Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ICT</strong><br />
Informatička tehnologija u poslovanju<br />
Hrvatsko<br />
tržište<br />
2008/2009<br />
<strong>ICT</strong> u medicini<br />
i zdravstvu:<br />
Traže se<br />
specijalisti<br />
Turizam i Internet<br />
u doba krize<br />
ISSN 1330-0393<br />
Broj 169<br />
3/2009<br />
CIJENA:<br />
32 kn<br />
4,5 €<br />
8,5 KM<br />
Denis<br />
Jašarević<br />
Direktor<br />
Infinitas Grupa<br />
PRILOG<br />
e Government<br />
Dostupnost<br />
službenim<br />
informacijama<br />
i dokumentaciji
Naslovna<br />
stranica<br />
Denis<br />
Jašarević<br />
Direktor<br />
Infinitas Grupa<br />
Snimio:<br />
Dražen<br />
Lapić<br />
INFOTREND<br />
Prvi hrvatski časopis za<br />
informatiku u poslovanju<br />
Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne<br />
publikacije, grafičke i prigodne usluge<br />
Rockfellerova 47, 10 000 Zagreb<br />
Tel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215<br />
e-pošta: redakcije@trend.hr<br />
Direktor: Ružica Burger<br />
Tel. 01/23 44 666<br />
Zamjenica direktora:<br />
Suzana Hostnjak<br />
e-pošta: admin@trend.hr<br />
Glavni i odgovorni urednik:<br />
Branko Kosec<br />
e-pošta: bkosec@trend.hr<br />
Urednik web izdanja:<br />
Krešimir Višnar<br />
e-pošta: kresimir@trend.hr<br />
Urednik: Saša Kosec<br />
Stručni urednici:<br />
Marijan Prević<br />
Tomislav Žganec<br />
e-pošta: redakcije@trend.hr<br />
Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović<br />
Jezična obrada: Goran Ćaćić<br />
Marketing:<br />
Nataša Bolješić<br />
Ivan Knežević<br />
e-pošta: marketing@trend.hr<br />
Odjel pretplate:<br />
Tel. 01/23 44 666<br />
Faks 01/24 42 215<br />
e-pošta: pretplata@trend.hr<br />
Pretplata (poštarina uključena):<br />
HRVATSKA: 12 brojeva 320 kn<br />
INOZEMSTVO: 12 brojeva 70 ¤<br />
Žiro-račun:<br />
HAAB 2500009-1101212728<br />
Grafičko oblikovanje i prepres:<br />
P<strong>ICT</strong>ORIS d.o.o., Zagreb<br />
www.pictoris.hr<br />
Tisak: AKD<br />
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i<br />
stručno, no izdavač ne može odgovarati za<br />
posljedice njihove primjene.<br />
Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju<br />
se nužno sa stajalištem redakcije.<br />
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa<br />
zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost,<br />
a za možebitnu suradnju potreban je<br />
prethodni pismeni ili telefonski dogovor.<br />
Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije<br />
izričito unaprijed dogovoreno.<br />
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno<br />
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično<br />
bez pismenog odobrenja izdavača.<br />
info<br />
Uvodnik<br />
Lijek zvan<br />
Internet<br />
Pripremajući teme za ovaj i planirajući slijedeće brojeve<br />
InfoTrenda, ne možemo se oteti dojmu da su dvije, u ovom<br />
trenutku najpopularnije riječi u nas, Kriza i Internet.<br />
www.trend.hr<br />
Materijale za obje teme koje u ovom broju obrađujemo – <strong>ICT</strong> u<br />
medicini i zdravstvu i <strong>ICT</strong> u turizmu, pripremali su iskusni istručnjaci.<br />
I kroz obje se provlači ista misao vodilja – informatička tehnologija je ta<br />
koja upravo u teškim vremenima može pokazati svoju punu vrijednost,<br />
pomažući u izlasku iz krize optimizacijom proizvodnih i poslovnih<br />
procesa.<br />
Nemojte propustiti na 30. strani:<br />
Medicinska je struka jedna od onih koje su brzo i sveobuhvatno<br />
prihvatile prednosti informatičke tehnologije i elektroničkog<br />
priopćavanja, prednosti Interneta, dostupnost informacijama<br />
umrežavanjem, pa sve do raznih tehnologija kojima se u medicini i<br />
zdravstvu omogućuje napredak... Medicinska informatika danas ima<br />
posebno važnu ulogu u oblikovanju sustava zdravstvenih informacija<br />
u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkih informacijskih sustava koji<br />
bez postojanja računalne tehnologije ne bi ni postojali.<br />
Poruka na 42. stranici:<br />
Odnos turizma i informacijsko-komunikacijskih tehnologija oduvijek<br />
se smatra obostrano poticajnim i inovativanim. Kao i prije 50-60<br />
godina, kada je započeo razvoj globalnih distribucijskih sustava (GDS),<br />
tako i danas mnoge tehnologije svoju prvu implementaciju dožive<br />
u turizmu. Jednako tako, potrebe i zahtjevi koje dolaze iz turističke<br />
industrije potiču iznalaženje novih <strong>ICT</strong> rješenja... nameće se neminovan<br />
zaključak - svi sudionici u turizmu trebat će svoje poslovne strategije<br />
preispitati, polazeći od rastućih trendova u online prodaji i korištenju<br />
mobilnih tehnologija. Tim prije što je mobilna industrija u ovom<br />
trenutku otpornija na krizu u odnosu na druge.<br />
Odgovori za budućnost:<br />
Prava vrijednost ovogodišnjeg sajma CeBIT nije bila u broju paviljona<br />
i izložaka već u porukama vrhunskih stručnjaka u kojima ukazuju na<br />
mogućnosti koje tehnologija nudi za rješavanje ključnih gospodarskih i<br />
društvenih potreba.<br />
Pročitajte na 12. stranici naš izvještaj sa sajma CeBIT, možda u<br />
njemu nađete odgovore koji su vam potrebni za planiranje budućeg<br />
poslovanja.<br />
169/03/2009 infoTrend 3
carpio-ERP<br />
Carpio web Akademija<br />
carpio.dyndns.biz<br />
4 infoTrend 166/12/2008<br />
Kao preduvjet uspješnog poslovanja, imperativ je<br />
zauzdavanje internih troškova.<br />
To je moguće<br />
ali samo<br />
uz informatičku koordinaciju<br />
i povezivanje svih odjela tvrtke<br />
najkompletniji programski sustav<br />
za graditeljstvo<br />
isplativost i brz povrat uloženog<br />
već od 215 EUR po aplikaciji*<br />
Carpio d.o.o.<br />
CMP Savica Šanci 129<br />
10000 Zagreb<br />
tel.01/2371-621<br />
www.carpio.hr<br />
*Neke aplikacije su funkcionalno vezane i ne mogu se kupiti zasebno. Navedena cijena vrijedi za non-sql verziju minimum 5 radnih mjesta
U ovom broju<br />
12 Poruke sajma CeBIT 2009<br />
Tehnologijom protiv<br />
gospodarske krize<br />
Od tehnološke izložbe nastoji se napraviti i značajan<br />
političko-poslovni forum. Kako bi se naglasila važnost<br />
i utjecaj <strong>ICT</strong> industrije na nacionalna gospodarstva,<br />
održan je niz skupova političara i gospodarstvenika EU<br />
i ostalih zemalja, „Cebit Global Conference”. Tako je<br />
Chris O’Connor, potpredsjednik razvoja IBM-a kao glavne<br />
inovacijske trendove u 2009. naveo: Virtualizaciju,<br />
Cloud Computing, Energetsku učinkovitost, Sigurnost,<br />
Upravljanje imformacijama, Governance & Risk Management,<br />
Asset Integration & Convergence...<br />
6 WinDays2009<br />
Izaberi budućnost<br />
10 Istraživanje<br />
CLOUD prognoza<br />
16 Strana tržišta<br />
<strong>ICT</strong> novosti BiH<br />
18 Strana tržišta<br />
<strong>ICT</strong> novosti Srbija<br />
20 Osvrt<br />
Mudrošću<br />
protiv recesije<br />
24 Profil<br />
tvrtke<br />
Infinitas<br />
Grupa<br />
TEMA: <strong>ICT</strong><br />
u medicini i<br />
zdravstvu<br />
30 Ljudi i<br />
tehnologija<br />
Potrebni su specijalisti<br />
33 Ljekarništvo i<br />
informatizacija<br />
Poštujemo<br />
specifičnosti<br />
25<br />
34 Zdravstvena<br />
informatika<br />
Informatika pomaže<br />
reformi<br />
35 Simpozij<br />
Hrvatsko društvo za<br />
medicinsku informatiku<br />
36 Jadran<br />
informatika<br />
FIPS potpuno rješenje<br />
39 Zravstvo i B4B<br />
Smisao integracije<br />
40 Funkcija 13<br />
Sve radimo sami<br />
TEMA: <strong>ICT</strong> u<br />
turizmu<br />
42 Vrijeme novih<br />
strategija<br />
Turizam u doba krize<br />
45 <strong>ICT</strong> u hotelima<br />
Tehnologija za sve<br />
48 Malo<br />
poduzetništvo<br />
Elektronička<br />
komunikacija<br />
50 Rješenje za<br />
agencije<br />
WEB nekretnine<br />
BiroTrend<br />
51 Istraživanje<br />
O gospodarskoj krizi<br />
52 Vaš odmor<br />
Malta<br />
www.trend.hr<br />
GOVERNMENT<br />
eHRVATSKA<br />
01 Pitajte HIDRU<br />
Kako najjednostavnije i<br />
najbrže doći do potrebne<br />
službene informacije ili<br />
dokumenta<br />
05 Omega u<br />
Bolonjskom<br />
procesu<br />
Omega je softversko rješenje<br />
za održavanje fakultetskih<br />
kolegija i dijeljenje nastavnih<br />
materijala putem Interneta<br />
08 eGovernment<br />
vijesti<br />
165/11/2008 infoTrend 5
Iako su WinDaysi<br />
započeli kao tehnološki<br />
događaj, upoznavanje s<br />
konkretnim vrijednostima<br />
informacijskih tehnologija<br />
bila je osnovna tematska<br />
odrednica konferencije<br />
od njenog početka. Stalna<br />
promidžba tehnologije<br />
i njene primjenjivosti u<br />
svakodnevnom životu<br />
i poslovanju učinila je<br />
WinDayse najvećom<br />
poslovno-tehnološkom<br />
konferencijom u Hrvatskoj<br />
6 infoTrend 169/03/2009<br />
Microsoft ove godine uvodi novi koncept konferencije<br />
Stoga se, osim<br />
samih tehnologija,<br />
na Win-<br />
Daysima uvijek nastoji<br />
zorno pokazati konkretna<br />
korist informacijskih i<br />
komunikacijskih sustava.<br />
Jedna od iznimnih vrijednosti<br />
WinDaysa je također<br />
i okupljanje ključnih<br />
donositelja odluka iz<br />
privatnog, javnog i akademskog<br />
sektora te državne<br />
uprave koji aktivno<br />
sudjeluju na forumima i<br />
okruglim stolovima tijekom<br />
konferencije.<br />
To je prilika da ugledni<br />
stručnjaci iz raznih sektora rasprave o aktualnim<br />
temama kao što su npr. doprinos<br />
inovacije u stvaranju konkretnih vrijednosti<br />
tehnologija, utjecaj <strong>ICT</strong>-a na razvoj, stvaranje i<br />
korištenje poslovnih prilika na domaćem, europskom<br />
i svjetskom tržištu te utjecaj tehnologija<br />
na svakodnevni život.<br />
Rast Microsofta i razvoj WinDaysa pratio je<br />
i rast partnerske, ali i šire poslovne zajednice.<br />
Razvojem gospodarstva i IT je postao sve važnijim<br />
čimbenikom poslovanja, a WinDaysi su<br />
prerasli okvir tehnološke konferencije i usko<br />
stručnog događaja te postali središnje mjesto<br />
okupljanja stručnjaka, medija, državne administracije,<br />
gospodarstva i medija.<br />
Ova svojevrsna „evolucija” iz tehnološkog<br />
u jedan od poslovnih događaja najvećeg značaja<br />
na nacionalnoj razni, temeljna je vrijednost<br />
ove konferencije. Otvaranje mogućnosti<br />
za razmjenu znanja i iskustva, stvaranje novih<br />
kontakata i sklapanje poslova osnovni su čimbenici<br />
uspjeha koji i dalje traje. Prema svim<br />
pokazateljima, razmjena znanja kroz Win-<br />
Dayse uvelike je pridonijela razvoju IT tržišta,<br />
što ovoj konferenciji daje poseban značaj.<br />
Uvažavajući prijedloge sudionika, ukupnu<br />
gospodarsku situaciju i nove potrebe tržišta,<br />
Microsoft ove godine uvodi novi koncept konferencije.<br />
Neprekinuti razvoj jedan je od imperativa<br />
poslovanja Microsofta, pa je stoga novi<br />
koncept ovog događaja zamišljen kako bi svakom<br />
sudioniku osigurao još veću kvalitetu i<br />
dodanu vrijednost jer će konferencijama moći<br />
sudjelovati zajedno ili odvojeno – ovisno o poslovnim<br />
interesima. Novim konceptom konferencije<br />
sudionicima je omogućena dostupnost<br />
fokusiranim sadržajima te stvaranje mreže<br />
kontakata uz manji trošak novca i vremena.<br />
Također, na ovaj će se način sudionicima omogućiti<br />
dostupnost većoj količini zanimljivih i<br />
relevantnih sadržaja.<br />
WinDayse 2009 tako čine tri konferencije:<br />
Microsoft WinDays 9 Business, Microsoft<br />
WinDays 9 Technology te Microsoft WinDays<br />
9 virtualna konferencija. WinDays 9 Business<br />
i WinDays 9 Technology održat će se u tjednu<br />
od 20. do 23. travnja u Opatiji.<br />
Microsoft WinDays 9 Business konferencija<br />
namijenjena je užoj ciljanoj skupini sudionika<br />
WinDays konferencije, poslovnim ljudima koji<br />
kroz svoje funkcije mogu značajnije profitirati<br />
korištenjem tehnoloških rješenja, onima koji<br />
izravno ili posredno donose odluke o IT ulaganjima<br />
te onima koji su zaduženi za primjenu<br />
tehnologije u organizaciji. IT tehnologija, proizvodi,<br />
rješenja i usluge mogu napraviti značajna<br />
unapređenja baš u segmentu smanjivanja<br />
troškova i povećanja učinkovitosti poslovanja
i u privatnom i u državnom sektoru, a osiguravanje<br />
poslovne vitalnosti putem ulaganja<br />
u nova rješenja prioritet je svakog poslovnog<br />
subjekta.<br />
Kako točnije mjeriti povrat ulaganja marketinške<br />
kampanje, kako prepoznati kupce<br />
kojima možemo prodati više, kako donositi<br />
upućene strateške odluke, kako formalizirati<br />
