br />

kod mladih da se upoznaju s dostignućima<br />

nauke i tehnologije”.<br />

Prvenstvo<br />

Vojvodina traži da bude prva pri<br />

uvođenju digitalizacije u oblasti<br />

radiodifuzije. Pokrajinski sekretar<br />

za privredu Pastor predlaže da se<br />

u Vojvodini provede pilot-projekt<br />

za prelazak s analognog na digi-<br />

18 infoTrend 169/03/2009<br />

<strong>ICT</strong>tržišta<br />

Novosti<br />

Srbija<br />

Potencijali<br />

Srbija treba prepoznati<br />

mogućnosti informacijsih<br />

i komunikacijskih<br />

tehnologija (IKT).<br />

„Danas Conference<br />

Center” je 16. ožujka u<br />

Beogradu organizirao<br />

konferenciju „Internet<br />

ekonomija”. Uvodnim je<br />

izlaganjem skup otvorila Jasna Matić<br />

Jasna Matić, ministrica za telekomunikacije i informacijsko društvo<br />

u Vladi Republike Srbije. Ministrica Matić je izjavila da je <strong>ICT</strong><br />

sektor u 2007. godini sudjelovao sa samo 4,7% u bruto društvenom<br />

proizvodu i da ga čini oko 2300 informatičkih kompanija<br />

sa 60.000 zaposlenih. Srbija tek treba prepoznati i primijeniti<br />

mogućnosti <strong>ICT</strong>-a.<br />

Najavila je da će prije ljeta biti raspisan i natječaj za novog operatera<br />

fiksne telefonije i naglasila da je uvođenje konkurencije u<br />

taj sektor od izuzetne važnosti. U posljednjih par mjeseci izvršena<br />

je liberalizacija veleprodaje interneta i legalizirana usluga<br />

VoIP telefoniranja. Predstoji uvođenje CDMA tehnologije za<br />

pristup internetu tamo gdje to dosad nije bilo moguće. Tržište<br />

Srbije internet može učiniti učinkovitijim i zbog toga je veliki broj<br />

start-up kredita namijenjean upravo pokretanju poslovanja u toj<br />

oblasti.<br />

U nastavku panela „Internet ekonomija – neiskorišćeni investicioni<br />

potencijali” ukazano je da se Internet najviše koristi za<br />

jednostavne primjene kao što su e-mail poruke, traženje podataka<br />

o robama i uslugama te skidanje igrica i glazbe. Srbija se<br />

posljednjih godina tek suočava s iskorištavanjem pravih mogućnosti<br />

interneta te joj nedostaje poticajan pravni okvir za primjene<br />

interneta i razvoj elektronskog poslovanja. U drugom panelu<br />

posvećenom Internetu i medijima rečeno je da skoro svi mediji<br />

imaju i web prezentaciju, da se razvijaju elektronski specijalizirani<br />

časopisi, socijalne i poslovne mreže, atraktivni sadržaji<br />

prema zahtjevu korisnika i drugo. Očekuje se veliki rast broja<br />

korisnika, a napose informiranja preko Interneta.<br />

Internetsko oglašavanje u Srbiji ima trend rasta od oko 50%<br />

godišnje i sada iznosi oko 2,5 milijuna eura. Neophodno je i u<br />

Srbiji uspostaviti nacionalno praćenje internetskog poslovanja.<br />

U Srbiji samo Banca Intesa obavlja uslugu Payment Gateway,<br />

a za razvoj e-trgovine neophodno je da se angažira i neka inozemna<br />

ugledna kompanija kao što su Pay Pol i druge. Učesnici<br />

konferencije su zaključili da je skup pridonio da se realno sagleda<br />

stanje i da se iznesu prijedlozi čije bi ostvarenje doprinijelo<br />

da internet zauzme značajnije mesto u našem gospodarstvu.<br />

talno emitiranje, budući da je očit<br />

nedostatak kanala za emitiranje<br />

programa na svim jezicima koji su<br />

u službenoj upotrebi u AP Vojvodini.<br />

S obzirom na to da je završena<br />

raspodjela frekvencija na svim<br />

razinama počevši od republičkog<br />

pa do lokalnog, i uvažavajući činjenicu<br />

da su ugašeni svi nelegalni<br />

emiteri, potpredsjednik Pastor<br />

uputio je zahtjev Ministarstvu za<br />

telekomunikacije i informatičko<br />

društvo da se snimi postojeći frekvencijski<br />

spektar na teritoriji AP<br />

Vojvodine i da se shodno tome<br />

izvrši preinaka plana namjene<br />

radio-frekvencijskih opsega, kako<br />

bi se omogućio pristup novim emiterima<br />

na teritoriji AP Vojvodine.<br />

Besplatno<br />

Besplatan Internet u gradskim<br />

parkovima Beograda. Beograđani<br />

će u naredne dvije godine imati<br />

besplatan pristup bežičnom Internetu<br />

u parkovima na teritoriji Beograda,<br />

zahvaljujući suradnji tvrtke<br />

Telenor i Skupštine grada. Pored<br />

idejnog rješenja koje tvrtka Telenor<br />

radi za svaki park pojedinačno<br />

i instaliranja opreme za uvođenje<br />

Interneta, Telenor će se brinuti o<br />

održavanju opreme. Uz podršku<br />

Sekreterijata za komunalne i<br />

stambene poslove, JKP „Zelenilo<br />

Beograda” i Uprave za energetiku,<br />

grad Beograd će osigurati da<br />

parkovi budu dobro osvijetljeni i<br />

noću, a javne površine uređene.<br />

Projekt pridonosi i razvoju turističke<br />

ponude grada Beograda, pružajući<br />

svima koji u Beograd dođu<br />

u turističku ili poslovnu posjetu,<br />

mogućnost da u stvarnom vremenu<br />

budu obaviješteni o događanjima<br />

u njihovoj zemlji, kao i da na<br />

najbrži način saznaju sve o gradu<br />

u kojem borave.<br />

.yu<br />

Gašenje .yu domene. Registar<br />

nacionalne internetske domene<br />

Srbije (RNIDS) obavijestio je javnost<br />

i korisnike interneta da su .yu<br />

domene kojima nije produžena<br />

registracija do 2. ožujka 2009.<br />

nakon tog roka deaktivirane i da<br />

prestaju funkcionirati na internetu.<br />

Dodatni rok za produženje<br />

registracije .yu domena počinje<br />

3. ožujka 2009., a završava se<br />

30. travnja 2009. Preostale .yu<br />

domene čija registracija nije produžena<br />

do 30. travnja trajno se<br />

brišu iz Registra 4. svibnja 2009.<br />

Održavanje .yu registra domena<br />

i propagiranje informacija o .yu<br />

domenama na internetu prestaje<br />

30. rujna 2009. godine, bez obzira<br />

na datum izvršenog produženja.<br />

Za sve poslove vezane uz registraciju<br />

internetskih domena treba<br />

se obratiti nekom od ovlaštenih<br />

registara .rs domena širom Srbije,<br />

čiji se spisak može naći na adresi<br />

www.rnids.rs .<br />

Videokonferencing<br />

Predstavljeno rješenje za video<br />

konferencije u Srbiji. Kompanija<br />

Algotech u suradnji s američkom<br />

kompanijom LifeSize Communications,<br />

predstavila je rešenja<br />

za „High Definition video konferencije”.<br />

Proizvodi kompanije<br />

LifeSize za „High Definition video<br />

konferencije” omogućuju održavanje<br />

sastanaka između većeg<br />

broja poslovnih partnera, klijenata<br />

i kolega koji se nalaze na velikoj


udaljenosti. Primjena “HD video<br />

konferencije” omogućuje: unapređivanje<br />

komunikacije i suradnje u<br />

radu, brz protok informacija, brže<br />

odlučivanje, smanjivanje troškova<br />

za putovanje i druge koristi. Tvrtka<br />

Algotech je prvi integrator rješenja<br />

za kontakt centre u srednjoj i<br />

istočnoj Europi. „Algotech Srbija”<br />

je implementirao oko 90% kontakt<br />

centara u Srbiji, što ga čini liderom<br />

na tržištu.<br />

Sigurnost<br />

Predložena izrada Strategije informacijske<br />

sigurnosti. O stanju,<br />

značaju i potrebnim mjerama za<br />

informacijsku sigurnost razgovaralo<br />

se 18. veljače na znanstvenom<br />

skupu „Informaciona bezbednost<br />

2009”. Skup je održan u Beogradu<br />

na Akademiji za diplomatiju i<br />

bezbednost, a suorganizatori su<br />

bili Društvo za informatiku Srbije,<br />

agencija ZIPA i kompanija NOR-<br />

TEL SE. Na skupu se govorilo o:<br />

kibernetičkom prostoru kao izvoru<br />

novih prijetnji za nacionalnu sigurnost,<br />

sigurnosnim izazovima u<br />

uvjetima hiperkonekcije, potrebi<br />

razvoja svijesti o informacijskoj<br />

sigurnosti, sigurnosnim standardima<br />

TETRA sustava, prevarama u<br />

elektronskom poslovanju, skrivanju<br />

informacija na web sajtovima<br />

i diskovima, standardima zaštite<br />

u industriji platnih kartica, sigurnosnoj<br />

kulturi, metodama i tehnikama<br />

za ugrožavanje sigurnosti,<br />

organizacijskim, pravnim i tehničkim<br />

mjerama zaštite, opasnostima<br />

s interneta, otkrivanju upada,<br />

digitalnoj forenzici itd. Ostvareni<br />

obim i razina informacijske sigurnosti<br />

u Srbiji vrlo su neujednačeni.<br />

Pored sredina koje učinkovito i<br />

pouzdano brane svoje informacije,<br />

ima i dosta poduzeća koja su pretrpjela<br />

napade, imala štete i ugrozila<br />

poslovanje. Na primjer, 35,7%<br />

poduzeća je 2007. u Srbiji imalo<br />

problema s računarskim virusima.<br />

Predloženi su: izrada nacionalne<br />

strategije informacijske sigurnosti,<br />

ratificiranje Konvencije o kibernetičkom<br />

kriminalu, poticanje znanstvenog<br />

rada u razvoju domaćih<br />

rješenja za zaštitu informacija,<br />

organiziranje stručnih rasprava o<br />

pojedinim aktualnim sigurnosnim<br />

problemima, sustavna promidžba<br />

novih tehnologija i metoda zaštite<br />

i drugo.<br />

CeBIT<br />

Na nacionalnom štandu na<br />

„CeBIT-u 2009” nastupalo 9<br />

domaćih tvrtki. Agencija za strana<br />

ulaganja i promidžbu izvoza<br />

– SIEPA, uz podršku Ministarstva<br />

za telekomunikacije i informatičko<br />

društvo, njemačke organizacije<br />

za tehničku saradnju GTZ i<br />

USAID-ovog projekta za povećanje<br />

konkurentnosti, i ove godine je<br />

organizirala nastup domaćih <strong>ICT</strong><br />

kompanija u okviru nacionalnog<br />

štanda na sajmu „CeBIT 2009”,<br />

održanog u Hanoveru od 3. do<br />

8. ožujka 2009. Kao izlagači na<br />

nacionalnom štandu Srbije su<br />

sudjelovali: PSTech, E-Smart Systems,<br />

Belit, Code System, Accordia<br />

Group, M&I Systems, BioIRC,<br />

Srpski softverski klaster i Seavus.<br />

Andrija Bednarik, savjetnik za <strong>ICT</strong><br />

u SIEPA-i kaže „da je SIEPA zakupila<br />

prostor od 121 kvadratnog<br />

metra u hali 5 na sajmu CeBIT.<br />

U okviru nacionalnog štanda,<br />

domaće <strong>ICT</strong> kompanije imale su<br />

mogućnost korištenja cjelokupne<br />

infrastrukture štanda, da kroz organizirane<br />

pojedinačne prezentacije<br />

i predavanja predstave svoje<br />

proizvode i usluge, da na štandu<br />

organiziraju sastanke s već postojećim<br />

i potencijalnim partnerima i<br />

klijentima, koriste usluge keteringa<br />

i ostalu logistiku”. Ocjenjujući<br />

učinke nastupa, Bednarik kaže da<br />

su srpske <strong>ICT</strong> kompanije na nacionalnom<br />

štandu održale ukupno<br />

208 sastanaka i prezentacija i da<br />

domaći izlagači vjeruju da bi bar<br />

četvrtina mogla ishoditi konkretnom<br />

poslovnom suradnjom. Na<br />

samom sajmu, tvrtka E-Smart<br />

Systems je potpisala 2 predugovora<br />

s tvrtkama iz Njemačke i<br />

Južne Koreje, a potpisan je Sporazum<br />

o suradnji između srpskog<br />

i bugarskog softverskog klastera.<br />

Najviše zanimanja za poslovanje<br />

s našim kompanijama izrazile su<br />

tvrtke iz zemalja Europske unije,<br />

prije svega iz Njemačke, zatim s<br />

Bliskog istoka, iz Sjedinjenih Američkih<br />

Država, Rusije, Turske, ali<br />

i iz zemalja u našem okruženju,<br />

poput Bugarske i Rumunjske.<br />

ERP<br />

Delegacija COMING-a na „vmworld 2009” u Cannesu<br />

Virtualizacija<br />

COMING na europskom skupu o virtualizaciji. U Cannesu,<br />

na europskom skupu stručnjaka u oblasti virtualizacije<br />

„vmworld 2009”, 26. veljače je prikazano rješenje beogradske<br />

tvrtke COMING koje je primijenjeno na EUROSONGU 2008<br />

u Beogradu. COMING je za potrebe Radio Televizije Srbije<br />

uradio projekt „EOROSONG 2008 na VMWare VDI”.Projekt je<br />

u međunarodnim razmjerima ocijenjen kao stručno izuzetno<br />

kvalitetan, a tvrtka VMWare kao organizator skupa „vmworld<br />

2009” pozvala je COMING da predstavi ostvareno rješenje<br />

virtualizacije servera. Prezentaciju su održali Miroslav Kržić iz<br />

COMING-a i Nenad Čukalović s RTS-a. Oni su prikazali da je<br />

virtualizacija obuhvatila 6 fizičkih hostova s 239 virtualnih uređaja<br />

i 2 storagea s po 2 x 6 terabajta memorije. Projekt je koristilo<br />

oko 3500 novinara akreditiranih na Eurosongu 2008. Svi<br />

novinari su imali utisak kao da koriste samo njima dodijeljeno<br />

računalo te su uživali u nesmetanom pretraživanja potrebnih<br />

podataka, izradi izvještaja, slanju vijesti i drugim profesionalnim<br />

aktivnostima.Virtualizacija servera je i ovom prilikom omogućila<br />

da se troškovi nabave opreme smanje za najmanje 50 posto<br />

te da i ostali troškovi eksploatacije budu čak za 70 posto niži.<br />

Govoreći na kraju prezentacije, Drago Samardžić, direktor tvrtke<br />

COMING, istaknuo je da je za uspjeh bilo značajno to što su<br />

stručnjaci iz COMING-a pokazali da imaju najnovija znanja iz<br />

oblasti virtualizacije i da ih inventivno primjenjuju.Virtualizacija<br />

je posebno aktualna, sada u vrijeme recesije, kada treba smanjivati<br />

sve troškove kako bi se opstalo na tržištu, zaključio je<br />

Samardžić.<br />

Skupu „vmworld 2009” u Cannesu je prisustvovalo oko 5000<br />

vrhunskih stručnjaka za virtualizaciju. Izuzetno je značajno što<br />

stručnjaci iz Srbije nisu bili samo slušatelji nego su i pozvani da<br />

iznesu svoja iskustva.<br />

Promoviran softverski paket<br />

PANTHEON. U suradnji s Privrednom<br />

komorom Beograda i Udruženjem<br />

informatičke delatnosti,<br />

beogradska tvrtka Datalab je u<br />

srijedu, 11. ožujka 2009., organizirala<br />

poslovno-stručni skup na<br />

temu: „ERP poslovna rešenja –<br />

uspeh i u vreme krize”. Tijekom<br />

skupa privrednici su imali prilike<br />

upoznati se s mogućnostima<br />

i načinima korištenja rješenja iz<br />

oblasti planiranja resursa tvrtke<br />

u suvremenom poslovanju i saznati<br />

kako ta poslovna rješenja<br />

mogu pomoći da lakše upravljaju<br />

poduzećem u vrijeme kada su<br />

pravovremena reakcija, brzo<br />

utvrđivanje problema i usklađivanje<br />

sa stalnim promjenama<br />

u okruženju, uvjet za opstanak.<br />

Direktor kompanije Datalab,<br />

Aleksandar Spremić, rekao je<br />

da teška vremena zahtijevaju<br />

odlučne akcije i da poslovanje<br />

u turbulentnom okruženju danas<br />

predstavlja veliku poteškoću.<br />

Uvođenjem pravog poslovnog rešenja<br />

riješit ćete mnoge tekuće<br />

probleme: optimizirati troškove i<br />

resurse, povećati učinkovitost,<br />

brže ustanoviti žarišta u kompaniji.<br />

Prisutnima je uživo prikazano<br />

kako tvrtka Datalab upravlja<br />

svojim podacima korištenjem<br />

rješenja Pantheon 5.5. Direktori<br />

dviju uspješnih domaćih tvrtki iznijeli<br />

su svoja iskustva iz primjene<br />

softverskog paketa Pantheon.<br />

Zaključeno je da su ulaganja u IT<br />

rješenja neophodna, a naročito<br />

u ERP softver koji može ponuditi<br />

pravovremene i točne informacije<br />

koje predstavljaju nužan preduvjet<br />

za preživljavanje poduzeća u<br />

kriznim vremenima. Stvaranjem<br />

uvjeta za masovnu primjenu elektronskog<br />

poslovanja potaknut će<br />

se i zanimanje za primjenu ERP<br />

softvera.<br />

Nikola Marković<br />

169/03/2009 infoTrend 19


Osvrti<br />

Mudrošću protiv recesije<br />

Pojednostavnimo<br />

jednostavno<br />

ili - jednostavno<br />

pojednostavimo.<br />

Svejedno, ali<br />

učinimo to!<br />

U prethodnom broju pisali<br />

smo o povijesti recesije i<br />

preporukama koje su nam<br />

u okviru ICPE konferencije ponudili<br />

profesor Dan Galai i doktor Fritz<br />

Kroeger. Osvrt na izlaganje profesora<br />

Belaka s iste konferencije o upravljanju<br />

troškovima u uvjetima recesije s<br />

obzirom na bogatstvo ponuđenih informacija,<br />

namijenili smo za ovaj broj.<br />

U međuvremenu, ICPE-ova organizacijska<br />

mašinerija uspješno je organizirala<br />

i sljedeći događaj, konferenciju<br />

„Upravljanje iskustvom kupaca” čiji<br />

je vodeći predavač bio Shaun Smith.<br />

Održan je i 19. financijski forum IBM<br />

Cognos na kojem je David Axson,<br />

osnivač i direktor The Sonax Group,<br />

održao sjajno predavanje o planiranju<br />

u burnom vremenu globalizacije i<br />

krize. Početkom ožujka, i CBA nas je,<br />

uz gostovanje dr. Jyotija Gupta, čestog<br />

zagrebačkog gosta, obradovao forumom<br />

na temu recesije, mogućih rizika<br />

i predviđanja bliže budućnosti.<br />

Upravljati iskustvom kupaca, upravljati<br />

troškovima, upravljati rizicima,<br />

planirati kratkoročno i dugoročno.<br />

Mogu li se i na koji način u jednom<br />

članku povezivati ove poduzetničko-menadžerske<br />

teme, obuhvatiti<br />

razne dobre koncepte i preporuke, te<br />

ih kroz suvislu informaciju isporučiti<br />

na korist čitateljima? Mišljenja<br />

sam da mogu, na isti način kako se<br />

i poduzetničke organizacije moraju<br />

dokazati sposobnima da u kratkom<br />

vremenskom isječku, uz ograničene<br />

resurse, na temelju analiza dostupnih<br />

informacija donose odluke i provode<br />

akcije koje će im omogućiti da prežive<br />

ovu prilično rizičnu pustolovinu (recesiju),<br />

iziđu iz nje sa što manje ožiljaka,<br />

jači i iskusniji, spremni za nove<br />

pustolovine i izazove.<br />

Na koji način? Onako kako sam<br />

to pročitao u sažetku jednog članka<br />

u Harward Business Reviewu, objavljenom<br />

na webu: Jednostavno pojednostavi.<br />

U poduzetništvu, kao i u svim<br />

20 infoTrend 169/03/2009<br />

drugim segmentima života, najjednostavnija<br />

rješenja uvijek su i najbolja.<br />

Ne najskuplja, ne najsloženija, ne najljepša,<br />

ne naj.... Upravo jednostavna<br />

rješenja potvrđuju prave lidere, profesionalce<br />

oplemenjene intuicijom i hrabrošću.<br />

Nažalost (ili na sreću), većina<br />

nas nema pravo na članstvo u klubu<br />

iskonskih lidera. Istina, puno toga<br />

možemo popraviti upornim radom,<br />

učenjem, vježbom i ponavljanjem, ali<br />

ostat će „ono nešto” što će nam nedostajati,<br />

ono zbog čega je samo Dražen<br />

Petrović bio to što je bio.<br />

Sada kada smo definirali što nam je<br />

činiti („jednostavno pojednostaviti”) i<br />

na koji način („kroz rad se potvrđuje<br />

ljudsko biće”), probajmo iskoristiti<br />

preporuke koje su se čule od navedenih<br />

znanstvenika i konzultanata.<br />

O genezi trenutne recesije kao poznate<br />

društveno-gospodarske cikličke<br />

pojave, čulo se i napisalo mnogo toga.<br />

No, nedavna izjava Putina o ovoj recesiji<br />

kao nečem novom po svojem obimu,<br />

ukazuje i na moguća iznenađenja<br />

i velike nepoznanice:<br />

„U povijesti čovječanstva, ovo je<br />

prva prava globalna ekonomska kriza”<br />

Pa si vi mislite. Pokušajte biti pametniji<br />

nego što jeste, vraćajte, gatajte<br />

iz dlana, gledajte u kuglu, u nebo, proučavajte<br />

statistike, grafikone, izvještaje,<br />

članke... I što? Reći ćete da znate točno<br />

što se događa i što će se dogoditi. Dat<br />

ćete ruku u vatru da ste u pravu?<br />

Gospodin Axson nas je podsjetio<br />

kako se u bliskoj prošlosti kretala cijene<br />

nafte i derivata. Tko je predvidio<br />

takva kretanja? Netko je pogodio<br />

možda naslijepo, ali analitički nitko.<br />

Kockarnica je za trenutnu gospodarsku<br />

situaciju dječja igraonica. Kao što<br />

Buffet kaže: „Tek kada morska struja<br />

nestane, saznat ćete tko zna ploviti”.<br />

Profesor Belak u uvodu svoje knjige<br />

Tajne tržišta kapitala taj Buffetov navod<br />

osnažuje starom izrekom: „Kada<br />

vjetar puše, i purani lete”. Na tržištu<br />

kapitala, pohlepa je razvila nepromišljenost;<br />

nakon toga uslijedili su mnogi<br />

gubici i razočaranja, što je ishodilo<br />

oprezom i nepovjerenjem. Upravo je<br />

dugotrajnije zadržavanje nepovjerenja<br />

u poslovnom miljeu velika opasnost<br />

za prerastanje recesije u depresiju.<br />

Da bi koncept „jednostavno pojednostavi”<br />

približili praktičnoj primjeni,<br />

osvrnimo se ukratko na značajke<br />

okruženja u kojem djeluju poduzetnici:<br />

nesigurnost i nepredvidivost („slaba<br />

vidljivost”), primjer – kretanje<br />

cijena nafte<br />

globalna međuovisnost<br />

izuzetna moć kupaca da nameću<br />

svoja „pravila igre”<br />

snažna konkurencija<br />

integrirani lanci nabave usluga i<br />

proizvoda<br />

razvijene komunikacije<br />

ovisnost o tehnologiji<br />

Imajući u vidu navedeno, sada po-<br />

vežimo ranije navedene teme (kupci,<br />

troškovi, rizici, planiranje) s dva segmenta<br />

menadžmenta:<br />

kontroling<br />

razumijevanje potreba ciljanog<br />

tržišta (klijenata i potencijalnih<br />

klijenata)<br />

Kontroling<br />

„Bavi se teškim problemima dok<br />

je još lako, bavi se velikim dok su još<br />

mali”<br />

U okviru kontrolinga (planiraj –<br />

provodi – nadziri – unapređuj promjenama),<br />

standardni složeni postupak<br />

planiranja: „trogodišnja strategija<br />

– godišnji plan – kvartalne procjene i<br />

rebalansi – mjesečni izvještaji”, mora<br />

se promijeniti u četiri segmenta:<br />

Povećati fleksibilnost u planiranju<br />

i ubrzati vrijeme analiza, izvještaja<br />

i mijenjanja planova<br />

Pogotovo u većim sustavima opterećenim<br />

procedurama, sustavima<br />

kvalitete, gdje životari preveliki broj<br />

„bijelih ovratnika“, planiranje ima<br />

priliku postati tromim i reaktivnim<br />

procesom nesposobnim da prepozna<br />

prave prigode i tržišne niše te brzo<br />

osposobi i usmjeri organizaciju ka<br />

njihovom iskorištenju.<br />

Umjesto uobičajenog promišljanja<br />

pri planiranju: „Što može poći<br />

loše?”, više vremena i energije<br />

uložiti u: „Što može bolje?”<br />

Stara priča u kojoj se učinkovitost<br />

pokušava povećati usmjeravanjem su-


stava na otklanjanje mana i smanjivanje<br />

smetnji za rad, proizlazi iz velike<br />

menadžerske ljubavi prema kažnjavanju<br />

kao odgojnoj mjeri. Resurse koji<br />

se ulože u takav način rada znatno je<br />

isplativije usmjeriti u drugom smjeru:<br />

na poticanje inovativnosti i toleriranje<br />

greški koje se događaju prvi put,<br />

u njegu i jačanje prepoznatih vlastitih<br />

snaga, uvažavajući realan odnos prigoda<br />

i opasnosti iz okruženja.<br />

Umjesto jednog scenarija, obavezno<br />

izraditi 3 planska scenarija<br />

(pobjeda, neriješeno, poraz).<br />

Ovo se često prepoznaje kao slabost<br />

manjih sustava. Vlasnike – poduzetnike<br />

koji su često i upravljači, opterećeni<br />

manjkom vremena (svojom krivnjom:<br />

neprepoznavanjem prioriteta i bitnoga,<br />

strahom od delegiranja) te nespremnošću<br />

za uvođenjem menadžerske<br />

potpore – uzrujava već izrada jednog<br />

plana, a kamoli da se upuste u izrade<br />

nekoliko planskih scenarija. Poduzetnici<br />

ponekad pretjeraju u uvjerenju<br />

da ih intuicija podržana hrabrošću<br />

nikada, baš nikada, ne može iznevjeriti.<br />

Isto tako, ne vole razmišljati o<br />

„neriješenom” ili „porazu”; smatraju<br />

da to može naškoditi njihovom optimizmu.<br />

Ima tu nešto, ali..., kada stvari<br />

ipak krenu loše, ranije napravljeni zamjenski<br />

plan za takvu situaciju može<br />

pomoći da nam san bude mirniji a<br />

stres manji. A tako se i u kriznim situacijama<br />

mogu donositi suvisle i dobre<br />

odluke, te se može uspjeti.<br />

Dominantno planiranje korištenjem<br />

financijskih pokazatelja (oni<br />

su reaktivni, dolaze kasno kao<br />

posljedica) zamijeniti proaktivnim,<br />

nefinancijskim pokazateljima<br />

(lojalnost i zadovoljstvo<br />

klijenata, osvajanje novih tržišta,<br />

unapređenje procesne učinkovitosti<br />

i kvalitete, uvođenje novih<br />

proizvoda i usluga, organizacijski<br />

razvoj...).<br />

Kratkoročne financijske koristi<br />

često znaju usmjeriti poduzetničku<br />

organizaciju u sasvim krivom smjeru,<br />

što predstavlja veliku opasnost. Tu su<br />

veliki potencijali „za zaribati”, ako su<br />

upravljači pod utjecajem visokih bonusa<br />

ili su u sustavu prodaje motivirani<br />

isključivo provizijom na prodano.<br />

Ne treba pretjerivati; normalno da<br />

se nećemo odreći analiza financijskih<br />

pokazatelja, ali preporuka je usmjeriti<br />

se na one koji se vezuju na novčani<br />

tok, likvidnost i solventnost.<br />

Stavimo sada strateške i operativne<br />

planove, njihove provedbe, nadzor i<br />

unapređenja u okviru kontrolinga – u<br />

drugi plan. Kako god ih jednostavno<br />

pojednostavili, ipak se radi o složenom<br />

i zahtjevnom procesu, izuzetno<br />

korisnom ali donekle hladnom, laboratorijskom,<br />

uz puno Excela ili uz<br />

pomoć drugih složenijih IT alata i<br />

aplikacija.<br />

Kako je ovo članak koji se objavljuje<br />

u <strong>ICT</strong> magazinu, vrijeme je da u<br />

okviru teme uputimo određenu poruku<br />

<strong>ICT</strong> industriji:<br />

Unatoč recesiji, ovo je prigoda za<br />

<strong>ICT</strong>. Veliki broj manjih poduzetničkih<br />

organizacija koje djeluju u dobrim<br />

djelatnostima, koje su napravile korak<br />

naprijed, za sljedeći korak trebaju, uz<br />

prethodnu reorganizaciju poslovnih<br />

procesa, nova <strong>ICT</strong> rješenja. Umjesto<br />

više jednostavnih obično nepovezanih<br />

polu-aplikacija, trebaju cjelovita rješenja<br />

za podršku poslovnim procesima.<br />

Kreni <strong>ICT</strong>, ali oprez. Ovi potencijalni<br />

kupci su izuzetno zahtjevni, praktični,<br />

čvrsti pregovarači, imaju puno utakmica<br />

u nogama i cijene svaku kunu<br />

(pritom uglavnom pretjeruju) koju će<br />

izvaditi iz džepa. Razlikuju se od onih s<br />

kojima ste dosad radili i koji su projekte<br />

i ulazne račune brojali po komadima.<br />

Nakon ove poruke, stavivši kontroling<br />

„u sjenu”, prebacimo se na drugi<br />

segment, jednostavniji, primjereniji<br />

za primjenu socijalne i emotivne inteligencije<br />

– a uspije li se ostvariti, vraški<br />

učinkovit. Idemo: kratko i jasno.<br />

Razumijevanje<br />

potreba ciljanog tržišta<br />

Jednostavno pitanje traži iskren i<br />

jednostavan odgovor:<br />

Čime vas vaš kupac prvenstveno<br />

vrednuje?<br />

Je li to:<br />

a) Kvaliteta usluga ili proizvoda koje<br />

mu pružate ili isporučujete?<br />

b) Pogodnosti komercijalno-financijskih<br />

uvjeta vaših ugovora?<br />

c) Vaše cjenovne politike?<br />

d) Odnosi, servisi i održavanje,<br />

predprodajne i postprodajne aktivnosti?<br />

e) ...<br />

Ako znate odgovor i vjerujete da na<br />

tom polju možete učiniti poboljšanja,<br />

prestanite čitati ovaj članak. Ne časite<br />

ni časa. Krenite. Učinite što možete.<br />

Usmjerite raspoložive resurse na<br />

daljnji razvoj tih nadarenosti i prednosti<br />

koje vas izdvajaju i čine neupitnim<br />

u odnosu na konkurente, i čine<br />

vas poznatim i cijenjenim, te koji vaše<br />

klijente čine lojalnima i zadovoljnima,<br />

koji privlače nove klijente.<br />

I, korak po korak, evo nas opet do<br />

„strategije plavog oceana”. Vjerujem<br />

da je upravo to hrvatska opcija uspjeha,<br />

opcija namijenjena inovativnim i<br />

hrabrim ljudima, optimistima.<br />

Nikola Nikšić<br />

Nova serija<br />

skenera Ngenuity<br />

Na ovogodišnjem CeBIT-u<br />

Bowe Bell + Howell partner<br />

zagrebačke tvrtke BiroData<br />

Servis predstavio je novu seriju<br />

skenera Ngenuity, namijenjenu<br />

skeniranju srednjih i velikih količina<br />

podataka sa svih vrsta materijala<br />

(od rižinog papira, plastičnih<br />

kartica i debljih koverata).<br />

Najnaprednija tehnologija inteligentnog<br />

upravljanja dokumentima,<br />

40% veći kapacitet ulazne<br />

ladice za papir, vrhunska oštrina i<br />

kvaliteta skenirane slike, unaprijeđeno<br />

korisničko sučelje, jednostavno<br />

održavanje i manji trošak<br />

potrošnog materijala ukratko su<br />

karakteristike ovog moćnog stroja.<br />

Još ćemo dodati da je Ngenuity<br />

s brzinama do 150 str/min u crno<br />

bijeloj, kolor ili sivoj tehnici pri<br />

rezoluciji od 200 dpi jedan od<br />

najbržih skenera u svojoj klasi.<br />

Vijesti<br />

Novi direktor<br />

prodaje<br />

Tvrtka Infosistem imenovala<br />

je Andreja Broza direktorom<br />

prodaje Infosistema. Posljednjih<br />

sedam godina Broz je radio<br />

u tvrtci Combis kao konzultant i<br />

operativni menadžer za Combis<br />

BiH, a iza sebe ima i višegodišnju<br />

uspješnu međunarodnu karijeru.<br />

Radio je u Rusiji gdje je bio<br />

konzultant za nove tehnologije u<br />

telekomu. Karijeru je nastavio u<br />

Slovačkoj i Češkoj kao marketing<br />

menadžer za East Air Company.<br />

Andrej Broz je 1997. godine<br />

magistrirao međunarodne ekonomske<br />

odnose u Moskvi na ekonomskoj<br />

akademiji<br />

“G.V. Plehanov”.<br />

Andrej Broz,<br />

Infosistem<br />

169/03/2009 infoTrend 21


Vijesti<br />

Konferencija<br />

korisnika ozbiljnih<br />

računala<br />

U organizaciji tvrtke CROZ, a u<br />

suradnji s tvrtkama Alcad, SRC.<br />

SI i S&T iz Slovenije i SBS iz<br />

Srbije u Dubrovniku je od 9. do 10.<br />

ožujka održana Jadranska konferencija<br />

korisnika ozbiljnih računala<br />

koja je okupila korisnike mainframe<br />

računala iz regije, a fokusirala se<br />

na realna korisnička iskustva s<br />

novijim projektima na mainframe<br />

platformi, te na pozicioniranje mainframea<br />

u modernom IT sustavu.<br />

Niz zanimljivih prezentacija na<br />

temu stvarnih, živih projekata vodećih<br />

regionalnih tvrtki (APIS-IT-a,<br />

FINA-e, Impola, Naftne industrije<br />

Srbije, Železnica Srbije) na mainframe<br />

platformi pokazao je kako<br />

„ozbiljna računala“ i danas, kao i<br />

posljednjih 45 godina, uspješno<br />

odraduju najzahtjevnije informatičke<br />

poslove. Jadranska konferencija<br />

bila je izvrsna prilika za razmjenu<br />

iskustava medu korisnicima i za<br />

razgovor o problemima s kojima<br />

se susreću u svakodnevnom<br />

radu. Upravo je jedna od takvih<br />

tema - Kako motivirati „facebook“<br />

generaciju za rad na mainframeu - i<br />

bila tema okruglog stola na kojem<br />

su se usporedila iskustva tvrtki na<br />

području zapošljavanja i školovanja<br />

mladih mainframeaša. Ovo je bila<br />

tek prva regionalna konferencija<br />

korisnika ozbiljnih ra čunala koja bi<br />

trebala poslužiti kao poticaj razvoju<br />

ideje o regionalnom povezivanju,<br />

razmjeni iskustava i suradnji korisnika<br />

mainframea.<br />

22 infoTrend 169/03/2009<br />

AMD na<br />

dva dijela<br />

Uprava tvrtke AMD objavila je odluku<br />

da mijenja svoju organizacijsku strukturu<br />

– razdvaja se na dvije odvojene<br />

jedinice. Ovim potezom AMD se nada<br />

da će na ovaj način ojačati svoj konkurentski<br />

položaj.<br />

Tvrtka će se podijeliti na Sunnyvale,<br />

koji će brojati 14.000 zaposlenih a bavit<br />

će se dizajnom mikroprocesora i marketingom,<br />

i Foundry Co., koji će brojati<br />

3000 zaposlenih te će biti zadužen za<br />

proizvodnju mikroprocesora. Ime Foundry<br />

Co. je za sada samo privremeni naziv, a<br />

cjelovito rješenje očekuje se uskoro.<br />

Iako će nove dvije tvrtke imati odvojenu<br />

upravu i organizaciju poslovanja,<br />

Fusion<br />

Ukoliko se poslovanje<br />

i stanje na tržištu<br />

poboljša, iz tvrtke već<br />

neko vrijeme najavljuju<br />

svoj novi čip – Fusion.<br />

Riječ je o novom<br />

silikonskom proizvodu<br />

koji objedinjuje mikroprocesor<br />

i grafički<br />

čip, a razvoj tog novog<br />

proizvoda počeo je u<br />

vrijeme kada je AMD<br />

(Advanced Micro Devices)<br />

kupio tvrtku ATI,<br />

poznatu po proizvodnji<br />

grafičkih kartica.<br />

jedinstven će ostati vlasnik – najviše dionica ima Mubadala Development<br />

Co., tvrtka koja zastupa vladu Abu Dhabija, koja ima i jedno<br />

mjestu u Upravnom odboru AMD-a. Podjela tvrtke je odgovor na krizu<br />

na svjetskom tržištu koja se odrazila i na rad AMD-a, a zbog čega<br />

je tvrtka otpustila oko 1000 radnika. Nadaju se da je podjela na dvije<br />

jedinice još jedan od koraka koji bi trebali „pogurati” rad kompanije.<br />

Recro-Net u<br />

Kataru<br />

Zagrebačka tvrtka Recro-Net<br />

predstavila je 16. ožujka svoje<br />

informatičko rješenje Smart<br />

Signage na znanstveno-tehnološkom<br />

parku u Kataru (Qatar<br />

Science and Technology Park).<br />

Zanimljivo je da je Recro-Net u<br />

ovom parku bio prisutan kao jedini<br />

Ciscov partner. Tvrtka je pružila<br />

podršku Ciscu prikazujući svoj<br />

proizvod Smart Signage koji predstavlja<br />

jedan od načina fleksibilne<br />

i višenamjenske integracije Ciscovog<br />

DMS-a s RFID tehnologijom.<br />

Ovaj znanstveno-tehnološki park<br />

otvoren je pod pokroviteljstvom<br />

katarskog emira šeika Hamada bin<br />

Khalife Al Thanija i njegove supruge<br />

Mozah Bint Nasser Al Missnad.<br />

Potkraj prošle godine tvrtka<br />

Recro-Net otvorila je tvrtku Recro-<br />

Net Middle East sa sjedištem u<br />

Dubaiju. Veliki uspjeh tvrtke je prepoznavanje<br />

rješenja Cisco Smart<br />

Signage kao atraktivan i koristan<br />

dodatak DMS platformi. „Sretni<br />

smo što je Recro-Net Middle East,<br />

i Recro-Net u cijelosti, prepoznat<br />

kao jedan od najinovativnijih i najpouzdanijih<br />

Cisco partnera u regiji.<br />

Za nas to predstavlja priznanje, ali<br />

i obavezu da neprestano poboljšavamo<br />

kvalitetu svojih usluga i<br />

rješenja”, rekao je Zlatan Hadžić,<br />

direktor Recro-Net Middle Easta...<br />

Elaa Mohamad Slaven Vukasovic<br />

Sense Consulting<br />

osnažuje tim<br />

Sense Consulting, tvrtka za<br />

po slovno savjetovanje specijalizirana<br />

za međunarodne projekte<br />

u javnom sektoru, unaprijedila je<br />

svoje poslovanje i kompetencije na<br />

područjima EU fondova i korporativnog<br />

savjetovanja u privatnom<br />

sektoru zaposlivši dva nova<br />

projektna menadžera. Slaven Vukasović<br />

preuzima mjesto voditelja<br />

projekata u korporativnom sektoru i<br />

bit će zadužen za razvoj poslovanja<br />

Sense Consultinga u srednje<br />

velikim i malim tvrtkama. Vukasović<br />

u Sense Consulting dolazi iz švicarske<br />

središnjice korporacije Holcim<br />

gdje je vodio projekte razvoja tržišta<br />

Srednje i Južne Europe. Magistrirao<br />

je na Poslovnoj školi Said<br />

Sve učilišta u Oxfordu. Na mjesto<br />

voditelja projekata došao je Elaa<br />

Mohamad koji će biti zadužen za<br />

razvoj prilika i poslovanja u javnom<br />

sektoru korištenjem predpristupnih i<br />

strukturnih fondova Europske Unije.