postupak upravljanja inovacijama – neke su<br />
od tema o kojima će biti riječi na poslovnom<br />
dijelu Windaysa. S obzirom na gospodarsku situaciju<br />
u ovom kriznom razdoblju ekonomske<br />
nestabilnosti, teme u ovom dijelu konferencije<br />
bit će iznimno značajne, aktualne i relevantne.<br />
Microsoft WinDays 9 Technology konferencija<br />
namijenjena je visoko stručnoj i tehničkoj<br />
populaciji, ali i osobama zaduženima<br />
za nabavu novih proizvoda i tehnologija, kao i<br />
stručnjacima zaduženima za tehnološki razvoj<br />
i odabir platforme za poslovanje vlastitih tvrtki.<br />
U ovom dijelu konferencije sudionicima će<br />
se predstaviti tehnologija iza široke palete proizvoda<br />
i usluga, napredne mogućnosti programiranja<br />
kao i mogućnosti različitih Microsoftovih<br />
proizvoda.<br />
Poseban će naglasak biti stavljen na upravljanje<br />
životnim ciklusom aplikacija. Predavanja<br />
u sklopu tehnološkog dijela također će<br />
pružiti uvid u Microsoftovu platformu Azure<br />
i novu tehnologiju cloud-computing te donijeti<br />
različite tehničke poglede na sustave kao što su<br />
Windows Server 2008, Windows Vista i Windows<br />
Mobile. Svakako treba napomenuti i to<br />
da je jedna od tema ovog dijela konferencije i<br />
novi operacijski sustav Windows 7 koji je u žiži<br />
velikog zanimanja svjetske javnosti.<br />
WinDays 9 Virtual konferencija održavat će<br />
se virtualno – putem Interneta – i to prije, za<br />
vrijeme, i poslije ostalih dviju konferencija, te<br />
s dodatnim „virtualnim konferencijskim danom”<br />
24. travnja 2009.<br />
Uz tradicionalna stručna predavanja na konferenciji,<br />
sudionike očekuju i večernje zabave,<br />
sponzorski program, zabavni popratni sadržaji<br />
i druge aktivnosti u kojima će se u opuštenoj<br />
atmosferi moći izmjenjivati iskustva s kolegama,<br />
partnerima ili korisnicima.<br />
Uvođenjem novog koncepta WinDaysa, Microsoft<br />
iznova želi naglasiti važnost inovacije<br />
i onoga što donosi budućnost. Stoga je i moto<br />
ovogodišnje konferencije: Izaberi budućnost.<br />
Venesa Schütz, direktorica Microsofta Hrvatska,<br />
govori za čitatelje InfoTrenda:<br />
INFOTREND: WinDays se ove<br />
godine održava u neuobičajenim<br />
uvjetima, kada su Vaši korisnici i nacionalno<br />
i globalno, pod utjecajem nastupajuće<br />
gospodarske krize. Kakvu poruku konferencija<br />
namjerava poslati svojim korisnicima<br />
i javnosti općenito?<br />
Venesa Schütz: Moto i glavna poruka<br />
ovogodišnje konferencije jest – izaberi budućnost.<br />
Kroz svoje poslovne aktivnosti,<br />
ulaganje u inovaciju te ovogodišnji inovativni<br />
koncept Windaysa, za kojeg smatramo<br />
kako doista jest prilagođen neuobičajenim<br />
uvjetima u kojima se svi nalazimo, želimo<br />
prije svega naglasiti važnost osiguranja poslovne<br />
budućnosti. WinDaysi su prije devet<br />
godina započeli kao uglavnom tehnološka<br />
konferencija, no od samih početaka naša je<br />
želja bila da sudionicima konferencije prenesemo<br />
poruku o konkretnoj vrijednosti ulaganja<br />
u informacijske tehnologije. I tržište,<br />
kao i mi sami, u međuvremenu je odraslo,<br />
a WinDaysi su, nosećim temama važnosti<br />
tehnologija i njihove inovativnosti, izrasli u<br />
najveću poslovno-tehnološku konferenciju<br />
u Hrvatskoj, a i šire.<br />
Prezentacije vrijednosti računalne i komunikacijske<br />
tehnologije u stvaranju poslovnih<br />
prednosti, kako za tvrtke tako i<br />
pojedince, jedna su od temeljnih odrednica<br />
Windaysa.<br />
Konferencija će okupiti i ključne donositelje<br />
odluka iz privatnog, javnog i akademskog<br />
sektora te državne uprave. Oni će raspravljati<br />
o doprinosu inovacije u stvaranju<br />
konkretnih vrijednosti tehnologija, stvaranju<br />
i korištenju poslovnih prilika na domaćem,<br />
europskom i svjetskom tržištu, utjecaju<br />
<strong>ICT</strong>-a na razvoj i poticanje zapošljavanja u<br />
zemlji te o tome kako korištenje tehnologije<br />
utječe na svakodnevni život.<br />
Izaberi<br />
budućnost<br />
IT: Koliko je, u odnosu na prošlu godinu, promijenjen<br />
fokus konferencije? Koji su razlozi odabira<br />
i osnovne naznake tematskih cjelina?<br />
Schütz: Ove smo godine uveli novi koncept<br />
konferencije, uvažavajući prijedloge dosadašnjih<br />
sudionika. Nakon što je konferencija izrasla u<br />
vodeći tehnološki događaj u zemlji, pa i u regiji,<br />
bilo je očito kako je došlo vrijeme za uvođenje<br />
nekih koncepcijskih promjena, kako bismo bili<br />
još bolji. WinDayse 2009 tako čine tri konferen-<br />
cije – Microsoft WinDays 9 Business, Microsoft<br />
WinDays 9 Technology te Microsoft WinDays 9<br />
virtualna konferencija. WinDays 9 Business i<br />
WinDays 9 Technology održat će se u tjednu od<br />
20. do 23. travnja u Opatiji, dok će se WinDays 9<br />
Virtual konferencija održavati virtualno – putem<br />
interneta – i to prije, za vrijeme, i poslije ostalih<br />
dviju konferencija, te s dodatnim „virtualnim<br />
konferencijskim danom” 24. travnja..<br />
169/03/2009 infoTrend 7
Venesa Schütz, direktorica<br />
Microsofta Hrvatska<br />
Prošle smo godine željeli pokazati<br />
funkcionalnost spoja tehnologije<br />
i poslovanja. S obzirom na vrijeme<br />
u kojem se nalazi gospodarstvo, ove<br />
će godine to žarište biti obogaćeno<br />
jačim naglaskom na mogućnosti<br />
koje pruža <strong>ICT</strong> tehnologija kako bi<br />
se uspješno i učinkovito poslovalo i<br />
tijekom razdoblja krize.<br />
IT: Koncepcija WinDaysa čini<br />
se posebno prilagođena ovom gospodarskom<br />
trenutku. Je li terminska<br />
podjela tema, uz ostalo, usmjerena<br />
na uštedu vremena (i troškova) učesnika?<br />
Schütz: Novi koncept konferencije<br />
zamislili smo tako da svakom<br />
sudioniku osiguramo još veću kvalitetu<br />
i dodanu vrijednost. Smatramo<br />
da je to vrlo bitno u ovom trenutku<br />
nestabilnih gospodarskih prilika.<br />
Naime, na taj način sudionicima<br />
omogućujemo lakšu dostupnost fokusiranim<br />
sadržajima i ostvarivanje<br />
najkorisnijih kontakata sa skupinama<br />
koje dijele iste interese, a sve uz<br />
manji trošak novca i vremena.<br />
Također, na ovaj će se način sudionicima<br />
osigurati veća količina<br />
zanimljivih sadržaja te stvoriti bolje<br />
prilike kolegama i suradnicima iz<br />
poslovnog i tehnološkog svijeta za<br />
razmjenu znanja i iskustva.<br />
IT: Očekujete li, s obzirom na<br />
podjelu sadržaja, veću prisutnost poslovnih<br />
i eGovernment učesnika?<br />
Schütz: Vjerujem da novi koncept<br />
naše konferencije kao i izbor<br />
aktualnih sadržaja može otvoriti<br />
mogućnosti za veće i kvalitetnije sudjelovanje<br />
sudionika iz svih sektora.<br />
S obzirom na vrijeme gospodarskih<br />
izazova na svjetskoj ali i na lokalnoj<br />
razini, vjerujem da bi bilo korisno<br />
prenositi poslovne mogućnosti i<br />
prednosti koje pruža korištenje naprednih<br />
tehnologija što većem brou<br />
sudionika iz svih sektora. Važno je<br />
da se u ovakvom trenutku mogućeg<br />
smanjivanja ekonomskih aktivnosti<br />
ujedine napori države, nadležnih<br />
ustanova i poslovnog sektora kako<br />
bismo svi zajedno prebrodili krizu.<br />
Ovakva vremena traže zajedničku<br />
suradnju države, nadležnih ustanova<br />
i poslovnog sektora. Općenito<br />
gledano, na svim bi planovima<br />
trebalo poticati dodatna ulaganja<br />
u razvoj i proizvodnju novih proizvoda<br />
i usluga, kako klasičnih tako<br />
i onih koji se temelje na intelektualnom<br />
vlasništvu. Svi zajedno u tome,<br />
svojim mehanizmima i autoritetom,<br />
možemo i trebamo igrati značajnu<br />
ulogu.<br />
8 infoTrend 169/03/2009<br />
IT: Kako će se, po Vašem mišljenju,<br />
kriza odraziti na poslovanje<br />
Microsofta, u Hrvatskoj i globalno, u<br />
toku ove i iduće godine?<br />
Schütz: Ekonomska kriza je jedna<br />
od najčešćih tema o kojima se priča<br />
u poslovnoj zajednici. Nažalost<br />
ne znamo u kojem će ona smjeru<br />
krenuti i kako i kada će završiti na<br />
globalnoj razini. Kako je i Microsoft<br />
dio cjelokupne poslovne zajednice,<br />
moguće je očekivati<br />
određene<br />
posljedice krize<br />
i na lokalnom<br />
tržištu. Nadamo<br />
se da će se<br />
u nadolazećem<br />
razdoblju situacija<br />
stabilizirati,<br />
no, činjenica je<br />
kako će tvrtkama<br />
ubuduće<br />
trebati još bolje<br />
vještine, snalažljivost i učinkovitost<br />
za uspješno poslovanje na sve konkurentnijem<br />
i očito sve nestabilnijem<br />
svjetskom tržištu. Stoga ćemo<br />
se mi kao tvrtka usredotočiti na one<br />
stvari koje možemo kontrolirati i<br />
kojima se možemo boriti protiv negativnih<br />
posljedica ove krize.<br />
Microsoft je kompanija koja svojim<br />
proizvodima i uslugama stvara<br />
novu vrijednost te svojim partnerima<br />
i klijentima pruža tehnološka<br />
rješenja koja im pomažu da posluju<br />
produktivnije i učinkovitije. Osiguravanje<br />
„poslovne vitalnosti” kroz<br />
ulaganja u nova rješenja prioritet je<br />
svakog poslovnog subjekta, posebno<br />
u vrijeme kri-<br />
Novim konceptom<br />
konferencije sudionicima<br />
omogućujemo<br />
lakšu dostupnost<br />
fokusiranim sadržajima<br />
i ostvarivanje<br />
najkorisnijih kontakata<br />
sa skupinama koje dijele<br />
iste interese<br />
ze. Stoga Microsoft,<br />
bez obzira<br />
na ekonomsku<br />
krizu, i dalje nastavlja<br />
s planiranim<br />
poslovnim<br />
aktivnostima<br />
i ulaganjima u<br />
brojna područja<br />
te nastoji pridonijeti<br />
ukupnoj<br />
poslovnoj vitalnosti<br />
industrije,<br />
prvenstveno putem novih inovacijskih<br />
centara, pružanjem podrške te<br />
promocijom izobrazbe i inovacija.<br />
Stoga očekujemo uspješan nastavak<br />
naših poslovnih planova i ispunjavanje<br />
naših dugoročnih prioriteta.<br />
A to prvenstveno znači da ćemo<br />
i dalje poticati inovaciju, osiguravati<br />
još bolju zaštitu intelektualnog<br />
vlasništva, osiguravati sve naše<br />
suvremene tehnologije i alate našim<br />
partnerima i korisnicima te da<br />
ćemo i dalje raditi na razvoju naše<br />
partnerske mreže.<br />
Kroz nastavak naših poslovnih<br />
aktivnosti i ulaganja želimo još<br />
dodatno ojačati naš vodeći položaj<br />
na domaćem tržištu. Vjerujem da<br />
ćemo biti uspješni kao i dosad.<br />
IT: Očekujete li da će <strong>ICT</strong> biti<br />
onaj osnovni čimbenik koji može<br />
gospodarstvu pomoći u izlasku iz<br />
krize?<br />
Schütz: <strong>ICT</strong> je upravo jedan od<br />
osnovnih čimbenika u toj pomoći.<br />
Baš zbog svojeg specifičnog položaja<br />
i uloge, informatička i telekomunikacijska<br />
industrija je u poziciji<br />
da kroz nastavak ulaganja i daljnji<br />
razvoj značajno doprinese prevladavanju<br />
trenutačne ekonomske<br />
nestabilnosti. <strong>ICT</strong> sektor ima mogućnost<br />
da znatno bolje od drugih<br />
industrija prebrodi krizno razdoblje<br />
i osigura nastavak rasta sebi i svojim<br />
korisnicima. Od <strong>ICT</strong> tehnologije se<br />
s punim pravom očekuje da ponudi<br />
odgovarajuća rješenja i odgovori na<br />
trenutačne i predstojeće izazove. U<br />
situaciji ekonomske krize imperativ<br />
smanjivanja troškova uz povećavanje<br />
učinkovitosti prevladavajući je<br />
kriterij uspješnosti pa i opstanka<br />
velikog broja poslovnih subjekata.<br />
A <strong>ICT</strong> sektor ima najbolji položaj<br />
da u okruženju gospodarske nesigurnosti<br />
pokaže kako upravo tehnologija,<br />
proizvodi, rješenja i usluge<br />
mogu napraviti značajna unapređenja<br />
upravo u segmentu smanjivanja<br />
troškova i povećanja produktivnosti.<br />
Potrebno je neprestano i ustrajno<br />
naglašavati prednosti upotrebe<br />
informatičkih alata i suvremenih<br />
tehnologija kako bi se ostvarile<br />
uštede i unaprijedili poslovni rezultati.<br />
Također, treba intenzivno raditi<br />
na promicanju stvarnih vrijednosti,<br />
koristi, prednosti korištenja i ušteda<br />
koje se mogu ostvariti na osnovi IT<br />
tehnologija i rješenja. Stoga i Microsoft,<br />
kao vodeća tehnološka tvrtka u<br />
<strong>ICT</strong> industriji, mora biti lider i u<br />
vremenima ekonomskih izazova te<br />
mora stalno pokazivati primjerom<br />
kako korištenjem <strong>ICT</strong> tehnologija<br />
i dalje pozitivno, uspješno i konkurentno<br />
poslovati, bez obzira na trenutačnu<br />
krizu. To je najbolji način i<br />
najbolja mjera koja se može napraviti<br />
da se čim prije izađe iz krize i<br />
odmah nastavi poslovati još većom<br />
snagom.