Iskustvo i znanja u vođenju projekata<br />

Mohamad je stjecao posljednjih<br />

godina na projektima Europska<br />

Komisije i međunarodnih organizacija<br />

te radom u konzultantskim<br />

tvrtkama, a posjeduje magisterij iz<br />

područja upravljanja tehnologijom i<br />

inovacijama Sveučilišta Sussex.<br />

Obrazac preuzet<br />

200 tisuća puta<br />

Obrazac za prijavu poreza na<br />

dohodak s internetske stranice<br />

Erste & Steiermärkische Banke,<br />

u razdoblju od 16. siječnja do 2.<br />

ožujka 2009. godine, preuzet je od<br />

strane građana gotovo 200.000<br />

puta, odnosno u prosjeku više od<br />

4300 puta dnevno. Erste banka<br />

već petu godinu zaredom nudi<br />

mogućnost elektroničkog izračuna<br />

godišnjeg poreza na dohodak. Od<br />

2005. godine, kada je na internetske<br />

stranice Erste banke prvi<br />

puta stavljen obrazac za prijavu<br />

poreza na dohodak u obliku Excel<br />

datoteke, bilježi se stalni porast<br />

preuzimanja navedenog obrasca<br />

- 2005. godine DOH obrazac<br />

preuzet je oko 15.000 puta, 2006.<br />

skoro 65.000 puta, 2007. godine<br />

taj se broj popeo na više od<br />

100.000, 2008. oko 125.000 puta,<br />

da bi ove godine bilo zabilježeno<br />

gotovo 200.000 preuzimanja.<br />

OPSUS Ventura<br />

Tvrtka Operacijski sustavi predstavila<br />

je tržištu svoj prvi hardverski<br />

proizvod - server OPSUS<br />

Ventura. Server je namijenjen malim<br />

i srednjim tvrtkama a riječ je o<br />

cjelovitom rješenju koje zadovoljava<br />

sve uobičajene poslovne potrebe<br />

tvrtke, te je zamišljen kao samostojeće,<br />

samodostatno rješenje s minimalnim<br />

održavanjem. Rješenjem<br />

se predvidjelo središnje mjesto za<br />

administraciju korisnika, poslužitelj<br />

datoteka i mrežnih pisača, antivirusno<br />

rješenje, sustav za upravljanje<br />

elektroničkom poštom sa zaštitom<br />

od spama i prijenos osobnih poruka<br />

unutar tvrtke. Tvrtka Operacijski<br />

sustavi nude i proširenu verziju<br />

servera - OPSUS Ventura GW,<br />

koji osim navedene funkcionalnosti<br />

može služiti i kao središnje<br />

mjesto izlaska tvrtke na internet,<br />

sa zaštitom od hakerskih napada,<br />

ubrzivačem surfanja sa zaštitom<br />

od neželjenih sadržaja i osigurani<br />

kanal komunikacije s tvrtkom preko<br />

interneta koji dislociranim djelatnicima<br />

omogućuje komunikaciju i<br />

korištenje resursa tvrtke s bilo koje<br />

lokacije, na siguran način. Osnovna<br />

funkcionalnost oba servera može<br />

se nadopuniti modulima koji mu nadopunjuju<br />

funkcionalnost: napredno<br />

upravljanje dokumentima, knjigovodstveni<br />

softver partnerske tvrtke<br />

Holobit.net, udaljena sigurnosna<br />

pohrana podataka i drugo. Server<br />

funkcionira samostalno i sam se<br />

brine o sigurnosnim nadogradnjama<br />

i osvježavanjem antivirusnih,<br />

antispam i antiporn datoteka.<br />

Učinkovitija<br />

obrada podataka<br />

OTP banka je u suradnji s<br />

tvrtkom IT Sistemi pustila u rad<br />

sustav Documentum za obradu<br />

transakcija za koje se koriste<br />

utvrđeni obrasci u poslovnoj mreži<br />

banke. Cilj projekta bio je ubrza-<br />

Vijesti<br />

ti i optimizirati prihvat, obradu,<br />

odobravanje, pohranu i ostvarenje<br />

transakcije. Projekt je implementiran<br />

kroz cijeli sustav poslovanja, od<br />

razina poslovnica pa do pozadinskih<br />

sustava za izvršenje i pohranu<br />

transakcija. Ovaj sustav trebao<br />

bi banci donijeti uštede prilikom<br />

obrade naloga i pohrane poslovne<br />

dokumentacije te kvalitetnije praćenje<br />

pojedinih poslovnih procesa.<br />

Također, potpuno je uklonjena<br />

potreba za fizičkim slanjem arhive<br />

dnevnih obrada podataka u mikrofilm<br />

centar. Cilj je da se ovaj sustav<br />

proširi i na kreditne zahtjeve, što će<br />

omogućiti bržu i učinkovitiju analizu<br />

zahtjeva za kreditom te njegovo<br />

odobrenje i realizaciju.<br />

169/03/2009 infoTrend 23


Infinitas Grupa<br />

jedna je od vodećih<br />

hrvatskih tvrtki u<br />

polju projektiranja,<br />

implementacije i<br />

nadzora <strong>ICT</strong> sustava,<br />

<strong>ICT</strong> konzaltinga i<br />

savjetovanja, pružanja<br />

tehničke i sistemske<br />

potpore, specijalističke<br />

<strong>ICT</strong> edukacije, te<br />

planiranja, projektiranja<br />

i implementacije<br />

poslovnih ERP i<br />

CRM rješenja<br />

24 infoTrend 169/03/2009<br />

Profil tvrtke<br />

INFINITAS GRUPA<br />

Izgradnjom informatičkih sustava i neprekidnim prilagođavanjem promjenama poslovnih<br />

ciljeva, u potpunosti zadovoljavamo potrebe klijenta i njegovih poslovnih aktivnosti<br />

IT je ulaganje u<br />

poslovnu vrijednost<br />

Direktor Denis<br />

Jašarević<br />

Infinitas grupa d.o.o. tvrtka je koju<br />

su 2001. godine osnovali iskusni informatički<br />

stručnjaci. Od osnutka tvrtke<br />

do danas okupili smo tim vrhunskih<br />

stručnjaka te smo stalnim usavršavanjem,<br />

obrazovanjem, nizom uspješnih<br />

projekata, uz brojne zadovoljne<br />

korisnike, ostvarili stalan rast i izvrsne<br />

poslovne rezultate. Odgovarajući<br />

na zahtjeve tržišta, izuzetno puno ulažemo<br />

u razvoj novih rješenja, jačanje<br />

našeg tima stručnjaka, kao i u regionalno<br />

prisustvo naše tvrtke te usluga i<br />

servisa koje možemo ponuditi.<br />

Aktivna suradnja s korisnicima,<br />

izvrsnost u rješavanju i najsloženijih<br />

problema te individualni pristup<br />

svakom klijentu jamstvo su kvalitete,<br />

pouzdanosti i uspjeha. Vrijednosti na<br />

kojima temeljimo našu strategiju su<br />

stalno ulaganje, motivacija i usavršavanje<br />

naših zaposlenika, vrhunska<br />

kvaliteta usluge, izgrađen odnos prema<br />

partnerima i zadovoljstvo<br />

korisnika naših usluga.<br />

Cilj je svakom našem klijentu:<br />

izgraditi informacijski<br />

sustav „po mjeri”, te na taj<br />

način omogućiti kvalitetnije,<br />

sigurnije i brže obavljanje<br />

poslovnih procesa<br />

omogućiti da potpuno<br />

iskoristi svoju informatičku<br />

infrastrukturu<br />

osigurati najveću<br />

raspoloživost sustava<br />

ponuditi inovativna i<br />

pouzdana rješenja<br />

postaviti tehnologiju u<br />

službu korisnika na je-<br />

dnostavan i učinkovit način<br />

Također, jednim od glavnih<br />

ciljeva smatramo neprekidno<br />

povećavanje tržišnog udjela,<br />

s naglaskom na postizanje još<br />

veće razine kvalitete usluga, temeljene<br />

na timskom radu, povjerenju, inovativnosti<br />

i prepoznatljivosti.<br />

U uzburkanom svijetu <strong>ICT</strong> tehnologije,<br />

rasta i razvoja – u potpunosti<br />

okrenutih klijentu i njegovim potrebama<br />

– danas je Infinitas Grupa jedna<br />

od vodećih hrvatskih tvrtki na po-<br />

Agencija za podršku informacijskim<br />

sustavima (APIS IT)<br />

Autocesta Rijeka – Zagreb<br />

Baotić Grupa<br />

BBDO Zagreb<br />

B.net Hrvatska<br />

BINA Istra<br />

Croatia osiguranje – Stanice<br />

za Tehnički Pregled<br />

Euroline<br />

Fiducia<br />

FINA<br />

Grey<br />

Grad Zagreb<br />

dručju projektiranja, implementacije i<br />

nadzora <strong>ICT</strong> sustava, <strong>ICT</strong> konzaltinga<br />

i savjetovanja, pružanja tehničke i sistemske<br />

potpore, specijalističke <strong>ICT</strong><br />

edukacije te planiranja, projektiranja i<br />

implementacije poslovnih ERP i CRM<br />

rješenja zasnovanih na, prvenstveno,<br />

Microsoft i Cisco tehnologijama.<br />

Referentna lista (skraćena)<br />

Od svih naših, jednakovrijednih, klijenata i partnera izdvojio bih:<br />

Hrvatski auto klub<br />

Hrvatski fond za privatizaciju<br />

Hrvatska agencija za malo<br />

gospodarstvo<br />

HG spot<br />

Iris<br />

Laura cosmetics<br />

Microsoft Hrvatska<br />

Nestle Adriatic<br />

P&G<br />

Proximity<br />

Royal mirovinsko osiguranje<br />

Špoljar transport<br />

Toyota Croatia


Kvalitetom usluga zaslužili smo<br />

prestižne certifikate vodećih svjetskih<br />

kompanija (Microsoft Gold Certified<br />

Partner, Cisco Partner, HP Preffered<br />

Partner), koji nam, osim što dokazuju<br />

izvrsnost u poslu koji obavljamo,<br />

omogućuju pristup nizu dodatnih<br />

resursa potrebnih za kvalitetno pružanje<br />

usluga klijentima. Iskusan i<br />

dinamičan tim Infinitas Grupe broji<br />

24 visoko obrazovana stručnjaka certificirana<br />

međunarodno priznatim<br />

certifikatima MCIT, MCSE, MCT,<br />

CCNA, koji svojim znanjem i iskustvom<br />

mogu jamčiti vrhunsku uslugu<br />

i najzahtjevnijim korisnicima.<br />

Brojnim certifikacijama i autorizacijama<br />

dokazujemo kvalitetu našeg<br />

dosadašnjeg rada:<br />

- Microsoft Gold Certified Partner<br />

- Cisco Partner Premier Certified<br />

- HP Preferred Partner<br />

- ADP Dealer Services<br />

- VUE Testing Center<br />

- Prometric Testing Center<br />

Voditelj sistemskog<br />

odjela Zoran Wolf:<br />

<strong>ICT</strong> infrastrukturna<br />

rješenja i savjetovanje<br />

Savjetovanje<br />

Savjetovanjem pružamo svakome<br />

korisniku mogućnost da najbolje prilagodi<br />

sustav svojim potrebama. Korisnik<br />

si time olakšava poslovni proces<br />

i stavlja informatički proces u službu<br />

tvrtke na optimalan i najjednostavniji<br />

način, uz najveću iskoristivost sustava.<br />

Naš je zadatak klijenta posavjetovati<br />

kako da svoje ideje (predlažemo<br />

mu i našu viziju projekta) provede u<br />

djelo. Time cijeli projekt približavamo<br />

njemu i njegovim potrebama.<br />

Network operations<br />

Svaki sustav treba potporu. Potpora<br />

čini sustav pouzdanijim te korisnik<br />

dobiva preduvjet za miran san. Briga<br />

o sustavu i mogućim problemima<br />

prelazi na nas te korisnik može u miru<br />

obavljati svoje zadatke, a ne da mora<br />

razmišljati o sustavu ako nastanu problemi.<br />

Stoga, brigu o svom sustavu i<br />

infrastrukturi povjerite nama, a mi<br />

ćemo znati kako najbolje reagirati u<br />

danom trenutku i u najkraćem mogućem<br />

vremenu dovesti Vaš sustav na<br />

optimalnu razinu rada.<br />

Security<br />

Svaki je sustav podložan napadima.<br />

Takvi napadi uzrokovani raznim virusima,<br />

crvima i spamom mogu prouzročiti<br />

velike probleme korisniku, počevši<br />

od prestanaka normalnog funkcioniranja<br />

sustava do usporavanja sustava<br />

te uništavanja i otuđivanja podataka.<br />

Zato sustav treba pravilno zaštititi kako<br />

bi se izbjegle navedene situacije. Stoga<br />

za sigurnost sustava nudimo provjerena<br />

rješenja koja će potpuno zadovoljiti<br />

Vaš sustav te Vam omogućiti pouzdanost<br />

i sigurnost u radu.<br />

Storage<br />

Svaka tvrtka ima podatke koji su<br />

bitni za normalno funkcioniranje i poslovanje.<br />

Takve podatke treba zaštititi<br />

te ih pohraniti i prilagoditi da mogu<br />

biti dostupni korisniku u svakome trenutku.<br />

Također je važno imati povrat<br />

podataka (backup). Sve to rješavamo<br />

svojim znanjem i iskustvom.<br />

Voditelj odjela<br />

Poslovnih rješenja<br />

Krešimir Mršić:<br />

Poslovna rješenja<br />

Implementacije Microsoft<br />

Dynamics rješenja<br />

Microsoft Dynamics serije proizvoda<br />

predstavljaju učinkovita poslovna<br />

rješenja namijenjena upravljanju u<br />

srednjim i velikim tvrtkama, a odlikuju<br />

se bogatim funkcionalnostima, prilagodljiva<br />

su specifičnim potrebama korisnika,<br />

brza su i jednostavna za implementaciju<br />

te su konkurentna cijenom<br />

vlasništva i brzim povratom ulaganja.<br />

Implementacija ERP sustava<br />

Microsoft Dynamics NAV<br />

Naši poslovni i tehnički konzultanti<br />

posjeduju višegodišnje iskustvo u<br />

implementaciji Navisiona u različitim<br />

poslovnim okruženjima s posebnim<br />

zahtjevima: preko distribucijskih lanaca<br />

i logističkih sustava, veleprodajnih<br />

i maloprodajnih lanaca, različitih<br />

tipova proizvodnih tvrtki, do tvrtki<br />

usmjerenih pružanju poslovnih usluga<br />

s izuzetno velikim brojem kupaca<br />

i dobavljača.<br />

Na poslovnim slučajevima u pravilu<br />

koristimo provjereni i od Microsofta<br />

preporučeni model RIM (Rapid<br />

Implementation Methodology) koji<br />

značajno olakšava planiranje, pripremu<br />

i provođenje implementacije ERP<br />

rješenja kao što je Microsoft Dynamics<br />

NAV.<br />

Implementacije sustava<br />

Microsoft Dynamics CRM<br />

Microsoft Dynamics CRM jest<br />

rješenje koje pomaže tvrtkama povećati<br />

uspješnost poslovanja i poboljšati<br />

pružanje usluga. Uz standardne funkcionalnosti,<br />

upravljanjem sveukupnošću<br />

odnosa s kupcima i partnerima,<br />

posebno se ističe mogućnostima prilagodbe<br />

te brzinom razvoja poslovnih<br />

procesa. Vizija rješenja uključuje<br />

standardan sklop funkcionalnosti<br />

koje donosi rješenje Microsoft Dynamics<br />

CRM 4.0, te dio prilagodbe rješenja<br />

prema specifičnim zahtjevima<br />

korisnika i mogućnostima integracije<br />

s već postojećim sustavima.<br />

Naši ovlašteni stručnjaci za CRM<br />

rješenje pružaju, u sklopu projekata,<br />

uslugu cjelovite implementacije rješenja<br />

sa svim prilagodbama, a moguće su<br />

i pojedinačne usluge u segmentima:<br />

idejna razrada projekta s metodom<br />

„Proof of Concept”<br />

savjetovanje prilikom izrade i<br />

izvođenja projekta<br />

razvoj i implementacije pojedinačnih<br />

funkcionalnosti<br />

edukacija i podrška<br />

razrada specifičnih rješenja koja<br />

koriste CRM kao platformu za<br />

razvoj – npr. kontrola ulaska,<br />

kontrola radnog vremena i slično<br />

Voditelj edukacijskog<br />

centra Zvonimir<br />

Brezovec: edukacija<br />

Infinitas<br />

Prepoznavanjem potrebe za pružanjem<br />

visokokvalitetne edukacije nove<br />

vrste koje nedostaje u današnjem dinamičko-zahtjevnom<br />

IT svijetu, Infinitas<br />

Grupa nudi svojim polaznicima<br />

jedinstvenu edukaciju zasnovanu<br />

na dugogodišnjem iskustvu u radu s<br />

IT tehnologijama. Samim time, cilj<br />

nam je povećati mogućnost samog<br />

zapošljavanja naših polaznika, gdje<br />

dobivenim znanjem mogu odgovoriti<br />

današnjim standardima zapošljavanja<br />

u IT industriji te, koristeći ih u kom-<br />

binaciji s certifikacijom, postati prepoznati<br />

vrhunski stručnjaci.<br />

Edukacija unutar Infinitas Grupe<br />

pod vodstvom je niza visokokvalificiranih<br />

edukatora koji posjeduju<br />

najviše razine IT certifikacije. Ključna<br />

misija naših edukatora je, ne samo u<br />

potpunosti prenijeti svoje znanje na<br />

polaznika, nego ga upoznati sa stvarnim<br />

situacijama i problemima.<br />

Edukacija današnjih generacija<br />

uključenih u IT svakim danom postaje<br />

sve složeniji zadatak. Te izazove<br />

Infinitas Grupa dobro poznaje. Polaznici<br />

žele biti uspješni i motivirani<br />

iskustvom stečenim školovanjem na<br />

koje se uvijek mogu pozvati, koristeći<br />

alate učenja koji ih pripremaju na sutrašnji<br />

izlazak iz učionica i zaposlenje<br />

unutar IT industrije. Edukacija Infinitas<br />

Grupe objedinjuje sve ključne<br />

elemente za uspjeh i predana je dugotrajnoj<br />

obavezi postizanja savršenstva<br />

unutar IT edukacije – gdje su polaznici<br />

potaknuti znanjem, a treneri<br />

nadahnuti prenošenjem istog.<br />

Voditelj projektnog<br />

odjela Dominik Katić:<br />

Hosting rješenja -<br />

čitava IT infrastruktura<br />

bez ulaganja u<br />

infrastrukturu<br />

Zahtjevi prema informacijskim sustavima<br />

malih i srednje velikih tvrtki<br />

u dobroj su mjeri slični onima u velikim<br />

organizacijama. Svim organizacijama<br />

potrebna su financijsko-računovodstvena<br />

rješenja, kao i rješenja<br />

za upravljanje sveukupnim odnosima<br />

s kupcima i partnerima. Najjednostavniji<br />

primjer – svakoj organizaci<br />

potrebno je učinkovito e-mail rješenje<br />

koje podržava napredne funkcionalnosti<br />

– npr. čitanje mejlova s mobilnih<br />

uređaja, pristup kalendaru putem bilo<br />

kojeg preglednika i slično.<br />

169/03/2009 infoTrend 25


Za male i srednje velike organizacije<br />

često je upitno ulaganje u projekte<br />

proširenja IT infrastrukture. Cijena<br />

ulaganja ima dugačak ROI zbog malog<br />

broja korisnika, a česte promjene<br />

tehnologije gotovo je nemoguće pratiti.<br />

Kao odgovor ovoj problematici,<br />

Infinitas Grupa svojim korisnicima<br />

Mišljenja korisnika<br />

Zoran Cetinjanin,<br />

Viši stručni suradnik<br />

za informatiku,<br />

Grad Karlovac:<br />

Gradska uprava Grada Karlovca,<br />

kao jedinica lokalne samouprave,<br />

obavlja poslove u<br />

skla du sa svojom zakonskom<br />

na dležnošću i ovlasti kako bi<br />

60.000 žitelja grada putem neposrednog kontakta<br />

rješavalo svoje potrebe. Kako bi suradnja bila što<br />

učinkovitija, uprava sa 132 djelatnika organizirana je<br />

u 11 odjela smještenih na 3 lokacije. Informatizacijom<br />

gradske uprave te uvođenjem novih servisa i usluga<br />

za poboljšanje učinkovitosti, održavanje IT sustava<br />

od strane djelatnika uprave bližilo se kritičnoj granici.<br />

Prelaskom brojke od 100 osobnih računala, kao i<br />

ostalim zahtjevima koji su utjecali na sigurnost sustava,<br />

neophodno je bilo pronaći strateškog partnera koji<br />

svojim iskustvom može osigurati daljnju pouzdanost i<br />

kvalitetan razvoj ovog složenog sustava. Prije 3 godine<br />

započeli su razgovori s nekoliko mogućih IT partnera,<br />

da bi kasnije nakon podrobnijeg upoznavanja s potrebama<br />

i mogućnostima uprave, s tvrtkom Infinitas<br />

pronađen zajednički interes. Početkom 2008. godine<br />

ugovorena je usluga administracije i održavanja ISA<br />

servera.<br />

Tijekom te prve godine suradnja se pokazala kao<br />

izuzetno uspješna jer njihovi stručni djelatnici su,<br />

uz ugovorene obveze, pokazali veliku predanost te<br />

su svojim savjetima utjecali na unapređenje i drugih<br />

dijelova IT sustava gradske uprave. Potrebe za<br />

uvođenjem novih funkcionalnosti, otklanjanje problema<br />

i ostali zahtjevi obavljani su izuzetno brzo i<br />

djelotvorno tako da tijekom te godine nije bilo većih<br />

problema ni prekida u radu cijelog sustava.<br />

Jedan od osnovnih problema IT sektora u jedi-<br />

26 infoTrend 169/03/2009<br />

Profil tvrtke<br />

INFINITAS GRUPA<br />

predstavlja čitavu lepezu Infinitas hosting<br />

rješenja.<br />

Sva rješenja unutar hostinga imaju<br />

iste ciljeve:<br />

smanjenje ukupnog troška koji<br />

tvrtke ulažu u svoje IT sustave<br />

obračun troškova kroz fiksne<br />

mjesečne troškove<br />

kontrola troškova po metodi „koliko<br />

koristim – toliko plaćam”<br />

omogućavanje mobilnosti svim<br />

zaposlenicima kroz korištenje<br />

visoko-dostupnih sustava<br />

uporaba najnovijih tehnologija,<br />

što vodi povećanju produktivnosti<br />

djelatnika<br />

Svim servisima koje korisnici imaju<br />

u sklopu Infinitas hosting rješenja,<br />

pristupa se preko internetske veze, dok<br />

su svi poslužitelji u suvremenom datacentru<br />

gdje su nadzirani od strane naših<br />

sistemskih inženjera 24 sata na dan, 365<br />

dana godišnje. Zbog ovoga, tvrtka koja<br />

odabere Infinitas hosting IT model ne<br />

treba ulaganje u serverski hardver i infrastrukturu<br />

nego zakupljuje potrebne<br />

resurse na poslužiteljima. Svi podaci<br />

koji se koriste u poslovanju na sigurnoj<br />

su lokaciji (fizička sigurnost), te se redovito<br />

pohranjuju (zaštita od nenamjernog<br />

brisanja).<br />

Rješenja u sklopu Infinitas<br />

hostinga<br />

Sva dostupna Infinitas hosting rješenja<br />

temelje se na Microsoft tehnologijama,<br />

a svojim korisnicima, uz<br />

pružanje samih tehnoloških rješenja,<br />

pružamo i usluge prilagodbe tehnologija<br />

specifičnostima koje svaka organizacija<br />

posjeduje. U većini slučajeva,<br />

implementacije hosting rješenja se<br />

projektno ne razlikuju od „klasičnih”<br />

implementacija.<br />

Infinitas hosting: E-mail servisi<br />

Učinkovito upravljanje e-mail komunikacijom,<br />

kalendarom, zadacima i<br />

slično - kako vlastito, tako i ono naših<br />

kolega - predstavlja ključni dio poslovanja<br />

za sve veći broj organizacija. Istovremeno,<br />

uspostava infrastrukture koja<br />

zadovoljava sve postavljene uvjete često<br />

može biti vrlo izazovna - kako iz tehničke,<br />

tako i iz financijske perspektive.<br />

nicama lokalne samouprave je financijska ograničenost.<br />

U uvjetima grada Karlovca, manje od 1%<br />

godišnjeg proračuna ulaže se u IT sustav. Upravo je<br />

to razlog da je Best Buy kriterij odlučujući prilikom<br />

nabavke novih programa. Pronalaženje takvih rješenja<br />

može biti izuzetno naporno, ali uz Infinitas smo<br />

uspjeli napraviti nekoliko uspješnih implementacija.<br />

Nakon prve godine poslovne suradnje, pokazalo se<br />

da je ulaganje sasvim opravdano. Trenutno IT sustav<br />

gradske uprave čine 125 računala, 5 servera, 120 korisničkih<br />

e-mail adresa, središnji antivirusni program,<br />

stalni pristup internetu, virtualni serveri, VPN pristup,<br />

daljinsko održavanje sustava i aplikacija, a cijeli<br />

sustav je tijekom 2008. godine radio izuzetno pouzdano.<br />

Incidenti koji su se zbili tijekom 2008. upravo<br />

su zahvaljujući suradnji s Infinitasom izuzetno brzo<br />

otklonjeni, što je doprinijelo da sustav ima izuzetno<br />

nizak Downtime, na zadovoljstvo djelatnika ali i poslovodstva.<br />

To je utjecalo na odluku o proširenju ugovornih<br />

poslovnih obveza i za 2009. godinu.<br />

Poslovna suradnja s Infinitasom je nastavljena i u<br />

2009. godini, a uz obveze iz prijašnje godine (održavanje<br />

ISA servera), ugovorne obveze su proširene i<br />

novim (održavanje dodatnih servera: Domain Controller,<br />

DNS, DHCP, File server). Istodobno, zajedno<br />

je napravljen i plan daljnjih ulaganja i unapređenja<br />

IT sustava gradske uprave za 2009. godinu.<br />

Amadeo Dujmović,<br />

voditelj IT,<br />

Bnet Hrvatska<br />

Bnet Hrvatska d.o.o. je vodeći<br />

hrvatski kabel operater, čije su<br />

glavne djelatnosti pružanje triple<br />

play usluga rezidencijalnim<br />

korisnicima (catv + net + tel), i<br />

najam podatkovnih kapaciteta<br />

U sklopu E-mail servisa, zasnovanog<br />

na Microsoft Exchange Server<br />

tehnologijama, sve informacije, dostupne<br />

su kako na osobnom računalu<br />

tako i putem internetskoga preglednika<br />

na svakome mjestu. Za korisnike s<br />

prijenosnim računalima osiguravamo<br />

da putem Outlooka pristupaju svojim<br />

e-mailovima bez obzira jesu li u svojoj<br />

tvrtki ili bilo gdje drugdje: trebaju<br />

samo biti povezani na internet. Posebno<br />

ističemo da korištenjem E-mail<br />

servisa svim korisnicima koji imaju<br />

kompatibilne mobilne uređaje (uređaji<br />

koji podržavaju Exchange ActiveSync)<br />

osiguravamo uvid u e-mail<br />

poruke u stvarnom vremenu, tj. čim<br />

e-mail stigne do poslužitelja – automatski<br />

će biti vidljiv i na mobilnom<br />

uređaju.<br />

Infinitas hosting:<br />

Kolaboracijski servisi<br />

U svim poslovnim organizacijama,<br />

nakon što broj zaposlenika premaši<br />

određenu razinu, zajednička suradnja<br />

te istovremeni rad na više projekata<br />

postaje sve izraženiji problem i po-<br />

na optičkim linkovima poslovnim korisnicima. Ono<br />

što Bnet razlikuje od glavnine ostalih pružatelja usluga<br />

prisutnih na hrvatskom tržištu jest posjedovanje<br />

vlastite širokopojasne HFC mreže (hybrid-fiber-coax<br />

network). Suradnja s Infinitas grupom započela<br />

je sredinom prošle godine, kada se Bnet Hrvatska<br />

odvažila na korak konsolidacije i redizajna svojih<br />

informacijskih poslovnih sustava. Infinitas grupa je<br />

odabrana kao nositelj projekta implementacije Microsoft<br />

Dynamics poslovnih rješenja, u prvom redu<br />

zbog visoke razine stručnosti kadra.<br />

U budžetnom i vremenski vrlo ograničenom kontekstu,<br />

Infinitas nam je vrlo brzo i učinkovito implementirao<br />

SAN rješenje i poslovni sustav MS Dyn<br />

NAV ERP. U međuvremenu je pripravljena i platforma<br />

MS Dyn CRM te čeka zeleno svjetlo za „Go Live”<br />

radi usklađivanja s ostalim projektnim segmentima.<br />

Bnet Hrvatska je jako zadovoljna pristupom Infinitasa<br />

i implementacijskom metodologijom koju<br />

su uspjeli prilagoditi stanovitim projektnim ograničenjima<br />

te zadanim ciljevima i rokovima. I NAV<br />

i CRM platforme su značajno „prekrojene” kako bi<br />

tješnje podržale telekom radne procese, koji se prirodno<br />

prelijevaju iz jednog sustava u drugi. Takvo<br />

prelijevanje nad heterogenim samostojnim sustavima<br />

ne postoji „out of the box”. Upravo je stoga MS<br />

Dynamics platforma odabrana kao polazišna točka<br />

Bnet poslovne integracije, jer je NAV po svojoj naravi<br />

upravo namijenjen takvom „lakom prekrajanju” –<br />

zbog čega zaslužuje titulu najfleksibilnijeg ERP RAD<br />

sustava (Rapid Application Deployment).<br />

Unaprijeđeni rezultati poslovanja bili su trenutno<br />

vidljivi u obliku radne učinkovitosti, gdje je značajno<br />

smanjeno radno vrijeme potrebno za obavljanje<br />

svakodnevnih administrativnih poslova, posebice u<br />

računovodstvenom segmentu. U prvom redu, to doista<br />

možemo zahvaliti integralnom (u punom smislu


trebno je rješenje koje će zadovoljiti<br />

potrebe suradnje više ljudi na više zajedničkih<br />

projekata (aktivnosti).<br />

Zasnovano na Microsoft SharePoint<br />

tehnologijama, korisnicima omogućavamo<br />

poboljšanje zajedničkog rada<br />

kroz čitav niz rješenja: napredan rad<br />

s informacijama (praćenje životnog<br />

ciklusa sadržaja kroz poslovne procese),<br />

upravljanje dokumentacijom i<br />

svim pratećim sadržajima projekata<br />

(svaki projekt ima svoj zaseban radni<br />

prostor), učinkovito obavještavanje o<br />

promjenama sadržaja i slično.<br />

Jednako kao i ostali servisi u sklopu<br />

Infinitas hostinga, sve informacije<br />

unutar Kolaboracijskih servisa u potpunosti<br />

su zaštićene i redovito se izrađuju<br />

sigurnosne kopije podataka.<br />

Infinitas hosting: Microsoft<br />

Dynamics rješenja (NAV i CRM)<br />

Potpuni uvid u vlastito poslovanje<br />

u smislu financijsko-računovodstvenih<br />

pogleda, upravljanje svim<br />

internim poslovnim procesima te<br />

upravljanje sveukupnim odnosima s<br />

kupcima, partnerima, dobavljačima<br />

te riječi) karakteru NAV sustava knjiženja, te nadaleko<br />

i naširoko superiornom korisničkom sučelju, koje<br />

je ERP-u i nadjenulo ime Navigate Vision.<br />

S Infinitas Grupom namjeravamo i nadalje održavati<br />

partnersku suradnju, dokle god u svojim redovima<br />

zadrže nesvakidašnje „egzekutore” poput<br />

Dominika Katića, Dalibora Matkovića, Krešimira<br />

Mršića ili Ivice Ivančića.<br />

Slaven Fischer,<br />

predsjednik Uprave,<br />

BBDO Zagreb<br />

BBDO Grupa Hrvatska po svim<br />

je poslovnim i financijskim<br />

pokazateljima jedna od vodećih<br />

komunikacijskih i marketinških<br />

grupacija u Hrvatskoj.<br />

Pokretač BBDO Grupe bila<br />

je oglasna agencija BBDO Zagreb, osnovana 1990.<br />

godine, koja je od kraja 90-ih s partnerima osnivala<br />

specijalizirane agencije za različite segmente tržišnih<br />

komunikacija. Neke od tih agencija, kao što su OMD,<br />

Proximity ili Pleon Dialog, ujedno su i nositelji licenci<br />

međunarodnih agencijskih mreža, kao uostalom i<br />

sam BBDO, koji pripada drugoj najvećoj komunikacijskoj<br />

kompaniji na svijetu, američkom Omnicomu,<br />

čije dionice kotiraju na njujorškoj burzi.<br />

Suradnja s Infinitasom počela je 2003. u vrijeme<br />

osnivanja te tvrtke. Od početka smo prepoznali da<br />

imamo tim stručnjaka koji će biti s nama kada nam<br />

je najpotrebnije te da će rasti zajedno s nama, s našim<br />

IT sustavom. Iz današnje perspektive, drago mi<br />

je vidjeti tvrtku Infinitas Grupu kao lidera na tržištu<br />

u pružanju IT usluga – i drago nam je da smo dio tog<br />

uspjeha, kao jedan od prvih korisnika. Sofisticiranost<br />

naše heterogene mreže – u vidu Apple Mac i Microsoft<br />

platformi – zadavala je velike glavobolje prilikom<br />

– to su ukratko opisana područja u<br />

poslovanju koja svaka organizacija<br />

mora imati uredno popraćena informatičkim<br />

rješenjima.<br />

Jednako kao i u „klasičnim” implementacijama<br />

poslovnih rješenja gdje<br />

je čitava infrastruktura na lokaciji<br />

korisnika, u sklopu svojih rješenja nudimo<br />

i implementacije ERP rješenja<br />

koja će se nalaziti na infrastrukturi<br />

Infitinas Grupe, a korisnik će sa svoje<br />

lokacije pristupati i koristiti rješenja<br />

putem interneta.<br />

Voditelj odjela DMS<br />

rješenja Velimir Ljubić:<br />

Rješenja za uvoznike i<br />

trgovce vozila<br />

Na tržištu koje je svakim danom<br />

sve konkurentnije, obilježeno smanjivanjem<br />

marži, globalizacijom i restrukturiranjem<br />

mreže trgovaca, Infinitas<br />

Grupa posjeduje „alat” kojim će<br />

vratiti stranke u središte trgovačkih<br />

aktivnosti.<br />

Prepoznali smo potrebu za novim i<br />

ujednačenim rješenjem koje u potpunosti<br />

prati svjetske standarde trgovaca<br />

vozila te je certificirano od većine<br />

proizvođača vozila. To je rješenje koje<br />

se jednostavno može prilagoditi ne<br />

samo malim trgovcima i jednoj marki<br />

vozila već i najvećim trgovcima te<br />

prodaji više različitih marki vozila.<br />

ADP AutoMaster DMS (Dealer<br />

Management System) je suvremen i<br />

fleksibilan paket aplikacija kojega naši<br />

konzultanti i administratori u potpunosti<br />

prilagođuju svakodnevnom poslovanju<br />

te se na taj način omogućuje<br />

podizanja mrežnih servisa, no spojili smo dva svijeta<br />

i koristimo najbolje od oba. Oni koji o tome znaju<br />

više od mene kažu da se možemo pohvaliti ovakvim<br />

sveobuhvatnim integriranim sustavom, no za nas je<br />

to bio imperativ u poslovanju, a na ulaganja u IT sustav<br />

gledamo kao na ulaganja u temelj našeg poslovanja,<br />

odmah iza ljudi kao naše najveće vrijednosti.<br />

S Infinitasom nemamo odnos klijent – dobavljač<br />

već je on, tijekom naše suradnje, izrastao u partnerski<br />

i zato niti ne razmišljamo ni o čemu drugom osim o<br />

zajedničkim izazovima. Konkretno, na primjer, o odgovarajućem<br />

sustavu back-upa za cijelu Grupu, dakle<br />

za 100-tinjak zaposlenih s nizom specifičnih zahtjeva.<br />

Josip Martinović,<br />

sistem administrator,<br />

Antena Zagreb<br />

Obiteljski radio d.o.o. je tvrtka<br />

iza koje se krije brend radio postaje<br />

Antena Zagreb. Nalazi se u<br />

Zagrebu na adresi Avenija Većeslava<br />

Holjevca 29. Djelatnost<br />

tvrtke je emitiranje radijskog<br />

programa. Suradnja s tvrtkom Infinitas započela je<br />

2006. pohađanjem tečaja o novostima u Microsoftovim<br />

tehnologijama. Prošle sam godine pohađao Infinitasovu<br />

akademiju za sistem administratora, s kojom<br />

sam bio jako zadovoljan. Nakon akademije omogućili<br />

su nam sudjelovanje na Windaysima kao dio njihovog<br />

tima, tako da smo znanje stečeno na akademiji mogli<br />

primijeniti i u praksi. Ove sam godine izobrazbu nastavio<br />

s akademijom Exchange. Osim izobrazbe, sve<br />

ispite polagao sam u njihovom ispitnom centru.<br />

Predstavnici Infinitasa izobrazbi pristupaju<br />

stručno i spremni su odgovoriti na sva postavljena<br />

pitanja te pomoći u rješavanju problema s kojim se<br />

susrećemo u poslu. Stečenim znanjem sam jako za-<br />

da zaposlenici kvalitetnije obavljaju<br />

svoj posao, budu produktivniji, ali i<br />

zadovoljniji svojim radom i učinkom.<br />

Vlasnicima i upravljačkoj strukturi će<br />

omogućiti potpunu kontrolu i optimizaciju<br />

svih poslovnih procesa koji<br />

se odvijaju unutar tvrtke, povezanih s<br />

osnovnom djelatnošću trgovaca vozila,<br />

te sve moguće vrste izvještaja koji će im<br />

omogućiti praćenje poslovnih procesa.<br />

ADP AutoMaster DMS je kao poslovna<br />

aplikacija na automobilskom<br />

tržištu od 1983. godine, s instalacijama<br />

u više od 30 zemalja podržanim<br />

od strane svjetske mreže partnera. S<br />

povećanjem potrebe za kvalitetnom<br />

međupovezivošću različitih poslovnih<br />

sustava, ADP AutoMaster DMS<br />

podržava većinu sučelja prema tvorničkim<br />

sustavima kao i financijskim<br />

aplikacijama.<br />

Paket aplikacija vrlo je fleksibilan<br />

i sastoji se od osnovnog i dodatnih<br />

modula. Osnovni modul se sastoji od<br />

CRM (Odnosi sa strankama) modula,<br />

Prodaje vozila, Rezervnih dijelova<br />

i Radionice. Dodatni moduli su u<br />

dovoljan jer mi je uvelike olakšalo posao koji radim.<br />

Svakim danom ga primjenjujem u praksi pa je ulaganje<br />

u obrazovanje bilo više nego opravdano.<br />

Nadam se i daljnjoj suradnji u projektu prebacivanja<br />

Exchange servera 2003 na Exchange server 2007.<br />

Luka Mitrović, direktor,<br />

Autocentar Mitrović<br />

Autocentar Mitrović d.o.o. je tvrtka koja se bavi<br />

prodajom i servisiranjem vozila marke Saab, Opel i<br />

Chevrolet te je zastupnik marki za Zadarsku i Ličkosenjsku<br />

županiju. S radom smo počeli 1996. godine.<br />

Suradnja s tvrtkom Infinitas započela je 2008., povodom<br />

obveze implementacije novog DMS sustava<br />

koji postaje dijelom obveznog standarda u poslovanju<br />

s navedenim principalima. Naime, finska tvrtka<br />

Automaster (jedan od 6 velikih DMS vendora koje<br />

je GME odabrao za partnere na polju razvoja jedinstvenih<br />

i integriranih računalnih softvera) odabrala<br />

je, u velikoj konkurenciji, tvrtku Infinitas za lokalnog<br />

zastupnika i partnera na polju automobilskog softvera<br />

za regiju. Zajednički smo prošli predimplementacijske<br />

procese, te na temelju naših naputaka i zahtjeva<br />

idemo u smjeru razvoja jednog od najnaprednijih<br />

računalnih alata u branši. Implementacija je u tijeku<br />

te ide željenim smjerom i tempom. Očekujemo da<br />

će konačna implementacija uvelike smanjiti troškove<br />

na polju administrativnog osoblja, kojeg sada zbog<br />

prirode posla imamo previše.<br />

Navedene činjenice opravdavaju visinu investicije<br />

i daju veću usredotočenost na komercijalu koja<br />

nam donosi prihode i osigurava opstojnost u ovim<br />

teškim vremenima za našu branšu.<br />

Ukoliko sve prođe kako smo željeli, Infinitas<br />

ćemo i u budućcnosti koristiti za unapređenje naših<br />

poslovnih procesa, koje ćemo pokušati uokviriti u<br />

računovodstveni sustav.<br />

169/03/2009 infoTrend 27


potpunosti prilagođeni specifičnom<br />

poslovanju određenog klijenta, i u dogovoru<br />

s našim konzultantima izabiru<br />

se oni koji će omogućiti optimizaciju<br />

poslovnih procesa i povećanje produktivnosti<br />

zaposlenih.<br />

U dogovoru s klijentom, u potpunosti<br />

ćemo povezati postojeću financijsku<br />

aplikaciju s ADP AutoMaster<br />

DMS-om ili preporučiti novu koja<br />

će dodatno unaprijediti poslovanje.<br />

Naša preporuka je Microsoft Dynamics<br />

NAV, trenutno možda i najbolja<br />

financijska aplikacija, ali su, dakako,<br />

podržane i ostale aplikacije (Hansa,<br />

Opera, Scala, SAP...).<br />

Infinitas Grupa, kroz paket CRM<br />

– DMS – NAV, nudi cjelovitu uslugu<br />

koja će svim trgovcima vozilima omogućiti<br />

planiranje i značajno smanjenje<br />

troškova te usklađenje poslovnih procesa<br />

sa suvremenim trendovima u automobilskoj<br />

industriji.<br />

Tendencija rasta i razvoja u ovom<br />

segmentu poslovanja ima za cilj:<br />

- u naredne tri godine pozicionirati<br />

tvrtku kao pružatelja broj 1 usluga<br />

ovog tipa<br />

- širenje u zemlje regije<br />

- pomaknuti žarište na CRM i DMS<br />

kao važnu stavku u optimizaciji<br />

poslovanja<br />

Elementi potrebni za ostvarenje:<br />

- povećanje broja zaposlenih<br />

- uspostava regionalnih ureda<br />

- neprekidna i stručna izobrazba<br />

kadra<br />

Zaokruživanjem ponude širokog<br />

spektra <strong>ICT</strong> usluga i servisa jamčimo<br />

našim korisnicima da suradnjom<br />

s nama osiguraju kvalitetna i za njih<br />

„skrojena” rješenja, uvijek i svugdje.<br />

Kao imperativ razvoja, postavljamo si<br />

stalan razvoj novih rješenja i usluga koji<br />

u potpunosti prate poslovne zahtjeve<br />

naših klijenata, kao i najnovije svjetske<br />

trendove. Uz zadovoljenje visokih standarda<br />

kvalitete, kako novih tako i postojećih<br />

usluga, gradimo temelje samoodržive<br />

organizacije sposobne za stvaranje<br />

najsloženijih informatičkih rješenja.<br />

Na šu snagu vidimo u tome da potrebe<br />

klijenta i njegovih poslovnih aktivnosti<br />

u potpunosti zadovoljimo izgradnjom<br />

informatičkih sustava i neprekidno ih<br />

prilagođavamo promjenama poslovnih<br />

ciljeva.<br />

<strong>ICT</strong>, kao izuzetno važnu komponentu<br />

svake tvrtke, postavljamo tako<br />

da korisnicima unaprijedimo poslovnu<br />

komponentu koja će za njih i njihovo<br />

poslovanje imati izuzetan učinak,<br />

i omogućiti da prepoznaju „pravu”<br />

vrijednost takvog ulaganja. Tri su vrlo<br />

važne komponente za uspješnu imple-<br />

28 infoTrend 169/03/2009<br />

Profil tvrtke<br />

INFINITAS GRUPA<br />

Voditelj prodaje i marketinga Ivica Ivančić:<br />

Infinitas na WinDays 2009<br />

Infinitas grupa četvrti puta, ali u novom ruhu infrastrukture<br />

I na ovogodišnjoj je konferenciji Infinitas Grupa prisutna<br />

kao „Sponzor sistemske integracije”. U punom<br />

smislu riječi, prisutni smo već četvrtu godinu kao tvrtka<br />

zadužena za čitavu IT infrastrukturu konferencije. Svoju<br />

prisutnost na konferenciji Infinitas Grupa pokriva<br />

kroz mnogobrojne kanale – dio smo organizacijskog<br />

tima, ponosni smo sponzor, predavači smo sa svjedočenjima<br />

korisnika, pružamo tehničku podršku WinDays<br />

sudionicima… i vodimo WinDays Network projekt.<br />

Već niz godina naši djelatnici vode jedan od ključnih<br />

dijelova konferencije – projekt implementacije konferencijskog<br />

<strong>ICT</strong>-a. Zanimljiv je aspekt vođenja ovog projekta,<br />

s obzirom da su većina „djelatnika” na projektu<br />

entuzijasti koji svojim idejama izravno utječu na razvoj<br />

projekta. S druge strane, ovo je projekt koji nema mogućnosti<br />

kašnjenja, tako da je planiranje i izvršavanje<br />

aktivnosti prema planu ključno.<br />

Gledano iz tehničke perspektive, iz godine u godinu<br />

se mijenjaju količine opreme i servisa dostupnih svim<br />

WinDays sudionicima. Ove smo se godine, vođeni globalnom<br />

zamisli uštede (hardverske opreme, ljudskih<br />

resursa, vremena implementacije…), odlučili za hosting<br />

okruženje serverske infrastrukture.<br />

Korištenjem Microsoftovih tehnologija virtualizacije<br />

postavili smo čitavo serversko okruženje u redundantno<br />

virtualno okruženje. Prateći performanse i samo<br />

korištenje sustava, u stanju smo hitro reagirati i dinamično<br />

upravljati raspoloživim resursima. U stvarnim<br />

proizvodnim okruženjima moguće je planirati korištenje<br />

resursa – no u slučaju WinDays konferencije, sustav<br />

Regionalni nastup i kamo idemo dalje<br />

mentaciju <strong>ICT</strong> rješenja:<br />

- prebaciti žarište s pitanja: „Koju<br />

tehnologiju trebamo imati?” na „Koje<br />

poslovne mogućnosti trebamo imati da<br />

bismo ostvarili poslovne ciljeve?”<br />

- uvjeriti se da svatko iz IT-a shvaća<br />

i razumije poslovne ciljeve<br />

- izgraditi IT portfolio koji započinje<br />

s poslovnim mogućnostima<br />

IT tehnologija je ulaganje kao i svako<br />

drugo, u kojeg se upuštamo da bismo<br />

stvorili poslovnu vrijednost. Kada izbacimo<br />

sve tehnološke „điđe”, u stvari želimo<br />

ostvariti neke poslovne ciljeve. Na<br />

IT trebamo gledati kao na niz ulaganja<br />

koja će na kraju pomoći u ostvarivanju<br />

poslovnih ciljeva i dati rezultate ili će se<br />

„srušiti” kao kula od karata.<br />

Također, planiramo i širenje lepeze<br />

usluga, ne samo onih koje sami razvijamo,<br />

već i kroz mnogobrojne partnerske<br />

odnose koje ostvarujemo s komplementarnim<br />

tvrtkama i sa svjetski prihvaćenim<br />

proizvođačima softvera i hardvera.<br />

Regionalno širenje veliki je korak za<br />

svaku organizaciju te istovremeno predstavlja<br />

veliku mogućnost za rast. Kako<br />

bismo se najbolje pripremili za ovaj ve-<br />

liki korak, odlučili smo se za suradnju<br />

sa snažnim svjetskim organizacijama<br />

koje posjeduju veliko iskustvo u radu na<br />

međunarodnom tržištu. Ovim potezom<br />

pozicioniramo Infinitas Grupu kao regionalnog<br />

sistem integratora, čime,<br />

osim što našim lokalnim korisnicima<br />

stojimo na raspolaganju i u regionalnim<br />

razmjerima, tako i naša iskustva, znanje<br />

i „know-how” prenosimo korisnicima u<br />

tim zemljama. U ovim trenucima završili<br />

smo pregovore s vodećim svjetskim<br />

brandom u pružanju usluga <strong>ICT</strong> edukacije,<br />

našim novim regionalnim partnerom.<br />

Uzimanjem franšiza svjetski<br />

uspješnih organizacija te prihvaćanjem<br />

njihovih standarda i isprobanih metoda,<br />

prvo na našem „poznatom” tržištu<br />

a zatim i na regionalnom, želimo našim<br />

klijentima ponuditi još bolja i kvalitetnija<br />

rješenja, po uzoru na europske i svjetske<br />

trendove – i nadamo se izvrsnim<br />

rezultatima. Ovim putem mogu najaviti<br />

širenje na neka od tržišta susjednih zemalja<br />

već do kraja ove godine.<br />

Kao i u većini organizacija kojima se<br />

poslovanje zasniva na pružanju usluga,<br />

a to je upravo smjer u kojem ide<br />

je u velikoj mjeri nepredvidljiv, jer nitko sa sigurnošću<br />

ne može tvrditi koje će biti opterećenje, a vremena za<br />

drastične prilagodbe hardvera uglavnom nema. Upravo<br />

zbog svih navedenih problema, korištenje virtualne infrastrukture<br />

pokazalo se kao idealan odabir.<br />

Drugi segment uštede ostvaren je korištenjem namjenskog<br />

hosting okruženja u sklopu Infinitas Grupe,<br />

koje je konferenciji donijelo dugoročne uštede. Privremeno<br />

korištenje serverske infrastrukture dosad je uvijek<br />

predstavljalo velike izdatke – kako u smislu najma opreme<br />

tako i velikog truda njena postavljanja. Činjenica da<br />

su svi serveri smješteni u namjenskom hosting okruženju<br />

uvelike smanjuje i logističke troškove u smislu prijevoza,<br />

osiguranja, sklapanja i rasklapanja opreme.<br />

Iz perspektive novih usluga koje smo uveli, svakako<br />

smo ponosni na predstavljanje nadolazećeg Windows<br />

7 operativnog sustava koji, u kombinaciji s novim domenskim<br />

okruženjem unutar Windows Servera 2008<br />

R2, dolazi do punog izražaja. Drugi dio, koji će svakako<br />

utjecati na sve WinDays sudionike, je uvođenje RFID<br />

sustava za sve akreditirane sudionike. Sustav je uveden<br />

kako bismo beskontaktno bilježili ulaske na predavanja<br />

unutar konferencije, te time omogućili sudionicima<br />

sudjelovanje u raznim nagradnim igrama – za sve koji<br />

ispune online upitnik te izraze svoje mišljenje o konferenciji.<br />

Ovim sustavom prikupljanja mišljenja sudionika<br />

dolazimo do dragocjenih informacija, koje pomažu<br />

u organizaciji WinDays konferencija koje slijede….<br />

Infinitas Grupa, svjesni smo važnosti<br />

uloge zaposlenika. Vođeni tom sviješću,<br />

neprestano radimo na povećanju<br />

zadovoljstva naših zaposlenika te na<br />

ulaganju u usavršavanje i profesionalni<br />

razvoj, čime se sve više definira partnerski<br />

odnos, umjesto klasičnog: poslodavac<br />

– zaposlenik. Iako se kratkoročno<br />

često čini kao neisplativa investicija,<br />

povećanje ulaganja u zaposlenike mnogostruko<br />

se vraća u vidu lojalnosti, odnosa<br />

prema radu te postizanja najveće<br />

učinkovitosti svakog pojedinca.<br />

Denis Jašarević<br />

Infinitas Grupa d.o.o.<br />

Maksimirska 282, 10 000 Zagreb<br />

tel: +385 1 5545 500<br />

fax: +385 1 5545 539<br />

info@infinitas.hr<br />

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM


U organizaciji časopisa Poslovni savjetnik<br />

Izlagačko - edukativni<br />

poslovni event<br />

ZAHVALJUJEMO<br />

PREDSJEDNIKU<br />

REPUBLIKE STJEPANU<br />

MESIĆU NA<br />

POKROVITELJSTVU.<br />

Ulaz slobodan<br />

Zahvaljujemo izlagačima:<br />

Dani poslovne edukacije obuhvaćaju:<br />

● 3. Savjetovanje managera i poduzetnika<br />

● Besplatne radionice<br />

● Besplatni seminari<br />

● Promocije knjiga<br />

● Izlagačke štandove najznačajnijih<br />

edukacijskih tvrtki<br />

● Svakom posjetitelju poslovna knjiga<br />

gratis<br />

● Dva okrugla stola uz renomirane<br />

govornike<br />

28. svibnja 2009.<br />

Kongresni centar hotela Westin, Zagreb<br />

od 9 do 19 sati<br />

prijave na dpe@poslovni-savjetnik.com<br />

Više informacija na www.poslovni-savjetnik.com ili na broj telefona 01 3690 881<br />

Zahvaljujemo medijskim pokroviteljima: Zahvaljujemo pokroviteljima:<br />

®<br />

poslovno učilište


Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Ljudi i tehnologija<br />

Medicinska je struka<br />

jedna od onih koje su<br />

brzo i sveobuhvatno<br />

prihvatile prednosti<br />

informatičke tehnologije<br />

i elektroničkog<br />

priopćavanja, prednosti<br />

interneta, dostupnost<br />

informacijama<br />

umrežavanjem, pa sve<br />

do raznih tehnologija<br />

kojima se u medicini i<br />

zdravstvu omogućuje<br />

napredak.<br />

O ulozi informatike u<br />

medicini i zdravstvu - o<br />

medicinskoj informatici<br />

- razgovaramo s prof.<br />

dr. sc. Mladenom<br />

Petrovečkim,<br />

pročelnikom Katedre za<br />

medicinsku informatiku<br />

Medicinskog fakulteta<br />

Sveučilišta u Rijeci<br />

i koordinatorom za<br />

informatizaciju Kliničke<br />

bolnice „Dubrava” u<br />

Zagrebu, jednim od<br />

urednika netom izašlog<br />

udžbenika Medicinske<br />

informatike svih<br />

Medicinskih fakulteta u<br />

RH, te predsjednikom<br />

programskog odbora<br />

predstojećeg simpozija<br />

„Medicinska informatika<br />

2009” Hrvatskog<br />

društva za medicinsku<br />

informatiku<br />

30 infoTrend 169/03/2009<br />

Potrebni su<br />

specijalisti<br />

Za početak, pitanje: što je to<br />

medicinska, a što zdravstvena informatika?<br />

U Europi se nekako više udomio<br />

izraz medicinske informatike, razumijeva<br />

se istoznačnicom pojma<br />

zdravstvene informatike, a tumači se<br />

najkraće kao znanstvena disciplina<br />

koja izučava primjenu informacijske<br />

i komunikacijske tehnologije u medicini<br />

i zdravstvu, teorijska načela i<br />

uporabu zdravstvenih informacijskih<br />

sustava koje rabe liječnici, stomatolozi,<br />

medicinski biokemičari,<br />

farmaceuti, medicinske sestre, tehničari,<br />

dakle redom djelatnici koji svoje<br />

poslove obavljaju unutar zdravstva.<br />

Medicinska informatika danas ima<br />

posebno važnu ulogu u oblikovanju<br />

sustava zdravstvenih informacija u<br />

primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkih<br />

informacijskih sustava koji<br />

bez postojanja računalne tehnologije<br />

ne bi ni postojali.<br />

Liječnici – među prvim čitateljima<br />

InfoTrenda<br />

Razlog možda treba tražiti u činjenici<br />

da su liječnici, medicinari,<br />

kroz svoj studij naučili brzo prihvaćati<br />

i koristiti informacije, jer takva<br />

je narav same medicinske znanosti<br />

i djelovanja liječnika. Sasvim pojednostavljeno,<br />

liječniku dolazi bolesnik<br />

kojega treba zbrinuti i on najčešće<br />

nema vremena za rasprave – treba<br />

djelovati. A akademska rasprava jest<br />

razina znanosti i liječnik jest akademski<br />

građanin, no ovo je razina struke<br />

gdje treba djelovati, djelovati brzo,<br />

pomoći mu i tek potom raspravljati.<br />

A tako je i s medicinskom informatikom,<br />

liječnici češće upozore na<br />

probleme i potrebu za nadogradnju<br />

nekog sustava, još prije nego što informatička<br />

rješenja zažive u cijelosti.<br />

Stoga nije čudno da su medicinari<br />

bili prvi u čitanju stručnih informatičkih<br />

časopisa jer je osim uvođenja<br />

informatičke tehnologije medicinska<br />

informatika prva koja se izdvojila i<br />

definirala posebnosti koje drugi su-<br />

Prof. dr. sc. Mladen Petrovečki<br />

stavi ni nemaju, napose po sadržaju:<br />

npr. sustavi šifriranja i medicinskih<br />

klasifikacija, medicinsko odlučivanje<br />

i slično.<br />

Trebaju li nam u medicini i<br />

zdravstvu informatičari koji studiraju<br />

medicinu ili liječnici koji uče<br />

informatiku?<br />

Oboje, da bi uistinu<br />

jedni druge<br />

mogli razumjeti i<br />

da bi zdravstveni<br />

informacijski sustavi<br />

uistinu zaživjeli u<br />

svojoj punoj djelatnosti,<br />

u punom opsegu<br />

i produktivnosti.<br />

I danas pojedinci<br />

u nas, nažalost,<br />

postavljaju pitanje<br />

što je medicinska<br />

informatika i je li to<br />

informatika u medicini?<br />

Odgovor je<br />

– ne, i to zato što je<br />

medicinska znanost<br />

presložena da bi se<br />

ma kojim jednostavnim postupkom<br />

informatička načela na nju primijenila.<br />

Medicinska informatika jest<br />

primjena informatičke tehnologije<br />

u medicini, medicinskoj znanosti, u<br />

općenito biomedicinskoj znanosti,<br />

gdje već samom primjenom postavlja<br />

neke nove standarde djelovanja.<br />

Znakovito je<br />

da se elektroničko<br />

obrazovanje<br />

na daljinu u<br />

Hrvatskoj više<br />

koristi u medicini<br />

i medicinskoj<br />

izobrazbi nego<br />

u nekim drugim<br />

strukama kod kojih<br />

bi to možda bilo<br />

jednostavnije i<br />

prihvatljivije<br />

Pojasnit ću na spomenutom primjeru.<br />

Problematika sustava klasifikacija<br />

i šifriranja medicinskih podataka,<br />

bolesti, postupaka djelovanja i<br />

liječenja bolesnika jest područje toliko<br />

osobito i posebno za medicinu<br />

da ga zaista izvan biomedicine nitko<br />

drugi ne uči. A samo se liječnici koji<br />

poznaju medicinu mogu usmjeriti<br />

u izučavanje informatičkih osobina<br />

sustava klasifikacija bolesti; od sustava<br />

kliničkih klasifikacija bolesti<br />

do posebnih klasifikacija tumora ili<br />

zaraznih bolesti, nadalje sustava patoloških<br />

klasifikacija i klasifikacija<br />

svih medicinskih postupaka kojima<br />

se ta stanja zbrinjavaju, a ta znanja<br />

opet postaju temeljem oblikovanja<br />

smjernica liječenja koje se primjenjuju<br />

univerzalno, svuda u svijetu.<br />

To je dakle nešto što medicinari uče<br />

i što ne može zaživjeti bez postojanja<br />

informatičkog sustava. Svijet jasno<br />

uviđa taj problem i neke zemlje, npr.<br />

Njemačka od protekle godine, unutar<br />

specijalizacija liječnika u području<br />

javnog zdravstva<br />

definiraju subspecijalizaciju<br />

iz medicinske<br />

informatike. To<br />

sasvim jasno ukazuje<br />

da medicinska informatika<br />

jest medicinska<br />

struka.<br />

U nas se tim područjem<br />

bavi dr.<br />

Marijan Erceg u<br />

Hrvatskom zavodu<br />

za javno zdravstvo.<br />

No on tu ne smije<br />

biti sam. Nažalost,<br />

u cijelom svijetu se,<br />

u Europi napose, pa<br />

tako i u Hrvatskoj,<br />

smanjuje broj liječnika,<br />

pa i nije čudno<br />

što ih je sve manje u području medicinske<br />

informatike.<br />

Gdje je u medicini i zdravstvu<br />

informatika najpotrebnija i najkorisnija,<br />

a gdje se najbrže implementira?


U medicini je izuzetno važna brza<br />

dostupnost apsolutno točnih podataka,<br />

a takvih je podataka svakim danom<br />

sve više. Liječnici bi količinom<br />

mogli postati pretrpani, pa je nužno<br />

da se podaci prikladno prirede u<br />

elektroničkom obliku, a liječnika se<br />

te podatke nauči pronalaziti i čitati.<br />

Primjerice, spomenuo sam sustave<br />

medicinskih klasifikacija, šifrarnika<br />

i tezaurusa. Nekada smo rabili tiskana<br />

izdanja i listali ih tražeći pojam,<br />

izraz, značenje ili šifru, a danas<br />

su nam beziznimno svi dostupni u<br />

elektroničkom obliku. Ta brzina kojom<br />

dobivamo točne podatke neusporediva<br />

je s nekadašnjom praksom.<br />

Ali jasno da to zahtijeva i pripremljenost<br />

liječnika. Dakle, rekao bih da su<br />

potreba i brzina gotovo izjednačene:<br />

tamo gdje je liječnik, tamo trebaju i<br />

podaci.<br />

Praktički svi liječnici primarne<br />

zdravstvene zaštite koriste komunikaciju<br />

sa središnjim zdravstvenim<br />

informatičkim sustavom za<br />

primarnu stanovništva?<br />

Da, i Hrvatska je to kao relativno<br />

mala zemlja lakše mogla ostvariti od<br />

površinom velikih zemalja. U taj se<br />

sustav slijevaju administrativni podaci,<br />

ali ne i medicinski. Dakle, u nas<br />

nema jedinstvenog središnjeg sustava<br />

medicinskih podataka, a nije niti<br />

određen osnovni skup medicinskih<br />

podataka koje bi trebalo prikuplja-<br />

ti. A upravo su ti podaci najvažniji<br />

bolesnicima. Informatizacija sustava<br />

izmjene podataka relativno brzo<br />

donosi automatizaciju protoka, pa se<br />

isto zbiva i u zdravstvu. Primjerice,<br />

kada je prije nekoliko godina započet<br />

projekt informatizacije bolnica,<br />

KB „Dubrava” je već u nekoliko<br />

mjeseci imala apsolutno pročišćene<br />

elektroničke administrativne podatke,<br />

pa više nije trebalo u HZZO<br />

slati otisnute dokumente nego je u<br />

doslovce nekoliko tjedana obliko-<br />

van projekt dostavljanja podataka na<br />

optičkim diskovima, a ubrzo potom<br />

slanjem podataka Internetom. Kada<br />

se učini prvi korak, kad se definiraju<br />

elektronički podaci, tj. kada oni počnu<br />

postojati u stvarnom vremenu,<br />

sa svim sljedećim koracima nema<br />

problema, oni se događaju gotovo<br />

sami od sebe. Mišljenja sam da ovog<br />

trenutka u Hrvatskoj nedostaje samo<br />

vrh organizacije koji bi jasno definirao<br />

kako taj projekt treba izgledati<br />

na nacionalnoj razini i, dakako, osi-<br />

Jesu li medicinski i zdravstveni kadrovi dovoljno obrazovani<br />

za korištenje implementiranih informatičkih alata i sustava?<br />

Mislim da razina informatičke pismenosti zdravstvenih<br />

djelatnika nije problem. Liječnici, stomatolozi, biokemičari,<br />

medicinske sestre, tehničari, farmaceutski tehničari, dakle svi<br />

profili zdravstvenih djelatnika, dobivaju temeljnu informatičku<br />

naobrazbu kroz stručni ili sveučilišni studij. A usto su i ECDL<br />

ispiti postali obveza da bi se i na taj način zajamčila osnovna<br />

informatička pismenost tijekom zapošljavanja. Osobno ih smatram<br />

nepotrebnima jer gradivo medicinske informatike sasvim<br />

obuhvaća i nadilazi gradivo ECDL.<br />

Od navedenog je veći problem postojanje vrlo složenih pravila<br />

i normi koji se brzo mijenjaju, pa takva znanja treba stjecati<br />

cjeloživotnim učenjem, nema drugoga rješenja. I to nije problem<br />

Hrvatske ili hrvatskoga zdravstva, to je problem na razini<br />

Europe, svijeta. Lissman u svojoj Teoriji neobrazovanosti općenito<br />

kazuje kako ovoga časa ni jedan visokoškolski Europski sustav<br />

ne omogućuje da uvjeti studija s kojima jedan student upisuje<br />

studij budu jednaki uvjetima u kojima će se isti studij upisivati<br />

kada on nakon pet godina studij završi; toliko su promjene brze.<br />

A takvo je opterećenje napose opasno za liječnike jer imaju golemu<br />

odgovornost – odluke se odnose na živog čovjeka.<br />

gurati potrebna sredstva. Ništa nije<br />

besplatno.<br />

Nezadovoljstvo liječnika koji koriste<br />

ovakve sustave posljedica je<br />

činjenice da troše mnogo vremena<br />

na unos podataka a sustav ne sadrži<br />

medicinske podatke, ili barem ne u<br />

onom opsegu s kojim liječnik može<br />

napraviti sljedeći korak. Naglašavam,<br />

dakle, liječnik i njegov sljedeći korak,<br />

a to nije izračun periodičkih izvještaja<br />

nego obrada podataka prema<br />

hipotezama vlastita istraživanja od<br />

kojih će oblikovati znanstvene izvještaje,<br />

radove, koje će objaviti i koristiti<br />

u svrhu dokaza svoje stručnosti<br />

pred Hrvatskom liječničkom komorom,<br />

ili će s pomoću njih stručno i<br />

znanstveno napredovati.<br />

Većina je takvih informacijskih sustava<br />

u zdravstvu još uvijek pretežno<br />

administrativna jer nitko ne nalazi<br />

snage da napraviti taj sljedeći korak.<br />

Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku,<br />

na primjer, potražuje što<br />

više informacija od korisnika zdravstvenih<br />

informacijskih sustava da bi<br />

moglo djelovati i ukazati na probleme.<br />

Nažalost, za sada nema većeg<br />

odziva liječnika ili oni svoje kritike<br />

više upućuju na druga mjesta. No u<br />

svakom slučaju, informatizaciju niti<br />

možemo niti smijemo zaustaviti, već<br />

je treba voditi k onoj razini na kojoj<br />

će liječnik uvidjeti njene prednosti.<br />

Stvari se u informatici vrlo brzo<br />

mijenjaju i liječnici o tomu mora-<br />

169/03/2008 infoTrend 31


Tema broja<br />

ju biti informirani, i to sustavno,<br />

što u nas čini Hrvatsko društvo za<br />

medicinsku informatiku. Nažalost,<br />

još uvijek ima onih koji misle da u<br />

oblikovanju zdravstvenih sustava<br />

sami mogu slijediti promjene i sami<br />

procijeniti što jest važno i što nije,<br />

pa se može dogoditi i dogodi se da,<br />

primjerice, radiolog ne zna za postojanje<br />

norme HL7 koja je ključna<br />

norma prijenosa podataka između<br />

dijelova informacijskog sustava.<br />

Danas ne znati takav podatak, a biti<br />

dijelom skupine koja vodi informatizaciju<br />

zdravstvene ustanove, jednako<br />

je kao biti članom tima koji odlučuje<br />

operirati li bolesnika ili ne, a ne znati<br />

anatomiju i fiziologiju bolesnog organa.<br />

No ima znatno više obrnutih<br />

primjera, a o nekima ste od njih baš<br />

vi u vašem časopisu opširno pisali.<br />

Kakvo je stanje informatičkih<br />

sustava u našim bolnicama? Kroz<br />

godine infoTrend je pratio više inicijativa<br />

i projekata upitnih rezultata.<br />

Gdje se kriju glavne prepreke?<br />

Mislim da bi<br />

prava lokomotiva<br />

u cijelom procesu<br />

bila vladina organizacija<br />

koja bi dala<br />

temeljni poticaj,<br />

baš kao što je prije<br />

nekoliko godina<br />

zaživio projekt informatizacijeprimarne<br />

zdravstvene<br />

zaštite, pa danas<br />

postoji nekoliko<br />

informacijskih sustava<br />

koji su prepoznati<br />

i koji se normalnoimplementiraju<br />

u primarnu<br />

zdravstvenu zaštitu.<br />

Jednako je tako započeo projekt<br />

bolničkih informacijskih sustava kojega<br />

sam već spominjao i koji je po<br />

mom saznanju prestao funkcionirati<br />

samo zbog nedostatka novaca. No<br />

početak je dobro osmišljen, izvrsno<br />

je krenuo i pokazao kako Hrvatska<br />

ima intelektualni kapacitet da se to<br />

učini. To znači da se pronašlo dobrih<br />

programskih rješenja, iznašao se<br />

način kako bolnicu informatizirati,<br />

a pronađena je i dobra „podloga” u<br />

bolnicama od strane ljudi. Projekt je<br />

32 infoTrend 169/03/2009<br />

Zašto<br />

medicinska<br />

informatika? Zato što<br />

to nije informatika,<br />

to je informatička<br />

tehnologija koja je<br />

prodrla u medicinu,<br />

medicinsku znanost,<br />

biomedicinsku<br />

znanost i tamo<br />

postavila neke nove<br />

standarde djelovanja<br />

pokrenut u Ministarstvu zdravstva<br />

2003. godine s namjerom trajanja<br />

dvije godine, te naknadnom procjenom<br />

daljnjeg razvoja. Osobno sam<br />

bio dijelom tima u Kliničkoj bolnici<br />

„Dubrava” koja je projekt ozbiljno<br />

razumjela, provela ga s ozbiljnim<br />

partnerima, a gašenjem projekta<br />

iskoristila učinjene temelje za sustav<br />

koji i danas gradi i od kojega ima<br />

mnogo koristi.<br />

I mnoge su<br />

druge bolnice u<br />

Hrvatskoj jednako<br />

postupile jer su<br />

prepoznale da im<br />

je informacijski<br />

sustav potreban,<br />

pronašle su dobavljače<br />

i krenule s<br />

informatizacijom.<br />

Danas nije pitanje<br />

hoće li se takvi sustavi<br />

i dalje postavljati<br />

i razvijati nego<br />

kako iznaći sredstva<br />

da se to učini.<br />

Suvremeno poslovanje<br />

zdravstva<br />

bez informatizacije slijepo je crijevo<br />

u kojem se (u čovjeka!) ali baš ništa<br />

pametnoga ne zbiva.<br />

U rebalansu proračuna za 2009.<br />

zdravstvo je najviše izgubilo. Hoće<br />

li se opet štedjeti na informatici?<br />

Mislim da posao ministra nije<br />

nimalo jednostavan jer smanjivati<br />

budžet u zdravstvu iznimno je osjetljivo.<br />

Liječnik sam i radim u bolnici,<br />

odgovoran sam za stvaranje malog<br />

dijela medicinskih podataka bole-<br />

Znam za bolničke ustanove u nas koje nemaju stručnjaka iz<br />

područja medicinske informatike. U njima rade djelatnici čiji je,<br />

najčešće sasvim sekundarni, posao definiran i obvezama iz domene<br />

„informatizacije”. Oni nemaju formalno obrazovanje i oni<br />

taj posao ne znaju, pa se jasno postavlja pitanje koje odgovora<br />

nema – kako s takvima uspostaviti zrelu komunikaciju u izgradnji<br />

zdravstvenih informacijskih sustava?<br />

<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Ljudi i tehnologija<br />

Medicinska<br />

informatika<br />

Prije dvadeset godina prof. dr. sc. Đuro<br />

Deželić otvorio je u nas nas poglavlje koje<br />

se naziva medicinskom informatikom,<br />

na Medicinskom fakultetu Sveučilišta<br />

u Zagrebu. On je oblikovao i prvi udžbenik,<br />

a vodeći se tim primjerom, ovih<br />

dana izlazi prvi zajednički udžbenik medicinske informatike<br />

svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj – Medicinska informatika.<br />

Tekstove su napisali naši vodeći stručnjaci medicinske informatike,<br />

a knjigu su uredili prof. dr. sc. Josipa Kern i prof. dr.<br />

sc. Mladen Petrovečki. Uvodno poglavlje posvećeno je povijesti<br />

i razvoju medicinske informatike u svijetu i u nas, a napisao ga<br />

je prof. Deželić.<br />

snika u Imunološkom laboratoriju<br />

koji vodim i znam što znači smanjenje<br />

proračunskih sredstva – netko<br />

to mora osjetiti jer moram smanjiti<br />

broj pretraga. Laboratorij i dalje radi,<br />

izdaju se nalazi, ali je izravna posljedica<br />

manji broj bolesnika koji dolazi<br />

do svojih nalaza.<br />

Ali izvan laboratorija, u cijelom<br />

sustavu zdravstva, moguće je uočiti<br />

da znatan dio bolesnika niti ne treba<br />

tu pretragu nego je čini samo zato<br />

jer nitko ni ne vidi koliko ona košta<br />

i koga ona tereti. A ako se takvima<br />

uskrati, koji je ne trebaju, onda je<br />

korist velika jer laboratorij radi kako<br />

treba i s manje sredstava i nitko nije<br />

oštećen. No, u takve se raščlambe<br />

poslovanja bez informatiziranih sustava<br />

ne može. I zato se nadam da će<br />

ministar uvidjeti da ne treba štedjeti<br />

na informatizaciji nego baš obrnuto,<br />

poticati je da se vidi tko i kako troši.<br />

Kako tehnologija može pomoći<br />

racionalnijem trošenju sredstava<br />

uz istodobno poboljšanje zdravstvenih<br />

usluga?<br />

Upravo informatizacija bolnica<br />

može pridonijeti unapređenju protoka<br />

informacija, što je problem većine<br />

ustanova. Svaka bolnička ustanova<br />

s informacijskim sustavom može u<br />

trenu odgovoriti na pitanja kao što<br />

su npr. koji se lijekovi troše i koliko,<br />

koji ih liječnik propisuje, kada se više<br />

od prosjeka ili manje od prosjeka<br />

naručuju skupocjene pretrage, tko<br />

ih potražuje više, tko manje. Tako u<br />

tren možemo prepoznati liječnike,<br />

ambulante i odjele koji rabe više ili<br />

manje pretraga, tj. troše manje ili<br />

više. Ravnatelj takav podatak može<br />

dobiti odmah i može odmah djelovati<br />

ekonomski.<br />

Dakle, kroz bolničke i općenito<br />

zdravstvene informatičke sustave vidim<br />

modele kako možemo štedjeti.<br />

Kada bi naš ministar zdravstva raspolagao<br />

s takvim podacima, mogao<br />

bi lakše odlučivati gdje se troškovi<br />

mogu smanjiti. I medicina kao zna-<br />

nost je taj problem prepoznala prije<br />

desetak godina i definirala ga kao<br />

medicinu temeljenu na dokazima.<br />

To je moguće, ti podaci postoje.<br />

Što se, u jednoj boljoj budućnosti,<br />

može očekivati od korištenja<br />

informatičke i komunikacijske tehnologije<br />

u medicini i zdravstvu?<br />

Postoji nekoliko područja koje se<br />

u tom smjeru razvijaju, posebno u<br />

primjeni dostignuća informatičke<br />

tehnologije. Prvo je pitanje dostupnosti<br />

podataka, koje smo već danas<br />

svjesni i mnogo se toga čini da bi liječnik<br />

imao medicinski podatak ma<br />

kada mu i kako zatreba. Smisao je<br />

da, gdje god se mi nalazili na svijetu,<br />

svaki liječnik može učitati potrebne<br />

podatke i koristiti ih u liječenju pacijenta.<br />

Jasno, uz odgovarajuće rješavanje<br />

sigurnosti, zaštite i privatnosti<br />

medicinskih podataka, što nije mali<br />

problem. To je važno riješiti jer medicinska<br />

literatura bilježi nezanemariv<br />

broj komplikacija bolesti i smrtnih<br />

ishoda samo zato što liječnik u<br />

pravo vrijeme nije imao podatak bitan<br />

za donošenje prave dijagnoze.<br />

Drugo veliko područje razvoja<br />

jest nanotehnologija koja bi mogla<br />

napraviti velike promjene u terapiji<br />

danas neizlječivih bolesti, ili u liječenju<br />

zaraznih i zloćudnih bolesti,<br />

jer se primjena može udružiti sa<br />

spoznajama iz domene podataka o<br />

genima i genetskoj terapiji. Na nekoliko<br />

velikih svjetskih kongresa o<br />

primjeni nanotehnologija sudjeluju<br />

liječnici usporedno sa informatičarima,<br />

statističarima, matematičarima,<br />

fizičarima i tehnolozima u razvoju<br />

te tehnologije kao vjerojatne terapije<br />

budućnosti.<br />

Treće područje koje treba spomenuti<br />

jest robotika a, primjerice,<br />

operacije na daljinu medicinska je<br />

znanost već davno zabilježila. Sada<br />

ta tehnologija, zbog porasta potražnje,<br />

postaje sve dostupnija i može se<br />

ugraditi sve većem broju bolnica, što<br />

znači da će uskoro vrhunski liječnik<br />

moći s jednog mjesta obavljati operacije<br />

na fizički udaljenim odredištima.<br />

Takva je primjena tehnologije<br />

izuzetno bitna upravo stoga što svijet<br />

ima sve manje visokostručnog kadra,<br />

pa će biti jednostavnije i ekonomski<br />

povoljnije razviti robotski sustav i rabiti<br />

ga iz daljine nego ostvariti putovanja<br />

bolesnika ili liječnika. Zemlje<br />

sjeverne Europe uznapredovale su u<br />

korištenju telekonzultativnih sustava,<br />

primjerice u području kliničke<br />

patologije, naročito stoga što nemaju<br />

dovoljan broj liječnika specijalista,<br />

pa sredstva usmjeravaju u razvoj telepatoloških<br />

sustava.