Putna kolekcija: Hommage<br />
www.maras.hr
Na konferenciji<br />
koju je King <strong>ICT</strong><br />
održao 18. ožujka<br />
pod nazivom<br />
„Dan otvorenih<br />
integracija”,<br />
a posvećenoj<br />
izazovima i<br />
potrebnim<br />
prilagodbama u IT<br />
sektoru vezanih uz<br />
recesijsku okolinu,<br />
Boris Žitnik,<br />
direktor tvrtke IDC<br />
Adriatics, iznio<br />
je svoje procjene<br />
i određenja<br />
hrvatskog IT tržišta<br />
za prošlu i ovu<br />
godinu<br />
10 infoTrend 169/03/2009<br />
Istraživanje<br />
Prvi puta, u posljednjih deset godina, hrvatsko IT tržište<br />
nije, u 2008. zabilježilo rast<br />
CLOUD prognoza<br />
Žitnik: Pozvani smo da<br />
damo kvantitativne okvire<br />
za ukupnu raspravu te smo<br />
iznijeli uvodne procjene vrijednosti<br />
i dinamike hrvatskog IT tržišta za<br />
2008. te naše viđenje 2009. godine<br />
i srednjoročne prognoze. Radi se o<br />
iznosima koji su izračunati na osnovi<br />
80-85 posto prikupljenih i obrađenih<br />
podataka. Naime, još nam sve tvrtke<br />
nisu pružile svoje podatke, vjerojatno<br />
čekajući da se upotpune financijski<br />
izvještaji za prošlu godinu. No, i takvi<br />
podaci su i te kako indikativni i<br />
neće se bitno razlikovati od konačnih<br />
podataka.<br />
IT: I što kažu brojke? Kakva je<br />
bila 2008?<br />
Žitnik: U 2008. godini vrijednost<br />
hrvatskog IT tržišta iskazana u kunama<br />
opala je za oko 1 posto. Jasno,<br />
kako se radi o preliminarnim podacima,<br />
i ova brojka se kod konačnog<br />
obračuna može neznatno promijeniti,<br />
no ostaje činjenica da tržište u prošloj<br />
godini nije raslo, što je po prvi puta<br />
slučaj još od 1998. godine u kojoj je<br />
uveden PDV.<br />
IT: Kako je to izgledalo po pojedinim<br />
segmentima ukupne IT potrošnje?<br />
Žitnik: Dok su IT usluge i softver<br />
zabilježile određeni rast, pad potražnje<br />
bio je najizraženiji kod hardvera;<br />
posebno je podbacila prodaja<br />
osobnih računala, i to u četvrtom<br />
kvartalu.<br />
IT: U 2009-oj pad je još veći...<br />
Žitnik: Da, i to polazeći od pretpostavki<br />
da će pad bruto društvenog<br />
proizvoda biti 2 posto te da će unutrašnja<br />
i vanjska likvidnost zemlje<br />
biti sačuvana, što su prilično optimistične<br />
projekcije; držimo da bi pad<br />
IT potrošnje u zemlji mogao iznositi<br />
oko 6 posto. No, dopustite mi da napomenem<br />
kako je izrada projekcija u<br />
ovom okolišu jako nezahvalna stvar.<br />
Projekcije kretanja gospodarstva mijenjaju<br />
se iz mjeseca u mjesec. Prisjetimo<br />
se: u vrijeme izbora baratalo se<br />
sa stopama rasta GDP-a od oko 5%;<br />
pri donošenju proračuna za 2009.<br />
službena osnovica za njegov izračun<br />
bila je stopa rasta od 2%; a danas,<br />
kod rebalansa proračuna, to je minus<br />
2 posto. I je li tu kraj? Stope rasta industrijske<br />
proizvodnje, maloprodaje,<br />
građevinarstva zabilježene u prvim<br />
mjesecima ove godine kao i prognoze<br />
turističke sezone ukazuju da bi situacija<br />
mogla biti kudikamo lošija. A i<br />
približavanje Europi je prolongirano.<br />
Jasno, sve će se to odraziti na daljnje<br />
kretanje IT potrošnje.<br />
IT: Upravo smo to htjeli pitati.<br />
Kako nakon prognoze iz IDC-ovog<br />
prošlogodišnjeg izvještaja – Croatia<br />
IT Market 2008-2012 Forecast and<br />
2007 Vendor Shares o rastu hrvatskog<br />
IT tržišta u 2009. od 14,2 posto – dolazi<br />
do tolikog pada?<br />
Žitnik: Kada smo radili tu prognozu<br />
polazili smo od jake konjunkture,<br />
dotoka stranih ulaganja,<br />
poduzimanju reformi u procesu<br />
približavanja EU, prilivu sredstava<br />
za financiranje IT projekata iz raznih<br />
EU fondova, precijenjene kune koja<br />
je poticala uvoz IT opreme... To ne<br />
znači da nismo bili svjesni dugoročne<br />
neodrživosti obrasca razvoja zemlje<br />
zasnovanog na većoj potrošnji<br />
od proizvodnje i trošenja razlike u<br />
neproduktivnoj konačnoj potrošnji,<br />
uvelike zasnovane na uvozu. Znali<br />
smo da gomilanje deficita bilance<br />
tekućih transakcija i povećanje vanjskog<br />
duga ne može ići unedogled.<br />
Dakle, znali smo da će do problema<br />
doći, samo nismo predviđali da će se<br />
to dogoditi u par sljedećih godina.<br />
No, došla je i vanjska kriza koja je<br />
zaoštrila uvjete financiranja i domaći<br />
problemi su se pokazali u punom<br />
svjetlu.<br />
IT: Kakva su svjetska kretanja?<br />
Žitnik: I procjene svjetske stope<br />
rasta društvenog proizvoda za ovu<br />
godinu mijenjaju se gotovo iz mjeseca<br />
u mjesec, a time i projekcije IT<br />
tržišta. Još u lipnju prošle godine<br />
baratalo se stopom rasta svjetske<br />
ekonomije od oko 2,7 posto. U listopadu<br />
to je opalo na oko 1,8 posto,<br />
u prosincu je bilo samo 0,5%, a danas<br />
Svjetska banka i Međunarodni<br />
monetarni fond govore o mogućem<br />
padu svjetske ekonomije – po prvi<br />
puta nakon Drugog svjetskog rata.<br />
Sukladno tome prilagođene su i<br />
prognoze rasta svjetskog IT tržišta<br />
od 5,9 posto (negdje u kolovozu) do<br />
samo 0,5 posto (u siječnju ove godi-
Rast 07/06<br />
Zemlja (US$M) u lokalnoj<br />
ne). Sva je prilika da će s prognozom je smanjiti troškove, dakle trošiti još veći značaj i ubrzavaju valuti naročito<br />
iz ožujka, koja se očekuje, IT tržište na neodgodivo i samo na ono što one makro procese koji su vezani uz<br />
zaći u negativnu zonu.<br />
će dati brzi povrat ulaganja. Šire smanjenje troškova. Dakle, konsoli-<br />
IT: Vratimo se domaćem tržištu.<br />
gledano, radi se o međudjelovanja dacija, virtualizacija, te outsourcing i<br />
Koje će tehnologije biti najviše pogo-<br />
makro trendova u informatici i kri- managed services koji, umjesto CAđene<br />
krizom?<br />
znog šoka. Makro trendovi uključuju PEX ulaganja, nude znatno podno-<br />
Žitnik: I svjetska i domaća kreta-<br />
duboku preobrazbu uloge i mjesta šljivije operativne troškove, područja<br />
nja ukazuju da su najviše pogođeni<br />
IT-a s ciljem povećanja učinkovito- koja proizlaze iz zakonske regulative<br />
novi IT projekti, razvoj novih aplisti<br />
IT-a, a odražavaju se u većoj pri- (compliance), što se posebno odnosi<br />
kacija, sve komponente hardvera te u<br />
mjeni gotovih integriranih rješenja; na pohranu podataka i sigurnost te<br />
nešto manjoj mjeri prodaja softvera i<br />
smanjenju troškova (konsolidacija, primjenu elektroničkog poslovanja<br />
IT usluga. Na domaćem tržištu svi će<br />
virtualizacija, primjena outsourcing ako doprinosi smanjuju troškova. To<br />
tržišni segmenti ove godine opasti, a<br />
modela pružanja IT usluga), i to on-<br />
su područja koja bi i u krizi trebala<br />
najviše hardver.<br />
site i putem clouda, odnosno interne-<br />
rasti, odnosno najmanje padati. Jata;<br />
sve većoj primjeni elektroničkog<br />
IT: Kako sve to objasniti?<br />
sno, u svemu tome snažan je pritisak<br />
poslovanja u svim dijelovima lanca<br />
Žitnik: Na djelu je racionalno vrijednosti poduzeća; mobilnosti i<br />
na cijene IT opreme i usluga, pa raste<br />
ponašanje kupaca, prilagođivanje konvergenciji IT-a i telekomunika-<br />
značaj mogućnosti financiranja na-<br />
dobu krize. Osnovni cilj korisnika cija. U krizi, pak, troškovi dobivaju<br />
bavki opreme i projekata.<br />
IT: Zbog toga ste i predvidjeli da<br />
će ove godine jedino outsourcing zabilježiti<br />
rast...<br />
Žitnik: Da, držimo da će to biti jedini<br />
segment IT usluga koji će porasti.<br />
Inače, drago nam je vidjeti da su<br />
neke IT tvrtke itekako svjesne ovih<br />
kretanja i tome se ubrzano prilagođivaju,<br />
o čemu svjedoči i ova Kingova<br />
konferencija.<br />
IT: Što je sa srednjoročnim projekcijama?<br />
Predvidjeli ste imploziju<br />
IT tržišta od oko 12 milijardi kuna do<br />
2012. godine.<br />
Žitnik: Da, to pokazuju brojke; razlika<br />
između prije projiciranih stopa<br />
rasta i sadašnjih ishodi spomenutim<br />
iznosom tj. koliko će se manje potrošiti<br />
na IT nego što se predviđalo ranije.<br />
Radi se o velikoj brojci, praktički o<br />
izgubljena dva godišnja tržišta; dakle,<br />
vremena neće biti nimalo laka ni za<br />
IT industriju. Međutim, molim Vas<br />
da uzmete u obzir da je svaka dugoročnija<br />
projekcija u današnjim okolnostima<br />
vrlo neizvjesna.<br />
IT: Vidi li se tomu kraj? Ima li<br />
svjetla na kraju tunela?<br />
Žitnik: Nažalost, svjetska kriza je<br />
temeljne naravi: radi se o preispitivanju<br />
dosadašnjeg ekonomskog obrasca,<br />
liberalnog kapitalizma i globalizacije,<br />
i jedino što je izvjesno je neizvjesnost.<br />
Zaista je teško bilo što reći.<br />
IT: I što onda preporučiti IT poduzećima?<br />
Žitnik: I u krizi će se živjeti i raditi.<br />
Treba se prilagoditi; tko to bolje<br />
učini, bolje će i proći. Jednostavno je<br />
reći da se treba usredotočiti na tehnologije<br />
koje će imati rast/najmanji<br />
pad te na vertikale i veličine poduzeća<br />
koje će najmanje pasti i koje su<br />
manje zasićene, te prilagoditi proizvode<br />
i cijene i ostale komponente<br />
marketinškog miksa – a, naravno,<br />
puno je teže to i ostvariti. U svakom<br />
slučaju, poduzeća će trebati znatno<br />
više market intelligencea da to prepoznaju,<br />
menadžerskih vještima da<br />
to ugrade u svoje poslovanje te će<br />
trebati znatno poraditi na edukaciji<br />
tržišta i pomoći kupcima u identificiranju<br />
područja ulaganja s najvećim<br />
TCO i ROI.<br />
IT: Na kraju, izgleda da će<br />
nam taj cloud (eng. oblak) – najnovi<br />
izraz u informatici koji označava outsourcing<br />
putem interneta – biti doista<br />
tmuran.<br />
Žitnik: Ne bih se u potpunosti složio.<br />
Bit će sasvim sigurno i onih koji<br />
će i kroz cloud vidjeti sunce.<br />
169/03/2009 infoTrend 11
Osvrt<br />
CeBIT 2009<br />
Najveći svjetski sajam informacijskih<br />
i komunikacijskih<br />
tehnologija ipak je<br />
uspio privući oko 400.000 posjetitelja.<br />
Ove godine bila je zamjetna<br />
orijentacija Cebit-a na što više pratećih<br />
događanja (izlaganja, seminara,<br />
kongresa, prezentacija, okruglih<br />
stolova, promocija, seminara i sl.).<br />
Kažu da ih je bilo više od 1.000.<br />
Najznačajnije ovogodišnje teme<br />
bile su: nova web orijentiranost -<br />
Cloud computing, ušteda energije<br />
(Green IT World), mobilnost (mobilna<br />
TV, mobilni telefoni nove 4.<br />
generacije, bežični pristup), VoIP,<br />
IPTV servisi, nove tehnologije<br />
za snimanje (Solid state diskovi),<br />
tehnologije za uštedu energije, IT<br />
sigurnost, navigacija, automatska<br />
identifikacija/RFID, a kod programske<br />
podrške SOA bazirana rješenja<br />
i SaaS(Softvare as a Service),<br />
outsourcing i na kraju bum razvoja<br />
aplikacija e-uprave i e-zdravstva.<br />
No usprkos smanjenju u posljednje<br />
dvije godine Cebit je i dalje ostao<br />
ogroman pa je organizirana i dobro<br />
prihvaćena vodička služba po tematskim<br />
cjelinama.<br />
Ovogodišnja zemlja partner Ce-<br />
BIT-a bila je Kalifornija. Na otvaranju<br />
Cebita njemačka kancelarka,<br />
Angela Merkel, zajedno s guvernerom<br />
Kalifornije, Arnoldom Schwarzeneggerom<br />
privukla je veliku medijsku<br />
pažnju.<br />
Od izložbe CeBIT nastoji se napraviti<br />
i značajni političko-poslovni<br />
forum. Kako bi se naglasila važnost<br />
i utjecaj <strong>ICT</strong> industrije na nacionalna<br />
gospodarstva održan niz skupova<br />
političara i gospodarstvenika<br />
EU i ostalih zemalja „Cebit Global<br />
12 infoTrend 169/03/2009<br />
Tehnologijom protiv gospodarske krize<br />
Svake godine početkom ožujka u Hannoveru<br />
otvara se najveći svjetski sajam<br />
informatičke i telekomunikacijske tehnologije<br />
- CeBIT 2009 sa <strong>ICT</strong> rješenjima za<br />
sve sektore od industrije, trgovinu, zdravstvo,<br />
školstvo, financijski i uslužni sektor, telekomunikacija<br />
te kućne i zabavne elektronike. Ove<br />
godine bio je jedan dan kraći a zbog trenutne<br />
svjetske krize imao je 26,5 % manje izlagača<br />
(4.300) u odnosu na prošlu godinu. Izlagači<br />
su bili iz 69 zemalja (10 % manje). Najavljeno<br />
je da će se sljedeći CeBIT održati od 2. do 6.<br />
ožujka 2010.g. i biti će još dan kraći<br />
Conference“. Glavni šefovi iz Microsofta,<br />
IBM-a, Intel-a SAP-a, Ericsson-a,<br />