INFOTREND: Jadran<br />

Infor-matika bilježi<br />

punih petnaest godina<br />

aktivnog djelovanja. Osim informatičkog<br />

poslovnog sustava primjenjivog<br />

u mnogim djelatnostima,<br />

odabrali ste i jedno vrlo specifično<br />

područje – farmaceutiku. Kada i<br />

zašto ste se odlučili na to usmjerenje<br />

po kome se Jadran Informatika<br />

danas ističe na našem informatičkom<br />

tržištu?<br />

Darko Pavletić: Prije osnivanja<br />

i pokretanja rada tvrtke Jadran<br />

Informatika 1994. godine, radio<br />

sam kao voditelj odjela informatike<br />

u zdravstvenoj ustanovi<br />

Ljekarna Jadran. Kako je u to vrijeme<br />

krenula privatizacija ljekarništva<br />

krenuo sam samostalno, uz<br />

ostale kolege iz odjela. Tako sam<br />

zapravo i nastavio s djelovanjem<br />

na području farmaceutike.<br />

IT: Koje su specifičnosti suvremenog<br />

ljekarničkog poslovanja<br />

zbog kojih informatizacija postaje<br />

neophodna?<br />

Pavletić: Suvremeno ljekarničko<br />

poslovanje je vrlo složeno jer<br />

uz standardnu nabavu i prodaju<br />

obuhvaća i izdavanje te obradu<br />

recepata, izdavanje pomagala na<br />

doznaku, praćenje proizvodnje tj.<br />

izradu i izdavanje magistralnih<br />

preparata, centralno naručivanje<br />

te fakturiranje prema HZZO-u,<br />

a sve poduprto kvalitetnim i temeljitim<br />

izvještajima i analizama<br />

poslovanja.<br />

IT: Zašto za ljekarne nisu<br />

primjenjivi standardni poslovni ili<br />

medicinski softveri?<br />

<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Ljekarništvo i informatizacija<br />

Poštujemo<br />

specifičnosti<br />

O ulozi informatike u jednom specifičnom području<br />

medicine - farmaceutici, razgovaramo s Darkom<br />

Pavletićem, direktorom tvrtke Jadran Informatika<br />

koja ima veliko iskustvo upravo na tom području<br />

Pavletić: Nisu primjenjivi zbog<br />

specifičnosti u poslovanju ljekarni<br />

i to u dijelu recepata, doznaka,<br />

magistralne recepture te fakturiranja<br />

prema HZZO-u, što automatski<br />

zadire u sve dijelove poslovanja,<br />

i to ulaza, izlaza i praćenja<br />

poslovanja.<br />

IT: Jadran Informatika je jedan<br />

veliki segment svog razvoja<br />

posvetila izgradnji farmaceutskogintegriranog<br />

poslovnog sustava.<br />

Koja je znanja trebalo<br />

usvojiti za stvaranje<br />

uspješnog proizvoda?<br />

Pavletić: Uz dobro<br />

poznavanje informatike<br />

i trgovine, trebalo<br />

nam je puno znanja iz farmaceutske<br />

struke, računovodstva, poslovanja<br />

HZZO-a, te praćenje velikog<br />

broja zakonskih propisa koji reguliraju<br />

poslovanje ljekarne, tako<br />

da smo prilikom razvoja IS-a za<br />

ljekarne koristili usluge vanjskih<br />

stručnjaka da bismo mogli stvoriti<br />

što kvalitetniji sustav.<br />

IT: Jadran Informatika upravo<br />

navršava petnaest godina postojanja<br />

i rada, razdoblje u kome je<br />

Želimo<br />

da i korisnici<br />

sudjeluju u<br />

unapređenju<br />

informatičkog<br />

sustava<br />

uspjela zadobiti i zadržati povjerenje<br />

ljekarničke struke. Čemu to<br />

može zahvaliti?<br />

Pavletić: Mislim da je tu najvažniji<br />

pristup korisnicima. Trudimo<br />

se da budemo različiti od naše<br />

konkurencije, i to na više načina:<br />

stvaramo partnerski odnos s<br />

našim korisnicima, uvažavamo<br />

specifičnosti svakog pojedinog<br />

korisnika, želimo da naši korisni-<br />

ci aktivno sudjeluju u<br />

unapređenju IS-a, imaju<br />

našu podršku preko<br />

interneta i telefona, a<br />

i kroz dežurni telefon,<br />

a sve s ciljem da naš<br />

softver bude dobar alat<br />

korisnicima za uspješno<br />

vođenje ljekarne.<br />

IT: Kakvi su problemi ljekarništva<br />

– s obzirom na potrebu čestih<br />

i brzih prilagodbi novim odlukama<br />

i propisima te komunikacijom sa<br />

zdravstvenim ustanovama – koje<br />

mora rješavati informatički sustav?<br />

Pavletić: Najveće probleme<br />

nam zadaju vrlo kratki rokovi za<br />

primjenu novih zakonskih propisa,<br />

ali smatram da nam tu može<br />

puno pomoći Ljekarnička komora<br />

i to tako da predstavnici informa-<br />

Darko Pavletić oec,<br />

vlasnik je i direktor<br />

Jadran-informatike<br />

d.o.o. Rijeka. Nakon<br />

završenog I stupnja<br />

Ekonomskog fakulteta<br />

u Rijeci zapošljava<br />

se kao pripravnik<br />

u Zdravstvenoj<br />

ustanovi Ljekarni<br />

Jadran. Po završetku<br />

pripravničkog staža<br />

obavlja poslove<br />

voditelja odjela<br />

informatike ZU<br />

Ljekarne Jadran<br />

gdje sudjeluje u<br />

informatizaciji prvih<br />

ljekarni u Hrvatskoj.<br />

Početkom 1994.g.<br />

osniva vlastitu tvrtku<br />

Jadran-informatiku<br />

d.o.o. Rijeka gdje i<br />

danas radi.<br />

tičkih kuća koje rade softver za<br />

ljekarne sudjeluju u dogovaranju s<br />

HZZO-om i Ministarstvom zdravstva<br />

u područjima gdje se traži podrška<br />

informatike.<br />

IT: Postoje li razlike u potrebama<br />

zdravstvenih ustanova s više<br />

ljekarničkih jedinica i samostalnih,<br />

pojedinačnih ljekarni?<br />

Pavletić: Razlike u potrebama<br />

zdravstvenih ustanova prvenstveno<br />

se očituju u obavljanju određenih<br />

poslova preko centrale, npr.<br />

centralno naručivanje, centralna<br />

politika cijena, automatski prijenos<br />

podataka o prometu u centralu,<br />

centralno praćenje poslovanja<br />

po jedinici i na razini ustanove,<br />

tako da ravnatelj može u svakom<br />

trenutku nadzirati i upravljati<br />

zdravstvenom ustanovom.<br />

IT: Kako će se ljekarništvo razvijati<br />

u kontekstu informatizacije?<br />

Kako se Jadran Informatika priprema<br />

da bi ga mogla pratiti odnosno<br />

poticati?<br />

Pavletić: Uz poboljšanje postojećih<br />

funkcionalnosti ljekarničkog<br />

informatičkog sustava, očekujem<br />

da će se u budućnosti još više koristiti<br />

nove tehnologije u unapređenju<br />

ljekarništva; prvenstveno<br />

mislim na „pametnu zdravstvenu<br />

iskaznicu”, elektronski recept,<br />

elektronski račun, interakcije<br />

lijekova i ostalo. Da bi Jadran<br />

Informatika mogla odgovoriti i<br />

u budućnosti na sve izazove koji<br />

stoje pred nama, moramo ulagati<br />

u nova znanja i tehnologije, školovati<br />

naše djelatnike i poboljšavati<br />

usluge našim korisnicima.<br />

169/03/2008 infoTrend 33


Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Zdravstvena informatika u doba krize<br />

Informatika<br />

pomaže reformi<br />

Što se događa, odnosno zašto se vrlo malo događa po pitanju<br />

uvođenja suvremenih, međusobno kompatibilnih informatičkih<br />

sustava u našim velikim bolnicama i kliničkim centrima, pitali smo<br />

dr. sc. Miroslava Mađarića, pomoćnika ravnatelja za informatiku u<br />

KBC Zagreb. Dr. Mađarić je magistrirao i doktorirao u području<br />

medicinske informatike, a ima i dugogodišnja inozemna iskustva<br />

u uvođenju integriranog bolničkog informatičkog sustava<br />

InfoTrend: Prije 7 godina<br />

vratili ste se iz Austrije<br />

u Hrvatsku, a prije godinu<br />

dana iz gospodarstva (INA d.d.) u<br />

zdravstvo (KBC Zagreb). Našim bi<br />

čitateljima bilo zanimljivo da navedete<br />

koje su glavne razlike u informatizaciji<br />

u tako različitim okruženjima?<br />

Miroslav Mađarić: Na ovo je pitanje<br />

teško odgovoriti sažeto. No,<br />

ukratko, Austrija se odlikuje planiranjem<br />

transformacije te redom<br />

u izvršenju, a „veliki biznis” (INA)<br />

sviješću o nužnosti informatizacije<br />

i njezinom vrednovanju na osnovi<br />

doprinosa poslovanju.<br />

IT: „Planiranje transformacije”<br />

je izraz koji bi bilo dobro bliže pojasniti...<br />

Mađarić: Informatička „transformacija”<br />

je zbirni naziv za sve<br />

promjene u informatičkom sustavu<br />

tvrtke. To mogu biti projekti, nabava<br />

nove opreme, nove procedure,<br />

novi poslovni model ili nove operativne<br />

politike. U Hrvatskoj bismo se<br />

trebali ugledati u praksu koju sam<br />

upoznao u Austriji, a to je pažljivo<br />

planiranje svih promjena i davanje<br />

dovoljno vremena za implementaciju.<br />

Kod nas je na svim razinama<br />

(informatičke službe, uprava tvrtke,<br />

tijela državne uprave) uobičajena<br />

praksa donošenje odluka bez savjetovanja<br />

s bazom, uz davanje rokova<br />

„do jučer”. Rezultat su često nekvalitetne<br />

implementacije, povećani<br />

troškovi ili jednostavno neizvršavanje<br />

„nemogućeg zadatka”.<br />

IT: Drugi dio vašeg odgovora je<br />

34 infoTrend 169/03/2009<br />

specifičniji u odnosu na informatiku<br />

u zdravstvu: osjećate li nedostatak<br />

svijesti o nužnosti informatizacije?<br />

Mađarić: Awareness (svijest) je<br />

uzrokovana više stvarnim mogućnostima<br />

i prioritetima, nego pitanjem<br />

informatičke kulture. Naime,<br />

neka banka, trgovačka kuća ili konkretno<br />

INA bi propali, kad im poslovnice/dućani/benzinske<br />

postaje<br />

ne bi bile povezane u integrirani<br />

informatički sustav! Osim toga,<br />

takve tvrtke imaju resurse potrebne<br />

za nužnu razi-<br />

nu informatizacije.<br />

Obratno, čini se da<br />

bolnica (još uvijek)<br />

može funkcionirati<br />

bez integriranog informatičkog<br />

sustava.<br />

Također, bolnice se<br />

zbog niza razloga<br />

najčešće nalaze u gubicima.<br />

Zato je svako<br />

dodatno izdvajanje,<br />

pa makar to bilo na<br />

razini 2-4% od sveukupnog prihoda,<br />

naprosto neprovedivo.<br />

IT: Zar bolnice ne uviđaju da<br />

informatizacijom mogu poboljšati<br />

uslugu pacijentima i smanjiti troškove?<br />

Mađarić: Lako je to reći, pozivajući<br />

se na nekakva svjetska mjerila.<br />

Ravnatelji bolnica se nalaze pod<br />

pritiskom svakodnevnog preživljavanja.<br />

Uzmite bolnicu srednje veličine<br />

s godišnjim prihodom od oko<br />

300 mil. kn: nekih 70% tog iznosa<br />

ona izdvaja za plaće djelatnicima<br />

(koje su ionako praktično fiksni trošak)<br />

te lijekove i ostali materijal ve-<br />

Kod nas<br />

je uobičajena<br />

praksa donošenje<br />

odluka bez<br />

savjetovanja<br />

s bazom, uz<br />

davanje rokova<br />

„do jučer“<br />

zan uz skrb o pacijentima od nekih<br />

25%. Za sve ostalo (ulaganja, održavanje,<br />

uredski materijal, školovanja,<br />

telefon, informatiku...) ostaje dakle<br />

5, najviše 10%. Zato tu ne pomaže<br />

neka svijest o nužnosti informatike,<br />

jednostavno nema prostora za ništa<br />

osim elementarnih funkcionalnosti<br />

(računovodstvo, PC kao pisaći stroj<br />

i slično).<br />

Dakako da bi informatizacija poboljšala<br />

uslugu pacijentima – smanjile<br />

bi se liste čekanja zbog mogućnosti<br />

bolje organizaci-<br />

je pozivanja, pacijenti<br />

bi dobili kvalitetniju<br />

dokumentaciju, liječnici<br />

bi imali uvid u<br />

točne protokole za pojedine<br />

bolesti, moguće<br />

bi bilo upravljanje s<br />

preventivom. Također<br />

bi se bolje upravljalo<br />

troškovima – lijekovi<br />

bi se naručivali po<br />

pacijentima a ne po<br />

odjelima, pretrage se ne bi bespotrebno<br />

ponavljale, slalo bi se samo<br />

na zbilja indicirane pretrage, bolje<br />

bi se koristili bolnički resursi, znao<br />

bi se točan utrošak materijala i tako<br />

dalje. Dakle sve što namjerava provesti<br />

sadašnja reforma zdravstva.<br />

IT: Pa ipak, neke su se bolnice<br />

informatizirale! Također imamo<br />

segmenata djelatnosti u bolnicama<br />

koji su bolje opremljeni IT-jem od<br />

drugih. Zašto takve značajne razlike<br />

među bolnicama?<br />

Mađarić: Otprilike pola bolnica<br />

je na razini koju sam malo prije<br />

opisao, i to uglavnom one veće<br />

– kliničke bolnice i centri. Manje<br />

bolnice su uspjele nekim lokalnim<br />

rješenjima (vlastitim ili komercijalnim)<br />

implementirati neke vrste<br />

bolničkog informacijskog sustava<br />

(BIS), s više ili manje sustavnosti,<br />

pouzdanosti i održivosti. Pri tome<br />

me najviše brine održivost zato jer<br />

je BIS izuzetno složen sustav o kojemu<br />

nakon implementacije ovisi<br />

cjelokupno funkcioniranje bolnice.<br />

Implementacije često ovise o<br />

jednom ili dva čovjeka u bolnici ili<br />

izvan nje, financirane su vrlo napregnuto,<br />

a stavka održavanja (infrastrukture<br />

i programskog rješenja)<br />

često se zanemaruje. Bilo bi dobro<br />

da se izrade sustavni planovi: kako<br />

dalje financirati, razvijati i širiti ta<br />

rješenja.<br />

IT: Naveli ste niz problema, ne<br />

bi li trebalo ponuditi i rješenja?<br />

Mađarić: To je jedan od aspekata<br />

dobrog planiranja, o kojem<br />

sam govorio na početku! Rješenje<br />

možemo naći samo onda ako smo<br />

posve svjesni problema koji imamo!<br />

Ovdje je problem da su bolnice<br />

u posvemašnjoj svojoj besparici<br />

prepuštene same sebi u odluci o<br />

informatizaciji, izboru rješenja,<br />

financiranju informatizacije, uvođenju<br />

sustava i kasnijem njegovom<br />

pogonu. Bilo bi mi drago da većina<br />

bolnica ima za to potrebne resurse.<br />

Nažalost, od informatičkih stručnjaka<br />

većina bolnica ima, i može<br />

imati, samo nekog dečka koji prespaja<br />

PC-eve i naručuje od lokalnih<br />

IT-tvrtki osnovne poslove. Zato<br />

bi, po meni, prvi korak trebao biti<br />

postavljanje informatizacije javnih


olnica pod državnu skrb. Upravo<br />

onako kako se informatiziraju škole,<br />

sudovi ili policijske stanice.<br />

IT: Znači li to jedan sustav za<br />

sve? Nije li opasno biti ovisan o samo<br />

jednom dobavljaču?<br />

Mađarić: Kao i za primarnu zaštitu,<br />

država može izdavati certifikate<br />

za određena rješenja, gdje je<br />

bitno da zadovoljavaju standarde i<br />

da međusobno mogu komunicirati.<br />

Neka vrsta „bipolarne” razdiobe tržišta<br />

predstavljala bi zdravu konkurenciju<br />

i zaštitila javni sektor zdravstva<br />

od monopola. Takav pristup<br />

riješio bi osnovni problem, a to je<br />

nemogućnost održivog financiranja<br />

BIS-ova u hrvatskim javnim bolnicama,<br />

naravno uz središnji stručni<br />

nadzor kvalitetne implementacije<br />

i pogona. Pilot-projekti koje smo<br />

imali prije nekoliko<br />

godina po velikim<br />

bolnicama bili su<br />

dobro zamišljeni, no<br />

nažalost iz toga nije<br />

ishodio daljnji rollout<br />

(širenje).<br />

IT: Bili ste zagovornik<br />

primjene stranih<br />

rješenja, da li još uvijek stojite na<br />

tim postavkama?<br />

Mađarić: Još uvijek smatram da<br />

bi to bio optimum. Nažalost, od<br />

uvođenja pilota izgubili smo mnogo<br />

vremena, a nije se napravilo mnogo.<br />

Sada raste svijest da se, naročito<br />

velikim bolnicama, a pogotovo cijelim<br />

sustavom, ne može upravljati<br />

bez integrirane informatike. S tom<br />

sviješću rastu i apetiti za brzom implementacijom,<br />

koja nije moguća<br />

pomoću stranih rješenja (lokalizacija).<br />

Osim toga, strana rješenja<br />

su nužno skuplja u troškovima za<br />

licence i implementaciju nego neka<br />

manja, domaća, što u trenucima<br />

krize i štednje na svakom koraku<br />

nije nevažno. Zato se stručno može<br />

prihvatiti neko suboptimalno rješenje<br />

koje će dati brze rezultate na<br />

ekonomičan način, uz perspektivu<br />

ili njegove dogradnje ili kvalitetne<br />

zamjene nekim većim, stranim rješenjem.<br />

IT: Ako imamo dva domaća<br />

rješenja, pa svako radi u 30 bolnica,<br />

te se još može širiti na regiju, nije li<br />

to dovoljan tržišni potencijal?<br />

Mađarić: Ne, BIS je toliko složen<br />

i osjetljiv sa stanovišta informatičke<br />

sigurnosti, te zahtjevan zbog specifičnih<br />

uvjeta rada i značajki korisnika,<br />

da je nužno na njemu neprestano<br />

raditi s velikom informa-<br />

BIS je<br />

izuzetno složen<br />

sustav o kojemu<br />

ovisi cjelokupno<br />

funkcioniranje<br />

bolnice<br />

tičkom ekipom za razvoj i potporu.<br />

Samo za razvoj i održavanje nužno<br />

je stalno raspolagati s najmanje 50<br />

djelatnika, što iznosi 2-3 mil. eura<br />

godišnjeg troška. Ako pokušamo<br />

držati cijenu održavanja softverskih<br />

rješenja na nekih 100 €/god.<br />

po korisniku, dolazimo do iznosa<br />

od 20-30.000 korisnika, koliko u<br />

bolnicama u RH imamo ukupno<br />

zaposlenih. Prodor na vanjsko tržište<br />

je vrlo upitan, prije svega zbog<br />

konkurencije „velikih igrača” i domaćih<br />

tvrtki; za to prvo treba imati<br />

kvalitetan brand. Zato mislim da je<br />

najbolje sada izabrati i snažno poduprijeti<br />

neka dva domaća rješenja<br />

da se s bolničkim sustavom počne<br />

kvalitetno upravljati, nakon čega<br />

treba omogućiti ili njihov razvoj<br />

ili preuzimanje nekih primjerenih<br />

stranih rješenja.<br />

IT: Nije li to protiv<br />

parole „kupujmo<br />

hrvatsko!”?<br />

Mađarić: Svakako<br />

da su došla vremena<br />

kada ta parola nije<br />

proskribirana, no tu<br />

trebamo biti realni.<br />

Ako se uistinu pokaže u praksi da<br />

domaća rješenja imaju potencijal<br />

kod kuće, pa onda u regiji, pa<br />

možda čak i šire, to svakako treba<br />

podržati. Nažalost, zbog regulatornih<br />

pravila, bit će vrlo teško neki<br />

hrvatski BIS prodavati bolnicama<br />

u Švedskoj i Njemačkoj na primjer,<br />

zato sam ja za suradnju. No za to<br />

treba snažna potpora države za prihvaćanje<br />

informatičkih rješenja u<br />

bolnicama.<br />

IT: Ne ulazimo li previše u neku<br />

vrstu državnog intervencionizma??<br />

Mađarić: Prije svega, radi se o<br />

osjetljivom javnom servisu, koji zahtijeva<br />

kvalitetno upravljanje, a ono<br />

je nemoguće bez integrirane informatike.<br />

U ovom slučaju, pogledajmo<br />

što radi najjača industrijska<br />

sila na svijetu – Barrack Obama je<br />

u Zakonu o oporavku i reinvestiranju<br />

teškom gotovo 800 mlrd. dolara<br />

samo za IT u zdravstvu predvidio<br />

20,2 mlrd. dolara, u razdoblju od<br />

2009.-2015. Taj novac ne ide izravno<br />

industriji nego pokriva dio troškova<br />

za informatizaciju zdravstva, s<br />

ciljem „poboljšanja skrbi i smanjenja<br />

troškova”. Ako to primijenimo<br />

na Hrvatsku (po usporedbi GDP-a),<br />

dobivamo oko 55 mil. eura za sufinanciranje<br />

zdravstvene informatike<br />

u narednih 6 godina u RH.<br />

9. SIMPOZIJ<br />

HRVATSKOG DRUŠTVA ZA MEDICINSKU<br />

INFORMATIKU<br />

O SIMPOZIJU<br />

Simpozij MEDICINSKA INFORMATIKA 2009 održava se u<br />

godini u kojoj Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku<br />

obilježava 20 godina svoga djelovanja. Namijenjen je širokom<br />

krugu stručnjaka u području zdravstvene zaštite i informatike:<br />

liječnicima, stomatolozima, medicinskim sestrama, medicinskim<br />

biokemičarima, farmaceutima, rukovoditeljima i svim stručnjacima<br />

iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim<br />

planerima i administratorima, kao i istraživačima i nastavnicima u<br />

području medicinske informatike. MEDICINSKA INFORMATIKA<br />

2009 mjesto je okupljanja i razmjene informacija svih sudionika u<br />

razvoju zdravstvene zaštite promicanjem i korištenjem postupaka<br />

informacijsko-komunikacijskih tehnologija.<br />

Simpozij se održava 8. i 9. svibnja 2009., u prostorijama<br />

Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Rad<br />

Simpozija odvijat će se kroz pozvana predavanja, izlaganja autora i<br />

postere, a svi prihvaćeni radovi tiskat će se u Zborniku Simpozija.<br />

U sklopu Simpozija održat će se i predstavljanje novog<br />

sveučilišnog udžbenika “Medicinska informatika” u čijoj<br />

su izradi sudjelovali nastavnici i suradnici sva četiri medicinska<br />

fakulteta, te stručnjaci, nastavnici i znanstvenici s drugih fakulteta,<br />

zdravstvenih ustanova, zavoda i privrednih subjekata u Republici<br />

Hrvatskoj.<br />

TEME SIMPOZIJA<br />

Informacijski sustavi u zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom<br />

osiguranju i upravljanju u zdravstvu<br />

Primjena i evaluacija novih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti<br />

Uporaba interneta u medicini<br />

Norme i normizacija u medicinskoj informatici<br />

Sustavi potpore odlučivanju u zdravstvu<br />

Sigurnost i zaštita podataka<br />

Arhiviranje podataka u zdravstvu<br />

Kodeksi i klasifikacije<br />

Programska potpora, baze podataka i alati za aplikacije<br />

Informatika u stomatologiji<br />

Informatika u sestrinstvu<br />

Informatika u farmaciji i medicinskoj biokemiji<br />

Edukacija iz medicinske informatike<br />

Obrada slika i signala<br />

Telemedicina<br />

PRIJAVA<br />

Svi detalji o prijavi sudjelovanja i slanju radova objavljeni su na mrežnim<br />

stranicama simpozija:<br />

www.hdmi.hr/mi2009/<br />

SLUŽBENI JEZICI SIMPOZIJA:<br />

HRVATSKI I ENGLESKI<br />

169/03/2008 infoTrend 35


Tema broja<br />

Potpuno<br />

rješenje<br />

na jednom<br />

mjestu<br />

Početak našeg djelovanja<br />

obilježen je pojavom<br />

aplikacije Farm-IS koja<br />

je bila među prvim sustavima na<br />

području Hrvatske u to vrijeme, a<br />

bavila se poslovanjem farmaceuta<br />

i ljekarni. Aplikaciju je koristilo<br />

40-ak ljekarni Primorsko-goranske<br />

županije, većinom iz sustava zdravstvene<br />

ustanove Ljekarne Jadran.<br />

Višestruke zakonske promjene,<br />

razvoj programskih alata i potrebe<br />

korisnika za pravovremenom i pravovaljanom<br />

informacijom, uvjetovali<br />

su početak razvoja naprednijeg<br />

i cjelovitijeg farmaceutsko-informacijskog<br />

sustava. Na osnovu<br />

višegodišnjeg iskustva i analize<br />

postojeće aplikacije, a u suradnji s<br />

farmaceutima i računovodstvenofinancijskim<br />

stručnjacima, pristupilo<br />

se razvoju novog sustava koji<br />

će udovoljiti zahtjevima korisnika<br />

u novim, složenijim tržišnim uvjetima.<br />

Početkom 2001. izvršene su prve<br />

probne instalacije farmaceutskoinformacijskog<br />

sustava FIPS, koji<br />

je svojom kvalitetom, funkcionalnošću<br />

i prilagodljivošću zamijenio<br />

postojeći sustav. Istovremeno, pored<br />

aplikacije za vođenje ljekarničkog<br />

poslovanja, razvijena su ostala<br />

aplikativna rješenja: veleprodajno<br />

i maloprodajno poslovanje, proizvodnja,<br />

financije i računovodstvo.<br />

36 infoTrend 169/03/2009<br />

<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Farmaceutsko-informacijski sustav FIPS<br />

Tvrtka Jadran informatika iz Rijeke<br />

započela je djelovati prije točno 15 godina<br />

i od samog početaka razvija rješenja za<br />

farmaceutsku industriju, veledrogerije i<br />

ljekarne koje su njihovi najbrojniji korisnici<br />

Kvaliteta rješenja je prepoznata<br />

i danas smo prisutni u više od 150<br />

ljekarni diljem Hrvatske, samostalno<br />

ili zajedno s regionalnim partnerom<br />

kao što je npr. poduzeće<br />

Infos – Split d.o.o. koje se brine o<br />

našim korisnicima na području<br />

Dalmacije.<br />

Osim kvalitete FIPS-a, prednost<br />

je što korisniku osiguravamo potpuno<br />

rješenje i informatizaciju na<br />

jednom mjestu. Od nabava kvalitetne<br />

i provjerene opreme uglednih<br />

proizvođača (Microsoft partneri,<br />

zastupnik Della za Primorskogoransku<br />

županiju), preko usluga<br />

projektiranja i izgradnje mrežne<br />

infrastrukture, pa sve do podrške<br />

za sva pitanja vezana uz informatiku.<br />

O svemu se tome brine 16<br />

stalno zaposlenih djelatnika unutar<br />

tri odjela: Komercijalno-tehnički<br />

odjel, Razvoj i Helpdesk.<br />

Ljekarne su naši najbrojniji korisnici,<br />

ali moramo istaknuti da u<br />

ponudi imamo i druga poslovna<br />

rješenja koje koriste poduzeća različitih<br />

profila. Ipak, kao najsloženije<br />

rješenje istaknuli bismo ono<br />

koje imamo u poduzeću Jadran<br />

Galenski laboratorij d.d. gdje pokrivamo<br />

područja nabave, prodaje,<br />

proizvodnje, osiguranja i kontrole<br />

kvalitete, financija i računovodstva.<br />

FIPS –<br />

Farmaceutski<br />

Integrirani<br />

Poslovni Sustav<br />

Danas je poslovanje u ljekarnama<br />

složenije nego ikada te iziskuje<br />

kvalitetnu informaciju i upravljanje<br />

sustavom. Unutar Fipsa postoji<br />

niz modula i funkcionalnosti koje<br />

olakšavaju svakodnevno poslovanje,<br />

bilo da se radi o pojedinačnim<br />

ljekarnama ili zdravstvenim ustanovama<br />

s više ljekarni u sustavu.<br />

Istaknut ćemo neke od modula<br />

koji su farmaceutu neophodni u<br />

svakodnevnom poslovanju.<br />

Narudžbe<br />

Svakodnevno naručivanje lijekova<br />

i robe je jedan od procesa<br />

unutar ljekarne koji iziskuje najviše<br />

vremena. Unutar modula narudžbi<br />

omogućili smo pripremu narudžbe<br />

prema zadanim parametrima (na<br />

osnovu potrošnje, najmanjih zaliha,<br />

prema ukupnom izlazu u određenom<br />

razdoblju, rezervacijom na<br />

kasi). Unutar jedne narudžbe moguće<br />

je imati proizvoljan broj dobavljača,<br />

a defekturu možete prenositi<br />

između dobavljača. Modul<br />

narudžbi pripremljen je za internetsko<br />

naručivanje. Unutar modula<br />

možete pripremiti internetske<br />

narudžbe, te preuzeti povratnu<br />

datoteku s raspoloživim artiklima,<br />

izvršiti obradu defektura, obavijestiti<br />

sve korisnike sustava o vrsti i<br />

trajanju defekture.<br />

Kada se radi o centralnom naručivanju<br />

prije negoli se narudžba<br />

šalje dobavljaču, vrši se provjera i<br />

preusmjeravanje dijela narudžbe<br />

u ljekarnu koja određene artikle<br />

ima na zalihama više od potrebnih.<br />

Ljekarne koje svakodnevno koriste<br />

ovaj modul ubrzale su proces naručivanja,<br />

optimizirale su zalihu te<br />

štede svoje vrijeme za druge poslove<br />

unutar ljekarne.<br />

Prijem robe<br />

Prijem robe u ljekarni jedna<br />

je od bitnih točaka poslovanja.<br />

Svakodnevni ulaz robe potrebno<br />

je prekontrolirati, artikle etiketirati<br />

i označiti potrebnim podacima,<br />

staviti na police i na kraju unijeti u<br />

računalo. Unutar modula prijema<br />

robe razrađeni su katalozi i preuzimanja<br />

podataka od dobavljača.<br />

Prilikom preuzimanja podataka<br />

možete jednostavno usporediti


jesu li artikli pravilno preuzeti od<br />

dobavljača. Cjelokupno zaduženje<br />

robe moguće je ispisati na naljepnice<br />

sa svim potrebnim podacima<br />

i s internim kodovima, čime se<br />

olakšava razduženje na blagajni.<br />

Izdavanja na kasi i rad<br />

s recepturama<br />

Izdavanje na blagajni je ključni<br />

modul aplikacije ljekarničkog<br />

poslovanja. Zahvaljujući dugogodišnjoj<br />

suradnji s farmaceutima,<br />

modul blagajne odlikuje se jednostavnošću<br />

i funkcionalnošću.<br />

Popraćene su sve moguće poslovne<br />

situacije na jednostavan i brz način<br />

(storna, svi načini plaćanja i njihova<br />

kombinacija, posudbe, evidentiranje<br />

defektura, izdavanja R1računa<br />

i računa na ime...). Posebno bismo<br />

izdvojili mogućnost definiranja recepture<br />

magistralnog ili galenskog<br />

preparata na samoj blagajni unutar<br />

maloprodajnog računa. Ukoliko<br />

pacijenta zanima samo cijena ili<br />

iznos doplate, jednostavno i brzo<br />

možete definirati traženi preparat i<br />

pacijentu dati informaciju o cijeni.<br />

Izvještajji<br />

Za uspješno poslovanje i donošenje<br />

odluka potrebno je imati<br />

uvida u potrebne podatke na brz<br />

i jednostavan način. Sve potrebne<br />

statistike i izvještaji objedinjeni su<br />

u tri osnovna izvještaja koji se nazivaju<br />

lista artikla, lista partnera i<br />

lista razdoblja. U listi artikla možete<br />

npr. vidjeti kolika je prodaja skupine<br />

kozmetike u zadnjih mjesec<br />

dana. Lista partnera daje sve informacije<br />

o kupcima, dobavljačima i<br />

proizvođačima i u tom izvještaju<br />

možete vidjeti npr. kolika je financijska<br />

vrijednost nabavljene robe<br />

od dobavljača X čiji je proizvođač<br />

Pliva.<br />

U listi razdoblja uspoređujete<br />

nabavu i prodaju po danima, tjednima,<br />

mjesecima, kvartalima npr.<br />

koliki je izlaz lijekova na recept po<br />

tjednima u zadnja 3 mjeseca. Na<br />

jednostavan i brz način možete<br />

doći do svih potrebnih informacija<br />

kako bi hitro odgovorili zahtje-<br />

vima poslovanja. Osim navedenih<br />

postoji i čitav niz specijaliziranih i<br />

pojedinom korisniku prilagođenih<br />

izvještaja.<br />

Ovlasti i pristup<br />

podacima<br />

Unutar aplikacije, posebnu pozornost<br />

obratili smo definiranju<br />

ovlasti pojedinih korisnika i evidenciji<br />

promjena na dokumentima<br />

unutar aplikacije. Za svaki dokument<br />

je vidljivo tko ga je otvorio i<br />

tko ga je zadnji promijenio. Za svaki<br />

modul moguće je definirati da li<br />

mu korisnik može pristupiti, a ako<br />

može, s kojim pravima. Na taj način,<br />

zaposlenima u ljekarni možete<br />

dodijeliti različite ovlasti i dostup<br />

do podataka, te u svakom trenutku<br />

znati tko je odgovoran za promjenu<br />

podatka.<br />

Poseban segement koji želimo dodatno<br />

istaknuti su prednosti FIPS-a<br />

u poslovanju zdravstvenih ustanova<br />

s više ljekarničkih jedinica. Sami<br />

ravnatelji ustanova najbolje znaju<br />

koliko je truda i vremena potrebno<br />

bi poslovanje imali pod nadzorom.<br />

Upotrebom suvremenih tehnologija<br />

i programskog paketa FIPS<br />

ostvarujete mogućnost povezivanja<br />

svih ljekarni u jednu cjelinu.<br />

Svi podaci automatizmom se prenose<br />

na središnju lokaciju (u upravu)<br />

bez ikakvih dodatnih obrada,<br />

čime uvijek dobivate pravovremnu<br />

informaciju potrebnu za donošenje<br />

bitnih odluka poslovanja.<br />

Jedinstveni matični<br />

podaci<br />

Imati jedinstvene matične podatke<br />

za sve ljekarne bila je želja<br />

mnogih ravnatelja zdravstvenih<br />

ustanova iz opravdanih razloga.<br />

Ogromne su prednosti koje proizlaze<br />

iz takvog pristupa, ali je<br />

problem uvijek bio kako uspješno<br />

održavati i razvijati tako organizirano<br />

poslovanje. Suvremene tehnologije<br />

i FIPS omogućili su prikaz<br />

jedinstvenih matičnih podataka na<br />

jednostavan način. Ljekarna mora<br />

169/03/2008 infoTrend 37


Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Farmaceutsko-informacijski sustav FIPS<br />

imati samo dostup do interneta i<br />

omogućeno joj je spajanje na središnju<br />

lokaciju, te dodavanje ili izmjena<br />

bilo kojeg matičnog podataka.<br />

Time se osigurava da se isti poslovi<br />

ne rade u svim ljekarnama već<br />

samo jedanput i na jednom mjestu<br />

(promjena liste HZZO-a, otvaranje<br />

novih artikala, otvaranje novih dobavljača,<br />

definiranje standardnih<br />

magistralnih).<br />

Takvi jedinstveni podaci omogućuju<br />

kvalitetniji sustav izvještavanja<br />

i nadzora, novu organizaciju<br />

poslovanja (centralno naručivanje,<br />

centralno fakturiranje HZZO-u)<br />

i preduvjet su za uvođenje novih<br />

funkcionalnosti i modula (kartice<br />

vjernosti kupaca, internetska rezervacija<br />

lijekova, BI sustav...).<br />

Pristup dokumentima<br />

Osim što osigurava distribuciju<br />

matičnih podataka, centralna<br />

lokacija također prikuplja sve dokumente<br />

i promete iz ljekarni na<br />

jedno mjesto. Proces prikupljanja<br />

podataka je automatski i uprava<br />

raspolaže sa svim podacima<br />

ljekarni. Možete pristupiti bilo<br />

kojem dokumentu (bez prava da<br />

ga mijenjate) ili izvještaju. Ovim<br />

putem se bez dodatnih obrada i<br />

transakcija osigurava nepromjenjivost<br />

podataka i stvara se osnova<br />

za knjiženje dokumenata u računovodstvo.<br />

Praktički je moguće da<br />

ujutro knjižite sve poslovne događaje<br />

iz svih ljekarni od prethodnog<br />

dana, što osigurava pravovremenu<br />

informaciju za sve poslovne odluke.<br />

Čitavu distribuciju matičnih<br />

i prikupljanje prometnih podataka<br />

osigurava FIPS, bez bilo kakvih<br />

dodatnih obrada i aktivnosti.<br />

Jedinstveni izvještaji<br />

S prikupljenim podacima od<br />

svih ljekarni na jednom mjestu<br />

raspolažete informacijama o prometima<br />

za svaku ljekarnu pojedinačno<br />

ili za zdravstvenu ustanovu<br />

u cjelini. Koliko puta se dogodilo,<br />

kada su pojedini dobavljači dolazili<br />

na pregovore, da raspolažete informacijom<br />

koja je zastarjela ili ste do<br />

takvih podataka morali dolaziti<br />

dodatnim angažmanom. Sada su<br />

sve potrebne informacije za kvalitetan<br />

nadzor i upravljanje sustavom<br />

osigurane na jednom mjestu<br />

bez dodatnih obrada.<br />

Financije i<br />

računovodstvo<br />

Kvalitetnu nadogradnju cijelog<br />

sustava čini modul financija i<br />

38 infoTrend 169/03/2009<br />

Ocjena korisnika: Ivo Usmiani, mr. pharm. spec.<br />

direktor, Jadran Galenski Laboratorij<br />

Jadran Galenski Laboratorij je<br />

farmaceutska tvrtka registrirana<br />

za proizvodnju i promet farmaceutskih<br />

i kozmetičkih pripravaka.<br />

Prisutni smo na 23 tržišta, i dobitnici<br />

mnogobrojnih domaćih<br />

i inozemnih priznanja, sa kontinuiranom<br />

stopom rasta od 30%<br />

godišnje i udjelom izvoza od<br />

57%. JGL je također dobitnik nagrade<br />

„Ulagač godine“ za 2008. u<br />

Republici Hrvatskoj.<br />

Uzevši u obzir stroge farmaceutske standarde i<br />

specifičnost farmaceutske proizvodnje, informatičko<br />

rješenje koje nas podržava je u biti izuzetno<br />

kompleksno i zahtjevno. Parametriziranje određenih<br />

procesa u sklopu proizvodnje, podržavanje<br />

naših sustava kontrole i osiguranja kvalitete kao i<br />

procesa razvoja i registracija je od presudne važnosti.<br />

Kad sve to uzmete u obzir, jasno je da smo<br />

pred sebe i našeg partnera u početku razvoja sustava<br />

postavili izuzetno složen zadatak.<br />

Uvažavajući činjenicu da su JGL i Jadran<br />

Informatika nastale iz iste matice (Ljekarne<br />

Jadran), odabir njih kao naših dobavljača i partnera<br />

u samom početku rada naših kompanija bio<br />

je logičan korak. Uzevši u obzir da oni sve ove<br />

godine uspješno prate naš streloviti rast i poslovnu<br />

ekspanziju, ta naša odluka se pokazala u potpunosti<br />

opravdanom.<br />

Specifičnost i kompleksnost farmaceutske industrije<br />

determinira i specifične zahtjeve prema<br />

informacijskim sustavima i aplikativnim rješenjima<br />

neophodnim za normalno funkcioniranje<br />

tvrtke kao i zadovoljenjem strogih međunarodnih<br />

farmaceutskih standarda. Logično je da kod<br />

takvih kompleksnih i zahtjevnih projekata u<br />

određenim trenucima dođe do problema. No, sa<br />

zadovoljstvom moram ustvrditi da smo ih zajedničkim<br />

snagama i znanjem uspješno prebrodili<br />

upravo zahvaljujući sposobnosti djelatnika Jadran<br />

Informatike da se prilagode našim zahtjevima.<br />

Mi nismo stali s razvojem IPS sustava. Dapače,<br />

i dalje u suradnji s našim partnerom dorađujemo<br />

i implementiramo nove funkcionalnosti i module.<br />

Na taj način naše poslovne procese dodatno<br />

optimiziramo i postajemo učinkovitiji. Iz toga je<br />

računovodstva u kojem se bilježe<br />

poslovni događaji iz svih ljekarni<br />

sustava. Jednom unešeni podaci u<br />

ljekarnama automatizmom se prenose<br />

i knjiže u modulu računovodstva.<br />

Posebno su razvijeni moduli<br />

koji olakšavaju rad s HZZO-om,<br />

modul za obračun cassa sconta dobavljača,<br />

internetsko bankarstvo,<br />

financijsko planiranje i ostvarenje<br />

plana. Bez obzira na broj ljekarničkih<br />

jedinica, osigurano je dosljedno<br />

knjiženje poslovnih događaja i izvještaji<br />

o poslovanju cijelog sustava<br />

ili pojedine ljekarničke jedinice.<br />

Laboratorij<br />

Za ustanove koje imaju organiziran<br />

laboratorij, odnosno proizvodnju<br />

galenskih pripravaka kao<br />

zasebnu organizacijsku<br />

cjelinu,<br />

omogućili smo<br />

modul koji ima<br />

sve elemente modula<br />

proizvodnje.<br />

Definiranje re-<br />

razvidno da je sama implementacija proces koji je<br />

kontinuiran. Činjenica da i dalje razvijamo naš sustav<br />

upravo sa Jadran Informatikom, jasno govori<br />

o tome da smo s njihovim radom i partnerskim<br />

odnosom izuzetno zadovoljni. Kroz niz proteklih<br />

godina odnos je iz poslovnog prerastao i u prijateljski<br />

i na neki način ih doživljavamo dijelom<br />

naše korporativne obitelji. Trudimo se da taj odnos<br />

kroz obostrano uvažavanje u konačnici bude<br />

takozvana „Win – Win“ kombinacija.<br />

IPS nije klasično, generičko rješenje. Sustav je<br />

„tailor made“ po našim specifičnim zahtjevima.<br />

Kad govorimo o stabilnosti, skalabilnosti, integritetu<br />

i funkcionalnosti sustava, onda moram reći<br />

da smo u potpunosti zadovoljni jer je to jasna<br />

refleksija našeg znanja i sposobnosti pretočena u<br />

aplikativno rješenje koje nam je neophodno da bi<br />

funkcionirali.<br />

Omjer uloženog i dobivenog je ocijenjen kao<br />

izuzetno povoljan. Naime kroz racionalno ulaganje<br />

u ovaj sustav dobili smo rješenje prilogođeno<br />

nama. U ovom trenutku ulaganje u višestruko<br />

skuplji generički ERP sustav ocijenili smo kao financijski<br />

nepovoljno rješenje. Također, pitanje je<br />

da li bi naš poslovni sustav u ovom trenutku mogao<br />

apsorbirati veliki angažman naših resursa pri<br />

dugotrajnoj implementaciji nekog od tih rješenja.<br />

Zadovoljstvo IPS rješenjem se vidi i kroz činjenicu<br />

da smo upravo Jadran Informatiku odabrali kao<br />

partnera koji sa svojim FIPS rješenjem pokriva i<br />

integrira informacijski sustav u našem sustavu ljekarničkog<br />

businessa.<br />

U konačnici, moram napomenuti da nas je<br />

ulaganje u <strong>ICT</strong> pozicioniralo vrlo visoko unutar<br />

matrice <strong>ICT</strong> razvoja, koja determinira koliko je<br />

tvrtka sposobna iskoristiti <strong>ICT</strong> za svoj ekonomski<br />

rast, a uvažavajući razvijenost <strong>ICT</strong> infrastrukture<br />

kao i <strong>ICT</strong> katalizatore, gdje prije svega mislim na<br />

znanje, ulaganje u inovativna rješenja, ali i raspoloživost<br />

kapitala za realizaciju <strong>ICT</strong> projekata.<br />

Dokaz da smo na pravom putu je i prva nacionalna<br />

„<strong>ICT</strong> GOLD“ nagrada koju je JGL dobio prošle<br />

godine za najbolju implementaciju informacijskih<br />

i komunikacijskih tehnologija (u kategoriji neinformatičkih<br />

tvrtki) u Republici Hrvatskoj.<br />

ceptura, radni nalozi, planovi proizvodnje<br />

i nabave supstanci su moduli<br />

koje farmaceuti svakodnevno<br />

koriste u optimalnoj proizvodnji<br />

vlastitih proizvoda za potrebe cjelokupne<br />

zdravstvene ustanove.<br />

JADRAN INFORMATIKA d.o.o.<br />

Tizianova 58, Rijeka<br />

Tel: 051 228 014 Fax: 051 549 539<br />

jadraninfo@jadraninfo.hr<br />

www.jadraninfo.hr<br />

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM<br />

JADRAN INFORMATIKA d.o.o.<br />

Tizianova 58, Rijeka<br />

Tel: 051 228 014 Fax: 051 549 5<br />

jadraninfo@jadraninfo.hr


<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Što zapravo znači „integracija” u integriranom zdravstvenom informacijskom sustavu?<br />

Kvalitetnije struËne<br />

i poslovne odluke<br />

mr. sc. Ljerka Luić,<br />

direktorica razvoja<br />

poslovanja za javni<br />

sektor u tvrtki b4b, partneru<br />

korporacije SAP<br />

AG. Problematikom<br />

informatizacije zdravstva<br />

aktivno se bavi od<br />

2001. godine, u okviru<br />

čega i kao pozvani<br />

predavač na kolegiju<br />

Telemedicina poslijediplomskog<br />

studija<br />

Medicinskog fakulteta<br />

Sveučilišta u Zagrebu.<br />

U današnjoj novoj ekonomiji,<br />

zdravstvo se suočava<br />

s velikim brojem<br />

izazova. Neki od njih su: zakonski<br />

propisi, zahtjevi za boljom njegom<br />

pacijenata, rastuća konkurencija,<br />

povećanje troškova, kao i rastuće<br />

potrebe za potpunim i sveobuhvatnim<br />

zdravstvenim sustavom.<br />

Zdravstvene ustanove suočavaju<br />

se sa strukturalnim promjenama,<br />

rezultat kojeg su brojni zahtjevi<br />

kao i nove mogućnosti za njihovim<br />

uspješnim upravljanjem.<br />

Ključna komponenta za njihovo<br />

ispunjavanje temelji se na upotrebi<br />

sveobuhvatnih informacija<br />

o poslovanju, uz korištenje informacijsko-komunikacijskihtehnologija<br />

(<strong>ICT</strong>-a).<br />

IPIS zdravstvenih<br />

ustanova<br />

Integrirani poslovno-informacijski<br />

sustav označava potpunu integraciju<br />

svih poslovnih procesa i<br />

transakcija na način koji osigurava<br />

potpunu dosljednost i ažurnost<br />

podataka. Na taj način moguće je<br />

promatrati tri oblika integracije, i<br />

to:<br />

IPIS-ZU, integrirani poslovno-informacijski<br />

sustav zdravstvenih ustanova, preduvjet je<br />

izgradnje vertikalne integracije cjelovitog<br />

zdravstvenog sustava<br />

Slika 1:<br />

Elementi<br />

integriranog<br />

poslovnoinformacijskog<br />

sustava<br />

zdravstvenih<br />

ustanova<br />

Slika 2: Vertikalna<br />

integracija<br />

proračunskih tokova<br />

zdravstvenog<br />

sustava<br />

Klinički<br />

bolnički<br />

centar<br />

Kliničke<br />

bolnice<br />

Opće<br />

bolnice<br />

■ Integrirani procesi, podaci i<br />

organizacijski elementi<br />

■ Aplikacijska integracija<br />

■ Tehnička integracija<br />

Ovakav način integracije znatno<br />

unapređuje kvalitetu donošenja<br />

stručnih i poslovnih odluka<br />

budući da razni organizacijski<br />

elementi osiguravaju da se podaci<br />

koriste i distribuiraju prema potrebama<br />

pojedinačnih organizacijskih<br />

jedinica i razina.<br />

Integraciju poslovno-informacijskih<br />

sustava u zdravstvu treba<br />

sagledati s aspekta integracije:<br />

Državna riznica<br />

Specijalističke<br />

bolnice<br />

Lječilišta Centri<br />

socijalne<br />

skrbi<br />

Ustanove<br />

socijalne<br />

skrbi<br />

1. Bolničkog sustava sa...<br />

praćenjem elektroničkih kartona<br />

bolničkih i ambulantnih<br />

pacijenata, podataka o dijagnozi,<br />

podataka o prethodnim operativnim<br />

zahvatima i upravljanju jedinicama<br />

njege, upravljanju podacima<br />

o osiguranju i računovodstvu<br />

pacijenata.<br />

2. ...kliničkim sustavom,<br />

integracija specijaliziranih odjela<br />

i funkcionalnih područja, počevši<br />

od prijave do završne faze<br />

liječenja, između svih bolničkih<br />

područja.<br />

3. ...poslovnim i administrativnim<br />

procesima,<br />

procesi organizacijskog upravljanja<br />

zdravstvenim ustanovama,<br />

ljudskim i financijskim resursima,<br />

proračunskim i vlastitim sredstvima,<br />

nadzorom internih troškova,<br />

materijalnim resursima, održavanjem<br />

medicinske opreme i objekata.<br />

4. ...procesima menadžerskog<br />

upravljanja zdravstvenim ustanovama,<br />

strateško upravljanje ustanovom,<br />

upravljanje svakodnevnim<br />

poslovanjem i poslovnim rezultatima.<br />

5. ...kao i integracije sa svim<br />

drugim čimbenicima zdravstvenog<br />

sustava,<br />

poput zaposlenika, pacijenata,<br />

osiguravajućih društava, dobavljača,<br />

proizvođača medicinske opreme,<br />

tijela državne i lokalne vlast<br />

Vertikalna integracija<br />

proračunskih tokova ZU<br />

Primjena informacijsko-komunikacijskih<br />

tehnologija označava<br />

samo mali korak u izgradnji integriranogzdravstveno-informacijskog<br />

sustava koji omogućuje:<br />

■ praćenje povijesti bolesti<br />

svakog pacijenta tijekom njegova<br />

života,<br />

■ elektronički pristup toj povijesti<br />

bolesti bilo gdje, bilo kada i<br />

■ pristup svim segmentima<br />

zdravstvenog sustava, poput elektroničkog<br />

naručivanja pacijenata.<br />

Nasuprot tome, vertikalna integracija<br />

proračunskih tokova<br />

zdravstvenog sustava prikazana<br />

na slici 2, a temeljena na IPIS-ZU,<br />

dodatno omogućuje:<br />

■ reorganizaciju i standardizaciju<br />

poslovnih procesa svih zdravstvenih<br />

ustanova kao i evidenciju<br />

i upravljanje matičnim podacima<br />

i propisanim izvještajima sukladno<br />

preporukama Ministarstva<br />

zdravstva i socijalne skrbi (MZSS)<br />

i Državne riznice RH<br />

■ jednoobrazno vođenje poslovnih<br />

knjiga svih zdravstvenih<br />

ustanova, čime se stvaraju preduvjeti<br />

za realno praćenje trošenja<br />

proračunskog novca i pravovremenog<br />

podmirivanja obveza<br />

■ praćenje i upravljanje ljudskim<br />

potencijalom cjelokupnog<br />

zdravstvenog sustava<br />

Ljerka Luić<br />

www.b4b.hr<br />

169/03/2008 infoTrend 39<br />

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM


Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />

Funkcija 13 - sve radimo sami!<br />

Možda nismo<br />

najbolji...<br />

Tvrtka Funkcija 13, sa<br />

sjedištem u Vinkovcima,<br />

osnovana je 1996. godine.<br />

Jedina je tvrtka na ovom području<br />

koja se ozbiljno bavi izradom<br />

vlastitih programa, održavanjem<br />

računalnih mreža, obrazovanjem<br />

korisnika, stručnim usavršavanjem<br />

djelatnika...<br />

InfoTrend: Kakvim kadrovima<br />

raspolažete?<br />

Funkcija 13: Sjedište u Vinkovcima<br />

ima desetak obrazovanih<br />

stručnjaka koji koriste najnovije<br />

alate za izradu aplikacija, što rezultira<br />

visokom kvalitetom rješenja<br />

i lakoćom korištenja, a u svakom<br />

trenutku sposobni smo korisniku<br />

pružiti odgovarajuće rješenje ili<br />

kvalitetnu alternativu za određeni<br />

problem.<br />

IT: Za koja ste se područja specijalizirali?<br />

F 13: Imamo veliko iskustvo u<br />

radu i praćenju poslovanja malih,<br />

srednjih i velikih poduzeća, raznih<br />

ustanova, profitabilnih i neprofitabilnih<br />

organizacija, ugostitelja i nekih<br />

vidova proizvodnje. No, nakon<br />

višegodišnjeg rada, kao naš najjači i<br />

najpotpuniji proizvod profilirao se<br />

je BIS – bolnički informacijski sustav.<br />

Sustav je također implementiran<br />

u radu, u dvije opće bonice i<br />

četiri doma zdravlja, a u tijeku su<br />

pregovori s potencijalnim novim<br />

korisnicima.<br />

Dakako da nismo zanemarili<br />

ostala područja na kojima imamo<br />

oko 200 referenci.<br />

IT: Surađujete li pritom s domaćim<br />

i strannim partnerima?<br />

F 13: Tržištu nudimo isključivo<br />

vlastita rješenja; nismo u partnerskom<br />

ugovoru ni s jednom drugom<br />

tvrtkom, što znači da sve radimo<br />

40 infoTrend 169/03/2009<br />

Našu budućnost na području medicine<br />

i zdravstva vidimo upravo u bolničkim<br />

informatičkim sustavima. Velika je<br />

prednost da imamo vlastito rješenje,<br />

kako zbog sigurnosti sustava tako i zbog<br />

jednostavnijih odnosa sa zdravstvenom<br />

ustanovom jer ona ima posla samo s<br />

jednom tvrtkom<br />

sami. Tako je i BIS za bolnice,<br />

„projekt od podruma do krova”,<br />

isključivo naše rješenje. Nemamo<br />

partnere kod kuće niti smo produžena<br />

ruka stranih partnera.<br />

IT: Znači li to da ste razvili i<br />

svoj specifični pristup korisniku?<br />

F 13: Pri implementaciji u bolnicama,<br />

uvijek se susrećete s nekim<br />

dijelovima suvremenijih ili starijih<br />

informatičkih sustava, kao što su<br />

evidencije, matični podaci, stanja<br />

i ostalo. Uglavnom su to clipper<br />

aplikacije koje nastojimo pretočiti<br />

u naše baze podataka. Iako u bolničkim<br />

sustavima većina zaposlenika<br />

radi na nekom dijelu BIS-a,<br />

školovanje je ipak najveći problem<br />

jer malo koja bolnica može organizirati<br />

učionicu s 20-ak radnih<br />

mjesta i 20 računala da možemo<br />

napraviti pravi tečaj. To nas, međutim,<br />

ne sprečava da radimo sa svakim<br />

pojedinim korisnikom, kada i<br />

koliko puta je potrebno i moguće.<br />

U pravilu, liječnici odlično barataju<br />

s novim tehnologijama.<br />

Ukoliko je bolnica organizirana<br />

i spremna, i ako informatika<br />

ima podršku Uprave, edukacija je<br />

kratka i učinkovita. Vukovarska<br />

bolnica, primjerice, ima učionicu<br />

s 40 mjesta i upravu koja brine za<br />

uredno pohađanje nastave.<br />

Naš bolnički informacijski sustav<br />

se sastoji od modula koje možemo<br />

distribuirati prema potrebi – u dijelovima<br />

ili kao integralni sustav<br />

gdje obuhvaćamo bolnicu u svim<br />

segmentima poslovanja, u svim<br />

poslovnim procesima. Kod novog<br />

korisnika nastupamo i kao konzultanti,<br />

nastojeći mu skrenuti pažnju<br />

na moguća poboljšanja njegova<br />

poslovanja. Time želimo pomoći i<br />

sebi i njima stvarajući suradničku<br />

atmosferu u kojoj se lakše prihvaćaju<br />

naše preporuke, proizašle iz<br />

iskustava prošlih projekata. To nije<br />

moguće naplatiti financijski ali se<br />

vraća lakšom implementacijom i<br />

zadovoljstvom korisnika.<br />

IT: Vaše iskustvo, znači, donosi<br />

dodanu vrijednost korisniku?<br />

F 13: Funkcija 13 ostavila je iza<br />

sebe razdoblje u kojem su se naprosto<br />

ispunjavale želje korisnika, kada<br />

se isporučivalo onako kako je naručeno.<br />

Faza sazrijevanja tvrtke je<br />

prošla i sada nam iskustvo omogućuje<br />

da klijentu preporučimo drugačiji<br />

pristup i pojasnimo u kojim<br />

elementima dosadašnji poslovni<br />

proces nije bio sasvim O. K. Takav<br />

pristup ishodi boljim rezultatom i<br />

zadovoljstvom korisnika.<br />

IT: Vaš je bolnički sustav u praktičnoj<br />

uporabi već nekoliko godina.<br />

Nadograđujete li njegove funkcije u<br />

skladu s promjenama u medicini i<br />

zdravstvu?<br />

F 13: Svakako. BIS je modularan,<br />

visoko parametriziran sustav.<br />

Na primjer, uz standardne module<br />

koji obuhvaćaju svaki aspekt života<br />

i rada bolnice, tu je i modul koji<br />

smo nazvali „web modul”, koji tek<br />

sada postaje aktualan u Hrvatskoj,<br />

iako je trebao zaživjeti puno prije<br />

– modul odnosno server za prebacivanje<br />

podataka na web. Dakle, iz<br />

postojećih se aplikacija dio sadržaja<br />

može objaviti na webu, ovisno<br />

o potrebama i željama bolnice.<br />

Primjerice, svaka bolnica na svojim<br />

web stranicama mora objavljivati<br />

liste čekanja prema redoslijedu<br />

prijava pacijenata.<br />

Također su tu, uz BIS, i ostali<br />

moduli koji zaokružuju poslovanje<br />

bolnice u cjelinu: poslovni sustav<br />

(knjigovodstvo, financije...); poslovanje<br />

bolničke ljekarne, poslovanje<br />

bolničkog restorana, sestrinska<br />

dokumentacija, HL7 moduli, praćenje<br />

nazočnosti na radnom mjestu<br />

(popularna šihterica), plaće i<br />

kadrovska evidencija...<br />

Cijelo poslovanje donosi niz<br />

malih, ali neizmjerno korisnih<br />

funkcionalnosti prema korisniku:<br />

u BIS-u je DTS grupiranje moguće<br />

izravno iz aplikacije; bez pristupa<br />

CEZIH-u; što liječnicima pridonosi<br />

na brzini rada i praćenju financijskih<br />

prihoda odjela. Brzom<br />

zamjenom glavnih i sporednih<br />

dijagnoza, u okviru dozvoljenih<br />

mogućnosti, odmah se pruža na<br />

Reference<br />

Na području medicine i zdravstva imamo dvije, uvjetno<br />

rečeno, „velike” reference. To su<br />

Opća bolnica Vinkovci s oko 700 zaposlenih i oko 300 ležajeva<br />

te opća bolnica Vukovar, u kojima naš bolnički sustav<br />

radi na zadovoljstvo korisnika, a u tijeku su pregovori s još<br />

nekim bolnicama. Izvrsno surađujemo s domovima zdravlja<br />

u Županji, Đakovu, Vinkovcima i Vukovaru u kojima rade<br />

naše aplikacije.<br />

Na područjima izvan medicine i zdravstva imamo preko<br />

200 referenci, od škola i općina do poslovnih sustava za velike<br />

vinkovačke tvrtke i njihove poslovnice izvan Županije.


Živko Kovačević, direktor<br />

i vlasnik tvrtke<br />

uvid može li liječenje za bolnicu<br />

ispasti „financijski isplativije”.<br />

Sestrinska dokumentacija dio je<br />

BIS-a, gotovo od samog objavljivanja<br />

u glasilu FOCUS 2007. godine.<br />

Primjerice, svakodnevna kategorizacija<br />

bolesnika donosi podatak o<br />

potrebnom broju sestara na odjelu<br />

za svaki dan i smjenu.<br />

Zanimljivo je i rješenje unosa<br />

prisustva na radu, šihterica. Osoba<br />

na odjelu unosi podatke o satima,<br />

dežurstvima i ostalim vrstama<br />

rada, što se na kraju mjeseca prebacuje<br />

u plaće kao temelj za obračun<br />

plaća. Takvim rješenjem izbjegava<br />

se dvostruko ili čak trostruko prepisivanje<br />

podataka, ubrzava proces<br />

i smanjuje mogućnost pogreške.<br />

HL7 modul pridonosi otvorenosti<br />

sustava prema modulima<br />

drugih prozvođača. Danas se to u<br />

bolnicama svelo na komunikaciju<br />

prema radiološkom i laboratorijskom<br />

sustavu, ali s godinama i<br />

rastom sustava, taj će modul postajati<br />

sve značajniji. F13 je godinama<br />

aktivni član udruge HL7 Hrvatska,<br />

i zapravo nam je nejasno kako je<br />

Krunoslav Lenđer, dipl. ing., projektant<br />

informacijskih sustava<br />

Korisnici o nama: mr. Vesna<br />

Bosanac, ravnateljica, Opća<br />

bolnica Vukovar<br />

Bolnički informatički sustav danas je nužnost u organizaciji<br />

rada i ispostavi računa za izvršene usluge.<br />

Nakon prezentacije nekoliko programa, odlučili smo se za<br />

tvrtku Funkcija 13 iz Vinkovaca, s obzirom da smo s njom već<br />

imali pozitivna iskustva, kao i reference Opće bolnice<br />

Vinkovci. Zadovoljni smo izborom dobavljača<br />

kao i edukacijom zaposlenika u Općoj bolnici<br />

Vukovar.<br />

Kako se OB Vukovar upravo obnavlja, potrebna<br />

je stalna prilagodba i dogradnja informatičkog<br />

sustava. BIS je značajno pomogao u odvijanju<br />

bolničkih procesa, s obzirom da su umrežena sva<br />

radilišta.<br />

Napominjemo da ćemo i ubuduće nastaviti suradnju<br />

s tvrtkom Funkcija 13, a pogotovo nakon<br />

završetka obnove bolnice, kada će biti nužno proširenje mrežnog<br />

sustava i implementacija novih projekata.<br />

R a v n a t e l j i c a, Mr. sc. Vesna Bosanac, dr. med.<br />

specijalist pedijatar<br />

malo prozvođača medicinskog softvera<br />

prepoznalo da u ovoj udruzi<br />

i protokolu leži budućnost razvoja<br />

BIS-a.<br />

Modul bolničke prehrane, samim<br />

uvođenjem bitno smanjuje<br />

troškove prehrane, podiže učinkovitost<br />

bolničke kuhinje, a posebno<br />

zadovljstvo donosi zaposlenicima<br />

bolnice, jer restoran i njima nudi<br />

dnevni meni (topli obrok), koji<br />

mogu izravno naručiti iz BIS-a.<br />

Sveukupno, poslovno-bolnički<br />

sustav velik je projekt. Brojne su i<br />

značajne veze i interakcija između<br />

pojedinih modula. Znanje i iskustvo<br />

proizvođača donosi vrijednost<br />

bolnici koje se već nakon par tjedana<br />

počinje vraćati korisniku kroz<br />

zadovoljstvo korisnika, a svakako i<br />

racionalizacijom poslovanja.<br />

Elektronska komunikacija, paketni<br />

prijenos podataka ovjerenih<br />

elektronskim potpisom ide dosta<br />

dobro kada je u pitanju HZZO, no<br />

s ostalim ustanovama je teže; podatke<br />

još uvijek primaju običnom<br />

elelektronskom poštom, bez ikakve<br />

zaštite.<br />

Moduli i rješenja bolničkog informatičkog sustava tvrtke Funkcija 13<br />

Modul za praćenje rada ambulanti (praćenje pacijenata)<br />

Modul za praćenje rada odjela (ležeći pacijenti)<br />

Fakturiranje iz ambulanti i odjela (naplata, financijsko knjigovodstvo)<br />

HL7 (modul koji omogućuje razmjenu podataka u zdravstvu)<br />

DTS gruper kroz BIS<br />

Web modul Modul prehrane<br />

Lista čekanja<br />

Lista naručivanja<br />

Ostali moduli/podmoduli<br />

Općenito o informacijskom sustavu BIS<br />

sustav razvijen pod operativnim sustavom MS Windows<br />

početak razvoja 2001. godina; potpuno razvijen do kraja 2004.<br />

od 2004. redovito praćenje propisa zakonodavca<br />

implementacijom sustava BIS obuhvaća se prijenos podataka<br />

iz postojećih(zatečenih) sustava u bolnicama, tako da je smanjeno<br />

vrijeme prilagodbe na sustav<br />

kratko vrijeme implementacije – implementacija sustava BIS prosječno<br />

s prijenosom podataka, obukom osoblja za rad i uhodavanjem<br />

traje najviše 3 mjeseca<br />

Prilagodba sustava u svakoj bolnici prema postojećim izvještajima<br />

na koje je uprava navikla<br />

Sustav BIS zahtijeva samo jedno serversko računalo, za računala<br />

po ordinacijama i odjelima dovoljna su u pravilu postojeća Windows računala<br />

Velika dostupnost i neprekinutost rada (stabilnost)<br />

Rješenja i mehanizmi koji smanjuju mogućnost obrade pacijenata,<br />

bez evidentiranja usluge, što dovodi do značajnog porasta iznosa i broja faktura<br />

procjena je da se fakturiranje ovakvim načinom poboljšava 15%<br />

Modularnost izvedbe za specifičnosti svakog odjela i ordinacije<br />

Veliko smanjenje troškova za nabavu obrazaca – većina obrazaca<br />

i tiskanica je preddefinirana u sustavu<br />

Prilagođen protokolu HL7 – skalabilnost i modularnost prema ostalim<br />

medicinskim aplikacijama u bolnicama, prvenstveno prema laboratorijskom<br />

i radiološkom podmodulu. Standardizacija skraćuje vijeme implementacije.<br />

Dostava računa i izvještaja nadležnim institucijama u elektroničkom obliku<br />

Petogodišnje iskustvo u razvoju medicinskih aplikacija u Hrvatskoj<br />

IT: Gdje, osim u bolnicama, vidite<br />

mogućnosti primjene elemenata<br />

vašeg BIS-a?<br />

F 13: Osim bolnica, obratili smo<br />

se i većim poliklinikama. Kod njih<br />

je specifična situacija: neki žele BIS,<br />

ali smatraju da ga ne mogu financirati.<br />

Možemo im poručiti da nam<br />

se obrate po pitanju ponude i prezentacije.<br />

Mislim da možemo ponuditi<br />

punu funkcionalnost BIS-a<br />

po, za njih, prihvatljivoj cijeni.<br />

Domovi zdravlja također su naši<br />

potencijalni korisnici.<br />

Ima dosta upita iz domova<br />

zdravlja koji imaju jednu ili više<br />

stacionarnih djelatnosti. Kod klasičnog<br />

doma zdravlja sve ordinacije<br />

moraju raditi po sustavu primarne<br />

zdravstvene zaštite, ali ako<br />

ima stacionarnu djelatnost, ležeće<br />

pacijente, za jedan takav odjel moraju<br />

kupovati cijeli DTS sustav kao<br />

velika bolnica. A često imaju samo<br />

jedan odjel, jedno računalo, jednog<br />

liječnika. To je, dakako, preskupo<br />

za domove zdravlja pa im izlazimo<br />

u susret sa svojim rješenjima.<br />

Stoga našu budućnost na području<br />

medicine i zdravstva vidimo<br />

upravo u bolničkim informatičkim<br />

sustavima. Naša je velika prednost<br />

da imamo vlastito rješenje, kako<br />

zbog sigurnosti sustava tako i zbog<br />

jednostavnijih odnosa; zdravstvena<br />

ustanova ima posla samo s jednom<br />

tvrtkom.<br />

Naš sustav je nužno složen i velik,<br />

ali je jednostavan i pristupačan za<br />

rad; do krajnosti smo ga prilagodili<br />

krajnjem korisniku. Zahvaljujući<br />

tome doživjeli smo i veliko priznanje.<br />

Na nedavnoj prezentaciji<br />

u Pakracu (a nismo bili jedini ponuđači),<br />

na kojoj su se okupili svi<br />

ljudi na ključnim radnim mjestima<br />

na bolnici, ravnatelj bolnice Pakrac<br />

je izjavio da je naša aplikacija najpristupačnija<br />

od svih koje su predstavljene.<br />

Slična je situacija bila i u<br />

bolnici u Kninu.<br />

www.funkcija-13.hr<br />

169/03/2008 infoTrend 41<br />

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM


Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />

Vrijeme novih strategija<br />

Odnos turizma i<br />

informacijsko-komunikacijskih<br />

tehnologija<br />

oduvijek se smatra<br />

„obostrano poticajnim<br />

i inovativanim”. Kao i<br />

prije 50-60 godina,<br />

kada je započeo razvoj<br />

globalnih distribucijskih<br />

sustava (GDS), tako i<br />

danas mnoge<br />

tehnologije svoju prvu<br />

implementaciju dožive<br />

u turizmu. Jednako<br />

tako, potrebe i<br />

zahtjevi koje dolaze iz<br />

turističke industrije<br />

potiču iznalaženje<br />

novih <strong>ICT</strong> rješenja<br />

Dr. sc. Blaženka Vrdoljak-Šalamon<br />

je viši znanstveni suradnik u Institutu<br />

za turizam. Uže područje interesa su<br />

informacijske i komunikacijske tehnologije<br />

(<strong>ICT</strong>) u turizmu, osobito primjena<br />

<strong>ICT</strong>-a u destinacijskom menadžmentu.<br />

S užim timom suradnika napravila<br />

je prvi online dostupan informacijski<br />

sustav za destinacijski menadžment<br />

BIST (Business Information System<br />

for Tourism) koji je u funkciji od 2004.<br />

godine (www.iztzg.hr). Objavila je<br />

brojne znanstvene i stručne radove u<br />

različitim časopisima i autor je poglavlja<br />

u nekoliko knjiga. Na Zagrebačkoj<br />

školi za menadžment drži dva kolegija:<br />

‘Informatika u turizmu’ i ‘Informacijske<br />

tehnologije za destinaciju’.<br />

Član je AIEST, IFITT, Culturelink-a te<br />

uređivačkog odbora časopisa Tourism<br />

i Turizam.<br />

42 infoTrend 169/03/2009<br />

Turizam i ITC<br />

u doba krize<br />

Danas, kada su svi gospodarski<br />

sektori u krizi, pa i<br />

turizam, neke od <strong>ICT</strong> tehnologija<br />

smatraju se ključnim za prevladavanje<br />

teškoća s kojima se susreću<br />

turistička odredišta i turistička poduzeća<br />

širom svijeta. Takva očekivanja<br />

potkrepljuju i prognoze IPK International<br />

za 2009. godinu, objavljene na<br />

nedavno završenom najvećem turističkom<br />

sajmu ITB u Berlinu. IPK Inter­<br />

national predviđa da će se internetski,<br />

odnosno online booking jako povećati,<br />

kao i potražnja za online virtualnim<br />

poslovnim sastancima ili videokonferencijama,<br />

budući da će najveći pad<br />

potražnje biti upravo kod poslovnih<br />

putovanja i u MICE sektoru (Meeting,<br />

Incentive, Conference, Event).<br />

Da bi ublažile posljedice krize,<br />

kom panijama se preporuča kontrola i<br />

smanjenje troškova, snižavanje cijena<br />

Očekivani broj e-putnika do 2010. godine u europskim zemljama/regijama<br />

(postotak od ukupnog stanovništva)<br />

(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />

Prognoza online prodaje u europskim zemljama/regijama do 2010. godine<br />

(u milijardama eura)<br />

(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />

usluga, sklapanje partnerstva s javnim<br />

sektorom, puno agresivnije informiranje<br />

o novim atrakcijama te pojačavanje<br />

e­marketinga i e­prodajnih inicijativa.<br />

Sve su to područja za koja se nude odgovarajuća<br />

<strong>ICT</strong> rješenja, odnosno u kojima<br />

sustavi poput CRM­a, RM­a mogu<br />

pomoći i koja već koriste veliki hotelski<br />

lanci, međunarodne putničke agencije,<br />

turoperatori i drugi. Međutim, primarni<br />

strateški ciljevi ostaju povećanje broja<br />

putovanja, odnosno učinkovite strategije<br />

prodaje, a upravo u online distribuciji,<br />

marketingu i prodaji svi sudionici u turizmu<br />

vide svoju priliku.<br />

Online prodaja<br />

Danas se više od četvrtine (28%)<br />

europskih putovanja bukira online,<br />

i pretpostavlja se da će do 2010. godine<br />

taj udio iznositi jednu trećinu.<br />

Ovaj podatak je objavila istraživačka<br />

ustanova PhoCusWright koja je već<br />

nekoliko godina partner ITB­u. Ukupni<br />

online buking u Europi će rasti po<br />

stopi većoj od 15% u sljedeće dvije<br />

godine, a prihod u 2010­oj iznosit će<br />

više od 90 milijardi dolara. Sve su to<br />

pokazatelji koji idu u prilog tezi da<br />

web mjesta turističkih subjekata imaju<br />

mogućnost da budu najveći i najprofitabilniji<br />

prodajni kanal.<br />

Za razliku od velikih GDS i CRS sustava<br />

koji su samo velikim i financijski<br />

jakim sudionicima omogućavali prisutnost<br />

na elektroničkom tržištu, web<br />

tehnologija je to omogućila svima, ne<br />

postavljajući ni uvjete ni ograničenja.<br />

Stoga je u turizmu vrlo brzo i široko<br />

pri hvaćena i procjenjuje se da se najveći<br />

dio web sadržaja danas odnosi<br />

up ravo na turizam. Skoro neograničene<br />

mogućnosti komuniciranja koje<br />

osigurava internetska i online prodaja


Prognoza online tržišta putovanja po sekorima do 2010. godine (u<br />

milijunima eura<br />

(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />

Online i offline prodaja putovanja - prognoza do 2010. godine<br />

(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />

korjenito su promijenili tradicionalnu<br />

distribuciju turističkih proizvoda, što<br />

je dovelo do značajnih promjena u<br />

strukturi turističkog tržišta, kao i do<br />

korjenitih promjena u ponašanju potrošača<br />

u turizmu.<br />

Mogućnosti online prodaje stoje<br />

na raspolaganju: zrakoplovnim<br />

kompani ja ma, autobuserima, željeznicama,<br />

tra jektnim i brodskim prijevoznicima,<br />

or ga nizatorima kružnih<br />

putovanja, ži čarama, Rent­A­Car<br />

kompanijama, putničkim agencijama,<br />

turoperatorima, hotelima, kampovima,<br />

restoranima, iz najmljivačima<br />

turističkih soba, aparatmana i kuća za<br />

odmor, kazalištima, muzejima, sportskim<br />

centrima; ukratko, svima koji<br />

nude neku turističku uslugu.<br />

Model online prodaje može se ugraditi<br />

na vlastitu web stranicu, a može se<br />

koristiti ponuda jednog ili više online<br />

turističkih posrednika ili se pak mogu<br />

iskoristiti sve kombinacije. Stvoreno<br />

online okruženje ne pogađa samo tradicionalne<br />

turističke posrednike, nego<br />

postavlja nove zahtjeve i na poslovanje<br />

ponuđača turističkih usluga te mijenja<br />

ponašanje samih potrošača.<br />

Potrošač je postao vrlo spretan u<br />

samostalnom prikupljanju informacija,<br />

organizaciji putovanja i rezerviranju,<br />

a broj i složenost zahtjeva<br />

koje traži od web mjesta u stalnom je<br />

porastu. Potrošači sve češće nastoje<br />

odabrati putovanje po vlastitoj mjeri<br />

kombinirajući različite turističke proizvode<br />

i usluge. Da bi udovoljili tom<br />

trendu, čak i turoperatori mijenjaju<br />

svoju tradicionalnu poslovnu praksu<br />

pa uz gotove paket aranžmane nude<br />

i odvojene pojedinačne proizvode,<br />

stvarajući pretpostavke za dinamičko<br />

pakiranje. Obim online prodaje pojedinačnih<br />

proizvoda „samo let” ili<br />

„samo smještaj” višekratno je veći od<br />

prodaje paket aranžmana. Razumijevanje<br />

ovih promjena koja su se dogodile<br />

u ponašanju i očekivanju potrošača<br />

u turizmu, od ogromne su važnosti<br />

za profitabilno online poslovanje.<br />

Strategije za povećanje turističkog<br />

prometa, koje su sastavni dio akcijskih<br />

planova za prevladavanje krize, najčešće<br />

se izvode iz trenda rasta online bukinga<br />

i prodaje te mogućnosti korištenja<br />

mobilnih uređaja za pristup internetu.<br />

Drugim riječima, od web stranica i online<br />

prodaje očekuje se mnogo. Međutim,<br />

nisu sve stranice napravljene tako<br />

da potiču i pogoduju online prodaji bez<br />

obzira na osobine samog modela online<br />

prodaje odnosno kvalitete turističkog<br />

proizvoda. Mnogo čimbenika utječe na<br />

taj uspjeh: u prvoj su se fazi vlasnici web<br />

stranica usredotočili na web optimizaciju<br />

(SEO ­ Search Engine Optimization)<br />

kako bi ih tražilice što bolje rangirale<br />

u procesu pretraživanja, zatim na<br />

segmentaciju korisnika, na poboljšanje<br />

postupaka pretraživanja unutar stranica<br />

samog web mjesta te učinkovitost i<br />

sigurnost online postupaka prodaje.<br />

Evolucija „od weba do weba 2.0” donijela<br />

je nove mogućnosti i dodatne<br />

potpore online prodaji. Online sadržaj<br />

obogaćen web 2.0 dodacima kao što<br />

su RSS, online video, mash-ups, UGC,<br />

XML, Geo, Ajax i drugi mogu povećati<br />

prodaju za 30%, kao što pokazuju istraživanja<br />

kompanije EyeForTravel, specijalizirane<br />

za istraživanje medija.<br />

U online prodaji vrlo važnu ulogu<br />

imaju još dvije vrste web mjesta nastale<br />

iz potrebe usporedbe cijena online<br />

dostupnih turističkih usluga i potrebe<br />

da se iskustvo stečeno na putovanju<br />

prenese online zajednici. TripAdvisor<br />

je primjerice jedno takvo društveno<br />

web mjesto na kojem se stvara posttravel<br />

kontekst koji može, pozitivno ili<br />

negativno, utjecati na proces donošenja<br />

odluka o online kupnji.<br />

Razvoj online prodaje prati se s različitih<br />

aspekata. Dostignuća, kao i<br />

problematika, razlikuju se od regije do<br />

regije. Veoma aktivnu ulogu u tome<br />

Smjernice za poboljšanje online prodaje<br />

Osigurati da korisnik može pristupiti, pregledavati<br />

sadržaj i bukirati bez obzira gdje se nalazio i kojim se<br />

uređajem koristio (osobno računalo, dlanovnik ­ PAD<br />

ili mobilni telefon).<br />

Primijeniti napredne tehnike pretraživanja i maksimalno<br />

poboljšati sve dijelove web mjesta koji mogu<br />

utjecati na povećanje prometa i prodaje.<br />

Ponuditi jedinstveni sadržaj koji stvara dobar dojam<br />

kod potrošača, vodeći pri tome računa i o tome<br />

kako takav sadržaj rangiraju tražilice.<br />

Ponuditi posjetiteljima sve što putovanje zahtijeva,<br />

uz bogato web iskustvo, tako da nemaju potrebe tražiti<br />

dalje.<br />

Povećati funkcionalnost kroz ugradnju mash-upa,<br />

koristeći mnogobrojne mogućnosti dostupne na internetu,<br />

čime web mjesto nudi posjetiteljima zanimljive<br />

dodatne vrijednosti.<br />

Otkloniti sve prepreke, a navigaciju podesiti tako<br />

da buking bude što jednostavniji.<br />

Ponuditi pomoćne proizvode koji doprinose boljem<br />

položaju ponuđenog proizvoda i koji povećavaju<br />

ima EyeForTravel koja godišnje organizira<br />

veliki broj skupova (oko 30) gdje<br />

sudjeluju vodeći ljudi kompanija koje<br />

su glavni sudionici u online prodaji danas<br />

kao što su: Sabre Travel Network,<br />

Opodo, MakeMyTrip, SkyEurope,<br />

Travelodge, Expedia.com, TripAdvisor,<br />

Priceline, STA Travel Group, Yatra,<br />

Jumeriah, lastminute.com, Google, LonelyPlanet,<br />

Hostelbookers, Starwood<br />

Hotels&Resorts, Cathay Pacific, Microsoft,<br />

TUI, Walt Disney Parks&Resorts,<br />

Vodafone i drugi, ovisno o temi konferencije<br />

i području gdje se održava. Na<br />

regionalnim koferencijama sudjeluju<br />

sudionici značajni za to područje pa<br />

adriatica.net sudjeluje na konfenreciji<br />

za Srednju i Istočnu Europu. Na grafičkim<br />

prikazima 1, 2, 3 i 4 vidi se prognoza<br />

razvoja online prodaje do 2010.<br />

godine, obavljena u njihovu izvještaju<br />

„European Online Travel Report 2007”.<br />

Online sadržaj<br />

prilagođen online<br />

prodaji<br />

Korisnici već imaju bogato web<br />

iskustvo i za njih je manje privlačno<br />

web mjesto koje nudi tradicionalne<br />

sadržaje koji nemaju multimedijalne<br />

dodatke ni funkcionalnosti najnovijih<br />

dostignuća web tehnologije i koja<br />

eventualno susreću u web aplikacijama<br />

drugih područja. Što je sadržaj<br />

bogatiji i zanimljiviji, to je vjerojatnost<br />

veća da će se korisnik duže zadržati<br />

na stranici, da će njegovo web<br />

iskustvo biti veće te da će se dogoditi<br />

poželjni preobražaj: „posjetitelj ­ kupac”.<br />

Obogaćenje sadržaja, koji je od<br />

samog početka ključan za uspjeh web<br />

stranica, postiže se dodavanjem relevantnih<br />

video zapisa koji mogu biti<br />

dodatnu zaradu (na primjer, uz smještaj nuditi Rent­<br />

A­Car i slično).<br />

Omogućiti korisnicima da na web mjestu ostavljaju<br />

vlastite sadržaje vezane uz ponuđene proizvode, a<br />

koji govore o njihovim iskustvima s tim u vezi. Takve<br />

mogućnosti su poznate pod zajedničkim imenom User<br />

Generated Content (UGC). Zahvaljujući njima, korisnici<br />

postaju stručnjaci putovanja koji govore iz vlastitog<br />

iskustva. Vrijednost takvog sadržaj može s vremenom<br />

rasti i postati vrijedan i utjecajan izvor informacija koji<br />

posjetiteljima mogu pomoći u donošenju odluke.<br />

Iskoristiti prednosti web 2.0 tehnologije kako bi se<br />

povoljno djelovalo na lojalnost klijenta, odnosno povećao<br />

broj konverzija. Tu se prije svega misli na RSS,<br />

online video, mash­ups, UGC, XML, Geo, Ajax te<br />

druga rješenja koja vode sadržajno boljem, vizualno<br />

kvalitetnijem i pristupačnijem web mjestu.<br />

Pratiti podatke korištenja web mjesta i aktivnosti<br />

posjetitelja (web analytics) kako bi se na vrijeme napravila<br />

potrebna podešavanja na stranicama u cilju<br />

stvaranja kompetitivne prednosti.<br />

169/03/2009 infoTrend 43


Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />

Vrijeme novih strategija<br />

50 godina u službi turističkog razvoja<br />

Institut za turizam<br />

Institut za turizam je jedini znanstveni javni institut specijaliziran za istraživanje<br />