Alcatel Lucenta, Kaspersky<br />
lab, ASUS, Skype, Linkedin, itd.<br />
prenjeli su korisnicima i medijima<br />
svoja razmišljanja o budućnosti <strong>ICT</strong><br />
biznisa. Posebna pažnja bila je posvećena<br />
budućnosti Interneta (Web<br />
2.0, 3.0) i digitalnom biznisu preko<br />
Interneta.<br />
Tako je Chris O’Connor (podpredsjednik<br />
razvoja IBM-a) održao<br />
je odličnu prezentaciju. Kao glavne<br />
inovacijske trendove u 2009. naveo<br />
je: Virtualizaciju, Cloud Computing,<br />
Energetsku efikasnost, Sigurnost,<br />
Information Management,<br />
Governance&Risk Management,<br />
Asset Integration&Convergence.<br />
Prezentirao je podatke o porastu<br />
složenosti i međusobne povezanosti<br />
„pametnih uređaja (u kamionima,<br />
medicini, bankarstvu) što zahtjeva<br />
„Smarter Service Management“.<br />
Ukazao je na prelazak sa statičkog<br />
na dinamički pristup globalnom<br />
poslovanju (što je nazvao kretanje<br />
prema „Smart planet“). Enorman je<br />
porast transakcija i prijenosa (predviđa<br />
da će 30 % svjetskog prostora<br />
zauzeti medicinske 4D slike) što<br />
traži razvoj potpuno novih tehnologija<br />
za prijenos, skladištenje, pretraživanje<br />
i upravljanje.<br />
Kevin Turner iz Microsofta naglasio<br />
je mogućnost da se kriza<br />
prevlada uz pomoć <strong>ICT</strong>-a. Jedna<br />
od udarnih tema bila je „Cloud<br />
computing“ te se predviđa da će se<br />
utrostručiti zadaci za usluge računalstva<br />
u oblaku do 2012. g.i i dosegnuti<br />
vrijednost od 42 milijardi<br />
USD. Model računalstva u oblaku<br />
osigurava jeftiniji način pristupa i<br />
uporabe informacijskih tehnologija,<br />
a očekuje da će njegovo uvođenje<br />
znatno utjecati na danas tako traženo<br />
smanjenje troškova. No jeftinija<br />
rješenja nisu dovoljna jer je važna i<br />
razina usluga i cjelovita ponudu rješenja<br />
što se rješava jakom mrežom<br />
partnera.<br />
Tema sigurnosti dobro je bila<br />
zastupljena na Cebitu. Bili su prisutni<br />
svi poznati i nepoznati ponuđači<br />
programa i rješenja. Eugene<br />
Kaspersky (osnivač Kaspreski lab)<br />
održao je odlično posjećeno predavanje<br />
„Preuzimanje odgovornosti<br />
za Internet“. Izložio i obrazložio je<br />
teze da e-Crime na Internetu je tako<br />
uspješan jer je vrlo isplativ, lak za<br />
obaviti uz mali rizik. Založio se da<br />
se to promijeni stvaranjem sigurnih<br />
operativnih sustava, pojačati zakonsku<br />
zaštitu, uvesti globalnu mrežnu<br />
sigurnost. Istaknuo je da OS nesmiju<br />
obavljati neautorizirane aplikacije,<br />
proizvođači moraju biti autorizirani<br />
kao i korisnici. Uvesti internet<br />
putovnice za pojedince, uvesti Internet<br />
Interpol, globalnu regulaciju,<br />
edukaciju korisnika, kažnjavanje (i<br />
uvesti i-zatvore!!!).<br />
Na ovogodišnjem CeBIT-u hrvatski<br />
se <strong>ICT</strong> sektor predstavio se<br />
šesti put (sa 10 hrvatskih tvrtki),<br />
u organizaciji Središnjeg državnog<br />
ureda za e-Hrvatsku, Agencije za<br />
promicanje izvoza i ulaganja te Hrvatske<br />
gospodarske komore. Pritom<br />
ovogodišnje predstavljanje donosi<br />
neke novosti. U suorganizaciju<br />
nastupa uključilo se i Ministarstvo<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva.<br />
Hrvatski IT sektor predstavili su<br />
hrvatski IT cluster (sastavljen od 7<br />
regionalnih klastera: GRIT - Rijeka,<br />
MIT - Međimurje, DISC - Split, IKS<br />
- Osijek, <strong>ICT</strong> klaster Varaždin, ITC<br />
- Istra, ZIC – Zadar sa ukupno 70<br />
informatičkih tvrtki).<br />
Na CeBIT-u predstavilo se ukupno<br />
deset trvtki - sedam iz Cro.<br />
<strong>ICT</strong> klastera: Gideon Multimedia iz<br />
Splita, Mono d.o.o. iz Osijeka, Abba<br />
d.o.o. iz Osijeka, Axiom d.o.o. iz<br />
Čakovca, S-soft iz Čakovca, Lama<br />
d.o.o. iz Splita te Multilink iz Rijeke<br />
te tvrtke Blancom, Elma Kurtalj<br />
d.o.o. i Initium Futuri d.o.o..<br />
Od većih objava, najveća (sa najviše<br />
novinara) bila je ona Intel-a.<br />
Intel je prezentirao svoju novu seriju<br />
snažnijih procesora na 32 nanometarskoj<br />
tehnologiji (Intel core<br />
i7) za koju se grade novi pogoni.<br />
Potrošnja energije im je ostala ista<br />
uz povećanja performansi od 40%<br />
što je bilo istaknuto kao velik doprinos<br />
ekonomičnosti rada i zaštiti<br />
okoliša.<br />
Intelov manager Craig Barrett<br />
najavio je kao važan smjer razvoja<br />
integraciju mobilnog intereneta<br />
i navigacije. Najavio je i 4. stupanj<br />
interneta ugrađen u razne sustave<br />
(Embeded Interfaces) u razne inteligentne<br />
strojeve (vetrenjače za optimalnu<br />
proizvodnju struje, veliki<br />
strojevi u poljoprivredi, šumarstvu,<br />
flote kamiona,..) da bi se postiglo
olje povezivanje, iskorištenje, produktivnost,<br />
optimizacija, upravljanje<br />
i lako održavanje i sl. Budući<br />
razvoj usmjeren je i na sustave koji<br />
trebaju pouzdano raditi u izoliranim<br />
uvjetima za sve potrebe posade<br />
komunikacija, zabava, upravljanje i<br />
povezivanje sa sustavima u okolini<br />
(mjesecima kao na brodovima i sl.).<br />
Microsoft je objavio<br />
Windows 7.<br />
Velika gužva novinara bila je oko<br />
prezentacije novih rješenja Asusa.<br />
Prikazan je više najnovijih modela<br />
malih prenosnih računala (koja su<br />
na sajmu hit), inteligentna tipkovnica<br />
sa touch senzitive ekranom i<br />
najinteresantniji novi projekt vrlo<br />
tankog računala Acera sa dva procesora<br />
i dva ekrana (koji reagiraju na<br />
dodir). Ti ekrani se mogu preslagati/presavijati<br />
kao papir po origami<br />
principu. To računalo objedinjuje<br />
sve što PC može i treba zamijeniti<br />
PC i razne uređaje ( mikseta, klaviature,<br />
i sl. funkcije).<br />
Sveopće ispreplitanje mreža, uređaja<br />
i aplikacija omogućio je IP protokol<br />
koji je temelj svih vrsta komunikacija<br />
(glas, tekst, slika ili video).<br />
To omogućuje stvaranje jeftinijih<br />
(zbog zajedničke infrastrukture)<br />
integralnih aplikacija kakve do sada<br />
nisu bile moguće. Skup diskusija,<br />
prezentacija o IP rješenjima odvijao<br />
se u hali 13 pod nazivom: IPcentral@CeBIT<br />
. Održana su brojna<br />
predavanja i prezentacije na kojima<br />
su prikazana su najnovija rješenja.<br />
Mobilnost<br />
CeBIT je dobrim dijelom bio<br />
posvećen mobilnoj telefoniji. Telekom<br />
operateri i proizvođači opeme<br />
i rješenja imali su najveće štandove.<br />
Proizvođaći (npr. Ericsson) izložiili<br />
su tehnologije sa 28,8/ 46,6 mbps<br />
(novitet je HSUPA) što će biti prijelaz<br />
na mreže 4.generacije (50-<br />
100 Mbs). i najavili brzine do 100<br />
mbps za par godina što odgovara<br />
kabelskim mrežama. GSA (Global<br />
mobile Suppliers Association) iznio<br />
je podatke da je većina mreža nadograđenih<br />
na HSDPA radi sa brzinama<br />
do 14,4 Mbps (na popisu<br />
zemalja je 25 članica EU i Hrvatska<br />
koja je prilično napredna u primjeni<br />
telekomunikacijskih tehnologija) i<br />
kreće prijelaz na veće brzine (HSU-<br />
PA).<br />
Mobilni internet zahvaljujući postignutim<br />
brzinama novih mobilnih<br />
protokola omogućuje mobilni<br />
pristup internetu u rangu fiksnih<br />
priključaka. Uređaji postaju sve<br />
složeniji te (uz kameru, FM radio<br />
i MP3) a na to se svašta dodaje. To<br />
dodavanje omogućuju moduli (čipovi)<br />
za pojedine funkcije koji trebaju<br />
biti što manji i sa što manjom<br />
potrošnjom. Ti moduli su na čipu<br />
veličine malog nokta. Trend je “sve<br />
u jednom uređaju” jer se nastoji<br />
sve ugurati na takav jedan uređaj<br />
(Smartphone) i očekuje se porast<br />
prodaje (koja je počela stagnirati).<br />
IP tehnologija omogućuje da se<br />
i TV program gleda kada i gdje to<br />
želite. Mobilna televizija putem mobilnih<br />
telefona i PDA i navigacijskih<br />
uređaja na DVB-H (Digital Video<br />
Broadcasting-Handgeld) platformi<br />
su udarna tema. Telekom operateri<br />
naravno odmah su ponudili muziku<br />
i mobilnu TV kao svoju novu<br />
mobilnu uslugu (T-com, O2, Vodafone,<br />
...). Tu mobilnu digitalnu TV<br />
omogućili su proizvođači modula<br />
digitalnih TV (dekodera) za mobilne<br />
uređaje. Telekomunikacijski sektor<br />
najviše očekuje od novih usluga<br />
(npr. Triple play paket usluga) za<br />
mobilne telefone (koji objedinjuje<br />
telefonske servise, brzi internet<br />
pristup i digitalnu televiziju visoke<br />
rezolucije).<br />
Bežične mreže bazirane na WiFi<br />
ušle su u masovnu primjenu i otvorio<br />
se je problem njihovih kapaciteta.<br />
U velikoj su modi mreže gradova<br />
(Municipality Networks) te je<br />
istaknut primjer Los Angelesa kao<br />
najveće takve mreže. Razni proizvođači<br />
prezentirali su svoja rješenja za<br />
razne mrežne tehnologije (WiFi,<br />
WiMAX, Mesh Networks isl. ) kao<br />
Alcatel-Lucent, Ericsson, LG-Nortel,<br />
Siemens, Meru itd.<br />
Digitalni dom<br />
Pretežna pristupna tehnologija<br />
danas je još uvijek DSL no potrebne<br />
su veće brzine za IP TV (TVon<br />
Demand) za brzi pristup internetu<br />
(VDSL-a tehnologija sa preko 50<br />
Mbs) koja omogućuje prikaz televizije<br />
visoke rezolucije (HDTV) sa<br />
interneta u svakom domu, naravno<br />
preko velikih plazma ili LCD ekrana.<br />
Video na poziv (VoD), ravni<br />
ekrani i atraktivni sadržaj je ono što<br />
treba privući potrošače i donijeti<br />
nove prihode fiksnim operaterima<br />
koji gube dio prihoda u borbi sa<br />
mobilnim operaterima. Uvodi se<br />
centralno upravljanje cijelom infrastrukturom,<br />
upravljanje glasom, i sl.<br />
Uvode se kućne mreže sa širokim<br />
mogućnostima upravljanja/optimizacije<br />
grijanja, ventilacije, rasvjete,<br />
nadzornog sustava kuće i sl.<br />
Cebit je bio pun ogromnih<br />
ravnih ekrana i monitora. U<br />
tijeku je prijelaz na digitalnu TV<br />
visoke rezolucije HD TV . Do nedavno<br />
LCD su bili pretežno manjih<br />
dimenzija ali su prešli dimenziju 50<br />
inča i idu do ogromnih dimenzija<br />
(prekrivaju cijele zidove) Paneli su<br />
sve tanji i savitljivi a kako mogu<br />
slijediti površinu zida ili koska naročito<br />
su pogodni za potrebe marketinga).<br />
Mreže<br />
Žičane mreže postaju gigabitne<br />
sa 10 Gbitnim backbonom. Prezentirani<br />
su 10 Git preklopnici i 10<br />
Gb kartice za žičane mreže (ranije<br />
su bile isključivo optičke) od strane<br />
Acton Brands (SMC). Gigabit<br />
Ethernet je postao norma za Cebit<br />
čak i na području jeftinije opreme.<br />
Video konferencije<br />
Zahvaljujući razvoju IP rješenja<br />
i HD TV videokonferncijski sustavi<br />
doživljavaju bum. Najnoviji<br />
profesionalni sustavi omogućava<br />
multipoint videokonferencije u virtualnoj<br />
sobi za sastanke (sa video,<br />
voice, multimedia sadržajima visoke<br />
rezolucije, po jednoj liniji sa<br />
zaista impresivnom kvalitetom, koriste<br />
velike ekrane visoke rezolucije)<br />
te stvaraju privid pravog sastanka u<br />
istoj prostoriji.<br />
Telematika i navigacija<br />
Hala 14 i 15 bila je posvećena<br />
navigaciji sa čak 200 izlagača (od<br />
kojih jedan bio i hrvatski, jer je izlagala<br />
zagrebačka SW tvrtka Mireo!)<br />
predvođenih sa tržišnim liderima<br />
Garmin, Magellan, Navigon, Mi-<br />
169/03/2009 infoTrend 13
Osvrt Tehnologijom protiv gospodarske krize<br />
chellin, itd. Osobni uređaji za navigaciju<br />
(PND) imaju danas ugrađeni<br />
GPRS modem i SIM. Svi smart telefoni<br />
i PDA uređaji imaju i opciju<br />
proširenja sa navigacijskim modulom.<br />
Takvi uređaji se osim pomoći<br />
pri pronalaženju pravog puta<br />
(navigaciju) koriste se za lociranje,<br />
praćenje logističkog tijeka (u automobilima,<br />
privrednim vozilima,<br />
plovilima, itd.), vojne namjene i sl.<br />
Od iduće godine vjerojatno niti jedan<br />
automobil/kamion/brod neće<br />
se više isporučivati beznavigacije.<br />
Telemedicina<br />
Hit Cebit-a ove godine bila je<br />
posebna izložba i konferencija o telemedicini<br />
„eHealth“. Visoke cijene<br />
zdravstvenih usluga i svjetski trend<br />
brige za zdravlje, potakle su razvoj<br />
niza mobilnih osobnih uređaja za<br />
praćenje zdravstvenog stanja ljudskog<br />
organizma (temperatura, tlak,<br />
srce/EKG, analiza šećera i ostalog<br />
u krvi, mogućnost praćanja i lociranja<br />
pacienta, i sl.). Tako sustav<br />
namjenjen diabetičarima kontrolira<br />
i automatski upravlja održavanjem<br />
stabilnog stanja.<br />
To je potaklo i otvaranje daljinskih<br />
laboratorija, nadzornih centara<br />
(i njihovih mreža u EU,.itd..) za<br />
preventivno 24 satno praćenje zadavstvenog<br />
stanja pojedinog pacienata<br />
(pokretnog ili nepokretnog) na<br />
principu pretplate na uslugu (analize,<br />
nadzora, stručne i hitne pomoći<br />
nadzornog centra). Pacient „okićen“<br />
senzorskim uređajima stalno je pod<br />
nadzorom i nakon uočavanja nekog<br />
zdravstvenog problema, locira ga se<br />
i stupa u kontakt mobilnim telefonom<br />
te dobiva potrebne upute ili ga<br />
se upućuje na adresu najbliže adekvatne<br />
ambulante ili se šalje ekipa<br />
za hitne intervencije do njega.<br />
Svemu tome bio je posvećen i<br />
simpozij „e-Health“. Slična rješenja<br />
rade se za vojsku, za krizne situacije,<br />
za mobilne ekipe (patronažne<br />
sestre, brodove i sl. koje dobivaju<br />
dodatne uređaje: kamere, videotelefon,<br />
rentgen i druga diagnostička<br />
pomagala ) pa mogu komunicirati<br />
sa remote lječnikom i primjeniti<br />
odgovarajuću terapiju. Kod starijih<br />
osoba kod kuće uvodi se stalni nadzor<br />
i provjera da li uzimaju redovito<br />
ljekove i sl.<br />
Aplikacije za javni<br />
sektor<br />
Prikazana su brojna rješenja (egovernment)<br />
za javni sektor i njemačke<br />
regionalne državne organizacije.<br />
Zadan je rok da se do 2010.g.<br />
pređe na informacijsko društvo.<br />
Savezne države Njemačke (uz pomoć<br />
informatičkih firmi) riješile<br />
su pojedina područja javne uprave<br />
i servise za građane, geografske informacijske<br />
sustave (za šumarstvo i<br />
zemljoradnju, komunalne sustave),<br />
osobne/zdravstvene/vozačke iskaznice<br />
i sl. Izlagači na Cebitu su uz<br />
uprave i jake informatičke tvrtke ali<br />
i male i srednje tvrtke koje su prikazale<br />
su rješenja (često vrlo inovativna)<br />
već isprobana u praksi. Zbog<br />
toga trenutno postoji velik broj<br />
primjenjenih rješenja kojima su<br />
pokriveni gotovo svi aspekti javnog<br />
sektora, socialnih službi, državnih<br />
institucija. Upravo je nevjerojatno<br />
koliko toga postoji i postepeno se<br />
širi po Njemačkoj.<br />
Bankarstvo<br />
Iako su investicije u bankarskom<br />
sektoru i dalje znatne, ovogodišnja<br />
izložba (hala 17) namijenjena bankarima<br />
bila je nekako siromašnija<br />
kako po površini tako i broju izlagača.<br />
Naravno i tu je bio i obavezan<br />
prateći forum “Finanz-Forum”<br />
o novim uslugama, inovacijama,<br />
sigurnosti i zaštiti, organizaciji<br />
upravljanju rizicima, novom jedinstvenom<br />
EU bankarskom sustavu<br />
SEPA ili novom reguliranju bankarskog<br />
sustava i pratećim uvjetima<br />
poslovanja banaka u Europi –(Basel<br />
III) ili dugoročnim trendovima do<br />
2012.g.<br />
Efikasniji poslovni<br />
procesi<br />
Poslovanje tvrtki i informatizacija<br />
njihovih poslovnih procesa (Business<br />
Proceses) kao i njihovo unapređenje<br />
bila je jedna od značajnih<br />
tema CeBIT-a (vidi se i po prostoru<br />
od 6 hala). Tome je bilo posvećeno<br />
niz foruma paralelno i to sve dane<br />
sajma i sve na njemačkom često sa<br />
vrlo malo sudionika.<br />
Posebno se naglašava potreba za<br />
upravljanjem sadržajem i za poboljšanje<br />
odnosa sa kupcima (Web<br />
Content Management i Customer<br />
Relation Management). No najnoviji<br />
trend prema najmu rješenja<br />
tj. on-demand sistemima SaaS<br />
(Software as a Service) namjenjeno<br />
onima koji još nemaju CRM a koji<br />
to iznajmljuju od drugih. No ima i<br />
skromnijih rješenja za manje tvrtke<br />
ili za posebne primjene (za call centre,<br />
za marketing, klasični CRM).<br />
Rast na njemačkom tržištu je 4-5 %<br />
a osobito rastu jeftina open source<br />
rješenja.<br />
Open source SW<br />
U hali 5 održan je „Linux Park“<br />
veći nego prošle godine a u okviru<br />
SME Foruma. Prezentirana su brojna<br />
poslovna rješenja (temeljena na<br />
open source) a uspješno isprobana<br />
u tvrtkama i državnim institucijama.<br />
Održani je Open Source forum<br />
na kome su prezentirane nove verzije<br />
alata, rješenja i sl. Bilo je i jedno<br />
vrlo interesantno : „Zašto je Linux<br />
u godinu dana izgubio svoju poziciju“.<br />
Radi se o Linuxu na malim<br />
prenosnim računalima (najčešće sa<br />
Atom procesorom) na kojima je bio<br />
pred godinu dana dominanta jer je<br />
MS Windows bio preskup. No Microsoft<br />
je napravio dampinško sniženje<br />
cijena te je Linux izgubio 80<br />
% tržišta.<br />
Danas je Linux i Open source<br />
snažan trend (podržava ga i IBM)<br />
te daje dobre rezultate i ima sve više<br />
primjena u gospodarstvu a naročitu<br />
u državnoj upravi (koja ga aktivno<br />
podržava) a firme koje isporučuju<br />
besplatan ili gotovo besplatan SW<br />
žive od od suporta (za školovanje,<br />
uvođenja i podršku konzultanata)<br />
kojeg kod nas još nedostaje.<br />
Web 2.0<br />
Ovogodišnji Cebit preplavilo je<br />
novo tumačenje uloge weba.. Pojava<br />
YuTube, FaceBook, Linkedin (za<br />
poslovnjake) portala za individu-<br />
alne uratke, suradnju stvara novu<br />
generacija web usluga, servisa, za<br />
korištenje web-a na novi način od<br />
strane pojedinaca, koji razmjenjuju<br />
i doprinose sadržaju na web-u<br />
(blogovi, wikipedia, video uradci<br />
itd. Zbog jednostavnosti korištenja i<br />
tvrtkesu počele stvarati svoja rješenja<br />
za svoje grupe zaposlenih (npr.<br />
prenos iskustava prodavača).<br />
Automatska<br />
Identifikacija Auto ID/<br />
RIFID<br />
Automatska identifikacija proizvoda<br />
putem bežično čitljivih oznaka/tagova<br />
(umjesto poznatih barkod<br />
oznaka) iz razvojne faze prešla je u<br />
fazu praktične primjene i snažnu<br />
podršku posebno kroz “CeBIT Forum<br />
Auto ID/RIFID”. Grupa velikih<br />
trgovačkih lanaca (predvođeni Metro-om,<br />
Wall Mart-om koji traže<br />
da svi dobavljači već u fazi proizvodnje<br />
pređu na RFID tagove). Na<br />
Cebit-u su proizvođači i serviseri (u<br />
automobilskoj i avionskoj industriji<br />
i dr.) prikazali uspješna rješenja<br />
za koja se očekuje snažno širenje.<br />
Zbog pada cijene naljepnica tagovi<br />
ugrađuju se na sve više proizvoda,<br />
rezervnih dijelova i uspješno zamjenjuju<br />
barkod oznake. To omogućuje<br />
olakšano praćenje lanca isporuke od<br />
procesa proizvodnje do kupca i na<br />
kraju do recikliranja (tzv. praćenje<br />
sljedljivosti koje postaje obvezno u<br />
EU za prehrambene proizvode, lijekove<br />
i druge proizvode važne za<br />
zdravlje, sigurnost ili sl.).<br />
Zaštita podataka ,<br />
mreža i prostora<br />
Na CeBIT-u je o sigurnosti je bilo<br />
organizirano više specijaliziranih<br />
zajedničkih izložbi nego lani (dvostruko<br />
veća hala 11) sa mnoštvom<br />
izlagača (npr. CeFIS) i foruma „Ce-<br />
BIT Security World“. Ove godine<br />
bilo je dosta riječi o rješenjima za<br />
državne organe i upravu (e-Pasoši,<br />
e-Osobne iskaznice, video nadzor,<br />
video analiza, biometrijski sustavi,<br />
praćenje napada na mreže (CERT<br />
Sigurnost rada današnjeg umreženog<br />
sustava poslovanja ugrožena<br />
je sve rafiniranijim ugrozama koje<br />
se šire mrežom . Zamjetna je orijentacija<br />
na razne metode proaktivne<br />
zaštite protiv sve prisutnijih malicioznih<br />
programa.<br />
Značajni dio izložbe pokrivali su<br />
integralni nadzorni i sigurnosni sustavi,<br />
za poslovne i druge prostore,<br />
14 infoTrend 169/03/2009 167/01/2009 infoTrend 14
temeljeni na kamerama, senzorima<br />
i identifikacijskim uređajima (temeljeni<br />
na ID karticama, pinovoma,<br />
otisku prsta, šake, zjenice, glasa, fotografije<br />
i sl.) i vrlo složenim i inteligentnim<br />
programskim rješenjima.<br />
Outsourcing<br />
Velik interes za vanjskim IT<br />
uslugama potaknuo je organizaciju<br />
posebne izložbe. Nudi se najam<br />
SW, opreme, kapaciteti obrade,<br />
spremišta podataka, web resursi,<br />
radna snaga, poslovne zone i<br />
sl. u cilju povećanja efikasnosti i<br />
smanjenju troškova. “Outsourcing<br />
Solutions Forum” bio je posvećen<br />
komercijalnim temama, ekonomskim,<br />
organizacijskim, sigurnosnim<br />
, pravnim problemima i rješenjima<br />
u raznim područjima (npr. bankama<br />
isl.). Naravno zemlje koje imaju<br />
posebne interese (tj. one poznate po<br />
outsourcingu: Indija, Irska, Kina,<br />
Rumunjska, itd. sa vlastitim štandovima<br />
i prezentacijama) nastojale su<br />
i na forumu privući pažnju, privući<br />
korisnike, investitore sa svojim ciljanim<br />
prezentacijama no pojavile<br />
su se i one dosad nepoznate (Češka,<br />
Čile, Dominikanska republika,<br />
itd. ). I Hrvatska sa svojim štandom<br />
(zajednički financiranim od HGK,<br />
e-Hrvatske i Agencije za promicanje<br />
investicija) pokušala je svratiti pozornost<br />
na sebe i na svoje informatičke<br />
tvrtke koje su tamo izlagale.<br />
Štednja energije<br />
Današnji je trend štednja energije<br />
(zbog poskupljenja nafte a naravno<br />
i električne) kao i zaštita okoliša<br />
su nezaobilazne teme i na CeBIT-u<br />
(hala 9). Prikazana su brojna rješenja<br />
jer je Njemačka vlada ustanovila<br />
nagradu „e-energy“ od 40 mln.EUR<br />
za najbolja postignuća u štednji<br />
energije i alternativnim izvorima<br />
(vjetra, smanjene emisije, automobila<br />
na baterije, brzih mreža,..). No<br />
radi se i globalnoj inicijativi (Climate<br />
Savers Computing Inititive) koje<br />
traži smanjenje potrošnje računala<br />
za 50% i prateće CO2 (za 54 mln.t<br />
godišnje što je ekvivalent za 11 mln.<br />
automobila i 10-20 elektrana na<br />
ugljen).<br />
Sugerira isključivanje ili uključivanje<br />
potrošača kako bi se optimirao<br />
trošak. Njemačka stvara 20 % svoje<br />
električne energije iz vjetrenjača<br />
(koje na rade uvijek) pa je sustav on<br />
line informiranja kada ima dovoljno<br />
jeftine energije interesantan (jer<br />
se tad gase skupe termoelektrane) i<br />
eliminira se ispuštanje CO2. Zbog<br />
toga na sajmu je bio šprikazan čitav<br />
niz elektro automobila.<br />
Ante Polonijo<br />
Najava<br />
Savjetovanje<br />
CASE18<br />
Metode i alati za projektiranje poslovnih<br />
i informacijskih sustava<br />
Opatija 05. - 07. 06. 2006.<br />
Kao i do sada, osamnaesto<br />
savjetovanje o razvoju<br />
poslovnih i informacijskih<br />
sustava organiziraju<br />
tradicionalni njegovi organizatori:<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />
i sporta, HIZ, HGK i CASE<br />
d.o.o. To je susret struke projektanata<br />
informacijskih i poslovnih<br />
sustava, dizajnera, konzultanata,<br />
stručnjaka koji rade na razvoju<br />
neovisno o dobavljačima tehnologija,<br />
metodologijama i rješenjima.<br />
Teme savjetovanja su teorija, praktična<br />
znanja, metode, tehnologije,<br />
troškovi i organizacijski uvjeti koji<br />
su potrebni za uspješnu primjenu<br />
unapređenja i promjena u poslovnim<br />
i drugim informacijskim sustavima.<br />
Od informatike očekujemo<br />
postizanje sve boljeg povrata ulaganja<br />
i poboljšanje upravljanja<br />
troškovima posjedovanja izgrađene<br />
informatičke osnovice (TCO).<br />
Ulaganja u informatiku postaju<br />
sve značajnija. Kreću se oko 2-4%<br />
BDP-a pojedine države, što su zaista<br />
značajna sredstva. A budu li<br />
očekivanja uvijek opravdana? Ne,<br />
jer ima prevelik broj neuspješnih<br />
projekata, ili razvoj onih uspješnih<br />
predugo traje. Dakle, struka<br />
je zatajila! Informatičko tržište sve<br />
je zrelije i sve se više kreće prema<br />
kupnji gotovih rješenja i outsourcinga.<br />
U Zapadnoj i Središnjoj<br />
Europi vidljiv je trend uvođenja<br />
složenih poslovnih rješenja u bankarstvu,<br />
proizvodnji (FDI), u malim<br />
i srednjim tvrtkama (SME), a<br />
naročito za potrebe državne (e-governement<br />
servisi) i javne uprave<br />
(e-citizen). Nametnula se potreba<br />
za poslovnim aplikativnim rješenjima<br />
kao što su: integrirani<br />
sustavi (ERP), integracija aplikacija<br />
(EAI), upravljanje potrebama<br />
kupaca – Customer Relationship<br />
Management (CRM), upravljanje<br />
lancem isporuka – Supply Chain<br />
Management (SCM), poslovna<br />