i savjetovanje u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Institut za turizam<br />

stalno prati i unapređuje razvoj turizma u Hrvatskoj, a njegovi djelatnici<br />

prate svjetska dostignuća na određenim područjima struke i objedinjuju<br />

specijalistička znanja iz različitih domena važnih za razvoj i upravljanje<br />

turizmom, npr. ekonomije, marketinga, upravljanja, prometa, zaštite prostora<br />

i suvremenih tehnologija, sve s ciljem unapređenja turizma u Hrvatskoj<br />

U svojoj 50­oj jubilarnoj godini rada, Institut<br />

se može pohvaliti neprekinutim razvojem,<br />

čiju prepoznatljivost određuju<br />

istraživački projekti koji su postali temeljem vođenja<br />

turističke politike u zemlji, suradnjom s drugim<br />

specijaliziranim ustanovama u zemlji i inozemstvu,<br />

te timom koji broji 22 znanstvenika i suradnika, uz<br />

podršku 10­ak administrativnih djelatnika. Institut<br />

neprestano radi na projektima TOMAS ­ istraživanje<br />

turističke potražnje i Konkurentnost hrvatskoga<br />

turizma za potrebe javnog sektora u turizmu kao<br />

i turističkog gospodarstva. Integrirani pristup turističkom<br />

razvoju i upravljanju kroz povezivanje razvojnih<br />

aspekata tvrtke, turističkog odredišta i nacionalne<br />

turističke politike, strateška je odrednica<br />

djelovanja Instituta za turizam. Osim navedenog,<br />

dugoročna zadaća Instituta je poticanje sudjelovanja<br />

na multidisciplinarnim istraživačkim zadacima,<br />

kao i povećano sudjelovanje na međunarodnim<br />

projektima, uz istodobno uključivanje u međunarodne<br />

mreže istraživača i centre izvrsnosti.<br />

Istraživačke aktivnosti Instituta<br />

Istraživačke aktivnosti obuhvaćaju sustavno prikupljanje<br />

i hitro pružanje informacija o kretanjima<br />

na turističkom tržištu i u širem okruženju. Rezultati<br />

istraživanja nezaobilazne su podloge koje nositeljima<br />

turističkih aktivnosti na svim razinama olakšavaju<br />

proces planiranja i upravljanja suvremenim turističkim<br />

razvojem. Najvažnija područja primijenjenih<br />

istraživanja su, kao što je već spomenuto, TOMAS<br />

­ skupina tržišnih istraživanja turističke potražnje.<br />

Istraživanje pod nazivom „Stavovi i potrošnja turista<br />

u Hrvatskoj” obuhvaća više različitih istraživanja<br />

­ TOMAS Ljeto, TOMAS Nautika, TOMAS Nacionalni<br />

parkovi, TOMAS Zagreb i TOMAS Tranzit.<br />

Druga stalna istraživanja Instituta su Konkurentnost<br />

hrvatskog turizma te Turistička aktivnost domaćeg<br />

stanovništva. Bitno je istaknuti i znanstveno­istraživačke<br />

projekte na kojima rade djelatnici Instituta.<br />

Tijekom 2008. godine radili su na osam projekata,<br />

službeni, ali i napravljeni od strane samih<br />

posjetitelja. Pokraj toga, za online<br />

prodaju je važno da web mjesto nudi<br />

sve što je potrebno za putovanja, kako<br />

korisnik ne bi imao potrebe tražiti na<br />

drugom mjestu na webu.<br />

Potrošači danas imaju potpunu<br />

kontrolu nad time što žele kupiti, a i<br />

puno više mogućnosti za izbor nego<br />

bilo kada ranije. Objavljivati samo ci­<br />

44 infoTrend 169/03/2009<br />

među kojima su i „Mjerenje važnosti utjecaja turizma<br />

na gospodarstvo Hrvatske”, zatim „Međuodnos<br />

turizma, prostora i prometa” te međunarodni znanstveno­istraživački<br />

projekt „Destination rejuvenation<br />

strategies ­ Policies and measures”.<br />

Planiranje i razvoj u turizmu<br />

U svojoj dugogodišnjoj praksi Institut za turizam<br />

je stekao vrlo bogato iskustvo u planiranju i razvoju<br />

turizma. Na tom području rada danas se najčešće<br />

bavi planovima razvoja i upravljanja turističkim<br />

odredištima, razvojem i implementacijom pojedinih<br />

turističkih proizvoda, zatim planovima razvoja<br />

turističkih poduzeća, kao i planiranjem i vođenjem<br />

niza operativnih aktivnosti. Područja najčešće izrade<br />

projekata su strateška razvojna pitanja i master planovi<br />

razvoja turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili<br />

lokalnoj razini, zatim posebne teme u razvoju odredišta<br />

ili proizvoda (npr. vizija odredišta, gospodarenje<br />

spomeničkom baštinom, sustav obilježavanja<br />

i tumačenja turističkih atrakcija, razvoj turističkog<br />

proizvoda, destinacijski menadžment i konzalting).<br />

Djelatnost uključuje i strateške marketinške planove<br />

turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj<br />

razini, konkurentno pozicioniranje turističkog<br />

odredišta, komunikacijske strategije, što uključuje i<br />

promidžbu, strateško planiranje, poslovne planove,<br />

studije ekonomske izvodljivosti projekta kao i mnoge<br />

druge konzultantske usluge u turizmu.<br />

Korištenje naprednih informacijskih tehnologija<br />

U ovomkontekstusvakakotrebaistaknutidjelovanje Informacijsko­dokumentacijskog centra<br />

Instituta (INDOK) u čijim se bazama podataka<br />

pohranjuju rezultati istraživanja Instituta za turizam,<br />

turistička čkakastatistika statistika iz iz različitih različitih čitihitihdomaćih domaćih ćihihi i inozeminozemnih<br />

izvora kao i druga obimna informacijska građa.<br />

Imajući na umu vlastite potrebe, laku dostupnost<br />

kvalitetnim izvorima podataka te raspoloživost<br />

analitičkih softverskih alata, kao i potrebe svih koji<br />

posluju uu turizmu turizmuturizmu ili ili iliili ga ga ga ga proučavaju, proučavaju, proučavaju, proučavaju,čavaju,avaju, , Institut Institut Institut Institut Institut je je je je jejepokrepokrepokrepokre­ pokre­<br />

pokrepokrepokrepokre­<br />

jene i datume više nije dovoljno. Da bi<br />

se putovanje prodalo, praksa pokazuje<br />

da je prije svega potrebno zaokupiti i<br />

angažirati mogućeg kupca. Zahvaljujući<br />

online sadržaju, dizajnu i navigaciji,<br />

web mjesto postaje uspješan<br />

ili manje uspješan savjetnik i agent u<br />

procesu „nadahnuće­planiranje­buking”<br />

kroz koji prolazi posjetitelj.<br />

U tom smislu, web mjesta turističkih<br />

zajednica zadiru u posebnu problematiku.<br />

Preporuku tipa „ponuditi sve kako<br />

bi se putovanje kupilo na jednom mjestu”<br />

ne mogu primijeniti budući da se<br />

zakonski vode kao neprofitne organizacije.<br />

Stoga će web stranice turističkih zajednica<br />

i dalje biti (bogati) izvori informacija<br />

u skladu s njihovim zadaćama:<br />

„što bolje predstaviti odredište, ponuditi<br />

mnoštvo informacija i sadržaja, raditi<br />

nuo razvoj BIST sustava kao internog projekta koji je<br />

od 2004. godine online dostupan svim korisnicima.<br />

BIST kao online menadžment sustav za turistička<br />

odredišta Hrvatske korisniku nudi informacije o<br />

razvoju turizma, tržišnim trendovima i smještajnim<br />

kapacitetima. . BIST omogućujećujebrzuanalizukonku konku­<br />

rentnosti hrvatskih turističkih odredišta i druge vrste<br />

online analize. Korisnici mogu lako pratiti trendove<br />

vezane uz prosječnu duljinu boravka, sezonalnost,<br />

tržišne udjele, strukturu gostiju i stopu iskorištenosti<br />

bilo kojegkojegturističkogturističkogčkogkogodredišta odredišta odredišta na na na na lokalnoj, lokalnoj,lokalnoj, lokalnoj, , regioregioregio<br />

regio­ regionalnojilinacionalnojrazini.<br />

. BIST setemeljinasusu su­<br />

sustavu<br />

poslovne inteligencije čije su glavne prednosti<br />

mogućnost integracije podataka iz različitih izvora,<br />

online analitičkačkakaobradaobrada podataka, podataka,podataka, , vizualizacija vizualizacija vizualizacija vizualizacijapopopo­ po­ popo­<br />

dataka i jednostavno prebacivanje podataka u druge<br />

softverske programe. Dinamika mjesečnog punjenja<br />

skladišta podataka BIST­a potpuno je usklađena s<br />

dinamikom mjesečnogčnognog objavljivanja objavljivanjaobjavljivanja podataka podatakaDrža­ Drža­ DržaDrža­<br />

Drža­ Držažaa­ vnog zavoda za statistiku. Za implementaciju BIST­a<br />

korištena je Panorama NovaView e-Bi platforma koja<br />

je vodeća svjetska web­temeljena klijentska platforma<br />

za Microsoft Analysis Services. U sustavu Instituta<br />

za turizam djeluje i biblioteka (BIT) specijalizirana za<br />

područje turizma i ugostiteljstva. Ono što biblioteku<br />

čini jedinstvenom u zemlji je sustavna izgradnja međunarodno<br />

relevantne jedinstvene bibliografske baze<br />

podataka koja ­ zahvaljujući posebnoj klasifikacijskoj<br />

shemi KST koja odražava znanstveni pristup izučavanja<br />

fenomena turizma ­ osim bibliotečne građe BIT­a<br />

pruža uvid u sadržaje članaka uglednih znanstvenih<br />

i stručnih časopisa te domaćih i inozemnih skupova<br />

s područja turizma. Jedinstvena bibliografska baza<br />

podataka broji više od 27.000 bibliografskih jedinica.<br />

Biblioteka je, putem međubibliotečne suradnje,<br />

dostupna i vanjskim korisnicima. Bibliotečni fond je<br />

dostupan online i može se pretraživati primjenjujući<br />

napredne tehnike pretraživanja.<br />

Časopis TURIZAM/TOURISM i izdavaštvo<br />

Izdavačka djelatnost Instituta za turizam usmjerena<br />

je na tri najvažnije aktivnosti i to: stalno izdavanje<br />

domaćeg i engleskog izdanja međunarodnog časopisa<br />

TURIZAM i TOURISM, znanstvenu ediciju<br />

Instituta za turizam i edukacijsko­promotivne publikacije<br />

kroz koje Institut nastoji popularizirati znanstveno­istraživački<br />

rad na području turizma. Institut<br />

je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom<br />

izdavač znanstveno­stručnog časopisa TURIZAM<br />

koji je već preko 50 godina forum stručnjaka i znanstvenika<br />

iz Hrvatske i svijeta. Svoju 55­tu obljetnicu<br />

neprekidnog izlaženja časopis je slavio 2007. godine.<br />

U okviru znanstvene edicije Instituta publicirane su<br />

tri knjige, Atrakcijska osnova turizma, zatim knjiga<br />

na engleskom jeziku Reinventing a Tourism Destination<br />

te Hrvatski turizam - plavo, bijelo, zeleno.<br />

Katarina Miličić<br />

na stvaranju brenda”, što sasvim sigurno<br />

pozitivno djeluje na prepoznatljivost<br />

odredišta na elektroničkom tržištu, ali<br />

je neizvjesno kakav je njihov utjecaj<br />

na online prodaju. Preporuka stvaranja<br />

„javno­privatnog” partnerstva koju je<br />

IPK International najavio u Berlinu kao<br />

jednu od mjera „spasa” u doba krize<br />

može se odnositi i na ovaj aspekt djelovanja<br />

turističkih zajednica.


Mobilna tehnologija<br />

Upotreba mobilnih telefona u turističkom<br />

marketingu je već poznata.<br />

Isto tako, danas su u upotrebi i mobilni<br />

turistički vodiči. Ostale mogućnosti<br />

primjene mobilne tehnologije u<br />

turizmu još se istražuju, uključujući i<br />

poboljšanje dostupnosti različitim sadržajima<br />

na internetu.<br />

Splitska tvrtka Gideon Mobile, specijalizirana<br />

za razvoj i objavljivanje<br />

multimedije, napravila je turistički<br />

vodič koji Nokia distribuira svojim<br />

korisnicima. Mobi Explore Croatia je<br />

mobilni vodič za Hrvatsku koji uključuje<br />

157 odredišta, nacionalne parkove,<br />

kulturna i povijesna mjesta u Hrvatskoj,<br />

interaktivnu kartu Hrvatske<br />

te karte pojedinih gradova, animacije,<br />

fotografije, vodiče, zatim aktualne<br />

informacije o aktivnostima u odredištima,<br />

restoranima, zabavi, lokalnim<br />

običajima, korisnim savjetima itd.<br />

Važnost i potencijal mobilne tehnologije<br />

izvodi se iz nekoliko bitnih statističkih<br />

podataka koje je objavio EyeforTravel<br />

na WTM 2008 u Londonu.<br />

Prema tom izvoru:<br />

U svijetu postoji preko 3 milijarde<br />

mobilnih korisnika, što je 2,3 puta više<br />

od broja korisnika osobnih računala<br />

(PC korisnika ima oko 1,3 milijarde)<br />

Na razvijajućim tržištima bilježi se<br />

100­postotan prodor, dok je u cijelom<br />

svijetu 50%<br />

Na plodonosnim tržištima Brazila,<br />

Rusije, Indije i Kine postoji 680 milijuna<br />

mobilnih internetskih korisnika<br />

Prihod od mobilnog pretraživanja<br />

će se utrostručiti te će, prema predviđanjima,<br />

iznositi 2,2 milijarde USD<br />

do 2012. godine<br />

Mobilni operateri iz SAD­a očekuju<br />

mjesečni porast od 20% u svojim<br />

mobilnim mrežama<br />

U Japanu sve više ljudi pristupa<br />

internetu putem mobilnog uređaja,<br />

naspram pristupa putem osobnog računala<br />

9,2 milijuna korisnika u SAD­u<br />

već je kupovalo pomoću mobilnog<br />

telefona, a očekuje se da će 50% stanovništva<br />

imati to iskustvo u skoroj<br />

budućnosti<br />

U 12 sati se pregleda pola milijuna<br />

stranica s mobilnih telefona, a 12,5%<br />

klikova stiže s promidžbenih kampanja<br />

na mobilnim uređajima.<br />

Na kraju se nameće neminovan zaključak:<br />

svi sudionici u turizmu trebat<br />

će svoje poslovne strategije preispitati,<br />

polazeći od rastućih trendova u online<br />

prodaji i korištenju mobilnih tehnologija.<br />

Tim prije što je mobilna industrija<br />

u ovom trenutku otpornija na krizu<br />

u odnosu na druge.<br />

Blaženka<br />

Vrdoljak-Šalamon<br />

<strong>ICT</strong> u turizmu<br />

<strong>ICT</strong> u hotelima<br />

Tehnologija na<br />

svim razinama<br />

Kada govorimo o primjeni informacijsko-komunikacijskih<br />

tehnologija u hotelima, možemo ih promatrati s više<br />

aspekata - prema vrsti tehnologije, prema vrsti korisnika,<br />

prema funkcijama i tako dalje. Ako krenemo od jedne osnovne<br />

podjele, onda razlikujemo <strong>ICT</strong> koji je podrška funkcioniranju<br />

unutrašnjeg hotelskog poslovnog sustava kao organizacije,<br />

a s druge strane su tehnologije usmjerene na okruženje koje<br />

omogućuju povezivanje hotelskog sustava s okolinom<br />

Jadranka Gugić diplomirala<br />

je na Ekonomskom fakultetu,<br />

smjer Poslovna informatika,<br />

u Zagrebu 2002. godine.<br />

Sljedeće je godine surađivala<br />

s Institutom za turizam na<br />

projektu BIST (Business<br />

Intelligence System for<br />

Tourism), a suradnju s<br />

Institutom nastavlja do danas.<br />

Od 2003.- 2007. radila je<br />

prvo kao analitičar, a zatim<br />

stručni suradnik na Hrvatskoj<br />

radioteleviziji na projektima<br />

dizajna i implementacije<br />

informacijskih sustava. Od<br />

2007. je stalno zaposlena<br />

kao predavač na Zagrebačkoj<br />

školi za menadžment gdje<br />

predaje predmete vezane<br />

uz primjenu informacijskih<br />

tehnologija u poslovanju,<br />

s naglaskom na područje<br />

turizma.<br />

Teško je povući jasnu granicu<br />

između ove dvije<br />

„strane”, što je i logično s<br />

obzirom da primjena <strong>ICT</strong>­a ima za<br />

cilj da uklanja ograničenja u razmjeni<br />

informacija, povezujući sve sudionike<br />

poslovnih procesa, pa svi oni skupa<br />

čine hotelski informacijski sustav koji<br />

ima različite vrste korisnika.<br />

Hotelski informacijski sustav (HIS)<br />

možemo, prema tome, definirati kao<br />

skup različitih komponenata koje<br />

zajedničkim djelovanjem osiguravaju<br />

informacije potrebne za odvijanje<br />

poslovnih aktivnosti i upravljanje hotelskim<br />

poslovanjem. U širem smislu,<br />

kada govorimo o informacijskom sustavu,<br />

on se sastoji od ljudi, opreme,<br />

tehnologije i postupaka ili, kako se<br />

to često naziva: software, hardware,<br />

netware, lifeware i orgware. No, ovdje<br />

ćemo govoriti prvenstveno o tehno­<br />

loškom aspektu HIS­a, odnosno njegovim<br />

tehnološkim komponentama.<br />

Tehnologije koje se koriste u hotelima<br />

primjenjuju se za različite poslovne<br />

funkcije, komunikacije, pružanje<br />

usluge gostu i za same goste. Obim<br />

korištenja različitih tehnologija razlikuje<br />

se od hotela do hotela, a glavni<br />

čimbenici koji utječu na odabir računalnog<br />

rješenja za informatizaciju<br />

poslovanja su cijena nabave opreme,<br />

veličina i imidž hotela, pa se prema<br />

tome navedene aplikacije u manjoj ili<br />

većoj mjeri koriste u pojedinim hotelima.<br />

Prema istraživanju „Poslovanje hotelijerstva<br />

u Hrvatskoj 2007.” savjetodavne<br />

tvrtke Horwath Consulting<br />

Zagreb, specijalizirane za hotelijerstvo<br />

i turizam, korištenje pojedinih<br />

te hnoloških sustava u hotelima u<br />

Hrvat skoj prilično varira. Najmanje<br />

169/03/2009 infoTrend 45


Tema broja<br />

korišteni tehnološki sustavi su globalni<br />

distribucijski sustavi (14,4% ), a<br />

najčešće korištene su vlastite web stranice<br />

(94,4%). Vrlo visoko, iznad 80%,<br />

koriste se sustavi za pristup internetu<br />

(93,3%), sustavi za prodajna mjesta<br />

hrane i pića ­ POS (91,1%), sustavi<br />

obračuna telefonskih poziva (87,8%)<br />

i lokalna mreža ­ LAN (83,3%). Srednje<br />

vrijednosti korištenja, od 30% do<br />

70%, zauzimaju USALI (70%), centralni<br />

rezervacijski sustavi (67,8%),<br />

intranet sustavi (66,7%), sustavi<br />

pra ćenja poslovanja ­ MIS (65,6%),<br />

mreža na široj razini ­ WAN (58,9%),<br />

sustavi memoriranja podataka ­ Data<br />

Warehousing (43,3%) i sustavi upravljanja<br />

energijom ­ EMS (30,0%). Osim<br />

GDS­a, vrlo nisko se nalaze sustavi<br />

upravljanja objektom ­ PMS koje koristi<br />

samo 28,9% hotela i sustavi upravljanja<br />

prihodom ­ Yield Management<br />

s udjelom od samo 20%. Razlog tome<br />

je što su to složene aplikacije koje zahtijevaju<br />

najviši stupanj informatiziranosti<br />

poslovanja pa ih koriste samo<br />

„najveći”, ali isto tako one pružaju i<br />

najveće koristi u upravljanju hotelom<br />

te ih moraju koristiti oni koji žele biti<br />

„najbolji”.<br />

Treba još znati da se ovi podaci<br />

dosta razlikuju po regijama (Istra,<br />

Kvarner, Sjeverna i Srednja Dalmacija,<br />

Južna Dalmacija, Unutrašnjost i<br />

Zagreb) među kojima se posebno ističe<br />

Zagreb u kojem većinu navedenih<br />

tehnoloških sustava koristi 100% hotela,<br />

što govori u prilog spomenutim<br />

čimbenicima ulaganja u informatizaciju<br />

poslovanja.<br />

ERP sustavi?<br />

Hoteli implementiraju različita<br />

tehnološka rješenja za informatizaciju<br />

poslovanja koja se znatno razlikuju,<br />

ovisno o veličini hotela i složenosti<br />

njegovih poslovnih funkcija. Najčešće<br />

informatizirana poslovna funkcija u<br />

hotelu je recepcija, odnosno recepcijsko<br />

poslovanje. Rijetko koji hotel<br />

danas nema mogućnost elektroničkog<br />

vođenja smještaja gostiju. Aplikacije<br />

za taj dio poslovanja mogu biti vrlo<br />

jeftine i jednostavne za korištenje pa<br />

su na taj način pristupačne i najmanjim<br />

hotelima.<br />

Pitanje je koje sve poslovne funkcije<br />

hotel treba informatizirati i na<br />

koji način, i tu nema jedinstvenog<br />

odgovora, već, kao i u svakoj organizaciji,<br />

to ovisi o poslovnim potrebama<br />

i zahtjevima. Sigurno je da će korištenje<br />

tehnologije uvijek donositi neke<br />

koristi, ali treba gledati omjer koristi<br />

i troškova koji nastaju i nakon prvotnog<br />

ulaganja u nabavku opreme jer je<br />

sustav potrebno održavati.<br />

Osim što cjelovito podržavaju po­<br />

46 infoTrend 169/03/2009<br />

slovanje hotela, ovi sustavi su važni u<br />

povezivanju više objekata hotelskog<br />

lanca, te za povezivanje tvrtke s drugim<br />

tvrtkama (npr. dobavljačima) i<br />

posrednicima u turizmu ­ B2B.<br />

Online rezervacijski<br />

sustavi<br />

Rezervacijski sustavi su posebno<br />

zanimljivo područje informatizacije<br />

hotelskog poslovanja. Njihovo prvo<br />

obilježje je značaj koji imaju za hotel<br />

jer je cilj svakog hotela popuniti smještajni<br />

kapacitet, odnosno ostvariti što<br />

veću prodaju svojih usluga. Druga<br />

važna značajka rezervacijskih sustava<br />

je da oni povezuju hotel s vanjskim<br />

okruženjem, odnosno s klijentom<br />

(gostom ili posrednikom) koji se nalazi<br />

u vanjskom sustavu u odnosu na<br />

hotel.<br />

Rezervacijski sustavi su se zbog<br />

toga razvijali u raznim smjerovima<br />

pa tako funkciju rezervacija podržavaju<br />

interni rezervacijski sustav<br />

hotela, centralni rezervacijski sustav,<br />

globalni distribucijski sustav, vlastite<br />

web stranice kao sučelje prema hotelskom<br />

rezervacijskom sustavu te razni<br />

posrednici koji svojim rezervacijskim<br />

sustavima također omogućuju izravnu<br />

ili posrednu prodaju hotelskih<br />

kapaciteta.<br />

Odluku o odabiru nekog od mogućih<br />

distribucijskih kanala donosi<br />

menadžment, odnosno stvara se najučinkovitiji<br />

spoj distribucijskih kanala<br />

­ distribucijski miks.<br />

Prema istraživanju „Poslovanje hotelijerstva<br />

u Hrvatskoj 2007.” tvrtke<br />

Horwath Consulting Zagreb, izvori<br />

unaprijed obavljenih rezervacija u<br />

Hrvatskoj još uvijek u velikoj većini<br />

dolaze iz tradicionalnih izvora ­ tour<br />

operatora (34,2%) i putničkih agencija<br />

(33,8%). Distribucijski kanali podržani<br />

<strong>ICT</strong>­jem imaju vrlo male udjele<br />

<strong>ICT</strong> u turizmu<br />

<strong>ICT</strong> u hotelima<br />

u rezervacijama: vlastiti rezervacijski<br />

sustav 6,6%, vlastita web stranica<br />

5,3%, ostale internet stranice 1,4%,<br />

globalni distribucijski sustav 1,2%, te<br />

nezavisni rezervacijski sustavi 0,8%.<br />

S obzirom na navedene podatke, nije<br />

čudno da se online prodaja u hotelijerstvu<br />

u Hrvatskoj tek razvija.<br />

No, postoje dobri primjeri online<br />

posrednika. Od online agencija, najveća<br />

u Hrvatskoj je adriatica.net čiji<br />

web portal sadrži preko 150.000 stranica<br />

prevedenih na 11 jezika, koje,<br />

između ostalog, omogućuju pristup<br />

do 10.000 smještajnih jedinica u preko<br />

250 odredišta. Studija slučaja na<br />

primjeru adriatica.neta prikazana je<br />

u sektorskom izvještaju Europske komisije<br />

(br. 8/2006) o primjeni <strong>ICT</strong>­a i<br />

e­poslovanja u turizmu, što govori o<br />

njenom značaju. Također je vrijedno<br />

spomenuti tvrtku Booking IT koja<br />

ima vlastito rješenje posvećeno isključivo<br />

hotelskoj internetskoj prodaji u<br />

sklopu kojeg je osigurana izvrsna distribucija<br />

koja omogućuje povezivanje<br />

s 4 GDS sustava i preko 1200 internetskih<br />

distribucijskih sustava.<br />

Kontrola troškova<br />

online distribucije<br />

World Wide Web je u svjetskim<br />

razmjerima omogućio razvoj velikog<br />

broja online rezervacijskih sustava<br />

jednostavnih za korištenje i očekivalo<br />

se da će to donijeti revoluciju u distribuciji<br />

hotelskog smještaja, pružajući<br />

mogućnost kupcu da sam rezervira<br />

smještaj i usporedi cijene a da pri tom<br />

ne mora plaćati za tu uslugu. Koristeći<br />

mogućnosti web rješenja, u ciklus<br />

prodaje smještaja uključili su se razni<br />

posrednici na putu od ponuđača (hotela)<br />

do kupca (gosta) te su se pojavili<br />

negativni aspekti povećanih tehnoloških<br />

mogućnosti. U nekim slučajevima<br />

(AccorHotels), naslagalo bi se i do pet<br />

posrednika između hotelske sobe i<br />

gosta, čineći distribuciju složenom i<br />

skupom.<br />

Izvor: Accor<br />

Zbog toga treba pažljivo birati<br />

odgovarajući rezervacijski kanal ili<br />

kombinaciju rezervacijskih kanala ne<br />

zanemarujući mogućnosti koje pružaju<br />

vlastite web stranice i izravni online<br />

marketing.<br />

Hoteli vrlo često koriste mogućnosti<br />

rezervacije putem vlastitih web<br />

stranica, pri čemu se štedi na plaćanju<br />

provizija posrednicima, no u tom<br />

slučaju jako važan postaje kvalitetan<br />

CRM bez kojeg je teško doprijeti do<br />

gostiju.<br />

Neophodno je prikupljati podatke<br />

o gostima kako bi se iskoristilo poznavanje<br />

njihovog ponašanja, navika<br />

i preferencija, te njegovati vjernost<br />

gostiju kako bi se osigurao njihov<br />

povratak u hotel. CRM je ključan za<br />

uspjeh u turističkom sektoru kako bi<br />

se ponudila personalizirana usluga i<br />

kastomiziran proizvod. CRM sustavi<br />

temelje se na bazi podataka u kojoj se<br />

sustavno prikuplja velik broj podataka<br />

o klijentima, a koji se zatim inteligentnom<br />

obradom podataka analiziraju<br />

i daju važne informacije za izradu i<br />

prilagodbu marketinških strategija<br />

hotelskog poduzeća.<br />

Jačanje internetskog<br />

marketinga u kriznoj<br />

2009.<br />

Svakom gospodarstveniku poznata<br />

je krizna situacija koja nas očekuje u<br />

2009. godini. Takvo stanje odrazit će<br />

se u većoj ili manjoj mjeri na sve grane<br />

gospodarstva pa tako i na turizam.<br />

Teška godina, u kojoj će se paziti na<br />

svaku potrošenu kunu, čeka dakle i<br />

hotelijere. Marketinški planovi pomno<br />

se analiziraju i treba pažljivo donijeti<br />

odluku kojoj će se taktici prodaje<br />

dati prednost ­ online ili offline?<br />

Hospitality eBusiness Strategies,<br />

Inc. (HeBS), vodeća svjetska konzultantska<br />

tvrtka na području internetskog<br />

marketinga u hotelijerstvu,<br />

zadnje tri godine uzastopno provodi<br />

istraživanje kojim prati ulaganja hotelijera<br />

s područja SAD­a i Zapadne<br />

Europe u internetski marketing. Jedan<br />

od glavnih nalaza najnovijeg istraživanja<br />

pokazuje da će hotelske tvrtke u<br />

2009. godini veliku prednost dati online<br />

marketingu, a internet prihvatiti<br />

kao svoj najisplativiji alat u stvaranju<br />

prihoda. Online distribucijski kanali<br />

ove će godine zapravo biti jedini distribucijski<br />

kanali s rastom prometa,<br />

što su hotelijeri prepoznali i namjeravaju<br />

iskoristiti.


I ostali nalazi HeBS­ovog istraživanja<br />

upućuju na pozitivna kretanja<br />

internetskog marketinga u hotelijerstvu:<br />

55,7% hotelijera je uvjereno da<br />

internetski marketing daje najbolje<br />

rezultate.<br />

63% planira povećati ulaganja u internetski<br />

marketing u 2009. godini, a<br />

od toga, većina će ih povećati više od<br />

15%, premještajući sredstva iz offline<br />

u online aktivnosti.<br />

81,6% ispitanika odgovorilo je da<br />

na planiranje budžeta 2009. najviše<br />

utječe ekonomsko okruženje, za razliku<br />

od prethodnih godina kada su<br />

najznačajniji čimbenici bili ponašanje<br />

konkurencije i prosjeci u industriji.<br />

Velika većina hotelijera (81,6%)<br />

smatra da se najbolji rezultati i najveći<br />

ROI postižu optimizacijom web<br />

stranica.<br />

Posebnu pozornost hotelijeri trebaju<br />

posvetiti novim mogućnostima<br />

korištenja internetskog marketinga<br />

putem alata Web 2.0. Društveni softver<br />

nastavlja biti vruća tema u hotelskoj<br />

industriji pa sve više hotelijera<br />

traže inovativne načine kojima mogu<br />

postići značajne rezultate uz što manji<br />

trošak. Najvažnije će Web 2.0 inicijative<br />

u 2009. godini biti:<br />

oglašavanje na tzv. društvenim webovima<br />

(npr. TripAdvisor) ­ 25%<br />

izrada svojih profila u društvenim<br />

mrežama (Facebook, MySpace i slično)<br />

­ 14%<br />

blogovi na web stranicama hotela<br />

­ 14%<br />

ankete i komentari na web stranicama<br />

hotela ­ 14%.<br />

Preduvjet razvoja je<br />

interoperabilnost<br />

U razvoju informacijsko­komunikacijskih<br />

tehnologija bilo kojeg gospodarskog<br />

sektora važna je standardizacija<br />

kako bi se omogućio nesmetan<br />

protok informacija. U turističkom<br />

sektoru ­ koji povezuje sve veći broj<br />

sudionika na tržištu gdje su hotelijeri<br />

na strani ponuđača važan sudionik ­<br />

uvidjelo se da je ovom problemu važno<br />

posvetiti dodatnu pažnju. Različiti<br />

hotelski sustavi koriste različite podat­<br />

kovne standarde i procese, što ometa<br />

interoperabilnost i ugrožava suradnju<br />

sudionika na svjetskom tržištu.<br />

Pojam „e­turizma” je evoluirao od<br />

pojave izolirane online prisutnosti<br />

pojedinaca do online transakcijskih<br />

platformi. WWW je značajno povećao<br />

opseg korištenja <strong>ICT</strong>­a u turizmu<br />

te omogućio turistima i putnicima da<br />

pristupaju velikom broju podataka iz<br />

raznolikih izvora. Sve više potrošača<br />

turističkih proizvoda želi samostalno<br />

izrađivati svoj turistički paket umjesto<br />

kupovine gotovih aranžmana.<br />

Dynamic packaging jedan je od najčešće<br />

spominjanih novih popularnih<br />

pojmova u turizmu, tzv. buzzword,<br />

koji je nemoguće u punom smislu<br />

riječi ostvariti bez interoperabilnosti<br />

sustava.<br />

Problemu interoperabilnosti ponajviše<br />

se trebaju posvetiti proizvođači<br />

<strong>ICT</strong> rješenja, a menadžment hotela<br />

treba biti svjestan da je to bitan čimbenik<br />

u odabiru softvera i rezervacijskih<br />

kanala.<br />

Jadranka Gugić<br />

Izvor: www.mish-iii.inet.hr<br />

169/03/2009 infoTrend 47


Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />

Malo poduzetništvo u turizmu<br />

Elektronički<br />

distribucijski kanali<br />

S obzirom na činjenicu da je turizam informacijski izrazito intenzivna djelatnost, ne<br />

iznenađuje činjenica da je ubrzani razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (<strong>ICT</strong>-a)<br />

u velikoj mjeri utjecao i promijenio način poslovanja poduzeća u turističkom sektoru<br />