inteligencija (BI), upravljanje sadržajem<br />
i dokumentacijom, e-trgovina,<br />
mobilnost itd. Komunikacije,<br />
sigurnost, mreže, plaćanje i<br />
druge teme obuhvaćene su drugim<br />
savjetovanjima iz tog ciklusa kojeg<br />
organiziramo tijekom godine (vidi<br />
www.case.hr ).<br />
Savjetovanje se tradicionalno<br />
održava u Opatiji, Grand hotelu<br />
Adriatic. Predavači su prijavili raznolike<br />
teme, na primjer: Metode<br />
pregovaranja, Upravljanje zahtjevima,<br />
Vođenje projekata, Modeliranje,<br />
Web alati, Razvoj IS-a primijenjen<br />
u praksi, Open Source alati,<br />
Informatika u obrazovanju, Upravljanje<br />
dokumentacijom, Iskustva<br />
sa SAP rješenjima, UML, SOA,<br />
BI, RUP, RAD, Praksa s bazama<br />
podataka i data warehouseima...<br />
Na skupu će biti prikazani alati za<br />
razvoj al i gotova rješenja: strana<br />
(SAP) i domaća. Nastojimo pro- pro-<br />
micati nove općeprihvaćene norme<br />
(UML, SQL4...), alate raznih<br />
proizvođača (Microsoft, Oracle...)<br />
i kroz to povećati učinkovitost razvoja<br />
i korištenja IS-a svih razina i<br />
usmjerenja. Posebna tema je obra-<br />
zovanje na daljinu, e-learning, koje<br />
postaje sve popularnije.<br />
Planiramo održati 45 stručnih<br />
predavanja, 11 prezentacija, 5 radionica<br />
i 13 stručnih seminara.<br />
Nadamo se da će radionice biti<br />
praktično isprobavanje i prikaz<br />
pojedinih tema te da će svi zainteresirani<br />
moći isprobati ono što<br />
ih zanima. Radionice kao mjesto<br />
praktičnog uvida dobro su posjećene<br />
te se kroz sat i pol trajanja<br />
može dobiti dobar uvid u praksu i<br />
iskustva s temom koju obrađuju.<br />
Seminari sa svojom raznolikošću<br />
(12 raznih tema) pokrivaju<br />
značajnije aspekte problematike<br />
IS-a. Najveće<br />
zanimanje<br />
je za teme:<br />
„Modeliranje<br />
poslovnih procesa<br />
i strateško<br />
planiranje<br />
upotrebe IT<br />
tehnologije” i<br />
„Vođenje projekata”,<br />
što su<br />
tradicionalne<br />
teme već više<br />
godina. No visoko<br />
mjesto po<br />
zanimanju publike<br />
pobuđuje<br />
i potpuno novi<br />
seminar „Pregovaranjeizmeđu<br />
informatičara i menadžera”.<br />
Nadamo se i živoj raspravi na<br />
okruglom stolu oko aktualne teme:<br />
„Sudjelujmo u realizaciji programa<br />
vlade e-Hrvatska 2007!”, te<br />
oko povezivanja HR informatičke<br />
industrije i odnosa prema projektima<br />
države i lokalnih jedinica.<br />
Jedni zastupaju tezu da za velike<br />
sustave, zbog velike složenosti,<br />
treba ići na gotova rješenja koja je<br />
neracionalno graditi sam u svojoj<br />
sredini, a drugi zastupaju tezu da<br />
imamo potrebna znanja i da nove<br />
razvojne tehnologije omogućuju<br />
sve brži i lakši vlastiti razvoj IS-a.<br />
Ova dvojba nije jednostavno rješiva<br />
jer duboko zadire u pitanje<br />
budućnosti same struke i opstojanja<br />
pojedinaca koji u njoj rade.<br />
Zaključci će pokazati na koju<br />
stranu naginje stav većine (ali kao<br />
što stara mudrost kaže – sve je relativno).<br />
Očekujemo oko 240 učesnika, a<br />
više informacija o temama savjetovanja<br />
na internetu:<br />
www.case.hr/case18<br />
169/03/2009 infoTrend 15
Javnost<br />
Sjednica Gradskog vijeća<br />
Grada Mostara na internetu. U<br />
sklopu komunikacijskog paketa<br />
usluga ParlaNet, koji je promoviran<br />
u rujnu 2008. godine, Gradsko<br />
vijeće Grada Mostara osiguralo je<br />
izravno praćenje sjednica, putem<br />
službene internetske stranice:<br />
www.vijece.mostar.ba. Nakon<br />
prijenosa, sjednice ostaju (uz priloge<br />
medija o radu vijeća) u video<br />
arhivi i uvijek se mogu besplatno<br />
preuzeti.<br />
16 infoTrend 169/03/2009<br />
<strong>ICT</strong><br />
Uslugama „Vijeće On-line” i „Građanin<br />
on-Line”, u okviru ParlaNeta,<br />
razvijena je razmjena informacija<br />
između građana i vijećnika;<br />
dok je uslugom „“Direktno of Line”<br />
moguće putem interneta rezervirati<br />
termin za susret s gradskim<br />
vijećnikom.<br />
Sigurnost<br />
CISCO Security Event – Ava-<br />
Com GROUP Mostar. Početkom<br />
veljače u organizaciji tvrtke Ava-<br />
Com GROUP iz Mostara održan<br />
je Cisco Security Event. Veliki broj<br />
zainteresiranih pokazuje<br />
koliko je zanimanje tvrtki<br />
da se prikladno zaštite<br />
njihove mreže i infrastruktura,<br />
kao i da se upoznaju<br />
s raznim sigurnosnim prijetnjama i<br />
povećanim brojem raznih upada u<br />
Škole<br />
Elektronski dnevnici bit će<br />
testirani u sljedećih šest<br />
mjeseci. U osnovnoj školi<br />
„Behaudin Selmanović” i u Drugoj<br />
gimnaziji u Sarajevu bit će testiran<br />
elektronski školski dnevnik, u<br />
okviru programa informatizacije<br />
škola, što ga već treću godinu<br />
provodi kantonalno Ministarstvo<br />
obrazovanja i nauke.<br />
Azemina Njuhović, iz Ministarstva<br />
obrazovanja i nauke KS kaže:<br />
„Osnovni cilj bi trebao da bude što<br />
bolja, brža i efikasnija komunikacija<br />
s roditeljima: da ne čekaju 7 ili<br />
15 dana do sljedećih informacija,<br />
da provjere ocjene svoga djeteta, njegovo vladanje, da preduprijede<br />
neke stvari, jer ako dijete zna da ćete vi moći u svakom<br />
trenutku pristupiti njegovom accountu, njegovim podacima,<br />
onda će se zapitati da li će izostajati s nastave, kakve će mu<br />
biti ocjene itd.”<br />
Softversku aplikaciju eletronskog školskog dnevnika razvio je<br />
tim mladih stručnjaka tvrtke Establish iz Sarajeva, na najsuvremenijim<br />
Microsoftovim platformama.<br />
Sadašnja rješenja elektronskog dnevnika stavljaju u žarište<br />
komunikacije Kantonalno ministarstvo, nastavnike i roditelje.<br />
Nastavni kadar bi aplikaciju koristio svakodnevno, unosio u<br />
nju podatke i izrađivao sebi izvještaje po potrebi. Elektronski<br />
dnevnik za svakog učenika škole imao bi jedinstven profil koji<br />
bi sadržavao sve neophodne informacije na kojima bi se temeljio<br />
uspjeh, a kojem bi putem interneta izravno mogli pristupati<br />
i roditelji.<br />
Iako bi se moglo pretpostaviti da bi ovaj stupanj informatizacije<br />
uzrokovao smanjene posjete roditelja školama, u Ministarstvu<br />
procjenjuju da će se, umjesto distribucije osnovnih informacija,<br />
na roditeljskim sastancima razgovarati o suštinskim aspektima<br />
obrazovanja i odgoja, što uključuje učenje, ali i ponašanje,<br />
psiho-socijalni razvoj i planiranje budućnosti.<br />
tržišta Novosti<br />
BiH<br />
sustave, tzv. hakerskih napada.<br />
U prvoj prezentaciji pod nazivom<br />
„Pregled sigurnosnih prijetnji i<br />
trendova” dat je pregled sigurnosnih<br />
prijetnji koje su bile aktualne<br />
u protekloj godini, kao i predviđanje<br />
trendova tih prijetnji u 2009.<br />
godini. Govorilo se o online prijetnjama<br />
(što uključuje World Wide<br />
Web, Malware, Botmreže i Spam),<br />
zatim o gubitku podataka, kao još<br />
jednom obliku prijetnje s kojima<br />
se organizacije susreću, i koliko<br />
štete gubitak podataka može<br />
napraviti bilo s financijskog, bilo<br />
s reputacijskog aspekta. Na kraju<br />
prve prezentacije objašnjene<br />
su prijetnje iznutra tj.<br />
krađa informacija od strane<br />
bivših ili trenutnih zaposlenika.<br />
Predstavnik Ciscovog<br />
ureda iz Zagreba, pod nazivom<br />
„Gone in 60 seconds” prikazao je<br />
kako iskoristiti ranjivosti današnjih<br />
IT sustava da bi se kompromitirala<br />
osoba ili tvrtka u manje od 60<br />
sekundi. Predstavio je i mogućnosti<br />
neovlaštenog baratanja podacima,<br />
upade u tuđa računala, kao<br />
i slabosti svih bežičnih mreža, kao<br />
i uređaja koji koriste tehnologiju<br />
Bluetooth.<br />
EMC2<br />
Sys Company postao distributer<br />
EMC2 za BiH. EMC2 i<br />
Sys Company d.o.o. najavili su<br />
početak distribucije proizvoda i<br />
rješenja ovog svjetskog lidera u<br />
razvoju i proizvodnji rješenja za<br />
informatičku infrastrukturu koja<br />
tvrtkama omogućuje preobražaj<br />
svog konkurentskog pristupa kao i<br />
stvaranje vrijednosti iz informacija.<br />
Sys Company d.o.o. će kroz svoju<br />
prodajnu mrežu osigurati da<br />
EMC2 rješenja i proizvodi nađu<br />
mjesta u tvrtkama koje svoje<br />
poslovanje zasnivaju na informacijama.<br />
Predstavnicima IT tvrtki prikazano<br />
je kako EMC2 pomaže korisnicima<br />
da budu uspješni i omogućuje<br />
im da se usmjere na informacije<br />
umjesto na informatičke tehnologije,<br />
u smislu najvećeg rasta<br />
vrijednosti informacija, unapređenja<br />
razine usluge, brze reakcije na<br />
promjene i zaštite informacija od<br />
gubitka ili neovlaštenog pristupa.<br />
eMapa<br />
Vlada Republike Srpske dala je<br />
suglasnost na Prijedlog projekta<br />
„eMapa Republike Srpske –<br />
izrada mape i obuka korisnika”.<br />
Ostvarenje projekta izvršit će Microsoft<br />
BiH. Pomoćnik generalnog<br />
tajnika Vlade RS za informacijske<br />
tehnologije Krsto Grujić kaže da<br />
je cilј projekta „Elektronska mapa<br />
RS – izrada mape i obuka korisnika”<br />
da pruži više usluga građanima,<br />
poslovnom okruženјu, ustanovama,<br />
ali i mogućim stranim<br />
ulagačima. Izjavio je također da<br />
Vlada Republike Srpske prednјači<br />
u regiji u načinu pružanјa elektronskih<br />
usluga građanima.<br />
Zdravstvo<br />
Vlada Tuzlanskog kantona dala<br />
je suglasnost na Idejno rješenje<br />
informatizacije zdravstvenog<br />
sustava. Rješenje podrazumijeva<br />
kartice zdravstvenog osiguranja,<br />
elektronske zdravstvene knjižice i<br />
elektronsko propisivanje lijekova.<br />
Riječ je o vrlo ambicioznom projektu<br />
čiji je ključni element elektronska<br />
kartoteka pacijenata koja<br />
predstavlja jednu od osnovnih<br />
vidova primjene jednog zdravstvenog<br />
informacijskog sustava.<br />
Uvođenje elektronskih kartica,<br />
umjesto zdravstvenih knjižica koje<br />
se trenutno koriste, od strateškog<br />
je interesa jer će to značiti jednostavniji<br />
postupak za korisnike/<br />
pacijente; olakšavanje prijema<br />
u zdravstvenim ustanovama i<br />
kasnije provjere statusa osiguranika.<br />
Naglašeno je da prvenstveni<br />
cilj informatizacije nije ušteda<br />
nego racionalizacija potrošnje u<br />
zdravstvu. Procjena je da će se<br />
samo s aspekta neracionalno propisanih<br />
lijekova i neracionalnog<br />
upućivanja na specijalističko-konzultacijske<br />
preglede, cijelo ulaganje<br />
isplatiti u vrlo kratkom roku.<br />
Zavod zdravstvenog osiguranja<br />
Tuzlanskog kantona je u 2009.<br />
godini za uspostavljanje jedinstvenog<br />
informacijskog sustava u<br />
zdravstvu na području Tuzlanskog<br />
kantona planirao milijun konvertibilnih<br />
maraka.<br />
Telekomunikacije<br />
U Sarajevu je održan radni<br />
sastanak regulatornih agencija<br />
za telekomunikacije iz regije.<br />
Sastanak su organizirali Institut<br />
za telekomunikacije i informatičko<br />
istraživanje jugoistočne Europe<br />
(INA) i Regulatorna agencija<br />
za komunikacije (RAK).Tijekom
dvodnevnog radnog sastanka<br />
sudionici su raspravljali o prednostima<br />
i poteškoćama s kojima<br />
se susreću regulatori u primjeni<br />
načela izdvajanja lokalne petlje i<br />
prenosivosti brojeva.<br />
Neprekinutost<br />
Uspostava sustava upravljanja<br />
neprekinutošću (kontinuiteta)<br />
poslovanja. CS Computer Systems<br />
Sarajevo završio je projekt<br />
uspostave sustava upravljanja neprekinutošću<br />
poslovanja u Mikrokreditnoj<br />
fondaciji EKI u Sarajevu,<br />
čime je osigurana dostupnost,<br />
zaštita i oporavak bitnih poslovnih<br />
informacija vezanih uz poslovanje<br />
fondacije. Sigurnost informacija i<br />
održavanje neprekinutosti poslovanja<br />
danas su postali imperativ<br />
poslovanja svake organizacije.<br />
Upravljanje neprekinutošću poslovanja<br />
je iznimno zahtjevan projekt<br />
kojim njegovi implementatori nastoje<br />
osigurati neprekinutost ključnih<br />
poslovnih procesa te zaštititi<br />
važne poslovne informacije od<br />
raznih negativnih utjecaja. Mikrokreditna<br />
fondacija EKI postala je<br />
prva mikrofinancijska organizacija<br />
u Bosni i Hercegovini s implementiranim<br />
sustavom upravljanja<br />
neprekinutošću poslovanja u potpunosti<br />
usklađenim s međunarodnim<br />
standardom za informacijsku<br />
sigurnost ISO27001:2005.<br />
Projekt se sastojao od analize<br />
utjecaja na poslovanje, procjene<br />
rizika, izrade strategije poslovnog<br />
kontinuiteta, izrade podrobnih<br />
planova neprekinutosti poslovanja<br />
i plana oporavka od katastrofe uz<br />
obuku osoblja. Tvrtka CS Computer<br />
Systems ima dugogodišnje<br />
iskustvo u ovakvim projektima te<br />
osim upravljanja neprekinutošću<br />
poslovanja pruža i usluge definiranja<br />
i uspostave sustava za upravljanje<br />
sigurnošću informacija, te<br />
usluge ostalih konzultacija vezanih<br />
uz informacijsku sigurnost.<br />
www.bosanski.ba<br />
Pokrenut portal za promidžbu<br />
bosanskog jezika. Udruženje<br />
mladih lingvista i prevodilaca u<br />
BiH, uz podršku Federalnog ministarstva<br />
kulture i sporta, nedavno<br />
je pokrenulo portal za promidžbu<br />
bosanskog jezika www.bosanski.<br />
ba koji je prvenstveno namijenjen<br />
bh. dijaspori i strancima koji žele<br />
naučiti taj jezik.<br />
Mladi lingvisti navode da im ciljna<br />
skupina nisu samo učenici, studenti,<br />
lektori ili profesori, već svi<br />
građani. Posebno se nadaju da<br />
će u rubrici znanstvenih radova<br />
primati seminarske, diplomske i<br />
slične radove koji se tiču bosanskog<br />
jezika. Već ranije je predstavljen<br />
sklop materijala za učenje<br />
bosanskog jezika za strance i bh.<br />
dijasporu. Na stranici www.bosanski.ba<br />
bit će i dio posvećen ponudi<br />
i potražnji poslova za lingviste i<br />
studente jezika.<br />
Forum<br />
Haris Čečo, direktor<br />
“Hermes SoftLaba”<br />
Sarajevo i Vedim<br />
Hakirević, osnivač i<br />
direktor “InSofta”<br />
HERMES SoftLab uspješno<br />
izvršio preuzimanje tvrtke<br />
INSoft<br />
HERMES SoftLab Sarajevo je 28. siječnja objavio preuzimanje<br />
sarajevske tvrtke INSoft, koja je lider u pružanju<br />
IT rješenja za brokerske kompanije i banke u oblasti investicijskog<br />
poslovanja. Ovim preuzimanjem HERMES SoftLab<br />
proširuje i nadopunjuje svoj portfelj usluga koje pruža financijskim<br />
ustanovama, što predstavlja jedan od strateških pravaca<br />
tvrtke.<br />
Odluka o kupovini INSoft-a u skladu je s razvojnom strategijom<br />
HERMES SoftLaba i cjelokupne ComTrade Group, koja stalno<br />
jača poslovanje na području razvoja i prodaje IT rješenja u<br />
regiji Adriatik. Osnovni razlog za preuzimanje INSofta je činjenica<br />
da je tvrtka razvila IT rješenje za investicijsko poslovanje,<br />
a u Bosni i Hercegovini i Makedoniji ima dojmljiv referentni<br />
popis klijenata, kao i vrhunsko domensko znanje u razvoju i<br />
implementaciji rješenja za financijske ustanove.<br />
„Ovim preuzimanjem HERMES SoftLab postaje vodeći pružatelj<br />
IT rješenja za investicijsko poslovanje u Bosni i Hercegovini.<br />
Spoj rješenja HERMES SoftLaba i INSofta predstavlja<br />
cjelovitu paletu potrebnih rješenja za brokerske kompanije,<br />
banke i druge financijske ustanove. Naravno, veoma bitno je<br />
naglasiti da će rješenja koja smo dobili preuzimanjem INSoft<br />
a biti u ponudi i na inozemnom tržištu putem drugih tvrtki koje<br />
su članice HERMES SoftLab grupe. INSoft klijenti, kojih ima<br />
ukupno 25, imaju zajamčen daljnji razvoj i pouzdanu tehničku<br />
podršku za postojeća rješenja”, izjavio je za eKapija.ba Haris<br />
Čečo, direktor HERMES SoftLab Sarajevo.<br />
U Sarajevu je održan telekom<br />
forum „Novi servisi u telekomunikacijama”.<br />
Cilj drugog bh.<br />
telekom foruma je iznijeti pregled<br />
ključnih tehnoloških pravaca razvoja<br />
telekomunikacijskog tržišta,<br />
protumačiti zakonsku regulativu te<br />
istaći mišljenja danas vrlo aktualnog<br />
pitanja – privatizacije. Organizator<br />
foruma je Internacionalni<br />
centar za profesionalnu edukaciju,<br />
a sponzori su HT Eronet i M:tel.<br />
Nulta kategorija<br />
Virtualna rekonstrukcija Isabegove<br />
tekije. Svjesni činjenice<br />
da Isa-begova tekija (derviški<br />
samostan, bogomolja), kao objekt<br />
veoma važnog povijesnog značaja<br />
za grad Sarajevo i državu<br />
Bosnu i Hercegovinu, više ne<br />
postoji, na Elektrotehničkom fakultetu<br />
u Sarajevu 2008. godine<br />
otpočeta je virtualna rekonstrukcija<br />
ovog objekta i njegov prikaz<br />
pomoću tehnika računalne grafike<br />
i multimedije. Započet kao diplomski<br />
rad, projekt sada pored<br />
ETF-a uključuje Muzej Sarajeva i<br />
5D-CADD d.o.o. Sarajevo, a sve<br />
s ciljem da se pokaže kako se<br />
stvara visokokvalitetni 3D model<br />
nepostojećeg objekta u okruženju<br />
koje u stvarnosti ne odgovara<br />
izvornom i kako taj model postaje<br />
interaktivan prebacivanjem u<br />
VRML. Početkom 2009. godine<br />
dovršena je prva faza virtualne<br />
rekonstrukcije, a više pročitajte<br />
u nastavku, ili na zvaničnoj web<br />
stranici projekta na www.muzejsarajeva.ba/tekija.<br />
Isa-begova tekija je jedna od<br />
najznačajnijih tekija u Sarajevu.<br />
Sagrađena je prije 1462. godine<br />
i predstavlja najstariju ustanovu<br />
u Sarajevu. Riječ je o spomeniku<br />
kulturno-povijesne baštine nulte<br />
kategorije, mjesto odakle je počelo<br />
širenje i gradnja Sarajeva, i<br />
koji zaslužuje mnogo više pažnje.<br />
Izgradio ju je Isa-beg Ishaković<br />
i poklonio građanima Sarajeva<br />
kao vječnu nagradu. Tekija je više<br />
puta popravljana, rušena u požarima<br />
i poplavama i svaki put nakon<br />
rušenja potpuno obnavljana.<br />
Godine 1957. tekija je posljednji<br />
put srušena, a groblje uništeno.<br />
TechNet<br />
Microsoft BiH je 25. veljače<br />
organizirao TechNet konferenciju<br />
i tako nastavio s<br />
tradicionalnim okupljanjima<br />
programera i informatičkih<br />
profesionalaca. Preko 200<br />
učesnika današnjeg skupa,<br />
održanog u hotelu Sarajevo, imali<br />
su priliku čuti sve o dolazećim<br />
tehnologijama, družiti se s programerima<br />
i razmijeniti iskustva.<br />
Microsoft TechNet program prisutan<br />
je u preko 60 zemalja svijeta,<br />
a događaji kao što je današnji<br />
predstavljaju lokalnu podršku<br />
TechNet programu i odličnu platformu<br />
za IT profesionalce da na<br />
učinkovit način ocijene Microsoft<br />
IT rješenja u praksi, da razmijene<br />
iskustva glede implementacije,<br />
održavanja, administriranja i optimiziranja<br />
Mircosoftovih proizvoda<br />
i rješenja.<br />
Haris Hamidović<br />
169/03/2009 infoTrend 17
Digitalna RTV<br />
Počele pripreme za digitalizaciju.<br />
Ministarstvo za telekomunikacije<br />
i informaciono društvo započelo<br />
je u Srbiji javne konzultacije<br />
za izradu Strategije za prelazak s<br />
analognog na digitalno emitiranje<br />
radio i televizijskog programa u<br />
Republici Srbiji. Prvi okrugli stol<br />
na tu temu održan je sredinom<br />
veljače. Temeljem sporazuma<br />
GE06 potpisanog u Ženevi 2006.<br />
godine, sve europske zemlje trebaju<br />
prijeći na digitalno emitiranje<br />
radio i televizijskog programa do<br />
17. lipnja 2015. To je rok koji je<br />
postavila Međunarodna unija za<br />
telekomunikacije (ITU), dok je<br />
preporuka EU da se to učini do<br />
početka 2012. godine. Većina<br />
zemalja u okruženju odlučila je<br />
prijeći na digitalno emitiranje već<br />
2012. godine. Javne konzultacije<br />
su trajale do 27. veljače i nakon<br />
toga je počeo rad na izradi Strategije<br />
za prelazak s analognog na<br />
digitalno emitiranje radio i televizijskog<br />
programa u Republici Srbiji.<br />
Znanost<br />
Otvoren „Prvi festival nauke u<br />
Novom Sadu”. Potpredsjednik<br />
republičke Vlade i ministar za<br />
nauku i tehnološki razvoj mr. Božidar<br />
Đelić i pokrajinski sekretar za<br />
nauku i tehnološki razvoj, prof. dr.<br />
Dragoslav Petrović,<br />
otvorili su<br />
14. veljače „Prvi<br />
festival nauke u<br />
Novom Sadu”.<br />
Potpredsjednik<br />
Đelić poželio je<br />
Novosađanima<br />
uspješan Festival nauke i pritom<br />
istaknuo da „veliki broj prisutnih<br />
pokazuje koliko je interesovanje<br />
za jednu ovakvu manifestaciju,<br />
i da greše oni koji kažu da naša<br />
zemlja nema potencijal, a još više<br />
greše kada kažu da nema želje<br />
kod mladih da se upoznaju s dostignućima<br />
nauke i tehnologije”.<br />
Prvenstvo<br />
Vojvodina traži da bude prva pri<br />
uvođenju digitalizacije u oblasti<br />
radiodifuzije. Pokrajinski sekretar<br />
za privredu Pastor predlaže da se<br />
u Vojvodini provede pilot-projekt<br />
za prelazak s analognog na digi-<br />
18 infoTrend 169/03/2009<br />
<strong>ICT</strong>tržišta<br />
Novosti<br />
Srbija<br />
Potencijali<br />
Srbija treba prepoznati<br />
mogućnosti informacijsih<br />
i komunikacijskih<br />
tehnologija (IKT).<br />
„Danas Conference<br />
Center” je 16. ožujka u<br />
Beogradu organizirao<br />
konferenciju „Internet<br />
ekonomija”. Uvodnim je<br />
izlaganjem skup otvorila Jasna Matić<br />
Jasna Matić, ministrica za telekomunikacije i informacijsko društvo<br />
u Vladi Republike Srbije. Ministrica Matić je izjavila da je <strong>ICT</strong><br />
sektor u 2007. godini sudjelovao sa samo 4,7% u bruto društvenom<br />
proizvodu i da ga čini oko 2300 informatičkih kompanija<br />
sa 60.000 zaposlenih. Srbija tek treba prepoznati i primijeniti<br />
mogućnosti <strong>ICT</strong>-a.<br />
Najavila je da će prije ljeta biti raspisan i natječaj za novog operatera<br />
fiksne telefonije i naglasila da je uvođenje konkurencije u<br />
taj sektor od izuzetne važnosti. U posljednjih par mjeseci izvršena<br />
je liberalizacija veleprodaje interneta i legalizirana usluga<br />
VoIP telefoniranja. Predstoji uvođenje CDMA tehnologije za<br />
pristup internetu tamo gdje to dosad nije bilo moguće. Tržište<br />
Srbije internet može učiniti učinkovitijim i zbog toga je veliki broj<br />
start-up kredita namijenjean upravo pokretanju poslovanja u toj<br />
oblasti.<br />
U nastavku panela „Internet ekonomija – neiskorišćeni investicioni<br />
potencijali” ukazano je da se Internet najviše koristi za<br />
jednostavne primjene kao što su e-mail poruke, traženje podataka<br />
o robama i uslugama te skidanje igrica i glazbe. Srbija se<br />
posljednjih godina tek suočava s iskorištavanjem pravih mogućnosti<br />
interneta te joj nedostaje poticajan pravni okvir za primjene<br />
interneta i razvoj elektronskog poslovanja. U drugom panelu<br />
posvećenom Internetu i medijima rečeno je da skoro svi mediji<br />
imaju i web prezentaciju, da se razvijaju elektronski specijalizirani<br />
časopisi, socijalne i poslovne mreže, atraktivni sadržaji<br />
prema zahtjevu korisnika i drugo. Očekuje se veliki rast broja<br />
korisnika, a napose informiranja preko Interneta.<br />
Internetsko oglašavanje u Srbiji ima trend rasta od oko 50%<br />
godišnje i sada iznosi oko 2,5 milijuna eura. Neophodno je i u<br />
Srbiji uspostaviti nacionalno praćenje internetskog poslovanja.<br />
U Srbiji samo Banca Intesa obavlja uslugu Payment Gateway,<br />
a za razvoj e-trgovine neophodno je da se angažira i neka inozemna<br />
ugledna kompanija kao što su Pay Pol i druge. Učesnici<br />
konferencije su zaključili da je skup pridonio da se realno sagleda<br />
stanje i da se iznesu prijedlozi čije bi ostvarenje doprinijelo<br />
da internet zauzme značajnije mesto u našem gospodarstvu.<br />
talno emitiranje, budući da je očit<br />
nedostatak kanala za emitiranje<br />
programa na svim jezicima koji su<br />
u službenoj upotrebi u AP Vojvodini.<br />
S obzirom na to da je završena<br />
raspodjela frekvencija na svim<br />
razinama počevši od republičkog<br />
pa do lokalnog, i uvažavajući činjenicu<br />
da su ugašeni svi nelegalni<br />
emiteri, potpredsjednik Pastor<br />
uputio je zahtjev Ministarstvu za<br />
telekomunikacije i informatičko<br />
društvo da se snimi postojeći frekvencijski<br />
spektar na teritoriji AP<br />
Vojvodine i da se shodno tome<br />
izvrši preinaka plana namjene<br />
radio-frekvencijskih opsega, kako<br />
bi se omogućio pristup novim emiterima<br />
na teritoriji AP Vojvodine.<br />
Besplatno<br />
Besplatan Internet u gradskim<br />
parkovima Beograda. Beograđani<br />
će u naredne dvije godine imati<br />
besplatan pristup bežičnom Internetu<br />
u parkovima na teritoriji Beograda,<br />
zahvaljujući suradnji tvrtke<br />
Telenor i Skupštine grada. Pored<br />
idejnog rješenja koje tvrtka Telenor<br />
radi za svaki park pojedinačno<br />