Damir Krešić diplomirao<br />

je na Ekonomskom<br />

fakultetu u Zagrebu<br />

1999. godine na smjeru<br />

Financije. Akademski<br />

stupanj magistra znanosti<br />

stekao je na Ekonomskom<br />

fakultetu u Zagrebu. Od<br />

2001. je zaposlen kao<br />

asistent na Institutu za<br />

turizam u Zagrebu. Glavna<br />

područja interesa su mu<br />

ovladavanje metodologijom<br />

istraživanja turizma,<br />

usavršavanje na području<br />

znanstvenog istraživanja<br />

upravljanja kvalitetom<br />

ugostiteljskog i hotelskog<br />

sektora Hrvatske,<br />

razvijanje metodologije za<br />

mjerenje konkurentnosti<br />

turističke ponude Hrvatske<br />

na temelju međunarodnih<br />

standarda kvalitete te<br />

primjena informacijskih i<br />

komunikacijskih tehnologija<br />

u turizmu i ugostiteljstvu.<br />

48 infoTrend 169/03/2009<br />

I dok velika poduzeća iz turističkog<br />

sektora (veliki hoteli,<br />

velike turističke agencije,<br />

zračni prijevoznici i slično) već duže<br />

vrijeme tj. od 60­ih godina 20. stoljeća<br />

iskorištavaju prednosti <strong>ICT</strong>­a u svome<br />

poslovanju, zadnji val omasovljenja in ­<br />

formacijskih i komunikacijskih tehnologija<br />

­ koji se dogodio u posljednjih<br />

dva desetak godina, a kojega obilježuje<br />

pojeftinjenje informatičke opreme te razvoj<br />

i sve masovnija upotreba Interneta<br />

­ omogućio je i manjim poduze t nicima<br />

iz turističkog sektora (mali i obiteljski<br />

hoteli, manje turističke agencije, privatni<br />

iznajmljivači i slično) da implementiraju<br />

različita tehnička rješenja u svojim<br />

poslovnim procesima. Primjena <strong>ICT</strong>­a<br />

u poslovnim procesima je ovim poduzećima<br />

omogućila smanjenje troškova<br />

poslovanja kroz po većanje učinkovitosti<br />

poslovnih pro cesa, smanjenje potrebe<br />

za radnom snagom do koje dolazi zbog<br />

automatizacije poslovnih procesa te veći<br />

stupanj suradnje među svim interesnim<br />

skupinama s područja turizma.<br />

Razvoj <strong>ICT</strong>­a, a napose Interneta,<br />

najveći je utjecaj imao na marketinške<br />

aktivnosti malih poduzeća iz turističkog<br />

sektora, odnosno ishodio je promjenama<br />

u načinu na koji se strateški utvrđuju<br />

i operativno uvode tradicionalni<br />

elementi marketinške strategije. Može<br />

se ustvrditi da je došlo do prilagodbe<br />

klasičnih elemenata marketinškog miksa<br />

4P (proizvoda, cijene, promidžbe i<br />

distribucije) obilježjima Interneta, kao<br />

najvažnije komunikacijske infrastrukture<br />

suvremenog doba. Danas mali<br />

poduzetnici s područja turizma mogu<br />

razmjerno ravnopravno biti prisutni na<br />

svjetskom turističkom tržištu, što nije<br />

bio slučaj u prošlosti. Osim pristupa<br />

svjetskom turističkom tržištu, primjena<br />

elektroničkih distribucijskih kanala<br />

omogućuje malim turističkim poduzetnicima<br />

i brojne druge prednosti, kao što<br />

su personalizacija prodajnog procesa,<br />

povećanje organizacijske fleksibilnosti,<br />

Slika 1. Online rezervacijski sustav www.booking.com<br />

povećanje stupnja interakcije s krajnjim<br />

korisnicima, poboljšanje brige za<br />

krajnje korisnike, stalnu dostupnost te<br />

smanjenje troškova poslovanja.<br />

Kada se analizira korištenje različitih<br />

rješenja za elektroničku distribuciju<br />

od strane malih poduzetnika u<br />

turizmu, onda treba naglasiti da najveći<br />

i najznačajniji elektronički distribucijski<br />

kanali u turizmu tj. globalni<br />

distribucijski sustavi (GDS) malim<br />

turističkim poduzećima u najvećem<br />

broju slučajeva još uvijek nisu dostupni<br />

zbog razmjerno visokih naknada<br />

za njihovo korištenje.<br />

Neovisni online<br />

rezervacijski sustavi<br />

Elektronički distribucijski kanali,<br />

ko je mali poduzetnici u turizmu najčešće<br />

koriste, su različiti neovisni online<br />

rezervacijski sustavi i online turističke<br />

agencije (OTA) ­ kao npr. booking.com,<br />

ve nere.com, adriatica.net i drugi (slika<br />

1). Ovakvi sustavi imaju određene<br />

prednosti koje ih čine vrlo atraktivnim<br />

rje šenjima za elektroničku distribuciju<br />

turističkih proizvoda i usluga. Njihova<br />

najvažnija prednost je niska cijena i<br />

nizak rizik korištenja. Pri tome se misli<br />

na činjenicu da se takvi sustavi obično<br />

financiraju po načelu naplate provizije<br />

za već prodane proizvode, a ne po načelu<br />

naplate paušalnih naknada. Naknade<br />

koje ovakvi online rezervacijski sustavi<br />

naplaćuju kreću se između 10­30% od<br />

cijene proizvoda, a s povećanjem provizi<br />

je osigurava se i veća zastupljenost i<br />

bo lja vidljivost smještajnog objekta na<br />

stra nicama rezervacijskih sustava. Dodatna<br />

prednost ovih sustava je i njihovo<br />

vrlo jednostavno i intuitivno korištenje<br />

pa krajnji korisnici (mali turistički poduzetnici)<br />

ne moraju imati visoku razinu<br />

informatičkog znanja, budući da se<br />

sve informacije (tekst i multimedija) o<br />

smještajnom objektu koji se prodaje, vr ­<br />

lo lako ažuriraju putem jednostavnog<br />

web sučelja.<br />

Osim prodajne funkcije, ovakvi on -<br />

li ne rezervacijski sustavi imaju i promo<br />

tivnu funkciju, budući da je na


nji ma moguće pronaći sve najvažnije<br />

in formacije o smještajnom objektu koji<br />

se želi rezervirati. Također, oni često<br />

ima ju i dodatne funkcionalnosti koje<br />

omo gućuju interakciju među posjetiteljima<br />

te razmjenu njihovih mišljenja o<br />

različitim aspektima boravka u nekom<br />

smještajnom objektu. Ove interaktivne<br />

funkcionalnosti su vrlo važne jer predstavljaju<br />

jedan od oblika promidžbe putem<br />

usmene preporuke (engl. „WOM<br />

­ word of mouth”) što predstavlja jednu<br />

od najučinkovitijih i najvjerodostojnijih<br />

promotivnih aktivnosti. Važnost ovih<br />

sustava za promidžbu malih hotela i<br />

privatnog smještaja na svjetskom turističkom<br />

tržištu proizlazi i iz velikog<br />

broja posjeta koje ovi sustavi svakodnevno<br />

ostvaruju. Prema podacima do ­<br />

s tu p nim na www.alexa.com (slika 2),<br />

online rezervacijski sustav booking.<br />

com je u prošlih 6 mjeseci svakodnevno<br />

posjećivalo oko 0,1% od ukupnog broja<br />

korisnika interneta. Ukoliko se uzme u<br />

obzir da, prema podacima dostupnim<br />

na www.internetworldstats.com, u svijetu<br />

trenutno oko 1,5 milijardi osoba<br />

koristi Internet, onda se dolazi do brojke<br />

od 1,5 milijuna dnevnih posjeta booking.com<br />

rezervacijskog sustava, što<br />

je posjećenost koju čak i web stranice<br />

Slika 2. Posjećenost mrežnog mjesta www.booking.com<br />

velikih hotelskih poduzeća vrlo teško<br />

mogu postići.<br />

Vlastite web stranice<br />

U usporedbi s online rezervacijskim<br />

sustavima, vlastite web stranice imaju<br />

određene prednosti i nedostatke. Njihova<br />

glavna prednost je potpuna kontrola<br />

vlasnika nad sadržajima koji su objavljeni<br />

na web stranicama, što nije slučaj<br />

sa sadržajima objavljenim na online<br />

KAO DA STE ZAISTA VEĆ BILI TAMO...<br />

Tvrtka NOVENA je specijalizirala izradu JEDINSTVENE WEB PREZENTACIJE snimanjem MULTIMEDIJALNIH VIRTUALNIH<br />

PANORAMA hotela i ugostiteljskih objekata www.novena.hr/hotel/turizam kao i PRIVATNOG SMJEŠTAJA<br />

www.novena.hr/privatni-smjestaj Posjetite Vašu buduću destinaciju jednim klikom!<br />

Prošećite prostorom ili pogledajte „guided tour“.<br />

za sva pitanja, stojimo Vam na raspolaganju novena@novena.hr<br />

rezervacijskim sustavima. Dizajniranje<br />

i izrada vlastitih web stranica je također<br />

proces koji je relativno jeftin. S druge<br />

strane, iako je web stranice relativno<br />

jeftino napraviti, da bi one u potpunosti<br />

postigle svoju namjenu moraju se redovito<br />

ažurirati, sadržaj na njima mora<br />

biti optimiziran za lakše pronalaženje<br />

preko najvažnijih web pretraživača ­ što<br />

su aktivnosti koje zahtijevaju značajna<br />

vremenska i financijska ulaganja a<br />

rezultat takvih napora često je neizvjestan.<br />

Dakle, mala turistička poduzeća<br />

bi, kao elektroničke distribucijske kanale<br />

trebala koristiti vlastite web stranice<br />

­ koje bi više bile u funkciji promocije<br />

smještajnog objekta ­ ali istodobno i nekoliko<br />

online rezervacijskih sustava.<br />

Na kraju se može sažeti da razvoj<br />

<strong>ICT</strong>­a i, posljedično, razvoj i diversifikacija<br />

elektroničkih distribucijskih kanala<br />

male turističke poduzetnike suočava s<br />

brojnim prednostima ali i s određenim<br />

izazovima koje je potrebno prevladati.<br />

Najvažnije prednosti su lakši pristup<br />

svjetskom turističkom tržištu, smanjenje<br />

troškova poslovanja, personalizacija<br />

prodajnog procesa, veća poslovna fleksibilnost<br />

i slično. S druge strane, razvoj i<br />

diversifikacija elektroničkih distribucijskih<br />

kanala male turističke poduzetnike<br />

suočava s brojnim izazovima kao što su<br />

transfer tehnologije i znanja, ulaganja<br />

u nove tehnologije, obuka kadrova itd.<br />

Stoga je vrlo važno da poduzetnici neprestano<br />

prate i primjenjuju nove tehnologije<br />

u svome poslovanju jer samo<br />

na taj način mogu postići povoljne i<br />

dugoročno održive tržišne pozicije na<br />

današnjem globaliziranom i izrazito<br />

konkurentnom turističkom tržištu.<br />

Damir Krešić<br />

oglas novena2 rj.indd 1 169/03/2009 3/20/09 infoTrend 11:12:58 AM49


Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />

Programsko rješenje za agencije<br />

Web nekretnine<br />

Htjeli mi to ili ne, trend apartmanizacije u turizmu koji se<br />

dogodio u mnogim zemljama, polako dolazi i kod nas. Stupanjem<br />

na snagu zakonskih promjena kojima se strancima dopušta kupovina<br />

nekretnina, taj će se trend ubrzati. U drugim turističkim zemljama na<br />

Zapadu, kupnja ili dugoročni najam apartmana smatra se dobrim<br />

ulaganjem i bez obzira na krizu neće stati.<br />

Za takvu se situaciju naše<br />

agencije za nekretnine nisu<br />

najbolje pripremile. No,<br />

tvrtka Pletikosa iz Rijeke nudi programsko<br />

rješenje WEB nekretnine,<br />

za agencije za nekretnine, bilo da se<br />

radi o velikim ili malim agencijama.<br />

Automatsko<br />

prevođenje<br />

Mnoge agencije imaju internetske<br />

stranice samo na hrvatskom jeziku.<br />

Čak i one koje navode da imaju prijevode<br />

na druge jezike, obično ih nemaju.<br />

Stara generacija internetskih stranica<br />

zahtijeva od agencija da se opisi<br />

nekretnina upisuju recimo ovako: „<br />

Kuća s pogledom na more udaljena<br />

300 metara od plaže...”, pa da se zatim<br />

prevode na nekoliko jezika. S obzirom<br />

da agencije nemaju baš puno vremena,<br />

niti stručnih prevodilaca, obično<br />

se hrvatski tekst nalazi i na stranicama<br />

gdje bi trebao biti prijevod na<br />

engleski, talijanski, njemački ili neki<br />

drugi jezik. Poseban problem je ruski<br />

i rusko pismo.<br />

Nova generacija stranica nudi rje­<br />

50 infoTrend 169/03/2009<br />

šenje i za to, korištenjem baza podataka<br />

s unaprijed određenim riječima<br />

ili frazama. Kod unosa se samo stavlja<br />

kvačica ispred željenog pojma ili unosi<br />

brojčana vrijednost. Na taj način<br />

vrijeme unosa višestruko se skraćuje<br />

­ na jednu minutu ­ a sve je automatski<br />

prevedeno na nekoliko jezika, pa i<br />

arapski ako treba.<br />

Automatska<br />

obrada slika<br />

Drugi problem je obrada slika nekretnina.<br />

Današnji fotoaparati slikaju<br />

u velikoj rezoluciji, pa mnoge agencije<br />

takve slike stavljaju na stranice.<br />

One se sporo učitavaju, pa posjetitelji<br />

takve stranice izbjegavaju. Za smanjivanje<br />

rezolucije i dimenzija slike<br />

mnoge agencije nemaju stručne ljude<br />

niti licencirani softver. Mi smo napravili<br />

automatiku koja smanjuje slike na<br />

nekoliko potrebnih dimenzija, izravno<br />

s fotoaparata, USB stika ili diska<br />

računala. Za tu radnju nije potrebno<br />

nikakvo prethodno znanje.<br />

Lako pretraživanje<br />

Kod stranice je najvažnije da kori­<br />

snik lako nađe podatak. U tu svrhu su<br />

instalirani izbornici za izravni izbor<br />

ili detaljna tražilica gdje birate regiju,<br />

grad, lokaciju unutar grada, cijenu,<br />

veličinu i slično. Nude vam se samo<br />

izbornici onih regija za koje postoje<br />

upisane nekretnine. Na naslovnici se<br />

uvijek pojavljuju nekretnine koje su<br />

unesene posljednje, bez obzira radi<br />

li se o zadnjih 7, 15... dana ili zadnjih<br />

5, 10... nekretnina. Na naslovnici je<br />

moguće izdvojiti udarne nekretnine,<br />

kao i nekretnine na akciji s posebnom<br />

cijenom. Za svaku nekretninu postoji<br />

zasebna stranica s mnogim pojedinostima<br />

i neograničenim brojem slika i<br />

tlocrta. S takve stranice možete poslati<br />

e-mail prijatelju ili upit agenciji ili je<br />

ispisati. Omogućeno je i praćenje statistike<br />

broja posjeta zainteresiranih,<br />

što agenciju upozorava na zanimanje<br />

kupaca.<br />

Internetska back office<br />

aplikacija<br />

Najbolje je to što više nema potrebe<br />

za programom u uredu agencije, jer<br />

se sve seli na internet. U back office<br />

programu u pozadini, namijenjenom<br />

samo djelatnicima agencije, omogućen<br />

je rad s terena, od kuće, sa službenog<br />

puta, godišnjeg odmora ili iz<br />

doma kupca ili prodavatelja.<br />

Nema dvostrukog unosa podataka.<br />

Jednom unešen podatak u back<br />

office aplikaciji, po želji, odmah je na<br />

internetu. Postoji dio kojeg obični<br />

posjetitelji ne vide i u kojeg se ulazi s<br />

lozinkom. Agenti tu mogu voditi evidenciju<br />

o potencijalnom kupcu, predloženoj<br />

cijeni, što traži prodavač, što<br />

nudi kupac i slično, a vlasnik agencije<br />

može nadzirati njihov rad. Predviđeno<br />

je preko stotinu različitih polja za<br />

unos, koja ne morate koristiti ako ne<br />

želite. Nema, dakle, potrebe za velikim<br />

uredskim prostorima i brojnim<br />

računalima za tajnice i agente. Sve se<br />

može raditi i i zvan ureda. Time se<br />

proces ubrzava i pojeftinjuje.<br />

U back office aplikaciji agenti mogu<br />

lako pretraživati evidencije potencijalnih<br />

kupaca, pratiti povijest pojedinih<br />

nekretnina, višestruku prodaju<br />

i još mnogo toga. Ondje ćete lako<br />

ustanoviti tko Vas zove na osnovu telefonskog<br />

broja: krajnji kupac ili konkurentska<br />

agencija, radi li se o najmu,<br />

prodaji ili kupnji.<br />

Dizajn<br />

Svaka stranica može biti implementirana<br />

u već postojeći dizajn agencije,<br />

poštujući zaštitne boje, logotipe ili<br />

postojeće stranice, ali dizajn može biti<br />

urađen po želji korisnika ili na naš<br />

prijedlog. Vrijeme izrade je veoma<br />

kratko, nekoliko dana, a izvršena je i<br />

optimizacija za pretraživače. Provjerite<br />

kako to sve radi na našoj demostranicihttp://nekretnine.pletikosa.hr<br />

i kako izgleda administracija<br />

na http://nekretnine.pletikosa.hr/<br />

administracija.<br />

Potrebna obuka traje nekoliko sati.<br />

Obavlja se putem interneta i nema<br />

potrebe za dolascima nama ili obratno.<br />

Sve izmjene po zahtjevu korisnika,<br />

nove verzije ili zakonske izmjene<br />

također se obavljaju putem interneta<br />

bez gubitka vremena i putnih troškova.<br />

U razvoj ove aplikacije uloženo je<br />

dvadesetgodišnje iskustvo u informatici<br />

i web dizajnu.<br />

tel: 051/263­724,<br />

tel/fax: 051/639­513<br />

mob: 091/566­6650, 099/7860­394<br />

mail: pletikosa@inet.hr<br />

skype name:boris.pletikosa<br />

www.pletikosa.hr<br />

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM


Poseban prilog Infotrenda<br />

Birotrend<br />

VAŠ POSAO VAŠE<br />

OBRAZOVANJE<br />

bi morali dati povišice i<br />

kako bi otpustili radnike.<br />

Zanimljiva je činjenica<br />

da takav stav ima većina<br />

zaposlenika, bez obzira<br />

na to smatraju li da kriza<br />

utječe na njihovu tvrtku ili<br />

ne. Gotovo polovica ispitanika<br />

(njih 44%), smatra<br />

kako su mjere borbe protiv<br />

krize u tvrtkama pretjerane,<br />

15% ispitanika<br />

smatra kako poslodavci<br />

ne iskorištavaju krizu, već<br />

da je prevencija nužna, a<br />

svega 11% ispitanika smatra<br />

kako su mjere borbe<br />

protiv krize u tvrtkama<br />

već sada nužne.<br />

VAŠE<br />

ZDRAVLJE<br />

Trajanje krize<br />

Više od polovice ispitanika<br />

(njih 54%) očekuje<br />

kako će kriza trajati<br />

godinu do dvije dana.<br />

Najpesimističniji ispitanici<br />

su oni koji imaju 41<br />

ili više godina - njih čak<br />

45% očekuje da će kriza trajati više od<br />

dvije godine, dok ih svega 12% smatra<br />

da će kriza ipak završiti ove godine.<br />

Prema regijama, najpesimističniji su<br />

ispitanici iz Istra i Kvarnera - njih 35%<br />

smatra da će kriza potrajati dulje od<br />

dvije godine, a isto u najmanjoj mjeri<br />

smatraju ispitanici iz sjeverne Hrvatske<br />

(25%) te ispitanici iz Zagreba i Zagrebačke<br />

županije (također 25%).<br />

Utjecaj krize na posao<br />

U tvrtkama u kojima se kriza već<br />

osjeti, 42% ispitanika izjavilo je da ima<br />

manje posla, 37% da ima jednako posla,<br />

dok ih 22% ima više posla u odnosu<br />

na prethodno razdoblje. Za razliku od<br />

njih, samo 16% ispitanika kod kojih se<br />

kriza još ne osjeti ima manje posla, dok<br />

je taj postotak svega 2% kod ispitanika<br />

koji su izjavili da krize u njihovoj tvrtki<br />

neće ni biti. Smanjenje obima posla<br />

najviše je izraženo u tvrtkama kojima<br />

VAŠ ODMOR VAŠ NOVAC<br />

Rezultati istraživanja<br />

o gospodarskoj krizi<br />

Istraživanje o gospodarskoj<br />

krizi proveo je portal Moj-<br />

Posao (www.MojPosao.<br />

net) tijekom veljače 2009. Cilj istraživanja<br />

bio je saznati je li kriza stigla u<br />

tvrtke i u kojoj mjeri, utječe li i na koji<br />

način na zaposlenike te koje su posljedice<br />

eventualne krize. U istraživanju<br />

je sudjelovalo preko 1000 ispitanika,<br />

od kojih 48% ima 30 ili manje godina,<br />

37% ih ima 31 do 40 godina, a 15%<br />

ispitanika ima 41 ili više godina. Od<br />

ukupnog broja ispitanika najviše je<br />

onih visoke (40%) i srednje stručne<br />

spreme (37%), a s udjelom od 19% slijede<br />

ispitanici više stručne spreme.<br />

Je li kriza stigla i u<br />

Vašu tvrtku?<br />

Više od polovice ispitanika (58%)<br />

izjavilo je da je kriza već stigla u njihovu<br />

tvrtku, 29% izjavilo je kako se<br />

kriza još ne osjeti, ali će se osjetiti, a<br />

svega 13% ispitanika smatra kako krize<br />

u njihovoj tvrtki neće biti.<br />

Mladi ispitanici (do 30 godina) su<br />

optimističniji - njih 16% smatra kako<br />

krize neće biti u njihovoj tvrtki, isto<br />

smatra 12% ispitanika u dobi od 31 do<br />

40 godina, dok je optimistično tek 5%<br />

ispitanika starijih od 40 godina. Krizu<br />

U vašoj tvrtki<br />

Kriza se već osjeti<br />

Kriza se još ne osjeti<br />

Krize neće biti<br />

najviše osjete ispitanici stariji od 40<br />

godina, od kojih je dvije trećine izjavilo<br />

kako se kriza u njihovoj tvrtki već osjeća.<br />

Gledano prema regijama, krizu najviše<br />

osjete radnici iz Istre i Kvarnera -<br />

njih 63% izjavilo je da je kriza već stigla<br />

u njihove tvrtke, a isto je izjavilo 53%<br />

ispitanika iz sjeverne Hrvatske. Ispitanici<br />

iz sjeverne Hrvatske su ujedno i<br />

najoptimističniji: njih četvrtina (24%)<br />

smatra da krize neće niti biti.<br />

Kriza se najviše osjeti u proizvodnji<br />

i preradi prehrambenih proizvoda,<br />

zatim u turizmu i ugostiteljstvu te trgovini,<br />

a utjecaj krize je najmanji u<br />

državnoj upravi, sudstvu i pravnim<br />

poslovima, nevladinim organizacijama<br />

te <strong>ICT</strong>-u (informacijsko-komunikacijska<br />

tehnologija).<br />

Kriza se već osjeti<br />

- prema djelatnosti<br />

poslodavca<br />

Poslodavci se s krizom najčešće<br />

bore otpuštanjem radnika i zamrzavanjem<br />

plaća. Gotovo polovica ispitanika<br />

(47%) izjavila je kako su u njihovoj<br />

tvrtki već otpuštali radnike, dok<br />

je njih 46% izjavilo kako su im plaće<br />

zamrznute. Nadalje, 36% ispitanika<br />

izjavilo je kako je u tvrtki u kojoj rade<br />

zamrznuto financiranje novih (budućih)<br />

projekata, trećina (33%) da su<br />

plaće smanjene, dok je 32% ispitanika<br />

izvijestilo o rezanjima troškova izobrazbe.<br />

U najmanjem postotku radi se<br />

o zatvaranju tvrtke (7%) i zamrzavanju<br />

budžeta pojedinih odjela (11%), dok<br />

je četvrtina ispitanika (24%) navela<br />

zamrzavanje zapošljavanja novih ljudi<br />

kao mjeru borbe protiv krize.<br />

Promjena posla<br />

Bez obzira na krizu, trećina ispitanika<br />

planira u ovoj godini promijeniti<br />

posao, 23% ispitanika posao neće<br />

mijenjati, dok će 44% ispitanika posao<br />

mijenjati samo ako to budu morali.<br />

Čak tri četvrtine ispitanika (prosječno<br />

74%) smatra da poslodavci iskorištavaju<br />

krizu kako zaposlenicima ne<br />

Kriza se već osjeti<br />

- prema djelatnosti poslodavca<br />

Proizvodnja<br />

prehrambenih proizvoda<br />

Turizam, ugostiteljstvo<br />

Trgovina<br />

Kultura i mediji<br />

Promet i prijevoz<br />

Građevina i arhitektura<br />

Proizvodnja<br />

strojeva i uređaja<br />

Savjetovanje i<br />

ispitivanje tržišta<br />

Financijska<br />

Znanost,<br />

obrazovanje, odgoj<br />

<strong>ICT</strong><br />

Državna uprava,<br />

nevladine organizacije<br />

Ostalo<br />

je primarna djelatnost poslodavca građevina<br />

i arhitektura, zatim trgovina te<br />

proizvodnje strojeva i uređaja, a smanjenje<br />

obima posla najmanje su primijetili<br />

ispitanici iz djelatnosti kulture<br />

i medija, proizvodnje i prerade prehrambenih<br />

proizvoda, znanosti, obrazovanje<br />

i odgoja te državne uprave .<br />

Većina ispitanika (prosječno 74%)<br />

nije primijetila promjene u poslovnoj<br />

produktivnosti bez obzira na<br />

(ne)prisutnost krize. Međutim, od ispitanika<br />

čije je tvrtke kriza obuhvatila,<br />

njih 31% izvijestilo je o postizanju<br />

slabijih rezultata. Među ispitanicima<br />

koji smatraju da u njihovoj tvrtki neće<br />

biti krize, slabije rezultate postiže svega<br />

2%, dok ih je čak 14% izvijestilo o<br />

postizanju boljih poslovnih rezultata.<br />

O trendovima na tržištu rada<br />

potražite na www.MojPosao.net/<br />

trendovi, a ostala istraživanja na<br />

www.MojPosao.net/istrazivanja<br />

169/03/2009 infoTrend 51


Birotrend<br />

Putovanjem protiv stresa<br />

Info<br />

Malta je državica<br />

i otok u središtu<br />

Mediterana. Nalazi<br />

se 93 km južno od<br />

Sicilije i 288 km<br />

sjeverno od Tunisa.<br />

Sjeverozapadno se<br />

nastavljaju još dva<br />

manja otoka: Gozo<br />

i Comino. Glavni<br />

grad je Valletta.<br />

Zahvaljujući svojem<br />

zemljopisnom<br />

položaju, često je<br />

kroz povijest bila meta<br />

mnogih osvajača,<br />

a povijest bilježi<br />

početke prije 7000<br />

godina. Smatraju je<br />

velikim muzejom na<br />

otvorenom. Gotovo<br />

sve je pod zaštitom<br />

UNESCO-a. Danas<br />

je to turistička zemlja<br />

članica Europske<br />

unije, s eurom kao<br />

platežnim sredstvom.<br />

52 infoTrend 169/03/2009<br />

Malta<br />

Lutajući po internetu, tražeći<br />

zanimljivo mjesto gdje<br />

bih mogao otići na godišnji<br />

odmor, a da se sve ne svede na ležanje<br />

na plaži, naletio sam na Maltu.<br />

Nisam imao pojma da se tamo ima<br />

toliko toga za vidjeti. A ugodno iznenađenje<br />

bile su i prihvatljive cijene.<br />

Povijest<br />

Prvi ostaci ljudi datiraju iz četvrtog<br />

tisućljeća prije Krista. Feničani<br />

ju naseljuju oko 800. godine prije<br />

Krista, sve dok ju nije osvojio Rim<br />

600-tinjak godina kasnije. Stanovnici<br />

prihvaćaju kršćanstvo posjetom apostola<br />

Pavla 60. godine poslije Krista,<br />

sve do dolaska Arapa u IX. stoljeću,<br />

koji donose novu vjeru i kulturu. U<br />

XI. stoljeću otok osvajaju Sicilijanci<br />

i ostaju u njegovom posjedu daljnjih<br />

400 godina. Početkom XVI. stoljeća<br />

Maltu u posjed dobivaju vitezovi<br />

Reda svetog Ivana Jeruzalemskog, za<br />

zasluge u križarskim ratovima u Svetoj<br />

Zemlji. Odoljevaju turskim pokušajima<br />

zauzimanja u opsadi dugoj tri<br />

mjeseca. Krajem XVIII. stoljeća stiže<br />

Napoleon, a Britanci početkom XIX.<br />

stoljeća, kada Malta i službeno postaje<br />

britanska kolonija. U Drugom<br />

svjetskom ratu Malta je dosta stradala,<br />

a nezavisnost je dobila 1964.<br />

godine. Službeni su jezici malteški i<br />

engleski. Danas ima 400.000 stanovnika,<br />

potomaka Kartažana i Feničana,<br />

izmješanih s raznim narodima<br />

tijekom stoljeća, od kojih je 98%<br />

rimokatoličke vjere. Maltežani su<br />

izrazito pobožni – na Malti ima 365<br />

crkvi i 22 katedrale.<br />

Danas<br />

Klima je mediteranska, temperature<br />

su kao i kod nas ljeti, s time<br />

da nema mnogo padalina. Obavezna<br />

je dobra zaštita od sunca, a posebno<br />

s kremama s dovoljno visokim zaštitnim<br />

faktorom. Zime su mnogo<br />

blaže; s temperaturama od oko 19<br />

stupnjeva Celzijusa.<br />

Na cesti se vozi lijevom stranom.<br />

Javni transport je dobro organiziran<br />

i izuzetno jeftin. Autobusna karta je<br />

0,47€ na kraćim i 1,16 € na dužim<br />

relacijama. Najisplativija je dnevna,<br />

trodnevna ili sedmodnevna karta.<br />

Skoro svi autobusi polaze s velikog<br />

kružnog trga ispred ulaza u glavni<br />

grad i svuda se stiže za 20-60 minuta.<br />

Pojedini gradski autobusi su i<br />

muzejski primjerci iz 1950. godine.<br />

Vjerovali ili ne, takvi autobusi su im<br />

brand i prepoznatljivi su u svijetu.<br />

Prozori su otvoreni, a vrata<br />

čak niti nema. U njima se voze<br />

svi, od domaćih stanovnika do<br />

turista. Vrlo živopisni su vozači<br />

– redovito u kratkim hlačama<br />

i sandalama, raskopčani,<br />

neobrijani i uvijek spremni<br />

Plivanje s<br />

dupinima<br />

VAŠ ODMOR<br />

Pogled na<br />

Vallettu<br />

za svađu. Pravi potomci malteških<br />

pirata. Budući da oni prodaju i karte,<br />

često se zabune vraćajući sitniš.<br />

Stoga, imajte spreman približno točan<br />

iznos. S druge strane, rado će<br />

vam reći gdje trebate izaći, pa čak i<br />

stati van stajališta.<br />

Taksi prijevoz ima fiksne cijene za<br />

glavna odredišta i mnogo je skuplji<br />

u odnosu na javni prijevoz, ali još<br />

uvijek s prihvatljivijim cijenama od<br />

zapadnih zemalja. Cijenu treba dogovoriti<br />

unaprijed. Pogledajte cijene<br />

javnog transporta na http://www.<br />

maltatransport.com/en/new/publictransport/fares.pdf.<br />

Rent-a.car nije<br />

skup: 7 dana najma manjeg vozila<br />

iznosi od 110€-150€, ali problem je<br />

vožnja suprotnom stranom, gužve<br />

i nedostatak parkinga, posebno u<br />

starim jezgrama. Ne bih ga uopće<br />

preporučio, jer se vozi brzo i divlje,<br />

a ceste su slabo obilježene. Karrozin<br />

su kočije za turiste koje vuku konji.<br />

Ako cjenkanjem ne uspijete skinuti<br />

cijenu, ogulit će vas.<br />

Od suvenira svatko kupi malteški<br />

križ, ručno rađene tkanine i čipke i<br />

predmete od filigranskog srebra, zlata<br />

i lijevanog stakla. Pored turizma<br />

Malta zarađuje kao brodarska zemlja,<br />

s lukama za prekrcaj tereta.


Gastro ponuda<br />

Pristojan, obilan obrok u restoranu<br />

se može pojesti već za 6-12€. U<br />

cijenu je uvijek uračunat pomfrit i<br />

salata. Od nacionalnih specijaliteta<br />

probajte aljottu (riblju juhu) i fenek<br />

(zečetinu kuhanu u crnom vinu),<br />

te timpanu (zapečene makarone<br />

punjene mljevenim mesom). Od<br />

morskih specijaliteta najpoznatiji su<br />

odresci od sabljarke na žaru i sezonska<br />

bijela riba lampuki. Veliki škampi<br />

su trostruko jeftiniji nego kod nas,<br />

pa iskoristite priliku. Blizina Italije i<br />

kolonijalno doba donijeli su i jela tih<br />

krajeva. Zalijte to dobrim domaćim<br />

vinima ili malteškim pivom CISK<br />

(1-2,5€). Ljeti se pije kinnie, mješavina<br />

martinija i gorke naranče. Voda<br />

iz vodovoda je pitka i zdrava, ali dobivena<br />

desalinizacijom mora, pa je<br />

bolje kupovati onu iz boce.<br />

Valletta i okolni<br />

gradovi<br />

Valletta je grad-utvrda smješten<br />

na poluotoku, a okružen s dva zaljeva<br />

i utvrdama na suprotnim obalama.<br />

Gdje god pogledate, vidite samo<br />

visoke i debele zidine u nekoliko redova,<br />

kupole i tornjeve crkvi. Ulaz u<br />

grad je odmah s trga, gdje je središnje<br />

autobusno stajalište.<br />

Biser Vallette je svakako St John’s<br />

Co-Cathedral završena 1577. godine,<br />

sva u mramoru, zlatu i srebru<br />

prepuna umjetnina, kipova, tapiserija<br />

i slika, od čega su svakako naj-<br />

Tarxien temples<br />

Paceville i diskoteke<br />

Azur window<br />

Odmor koji vam nedostaje!<br />

JADROAGENT d.d., Putnička agencija<br />

Trg Ivana Koblera 2, HR-51000 RIJEKA<br />

ID code: HR-AB-51-040005097<br />

Tel.: +385 (0)51 780-723, Fax: +385 (0)51 335-172<br />

E-mail: krstarenja@jadroagent.hr • http://travel.jadroagent.hr<br />

169/03/2009 infoTrend 53


Birotrend<br />

Putovanjem protiv stresa<br />

pozatije Caravaggiove. Ne propustite<br />

posjetiti niti Grand master’s Palace &<br />

Armoury. U stvari, gdje god pogledate<br />

šetajući uskim uličicama, gledate<br />

u nešto staro pet stoljeća, s toliko<br />

ispisane povijesti da je nemoguće sve<br />

spomenuti. Glavna ulica Republic<br />

Street vodi skroz do vrha poluotoka.<br />

Lijevo i desno su trgovine, kafići, restorani<br />

i povijesne zgrade.<br />

Kod ulaza, odmah s desne strane,<br />

je park Barracca Gardens. Ispod je<br />

terasa s 8 topova (Saluting Battery),<br />

koja tri puta dnevno označava točno<br />

vrijeme, po kojem možete podesiti<br />

svoje satove. Odatle je prekrasan<br />

pogled na utvrde na suprotnoj strani<br />

zaljeva. A pored luke i brodogradilišta<br />

smjestili su se na tri poluotočića<br />

i tri zaljeva gradovi-utvrde Birgu-<br />

Vittoriossa, Isla, Bormla. Do njih se<br />

može doći i brodićima ili vožnjom<br />

autobusom po krivudavim i drndavim<br />

uličicama. Odatle se pak pruža<br />

prekrsan pogled na južne zidine<br />

Vallette. U jednoj od tvrđava može<br />

se posjetiti i War Museum (Ratni<br />

muzej).<br />

Kamena plaža i pogled na<br />

Paceville<br />

U 19.00 h u Valletti se sve zatvara<br />

te se grad prazni i naglo zamire.<br />

Turisti se sele nazad u svoje hotele<br />

u St. Julians, Sliemu i Pacewille. To<br />

su zapravo zaljevi i mali poluotoci<br />

sjeverno od Vallette prepuni hotela,<br />

restorana i trgovina. Većina je uz<br />

obalu, uz dugačko šetalište koje se<br />

pruža kilometrima. Centar noćnog<br />

života za mlade je Pacewille. I tu<br />

smo ostali bez daha: pored skupih<br />

hotela, trgovačkih centara i dućana,<br />

to je splet ulica s mnogobrojnim<br />

kafićima, restoranima i diskotekama.<br />

Samo u jednoj ulici ima desetak diskoteka.<br />

Fast food restorani svih mogućih<br />

svjetskih lanaca. Pivo već od<br />

1€. Dvanaest votki ili tekila shootersa<br />

s Red Bullom za 10€. Dva koktela već<br />

za 4,2€. Maturanti, gdje ste? Razlog<br />

tome je i to što na otoku djeluje 38<br />

škola stranih jezika (uglavnom engleskog).<br />

One imaju čak i svoje hotele.<br />

Tu je i poznati Casino Dragonara,<br />

gdje na slot uređajima možete kockati<br />

već za 1 cent.<br />

54 infoTrend 169/03/2009<br />

Uz obalno šetalište su i kamene<br />

plaže (kao one oko Opatije). Većina<br />

hotela ima bazene, što pored, što na<br />

krovu. Cijela Malta je izgrađena od<br />

blijedožućkastog pješčenjaka, izuzetno<br />

lakog, mekanog i poroznog<br />

kamena, kojeg voda jednostavno<br />

uništava. Na plaži, gdje god bude kakva<br />

lokvica zaostala od plime ili valova,<br />

vide se kružne rupe, kao da je<br />

tisuće majstora nešto započelo bušiti.<br />

Na strmim obalama diljem otoka su<br />

iz istog razloga nastale mnogobrojne<br />

pećine tipa Plave špilje. I tamo se<br />

zovu Blue Grotto.<br />

Tko traži nešto mirnija obiteljska<br />

mjesta za odmor, ujedno i cjenovno<br />

povoljnija, neka bira između mjesta<br />

Bugibba, Qawra, St.Paul’s Bay, Mellieha<br />

ili otoka Gozo. Inače, na Malti<br />

se apartmanizacija odvija punom<br />

parom. Nekada tradicionalne kuće<br />

na kat ili dva, izgrađene od onoga<br />

istog blijedog pješčenjaka, povlače<br />

se, posebno uz obalu, pred redovima<br />

suvremenih sedmokatnica.<br />

IZLETI<br />

Najveća i najljepša pješčana plaža<br />

nalazi se u velikom zaljevu Mellieha<br />

Bay, a samo mjesto je na brdu iznad.<br />

Hotela ima nekoliko i na samoj plaži.<br />

Tu je polazna stanica za Popajevo<br />

selo (Popeye Village Fun Park), gdje<br />

su snimani filmovi o mornaru Popaju.<br />

Selo se sastoji od dvadesetak<br />

živopisnih kućića, baš kao iz crtića.<br />

Neke su restorani i kafići, a u nekima<br />

su namještaj i stvari i korišteni u<br />

filmovima ili drugi zabavni sadržaji.<br />

U maloj uvali i bazenima može se<br />

kupati i sunčati na ležaljkama. Svakog<br />

sata, brodićem se može napraviti<br />

krug po moru i vidjeti kako sve<br />

to izgleda s morske strane. Najveći<br />

štos je da možete snimiti film s Popajem<br />

i Olivom. Muški dio publike<br />

su gusari, a ženski Popajeve obožavateljice.<br />

Režiserka nas je veoma duhovito<br />

pripremala za kadrove, a potom<br />

i snimila. Poslije su izmontirali<br />

10-minutni film na DVD-u, koji smo<br />

Popaj selo<br />

kupili za 9€. Više pogledajte na www.<br />

popeyemalta.com.<br />

Drugi i treći dan opet smo prošli<br />

istim putem, s time da smo produžili<br />

do trajektne luke Cirkewwa. Ondje<br />

smo se ukrcali u mali brodić koji vozi<br />

na otok Comino do najljepše plaže<br />

na Malti: Blue Lagoon (Plava laguna).<br />

Boja mora je zaista prekrasna<br />

te smo cijeli dan uživali u kupanju<br />

i sunčanju. Na povratku smo brodićem<br />

prošli tik uz stijene i ušli u neke<br />

male pećine koje je napravilo more.<br />

Odatle smo treći dan išli trajektom<br />

na otok Gozo. Prvo smo u Victoriji,<br />

glavnom gradu otoka, posjetili staru<br />

tvrđavu Citadella i prošetali uskim<br />

uličicama, a potom otišli busom do<br />

mjesta Dwejra, gdje se nalazi poznata<br />

stijena, koja podsjeća na divovski<br />

prozor (Azure Window), te Inland<br />

Sea, mala plaža unutar kopna spojena<br />

s morem preko tunela u stijeni.<br />

Odatle vas čamcima voze kroz prolaz<br />

na otvoreno more. Malo dalje je<br />

i jedinstvena stijena Fungus Rock, s<br />

posebnom vrstom gljivica, koje rastu<br />

samo na njoj i za koje se smatralo da<br />

liječe sve bolesti,<br />

a i da djeluju<br />

kao afrodizijak.<br />

Vitezi su je stoga<br />

čuvali samo<br />

za sebe, pa su<br />

teške kazne čekale<br />

one koji se<br />

na nju drznu<br />

stupiti. Na suprotnoj<br />

strani,<br />

u mjestu Ramla<br />

Valletta bus stanica<br />

Bay je Calypso Cave, špilja za koju<br />

se smatra da je u njoj bio zarobljen<br />

Odisej, a ondje su i prastari hramovi<br />

Ggantija Temples.<br />

Četvrti dan posjetili smo ribarsko<br />

mjesto Marasxlokk, poznato po<br />

živopisnoj luci tradicionalnih ribarskih<br />

brodića i još boljoj ponudi ribe<br />

i morskih specijaliteta u mnogim<br />

restoranima smještenim na obali.<br />

Cijene veoma niske, a porcije vrlo<br />

obilne. Nedjeljom se tamo održava<br />

veliki sajam, pa sve postaje još ži-<br />

VAŠ ODMOR<br />

vopisnije. Na putu do mjesta smo<br />

zastali i posjetili prastare podzemne<br />

hramove Hypogenum i nešto dalje<br />

kompleks u Tarxienu. Smatra se da<br />

su stari između 4500 i 5100 godina.<br />

Odatle se isto tako lako i brzo dođe<br />

i do već spomenutih gradića-tvrđava<br />

na suprotnoj strani zaljeva Vallette.<br />

Peti dan otišli smo posjetiti treću<br />

najveću kupolu i katedralu na svijetu<br />

u mjestu Mosta. Sama građevina<br />

je zaista veličanstvena, a za vrijeme<br />

rata njemačka je bomba probila kupolu<br />

i pala u prepunu crkvu. Nije<br />

eksplodirala, pa je to za pobožne<br />

Maltežane bio Božji znak. Produžili<br />

smo do umjetničkog sela, gdje se<br />

može vidjeti kako se izrađuje staklo<br />

i drugi tradicionalni zanati otoka. Tu<br />

se mogu kupiti i prekrasni suveniri.<br />

Dalje nas put vodi do mjesta M’Dina<br />

do jednog od naboljih primjera gradova-utvrda,<br />

mješavine arhitekture<br />

srednjeg vijeka i baroka. Nakon obilaska,<br />

odmah ispred ulaza malim se<br />

vlakićem (30-minutna vožnja) mogu<br />

posjetiti i susjedni gradići Rabat i<br />

Mtarfa i njihove znamenitosti. Ako<br />

imate snage možete produžiti dalje<br />

do stijena Dingli visokih 300 metara,<br />

koje se strmo obrušavaju u more.<br />

Nažalost, tamo se malo što može<br />

tamo vidjeti i svi obično jedva čekaju<br />

povratak sljedećim busom. Iz Moste<br />

se ide i u Mgarr, gdje se mogu vidjeti<br />

hramovi Hagrat. Mnogi će reći „hrpa<br />

kamenja”, ali ona je pod zaštitom<br />

UNESCO-a i datira još od prije 5600<br />

godina. Zanimljivo je da su otvoreni<br />

samo utorkom od 9.30-11.00 h iako<br />

čuvar sjedi u svojoj kućići. Srećom,<br />

sve se može vidjeti kroz ogradu. U<br />

samom mjestu je veoma lijepa crkva,<br />

koja također nije<br />

otvorena.<br />

Šesti dan išli<br />

smo u Marine &<br />

Aquapark. Vidjeli<br />

smo i boljih parkova,<br />

ali zanimljivi<br />

su show programi<br />

s delfinima,<br />

morskim lavovi-<br />

ma i papagajima.<br />

Najveća atrakcija<br />

je plivanje s delfinima<br />

u bazenu. Za 120€ možete ih<br />

dirati, milovati, poljubiti. U sat vremena<br />

koliko traje priprema i samo<br />

plivanje, saznat ćete sve o njima, a na<br />

kraju će vas dva delfina vući po bazenu<br />

dok se držite za njihove peraje.<br />

Mnogo je i brodova koji nude razna<br />

krstarenja i obilaske svega navedenoga.<br />

Polaze uglavnom iz Slieme,<br />

ali i drugih turističkih mjesta, a hidrogliserima<br />

možete u posjet Siciliji.<br />

Boris Pletikosa


Novi pogled na<br />

zdravlje www.PLIVAzdravlje.hr<br />

Najbolji pogled na Virtualni atlas mišićno Zdravlje online<br />

online,<br />

zdravlje<br />

Želimo biti mjesto izbora koje ćete posjetiti<br />

kad god vas zanima nešto vezano uz<br />

zdravlje. Namjera nam je kontinuirano unaprjeđivati<br />

kvalitetu ovih stranica i već sada<br />

sa zadovoljstvom najavljujemo iz mjeseca<br />

u mjesec nove rubrike, sadržaje i usluge.<br />

indeks<br />

tjelesne mase<br />

zdravlje.hr<br />

posjetite internet portal PLIVA zdravlje<br />

kalendar<br />

ovulacije<br />

-koštanog sustava<br />

Virtualni atlas donosi slikovni prikaz<br />

osnovne anatomske strukture pojedinih<br />

dijelova tijela i zasigurno će vam olakšati<br />

razumijevanje najčešćih ozljeda i oštećenja<br />

mišićno-koštanog sustava koje smo ujedno<br />

i podrobnije opisali na ovome portalu.<br />

medicinski<br />

leksikon<br />

testovi, izračuni<br />

Pred vama se nalaze interaktivni internetski<br />

alati čije je korištenje iznimno jednostavno,<br />

a dobivene rezultate možete po<br />

želji otisnuti na printeru. Sami izračunajte<br />

svoj indeks tjelesne mase, svoje plodne<br />

dane te provjerite alergijski semafor.<br />

alergijski<br />

semafor<br />

pitanja i<br />

odgovori


eGovernment<br />

eHrvatska<br />

Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene informacije<br />

ili dokumenta?<br />

Pitajte HIDRU<br />

HIDRA - Hrvatska informacijskodokumentacijska<br />

referalna<br />

agencija je stručna služba<br />

Vlade RH koja svim korisnicima<br />

osigurava dostupnost javnim<br />

službenim informacijama i<br />

dokumentaciji RH i pružati pomoć<br />

u pretraživanju i pronalaženju<br />

službene dokumentacije<br />

stranih zemalja i međunarodnih<br />

organizacija<br />

Kako doći do teksta pojedinog propisa ili više njih koji reguliraju<br />

određeno područje a ujedno doznati jesu li usklađeni<br />

s pravnom stečevinom EU, punog teksta međunarodnog<br />

ugovora s početka 20. stoljeća, najrazličitijih statističkih podataka,<br />

strategije razvoja pojedinog područja, izvještaja o radu nekog tijela<br />

javne vlasti? Kako doznati kolika su sredstva nekom tijelu dodijeljena,<br />

koliko i koje sve funkcije obnaša neki dužnosnik, adresu, broj telefona,<br />

e-mail adresu nekog tijela, adresu sjedišta političke stranke i niz<br />

drugih srodnih informacija? Kako doći do konvencije, rezolucije ili<br />

drugog dokumenta neke međunarodne organizacije ili do zakona koji<br />

regulira određeno područje neke strane zemlje ili više njih?<br />

Na radnome mjestu ili u privatnom životu nerijetko svakom pojedincu<br />

trebaju službeni podaci ili službeni dokumenti. Postoje različiti<br />

načini da se do istih dođe, no, svakako je najbolje znati kako najbrže i<br />

najjednostavnije to učiniti jer se tako štedi vrijeme, novac, a nerijetko<br />

i živci. Naša je preporuka, koju ćemo u ovom i sljedećih nekoliko brojeva<br />

Infotrenda temeljito obrazložiti:<br />

PITAJTE HIDRU!<br />

HIDRA – Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija,<br />

osnovana kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske informacijski<br />

je posrednik/servis s misijom:<br />

• osigurati dostupnost, pod jednakim uvjetima i nepristrano, besplatno<br />

i u otvorenom pristupu, javnim službenim informacijama,<br />

Dio tima koji radi na prikupljanju i obradi pravnih<br />

propisa, sa ravnateljicom Nedom Erceg (sasvim desno)<br />

publikacijama i dokumentaciji Republike Hrvatske svim korisnicima<br />

• promicati i unaprijediti korištenje javnih službenih informacijskih<br />

izvora Republike Hrvatske<br />

• pružati pomoć u pretraživanju i pronalaženju službene dokumentacije<br />

stranih zemalja i međunarodnih organizacija<br />

Koje sve informacije HIDRA nudi?<br />

1. Službenu dokumentaciju Republike Hrvatske – javni službeni<br />

dokumenti/publikacije čiji su autori i/ili nakladnici tijela javne vlasti<br />

Republike Hrvatske:<br />

• pravni propisi Republike Hrvatske: cjeloviti tekstovi pravnih<br />

propisa Republike Hrvatske u elektroničkom obliku sa svim izmjenama<br />

i dopunama, pri čemu posebno treba naglasiti da zbirka sadrži<br />

i elektroničke verzije propisa država prednica nastalih prije 1990.<br />

godine, a koji su još uvijek na snazi u Republici Hrvatskoj<br />

• međunarodni ugovori: cjeloviti tekstovi dvostranih i višestranih<br />

međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka u<br />

elektroničkom obliku, uključujući i tekstove međunarodnih ugovora<br />

objavljenih u službenim glasilima država prednica a kojih je Republika<br />

Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji odnosno<br />

pristupa (akcesije)<br />

• dokumenti/publikacije tijela javne vlasti Republike Hrvatske:<br />

planovi i izvještaji o radu, strategije, statistike, karte, strateški planovi,<br />

norme, stručne studije, bilteni, časopisi, prijevodi međunarodnih služ-<br />

168/02/2009 169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 1


eGovernmenteHrvatska<br />

Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene<br />

informacije ili dokumenta? Pitajte HIDRU<br />

benih dokumenata te obrasci, registri i baze podataka objavljene na<br />

službenim web sjedištima<br />

• radni dokumenti sa sjednica Vlade Republike Hrvatske i Sabora:<br />

nacrti i prijedlozi propisa, izvještaja, planovi i drugi dokumenti<br />

koji služe za rasprave na sjednicama<br />

2. Službene informacije Republike Hrvatske<br />

HR VODIČ sadrži osnovne podatke o Republici Hrvatskoj, adresar<br />

tijela javne vlasti Republike Hrvatske s imenikom dužnosnika i visokih<br />

državnih službenika, kazalo institucija kroz strukturu državnog<br />

ustroja s poveznicama na adrese i kataloge publikacija svakog tijela te<br />

datotekom adresa pogodnih za ispis na koverte za pojedine skupine<br />

institucija prema državnom ustroju, imenik tijela javne vlasti od 1991.<br />

godine, kronologiju i sastav Vlade Republike Hrvatske te podatke o<br />

članstvu Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama.<br />

3. Službene informacije stranih zemalja i međunarodnih<br />

organizacija<br />

• pomoć u pretraživanju i pronalaženju relevantnih službenih<br />

informacija u službenoj dokumentaciji na papirnom mediju<br />

ili na službenim internetskim stranicama<br />

• poveznice na odabrane mrežne izvore informacija Europske<br />

unije i drugih međunarodnih organizacija<br />

• adresar stranih diplomatskih predstavništava<br />

u Republici Hrvatskoj<br />

4. Dokumentaciju i podatke o političkim strankama<br />

u Republici Hrvatskoj<br />

Podaci o strankama s poveznicama na internetske stranice stranaka,<br />

izborima i članstvu u Hrvatskome saboru te dokumentaciji<br />

stranaka (statuti i programi te bibliografije prikupljene dokumentacije<br />

i publikacija).<br />

5. Terminološke alate<br />

Pojmovnik EUROVOC multidisciplinarni je pojmovnik sastavljen<br />

od 21 područja, 127 potpodručja i ukupno preko 6600 deskriptora<br />

sadrži:<br />

• Pojmovnik Eurovoc Europske unije<br />

• Crovoc – deskriptori za obradu sadržaja specifični za službenu<br />

dokumentaciju Republike Hrvatske ugrađeni u prijevod izvornog<br />

Pojmovnika Eurovoc (hrvatski/engleski)<br />

• nacionalni dodatak (hrvatski/engleski)<br />

• WebAIDE<br />

Četverojezični rječnik prava Europske unije sadržava pravno i<br />

drugo stručno nazivlje obuhvaćeno osnovnim aktima Europske unije<br />

na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.<br />

6. Norme i preporuke za obradu podataka koje su rezultat Hidrinog<br />

rada na uvođenju međunarodno priznatih standarda obrade i<br />

izrade vlastitih preporuka drugim tijelima javne vlasti Republike Hrvatske<br />

s namjerom uvođenja standardizacije web prostora tijela javne<br />

vlasti Republike Hrvatske.<br />

7. Edukaciju i konzultacije iz područja djelatnosti HIDRE, dostupnosti<br />

javnih službenih informacijskih izvora te postupaka standardizirane<br />

obrade i izrade specijaliziranih normativnih datoteka.<br />

U sljedećih nekoliko brojeva Infotrenda na stranicama<br />

e-Governmenta upoznat ćemo Vas detaljno s Hidrinim web<br />

stranicama, podacima koje one nude i načinima i mogućnostima<br />

pretraživanja. S obzirom na izuzetno zanimanje<br />

korisnika baš za taj segment informacija koje nudimo,<br />

započet ćemo s pravnim propisima i međunarodnim ugovorima.<br />

2 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />

Pravni propisi Republike Hrvatske<br />

Zbirka službene dokumentacije između ostalog obuhvaća pravne<br />

propise i međunarodne ugovore koji su u Hidri obrađeni i ponuđeni<br />

korisnicima na jedinstven način. Što lakši i brži pronalazak traženog<br />

propisa ili međunarodnog ugovora vrlo je bitan za kvalitetno obavljanje<br />

poslova, stoga i vrlo velik broj upita Hidrinih korisnika dolazi<br />

upravo iz ovih područja. Snalaženje u „šumi” propisa danas je vrlo<br />

bitno i u privatnom i poslovnom životu svakog čovjeka, pa korištenje<br />

dobro osmišljenih prikaza traženih informacija može biti od velike<br />

koristi.<br />

Na Hidrinim web stranicama www.hidra.hr kroz E-katalog službene<br />

dokumentacije Republike Hrvatske dostupni su cjeloviti tekstovi pravnih<br />

propisa Republike Hrvatske sa svim izmjenama i dopunama, pri<br />

čemu posebno treba naglasiti da zbirka sadrži i propise država prednica<br />

donesene prije 1990. godine.<br />

Na taj je način zaokružena i prvi put omogućena online dostupnost<br />

cjelokupnom važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Naime,<br />

Hidra putem svojih web stranica jedina nudi mogućnost pregleda još<br />

uvijek važećih propisa donesenih prije 1990. godine. Te je propise trebalo<br />

tražiti u starim svescima službenih listova bivše države, starima i<br />

do 60 godina (Službeni list FNRJ, Službeni list SFRJ, Narodne novine<br />

SRH). Projektom digitalizacije ti su propisi, s izmjenama i dopunama,<br />

skenirani, pohranjeni u digitalnom arhivu Hidre u PDF formatu, a<br />

pristup im je omogućen kroz zapise E-kataloga.<br />

Prema trenutno važećem stanju zakonodavstva Republike Hrvatske,<br />

na snazi je još ukupno 407 propisa usvojenih u vrijeme nekadašnje<br />

SFRJ. Najstariji, još uvijek važeći propis bivše države, datira iz 1947.<br />

godine.<br />

Uz svaki propis, osim punog teksta, moguće je vidjeti:<br />

• podatak o stupanju na snagu<br />

• podatak o donositelju<br />

• podatak o pravnom temelju za donošenje određenog propisa<br />

• izravnu poveznicu na propis koji je na bilo koji način intervenirao<br />

u njegov sadržaj<br />

• podatke o prestanku važenja – propis koji je prestao važiti sadrži<br />

oznaku „NE VAŽI”, datum prestanka važenja i ujedno izravnu poveznicu<br />

na propis koji ga je svojim odredbama ukinuo<br />

Također je moguće vidjeti sve propise koji su kao podzakonski doneseni<br />

na osnovi nekog zakona.<br />

Brojni zahvati označivanja podataka u E-katalogu omogućuju dodatne<br />

načine za selektivno pretraživanje podataka. Na razini propisa<br />

Republike Hrvatske time je omogućen, uz pretraživanje svih propisa,<br />

pristup:<br />

• samo važećim<br />

• usklađenim propisima sa zakonodavstvom EU<br />

• samo važećim usklađenim propisima sa zakonodavstvom EU


Autorice<br />

Renata<br />

Pekorari<br />

i Tamara<br />

Horvat<br />

(sjedi)<br />

te pristup navedenim kategorijama po područjima djelatnosti tijela<br />

javne vlasti, odnosno poglavljima pregovora na razini onih koji su<br />

prošli proces usklađivanja sa zakonodavstvom EU.<br />

Ograničavanja pretraživanja po područjima djelatnosti tijela javne<br />

vlasti temelji se na klasifikacijskoj shemi od 27 klasa.<br />

Da bi se dodatno ograničilo pretraživanje, propise je moguće pretraživati<br />

po jednom ili više područja i/ili pregovaračkih poglavlja.<br />

Vezano uz proces usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske<br />

s pravnom stečevinom Europske unije, označeno je u koje poglavlje<br />

pregovora (35 tematskih poglavlja) pojedini propis pripada i sadrži<br />

poveznicu na pune tekstove (direktive, uredbe, Ugovor o osnivanju EZ<br />

i drugo) zakonodavstva Europske unije s kojima je usklađen.<br />

Svi propisi prolaze i sadržajnu obradu pomoću pojmovnika Eurovoc<br />

odnosno dodjeljuju im se deskriptori (predmetne odrednice), što<br />

dodatno olakšava pretraživanje.<br />

Primjer pretraživanja Zbirke pravnih propisa<br />

RH (slike 1-4):<br />

Slika 1: Kroz obrazac za pretraživanje korisnik podešava parametre<br />

pretraživanja. U primjeru je u ključnu riječ upisan pojam pristup<br />

informacijama, a pretraživanje je ograničeno na zakonodavstvo RH<br />

usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije.<br />

Slika 2: Na temelju zadanih parametara prikazuje se rezultat, 14<br />

propisa koji u sebi sadrže ključnu riječ pristup informacijama, a odnose<br />

se na zakonodavstvo RH usklađeno sa zakonodavstvom Europske<br />

unije. Rezultati se sastoje od podataka o naslovu, autoru nacrta, donositelju<br />

i broju NN u kojima je propis objavljen. Odabirom jednog<br />

od ponuđenih rezultata dobiva se pregled podataka o odabranom<br />

propisu.<br />

169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 3<br />

eGovernmenteHrvatska


eGovernmenteHrvatska<br />

Slika 3: Pregled podataka o odabranom propisu. Kroz poveznice<br />

je moguće pregledavati ostale propise vezane uz neki od pojmova iz<br />

prikazanih podataka.<br />

Odabir URL-a vodi na puni tekst propisa.<br />

Slika 4:<br />

Puni tekst propisa.<br />

Međunarodni ugovori<br />

Kroz E-katalog službene dokumentacije Republike Hrvatske dostupna<br />

je i zbirka cjelovitih tekstova, dvostranih i višestranih međunarodnih<br />

ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.<br />

Posebno je važno naglasiti da zbirka sadrži i one tekstove međunarodnih<br />

ugovora koji su objavljeni u službenim glasilima država<br />

prednica, a koji važe i primjenjuju se kao službeni tekstovi do objave<br />

službenih tekstova tih ugovora na hrvatskom jeziku u Narodnim<br />

novinama – Međunarodni ugovori. Radi se o onim međunarodnim<br />

ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija<br />

o sukcesiji odnosno pristupa (akcesije). Ugovori koji su obvezujući za<br />

RH temeljem odluke o sukcesiji/akcesiji, a objavljeni su u službenim<br />

4 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />

Kako, gdje i kada do informacije?<br />

1. Pretraživanjem Hidrinih web stranica, svaki dan od 0-24.<br />

URL: www.hidra.hr.<br />

2. Pregledavanjem službenih izdanja iz zbirki<br />

u Hidrinom prostoru.<br />

Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c.<br />

3. Postavljanjem upita, Odsjek za pružanje<br />

korisničkih usluga.<br />

Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c, p.p. 327<br />

Telefon: (01) 4855 827<br />

Telefaks: (01) 4855 655<br />

E-mail: ured@hidra.hr<br />

radnim danom od 9.00 do 16.00 sati.<br />

4. Pregledavanjem Hidrinih publikacija dostupnih u papir<br />

nom obliku u Hidri, tijelima javne vlasti te županijskim<br />

knjižnicama i u PDF formatu na Hidrinim web stranicama.<br />

glasilima država prednica, prikazani su u tekstu onako kako su objavljeni<br />

u tim glasilima do njihove objave u Narodnim novinama. Takvih<br />

je u ovom trenutku 367.<br />

Digitalizacijom takvih ugovora omogućilo se da zainteresirani korisnici<br />

ne moraju tražiti stare sveske službenih listova nego sve potrebne<br />

podatke o ugovorima kao i puni tekst ugovora mogu dobiti putem<br />

Hidrinog obrasca za pretraživanje kroz E-katalog službene dokumentacije<br />

Republike Hrvatske.<br />

Uz svaki ugovor, osim punog teksta, moguće je vidjeti:<br />

• podatak o mjestu i datumu potpisa ugovora<br />

• datum ratifikacije<br />

• objavu o stupanju na snagu<br />

• oznaku važenja, pa tako oni ugovori koji su prestali važiti sadrže<br />

izravnu poveznicu na cjelovite tekstove onih ugovora koji su ih svojim<br />

odredbama stavili van snage<br />

• osim izravne poveznice na sve izmjene i dopune, svi ugovori sadrže<br />

i poveznicu na one tekstove (protokoli, memorandumi i slično)<br />

kojima su oni temelj za donošenje a donose se radi njihove lakše i<br />

potpunije provedbe i primjene.<br />

Pretraživanje međunarodnih ugovora moguće je ograničiti na:<br />

• važeće ugovore<br />

• dvostrane ugovore<br />

• višestrane ugovore<br />

U tijeku je postupak formalne klasifikacije po vrsti dokumenta te<br />

sadržajna obrada pomoću Pojmovnika Eurovoc koji će dodatno opisati<br />

svaki ugovor i omogućiti dodatne načine za selektivno pretraživanje<br />

podataka.<br />

Primjer pretraživanja Zbirke međunarodnih ugovora (slike 1-6):<br />

Slika 1: Kroz obrazac za pretraživanje korisnik podešava parametre<br />

pretraživanja. U primjeru je u ključnu riječ upisan pojam Norveška, a<br />

pretraživanje je ograničeno na važeći ugovori.


Slika 2: Na temelju zadanih parametara prikazuje se rezultat: 6<br />

ugovora koji uređuju odnose između Norveške i Hrvatske i još su na<br />

snazi. Odabirom jednog od ponuđenih rezultata dobiva se pregled<br />

podataka o odabranom ugovoru.<br />

Slika 3: Pregled podataka o odabranom ugovoru. Kroz poveznice<br />

moguće je pregledavati ostale ugovore vezane uz neki od pojmova iz<br />

prikazanih podataka.<br />

Odabir URL-a vodi na puni tekst ugovora.<br />

Slika 4: Puni tekst ugovora<br />

Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene<br />

informacije ili dokumenta? Pitajte HIDRU<br />

Slika 5: Pregled podataka o odabranom ugovoru. Kroz poveznice<br />

moguće je pregledavati ostale ugovore vezane uz neki od pojmova iz<br />

prikazanih podataka. Odabir URL-a vodi na puni tekst ugovora.<br />

Slika 6: Puni tekst ugovora<br />

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili trebate pomoć u pretraživanju<br />

i pronalaženju gore obrađenih podataka i dokumenata kao i druga<br />

pitanja ili informacijske potrebe vezane uz službenu dokumentaciju,<br />

slobodno se javite. Hidrini djelatnici odgovorit će na svaki Vaš upit.<br />

Prikaz Hidrinih web stranica i podataka koje one nude te načina i<br />

mogućnosti njihova pretraživanja nastavlja se u sljedećim brojevima<br />

Infotrenda.<br />

Napisale: Tamara Horvat i Renata Pekorari,<br />

Hidra, Zagreb, ožujak 2009.<br />

169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 5<br />

eGovernmenteHrvatska


eGovernmenteHrvatska<br />

Kreativno kretanje misli<br />

Omega u<br />

Bolonjskom procesu<br />

U ovom broju možete pročitati nastavak<br />

razgovora sa prof.dr.sc. Jadrankom Lasić-<br />

Lazić i doc.dr.sc. Hrvojem Stančićem o Omegi,<br />

softverskom rješenju namijenjenom održavanju<br />

fakultetskih kolegija i dijeljenju nastavnih<br />

materijala putem Interneta započet u prošlom<br />

broju Infotrenda<br />

(Infotrend 168, prilog eGovernment, stranica 5)<br />

Omega u Bolonjskom<br />

procesu<br />

Omega olakšava posao – i zbog distribucije<br />

i dostupnosti materijala, ali i zbog svih<br />

dosad nabrojanih mogućnosti. U sustavu<br />

je pohranjena velika digitalizirana zbirka<br />

nastavnih materijala prilagođenih za slijepe<br />

i slabovidne, koja nije dio samog sustava<br />

Omega, ali i takvi materijali mogu biti<br />

integrirani materijali vezani uz nastavu.<br />

„Teško je procijeniti koliko je Omega<br />

olakšala posao profesorima, jer je usporedo<br />

s implementacijom Omege počela i<br />

provedba Bolonjskog procesa. Bolonjski<br />

proces opteretio nas je više, ali Omega nas<br />

je zapravo rasterećivala i pojednostavljala<br />

stvari u tolikoj mjeri da se višak posla<br />

zapravo nije ni primijetio”, nastavlja Stančić.<br />

„S druge strane, pitanje je koliko nam<br />

tehnologija pomaže ili koliko nas veže.<br />

Studenti vremenom počinju očekivati da<br />

ćete rezultate provjera znanja ili odgovore<br />

na upite dati – odmah. Ali Omega nam je<br />

dala i neke neočekivane rezultate – studenti<br />

koji su sramežljivi ili povučeniji, koji<br />

se možda ne bi usudili pitati neke stvari<br />

javno na predavanjima ovako imaju mogućnost<br />

aktivno sudjelovati na nastavi.”<br />

MOODLE – Modular<br />

Object Oriented<br />

Developmental Learning<br />

Environment<br />

Promjena se vidi i u načinu pripreme<br />

studenta za predavanje. Dok je prošlih<br />

6 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />

godina student morao pažljivo slušati i<br />

bilježiti predavanje, sada je u mogućnosti,<br />

ako profesor objavi materijale o ko-<br />

Bolonjski proces naziv<br />

je za reformu visokog obrazovanja<br />

u Europi, kojoj je osnovni cilj<br />

promicanje mobilnosti studenata<br />

i profesora uspostavljanjem<br />

tzv. Europskog prostora visokog<br />

obrazovanja do 2010. godine.<br />

Naziv „Bolonjski proces” dolazi<br />

od Bolonjske deklaracije koju su<br />

19. lipnja 1999. potpisali ministri<br />

zaduženi za visoko obrazovanje<br />

iz 29 europskih država. Formalni<br />

naziv Bolonjske deklaracije je<br />

„Europski prostor visokog obrazovanja”.<br />

Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju<br />

potpisala na Rektorskoj<br />

konferenciji 2001. u Pragu i nakon<br />

toga Bolonjski proces postaje<br />

obavezan u Hrvatskoj.<br />

jima će se govoriti na nastavi, i aktivno<br />

sudjelovati bez bojazni da će ostati bez<br />

bilješki. „I studentima je draže ako znaju<br />

o čemu će se govoriti jer će se student<br />

moći za predavanje pripremiti. Bolonjski<br />

proces i traži da student aktivno sudjeluje<br />

na nastavi. Ali sve ovisi o nastavniku. Postavljanje<br />

materijala iziskuje veliki trud<br />

i angažman profesora. No, velika korist<br />

od takvih materijala je smanjivanje pogreški<br />

u bilješkama studenata koje su bile<br />

vrlo česte prijašnjih godina. Velika stvar<br />

je i audio i video snimanje predavanja.<br />

Studentu koji nije mogao prisustvovati<br />

predavanju, uz dodatne tekstualne materijale,<br />

snimka predavanja će biti od velike<br />

pomoći u hvatanju propuštenog gradiva”,<br />

dodala je prof. Lasić-Lazić.<br />

Povijest razvoja i<br />

implementacije sustava<br />

Svijest o potrebi uvođenja, razvoja i<br />

implementacije eLearning sustava, prilagođenog<br />

za pohranu i online korištenje


Svojstveno rješenje<br />

Omega (http://omega.ffzg.hr/) je rješenje svojstveno<br />

za Filozofski fakultet u Zagrebu, pri<br />

čemu i drugi fakulteti mogu koristiti MOODLE<br />

kao osnovu za njima potrebna rješenja. Kako se<br />

Omega pokazala vrlo dobrim sustavom, Odsjek<br />

za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta je<br />

na poziv Sveučilišta u Dubrovniku, u zajedničkoj<br />

suradnji, razvio i pomogao implementirati sličan<br />

sustav koji se u njihovoj inačici zove DUEL<br />

(Dubrovnik University E-Learning, http://duel.<br />

unidu.hr/ ), a u pregovorima je implementacija<br />

sustava na Sveučilištu u Sarajevu.<br />

sadržaja namijenjenog zadovoljavanju<br />

potreba Filozofskog fakulteta, potekla<br />

je od Odsjeka za informacijske znanosti.<br />

Godine 2001. se krenulo s prijavom<br />

znanstveno-istraživačkog projekta. Tijekom<br />

provedbe projekta Organizacija<br />

informacija i znanja u elektroničkoj<br />

obrazovnoj okolini (OIZEOO), voditeljice<br />

prof. Lasić-Lazić, a financiranog od<br />

strane Ministarstva znanosti, tehnologije<br />

i sporta RH, istražilo se više različitih sustava<br />

– open source i sustava s licencama.<br />

Projekt je trajao od 2002. od 2005. godine,<br />

a analizirani su bili sustavi WebCT,<br />

Blackboard (oba komercijalna rješenja),<br />

MOODLE i razni drugi. Nakon opsežne<br />

analize i testiranja, procjene mogućnosti<br />

i načina kako bi se s metodološke strane<br />

najbolje pristupilo organizaciji sadržaja,<br />

odlučilo se da je najbolje koristiti upravo<br />

MOODLE, buduću Omegu. Sam sustav<br />

se na Filozofskom fakultetu u testnoj fazi<br />

pojavio 2004. godine, te mu je sučelje lokalizirano.<br />

Trenutno na Filozofskom fakultetu postoji<br />

više od 400 online predmeta na sustavu<br />

Omega. Od toga, 93 predmeta ima<br />

studij Informacijskih znanosti, 36 kroatistika,<br />

33 sociologija, 31 povijest, 30 anglistika,<br />

a ostatak je u raznim omjerima<br />

podijeljen između 30-ak ostalih studija.<br />

U listopadu 2008. godine procijenjeno<br />

je da 3800 studenata i preko 200 profesora<br />

i predavača koriste sustav. Prema tim<br />

brojkama, Filozofski fakultet je vodeći fakultet<br />

u Hrvatskoj u korištenju eLearning<br />

sustava.<br />

Korištenje sustava Omega od strane<br />

profesora nije nužno. Odsjek za informacijske<br />

znanosti, kao odsjek koji je i započeo<br />

s razvojem i implementacijom sustava,<br />

logično da je predvodnik u korištenju,<br />

s 93 predmeta. U budućnosti, zamišljeno<br />

je da Omega bude repozitorij nastavnih<br />

materijala koje bi mogli svi koristiti i razmjenjivati.<br />

Nastavak na 8. stranici<br />

O Odsjeku za informacijske znanosti<br />

Studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvodi se<br />

na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini (3+2+3). Jedan od<br />

smjerova koji se mogu upisati na diplomskoj razini jest i smjer arhivistike. On<br />

je moderniziran i obuhvaća suvremene tehnologije koji se tiču digitalizacije,<br />

document i records managementa, te digitalnih arhiva. Takvi sustavi važni su za<br />

arhivistiku suvremenog doba gdje je imperativ dugoročno očuvanje (autentičnih)<br />

elektroničkih zapisa.<br />

Studij Odsjeka za informacijske znanosti obuhvaća smjerove arhivistike, bibliotekarstva,<br />

informatike (nastavnička i istraživačka), informatologije te muzeologije<br />

i upravljanja baštinom. Istražuju se i kroz nastavu pokrivaju problemi<br />

vezani uz, primjerice, web-programiranje, računalno prevođenje i računalnu<br />

analiza jezika, leksikografiju, leksikologiju, organizaciju znanja, identitet i baštinu<br />

u e-okruženju, digitalne repozitorije te sve ostalo što pripada polju informacijskih<br />

znanosti.<br />

Na Odsjeku se, uz predavanja na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom<br />

studiju, organiziraju i radionice iz svih spomenutih područja, vezane<br />

uz cjeloživotno obrazovanje. Također, vezano uz to obrazovanje, u planu<br />

je pokretanje jednogodišnjih stručnih usavršavanja. Jedno od njih je i ono postignuto<br />

nakon izravnog dogovora s HRT-om za stručno usavršavanje njihovih<br />

djelatnika u području arhivistike za potrebe arhiva i pismohrana.<br />

Odsjek trenutačno vodi dva istraživačka programa u kojima djeluje 11 projekata<br />

iz polja informacijskih znanosti. Podrobnije informacije o djelatnostima možete<br />

dobiti na internetskoj stranici Odsjeka – http://www.ffzg.hr/infoz.<br />

Odsjek surađuje s raznim tvrtkama: Microsoftom, tvrtkom Atril, vezano uz<br />

strojno prevođenje, Centrom za strateška upravljanja (CSU), GIS forumom u<br />

vezi organiziranja kolegija „Digitalizacija 3D objekata i prostora”, a u tijeku je<br />

suradnja s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode RH – zajednička prijava<br />

za IPA projekt Preparations for eCTD and Implementation of Digital Archival<br />

Information System (predpristupna sredstva EU).<br />

GIS mikrogeografija – 3D digitalizacija<br />

Digitalizacija 3D objekata kulturne baštine koji se digitaliziraju mikronskom<br />

točnošću, izrađujući njihove 3D modele, provodi se u svrhu kasnije obrade<br />

i izrade zaštitnih kopija – onih u elektroničkom obliku i onih izrađenih 3D<br />

printerima. Predmet „Digitalizacija 3D objekata i prostora” (nositelj doc. dr.<br />

sc. Hrvoje Stančić) obuhvaća i pojmove poput GIS mikrogeografije koja omogućuje<br />

potpuno novi pristup izradi, pohrani i trajnom čuvanju (elektroničkih)<br />

zaštitnih kopija izvornih svezaka.<br />

3D digitalizacija se obično smiješta u područja arhivistike, bibliotekarstva i<br />

muzeologije, a konkretan primjer je projekt restauracije glava s glavnog portala<br />

Šibenske katedrale.<br />

Glava skinuta sa Šibenske katedrale restaurira se i digitalizira – skenira se 3D<br />

skenerom, izrađuje se računalni 3D model koji se kasnije štampa na 3D štampaču<br />

u kamenu te se dobiva vrlo vjerna 3D replika koja se vraća na mjesto izvornog<br />

modela. Original se pohranjuje u muzej, čime se dodatno štiti povijesna<br />

kulturna baština.<br />

169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 7<br />

eGovernmenteHrvatska


eGovernmenteHrvatska<br />

Pohrana –<br />

problemi<br />

i formati<br />

Postoji cijeli niz različitih<br />

preporučenih<br />

formata vezanih uz<br />

arhiviranje. Projekt<br />

Ministarstava kulture<br />

„Hrvatska kulturna<br />

baština” imao<br />

je zadatak proizvesti<br />

preporuke vezane uz<br />

sam proces digitalizacije.<br />

Jedna od radnih<br />

skupina razmatrala<br />

je i formate zapisa i<br />

donijela preporuke koji se formati<br />

preporučuju za koju vrstu<br />

gradiva – koji su standardni, koji<br />

arhivski, je li riječ o 3D modelima<br />

ili običnim dokumentima.<br />

Na primjer, za slike arhivske<br />

kvalitete se preporuča nekomprimirani<br />

TIFF; za dokumente<br />

PDF/A-1a (ako je na dokumentu<br />

napravljen OCR, koristi se<br />

Nastavak sa 7. stranice<br />

Živi organizam – pogled u<br />

budućnost<br />

Do kada se namjerava razvijati Omega,<br />

imate li plan zamijeniti ga nekim<br />

drugim, „boljim” programom?<br />

„Kako će završiti? I hoće li završiti?<br />

Svaki sustav za učenje je živi organizam<br />

i uvijek se usklađuje prema onima koje<br />

poučavate i prema metodama koje koristite.<br />

Neprestano se razvijaju novi metodički<br />

pristupi, nove tehnologije s kojima mo-<br />

8 infoTrend eGOVERNMENT 168/02/2009<br />

Studenti – više od 3.800<br />

On-line kolegiji – više od 400<br />

Profesori – više od 200<br />

Sadržaj – više od 60 Gb<br />

bilo koji kompatibilni tekstualni<br />

format kodiran prema UTF-8 ili<br />

XML TEI standardima).<br />

Svi standardni formati koji se<br />

koriste u svijetu preuzeti su i za<br />

Hrvatsku. Nastojimo se držati<br />

svjetskih praksi zbog jednostavnijeg<br />

osiguranja da sadržaj koji je u<br />

tom formatu zapisan bude dugoročnije<br />

čitljiv.<br />

žete napraviti one stvari koje prije niste<br />

mogli. Sustav se razvija iz verzije u verziju<br />

i doista napreduje. Sustav je implementiran,<br />

dobro radi i stalno se koristi. Ali se i<br />

neprestano i neprimjetno proširuje”, rekla<br />

je prof. Lasić-Lazić. „Ali, prije svega, mi<br />

smo odsjek koji te stvari isprobava. Mi<br />

nismo samo korisnici, nego i oni koji razvijaju.<br />

Uvijek postoji mogućnost da će se<br />

u budućnosti ući i u neke druge projekte.<br />

Nama je to, za razliku od drugih korisnika,<br />

i nekakav dio znanstvenog<br />

interesa: vidjeti kako rade<br />

druge stvari.”<br />

Velike koristi Omege vide<br />

se tijekom godina korištenja –<br />

gradivo se iz godine u godinu<br />

proširuje i nadopunjuje. Neki<br />

profesori su materijale proširili<br />

do te mjere da student sve<br />

što treba za polaganje ispita<br />

može pronaći na Omegi. A<br />

dostupnost materijala u elektroničkom<br />

obliku je i ekološki<br />

prihvatljivo – smanjuje se potreba<br />

za potrošnjom papira.<br />

„Početna ideja, a vjerojatno<br />

i smjernica razvoja sustava je<br />

organizacija repozitorija nastavnih<br />

materijala.” razgovarao:<br />

Krešimir Višnar<br />

Vijesti<br />

Stick2CARNet<br />

Povoljniji mobilni<br />

internet<br />

Usluga Stick2CARNet temelji se<br />

na cijenama mobilnog interneta<br />

T-Mobilea, ali uz 50% povoljniju<br />

mjesečnu naknadu za iste pakete<br />

prijenosa podataka<br />

Hrvatska akademska i istraživačka<br />

mreža (CARNet) i tvrtka T-Mobile od 4.<br />

ožujka 2009. godine pokreću novu uslugu<br />

pristupa mobilnom Internetu za sve<br />

članove akademske zajednice, kao i za<br />

sve segmente sustava osnovnog i srednjeg<br />

školstva.<br />

Usluga komercijalnog naziva Stick-<br />

2CARNet nudi mogućnost bežičnog<br />

spajanja na CARNet mrežu korištenjem<br />

HSDPA, UMTS, EDGE i GPRS tehnologije<br />

tvrtke T-Mobile Hrvatska, a dostupna je<br />

na cijelom području Republike Hrvatske.<br />

Usluga Stick2CARNet temelji se na cijenama<br />

mobilnog interneta T-Mobilea, ali<br />

uz 50% povoljniju mjesečnu naknadu za<br />

iste pakete prijenosa podataka. Primjerice,<br />

500 MB mjesečnog prometa će koštati<br />

50 kn. Mjesečni promet od 1 GB koštat će<br />

100, a 3 GB je dostupno uz naknadu od<br />

150 kn. Osim toga, svaki korisnik koji<br />

potpiše ugovor na 24 mjeseca, u promotivnom<br />

razdoblju do 16. svibnja, moći će<br />

iskoristiti poklon-bon u vrijednosti od<br />

500 kn za kupnju prijenosnog računala.<br />

Pulsova anketa pokazala je da gotovo 90%<br />

studenata koristi internet svakodnevno, a<br />

da su nedostatak laptopa i visoke cijene<br />

usluga neki od važnijih razloga za nekorištenje<br />

mobilnog interneta.Za ostvarivanje<br />

veze koristi se autentikacijska i autorizacijska<br />

infrastruktura sustava znanosti,<br />

osnovnog i srednjeg školstva i visokog<br />

obrazovanja AAI@EduHr.<br />

Što je AAI@EduHr?<br />

AAI@EduHr je autentikacijska i autorizacijska<br />

infrastruktura sustava znanosti<br />

i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.<br />

Sustav je tehnički ostvaren uporabom<br />

distribuiranih LDAP imenika. Svaka ustanova<br />

iz sustava MZOŠ, koja je uključena<br />

u sustav AAI@EduHr, ima vlastiti LDAP<br />

imenik u kojemu su pohranjeni elektronički<br />

identiteti korisnika iz te ustanove.<br />

AAI@EduHr je u punom pogonu od 1.<br />

ožujka 2006. godine.<br />

(o autentikacijskoj i autorizacijskoj<br />

strukturi možete pročitati na internetskoj<br />

stranici www.aaiedu.hr)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!