i instaliranja opreme za uvođenje<br />
Interneta, Telenor će se brinuti o<br />
održavanju opreme. Uz podršku<br />
Sekreterijata za komunalne i<br />
stambene poslove, JKP „Zelenilo<br />
Beograda” i Uprave za energetiku,<br />
grad Beograd će osigurati da<br />
parkovi budu dobro osvijetljeni i<br />
noću, a javne površine uređene.<br />
Projekt pridonosi i razvoju turističke<br />
ponude grada Beograda, pružajući<br />
svima koji u Beograd dođu<br />
u turističku ili poslovnu posjetu,<br />
mogućnost da u stvarnom vremenu<br />
budu obaviješteni o događanjima<br />
u njihovoj zemlji, kao i da na<br />
najbrži način saznaju sve o gradu<br />
u kojem borave.<br />
.yu<br />
Gašenje .yu domene. Registar<br />
nacionalne internetske domene<br />
Srbije (RNIDS) obavijestio je javnost<br />
i korisnike interneta da su .yu<br />
domene kojima nije produžena<br />
registracija do 2. ožujka 2009.<br />
nakon tog roka deaktivirane i da<br />
prestaju funkcionirati na internetu.<br />
Dodatni rok za produženje<br />
registracije .yu domena počinje<br />
3. ožujka 2009., a završava se<br />
30. travnja 2009. Preostale .yu<br />
domene čija registracija nije produžena<br />
do 30. travnja trajno se<br />
brišu iz Registra 4. svibnja 2009.<br />
Održavanje .yu registra domena<br />
i propagiranje informacija o .yu<br />
domenama na internetu prestaje<br />
30. rujna 2009. godine, bez obzira<br />
na datum izvršenog produženja.<br />
Za sve poslove vezane uz registraciju<br />
internetskih domena treba<br />
se obratiti nekom od ovlaštenih<br />
registara .rs domena širom Srbije,<br />
čiji se spisak može naći na adresi<br />
www.rnids.rs .<br />
Videokonferencing<br />
Predstavljeno rješenje za video<br />
konferencije u Srbiji. Kompanija<br />
Algotech u suradnji s američkom<br />
kompanijom LifeSize Communications,<br />
predstavila je rešenja<br />
za „High Definition video konferencije”.<br />
Proizvodi kompanije<br />
LifeSize za „High Definition video<br />
konferencije” omogućuju održavanje<br />
sastanaka između većeg<br />
broja poslovnih partnera, klijenata<br />
i kolega koji se nalaze na velikoj
udaljenosti. Primjena “HD video<br />
konferencije” omogućuje: unapređivanje<br />
komunikacije i suradnje u<br />
radu, brz protok informacija, brže<br />
odlučivanje, smanjivanje troškova<br />
za putovanje i druge koristi. Tvrtka<br />
Algotech je prvi integrator rješenja<br />
za kontakt centre u srednjoj i<br />
istočnoj Europi. „Algotech Srbija”<br />
je implementirao oko 90% kontakt<br />
centara u Srbiji, što ga čini liderom<br />
na tržištu.<br />
Sigurnost<br />
Predložena izrada Strategije informacijske<br />
sigurnosti. O stanju,<br />
značaju i potrebnim mjerama za<br />
informacijsku sigurnost razgovaralo<br />
se 18. veljače na znanstvenom<br />
skupu „Informaciona bezbednost<br />
2009”. Skup je održan u Beogradu<br />
na Akademiji za diplomatiju i<br />
bezbednost, a suorganizatori su<br />
bili Društvo za informatiku Srbije,<br />
agencija ZIPA i kompanija NOR-<br />
TEL SE. Na skupu se govorilo o:<br />
kibernetičkom prostoru kao izvoru<br />
novih prijetnji za nacionalnu sigurnost,<br />
sigurnosnim izazovima u<br />
uvjetima hiperkonekcije, potrebi<br />
razvoja svijesti o informacijskoj<br />
sigurnosti, sigurnosnim standardima<br />
TETRA sustava, prevarama u<br />
elektronskom poslovanju, skrivanju<br />
informacija na web sajtovima<br />
i diskovima, standardima zaštite<br />
u industriji platnih kartica, sigurnosnoj<br />
kulturi, metodama i tehnikama<br />
za ugrožavanje sigurnosti,<br />
organizacijskim, pravnim i tehničkim<br />
mjerama zaštite, opasnostima<br />
s interneta, otkrivanju upada,<br />
digitalnoj forenzici itd. Ostvareni<br />
obim i razina informacijske sigurnosti<br />
u Srbiji vrlo su neujednačeni.<br />
Pored sredina koje učinkovito i<br />
pouzdano brane svoje informacije,<br />
ima i dosta poduzeća koja su pretrpjela<br />
napade, imala štete i ugrozila<br />
poslovanje. Na primjer, 35,7%<br />
poduzeća je 2007. u Srbiji imalo<br />
problema s računarskim virusima.<br />
Predloženi su: izrada nacionalne<br />
strategije informacijske sigurnosti,<br />
ratificiranje Konvencije o kibernetičkom<br />
kriminalu, poticanje znanstvenog<br />
rada u razvoju domaćih<br />
rješenja za zaštitu informacija,<br />
organiziranje stručnih rasprava o<br />
pojedinim aktualnim sigurnosnim<br />
problemima, sustavna promidžba<br />
novih tehnologija i metoda zaštite<br />
i drugo.<br />
CeBIT<br />
Na nacionalnom štandu na<br />
„CeBIT-u 2009” nastupalo 9<br />
domaćih tvrtki. Agencija za strana<br />
ulaganja i promidžbu izvoza<br />
– SIEPA, uz podršku Ministarstva<br />
za telekomunikacije i informatičko<br />
društvo, njemačke organizacije<br />
za tehničku saradnju GTZ i<br />
USAID-ovog projekta za povećanje<br />
konkurentnosti, i ove godine je<br />
organizirala nastup domaćih <strong>ICT</strong><br />
kompanija u okviru nacionalnog<br />
štanda na sajmu „CeBIT 2009”,<br />
održanog u Hanoveru od 3. do<br />
8. ožujka 2009. Kao izlagači na<br />
nacionalnom štandu Srbije su<br />
sudjelovali: PSTech, E-Smart Systems,<br />
Belit, Code System, Accordia<br />
Group, M&I Systems, BioIRC,<br />
Srpski softverski klaster i Seavus.<br />
Andrija Bednarik, savjetnik za <strong>ICT</strong><br />
u SIEPA-i kaže „da je SIEPA zakupila<br />
prostor od 121 kvadratnog<br />
metra u hali 5 na sajmu CeBIT.<br />
U okviru nacionalnog štanda,<br />
domaće <strong>ICT</strong> kompanije imale su<br />
mogućnost korištenja cjelokupne<br />
infrastrukture štanda, da kroz organizirane<br />
pojedinačne prezentacije<br />
i predavanja predstave svoje<br />
proizvode i usluge, da na štandu<br />
organiziraju sastanke s već postojećim<br />
i potencijalnim partnerima i<br />
klijentima, koriste usluge keteringa<br />
i ostalu logistiku”. Ocjenjujući<br />
učinke nastupa, Bednarik kaže da<br />
su srpske <strong>ICT</strong> kompanije na nacionalnom<br />
štandu održale ukupno<br />
208 sastanaka i prezentacija i da<br />
domaći izlagači vjeruju da bi bar<br />
četvrtina mogla ishoditi konkretnom<br />
poslovnom suradnjom. Na<br />
samom sajmu, tvrtka E-Smart<br />
Systems je potpisala 2 predugovora<br />
s tvrtkama iz Njemačke i<br />
Južne Koreje, a potpisan je Sporazum<br />
o suradnji između srpskog<br />
i bugarskog softverskog klastera.<br />
Najviše zanimanja za poslovanje<br />
s našim kompanijama izrazile su<br />
tvrtke iz zemalja Europske unije,<br />
prije svega iz Njemačke, zatim s<br />
Bliskog istoka, iz Sjedinjenih Američkih<br />
Država, Rusije, Turske, ali<br />
i iz zemalja u našem okruženju,<br />
poput Bugarske i Rumunjske.<br />
ERP<br />
Delegacija COMING-a na „vmworld 2009” u Cannesu<br />
Virtualizacija<br />
COMING na europskom skupu o virtualizaciji. U Cannesu,<br />
na europskom skupu stručnjaka u oblasti virtualizacije<br />
„vmworld 2009”, 26. veljače je prikazano rješenje beogradske<br />
tvrtke COMING koje je primijenjeno na EUROSONGU 2008<br />
u Beogradu. COMING je za potrebe Radio Televizije Srbije<br />
uradio projekt „EOROSONG 2008 na VMWare VDI”.Projekt je<br />
u međunarodnim razmjerima ocijenjen kao stručno izuzetno<br />
kvalitetan, a tvrtka VMWare kao organizator skupa „vmworld<br />
2009” pozvala je COMING da predstavi ostvareno rješenje<br />
virtualizacije servera. Prezentaciju su održali Miroslav Kržić iz<br />
COMING-a i Nenad Čukalović s RTS-a. Oni su prikazali da je<br />
virtualizacija obuhvatila 6 fizičkih hostova s 239 virtualnih uređaja<br />
i 2 storagea s po 2 x 6 terabajta memorije. Projekt je koristilo<br />
oko 3500 novinara akreditiranih na Eurosongu 2008. Svi<br />
novinari su imali utisak kao da koriste samo njima dodijeljeno<br />
računalo te su uživali u nesmetanom pretraživanja potrebnih<br />
podataka, izradi izvještaja, slanju vijesti i drugim profesionalnim<br />
aktivnostima.Virtualizacija servera je i ovom prilikom omogućila<br />
da se troškovi nabave opreme smanje za najmanje 50 posto<br />
te da i ostali troškovi eksploatacije budu čak za 70 posto niži.<br />
Govoreći na kraju prezentacije, Drago Samardžić, direktor tvrtke<br />
COMING, istaknuo je da je za uspjeh bilo značajno to što su<br />
stručnjaci iz COMING-a pokazali da imaju najnovija znanja iz<br />
oblasti virtualizacije i da ih inventivno primjenjuju.Virtualizacija<br />
je posebno aktualna, sada u vrijeme recesije, kada treba smanjivati<br />
sve troškove kako bi se opstalo na tržištu, zaključio je<br />
Samardžić.<br />
Skupu „vmworld 2009” u Cannesu je prisustvovalo oko 5000<br />
vrhunskih stručnjaka za virtualizaciju. Izuzetno je značajno što<br />
stručnjaci iz Srbije nisu bili samo slušatelji nego su i pozvani da<br />
iznesu svoja iskustva.<br />
Promoviran softverski paket<br />
PANTHEON. U suradnji s Privrednom<br />
komorom Beograda i Udruženjem<br />
informatičke delatnosti,<br />
beogradska tvrtka Datalab je u<br />
srijedu, 11. ožujka 2009., organizirala<br />
poslovno-stručni skup na<br />
temu: „ERP poslovna rešenja –<br />
uspeh i u vreme krize”. Tijekom<br />
skupa privrednici su imali prilike<br />
upoznati se s mogućnostima<br />
i načinima korištenja rješenja iz<br />
oblasti planiranja resursa tvrtke<br />
u suvremenom poslovanju i saznati<br />
kako ta poslovna rješenja<br />
mogu pomoći da lakše upravljaju<br />
poduzećem u vrijeme kada su<br />
pravovremena reakcija, brzo<br />
utvrđivanje problema i usklađivanje<br />
sa stalnim promjenama<br />
u okruženju, uvjet za opstanak.<br />
Direktor kompanije Datalab,<br />
Aleksandar Spremić, rekao je<br />
da teška vremena zahtijevaju<br />
odlučne akcije i da poslovanje<br />
u turbulentnom okruženju danas<br />
predstavlja veliku poteškoću.<br />
Uvođenjem pravog poslovnog rešenja<br />
riješit ćete mnoge tekuće<br />
probleme: optimizirati troškove i<br />
resurse, povećati učinkovitost,<br />
brže ustanoviti žarišta u kompaniji.<br />
Prisutnima je uživo prikazano<br />
kako tvrtka Datalab upravlja<br />
svojim podacima korištenjem<br />
rješenja Pantheon 5.5. Direktori<br />
dviju uspješnih domaćih tvrtki iznijeli<br />
su svoja iskustva iz primjene<br />
softverskog paketa Pantheon.<br />
Zaključeno je da su ulaganja u IT<br />
rješenja neophodna, a naročito<br />
u ERP softver koji može ponuditi<br />
pravovremene i točne informacije<br />
koje predstavljaju nužan preduvjet<br />
za preživljavanje poduzeća u<br />
kriznim vremenima. Stvaranjem<br />
uvjeta za masovnu primjenu elektronskog<br />
poslovanja potaknut će<br />
se i zanimanje za primjenu ERP<br />
softvera.<br />
Nikola Marković<br />
169/03/2009 infoTrend 19
Osvrti<br />
Mudrošću protiv recesije<br />
Pojednostavnimo<br />
jednostavno<br />
ili - jednostavno<br />
pojednostavimo.<br />
Svejedno, ali<br />
učinimo to!<br />
U prethodnom broju pisali<br />
smo o povijesti recesije i<br />
preporukama koje su nam<br />
u okviru ICPE konferencije ponudili<br />
profesor Dan Galai i doktor Fritz<br />
Kroeger. Osvrt na izlaganje profesora<br />
Belaka s iste konferencije o upravljanju<br />
troškovima u uvjetima recesije s<br />
obzirom na bogatstvo ponuđenih informacija,<br />
namijenili smo za ovaj broj.<br />
U međuvremenu, ICPE-ova organizacijska<br />
mašinerija uspješno je organizirala<br />
i sljedeći događaj, konferenciju<br />
„Upravljanje iskustvom kupaca” čiji<br />
je vodeći predavač bio Shaun Smith.<br />
Održan je i 19. financijski forum IBM<br />
Cognos na kojem je David Axson,<br />
osnivač i direktor The Sonax Group,<br />
održao sjajno predavanje o planiranju<br />
u burnom vremenu globalizacije i<br />
krize. Početkom ožujka, i CBA nas je,<br />
uz gostovanje dr. Jyotija Gupta, čestog<br />
zagrebačkog gosta, obradovao forumom<br />
na temu recesije, mogućih rizika<br />
i predviđanja bliže budućnosti.<br />
Upravljati iskustvom kupaca, upravljati<br />
troškovima, upravljati rizicima,<br />
planirati kratkoročno i dugoročno.<br />
Mogu li se i na koji način u jednom<br />
članku povezivati ove poduzetničko-menadžerske<br />
teme, obuhvatiti<br />
razne dobre koncepte i preporuke, te<br />
ih kroz suvislu informaciju isporučiti<br />
na korist čitateljima? Mišljenja<br />
sam da mogu, na isti način kako se<br />
i poduzetničke organizacije moraju<br />
dokazati sposobnima da u kratkom<br />
vremenskom isječku, uz ograničene<br />
resurse, na temelju analiza dostupnih<br />
informacija donose odluke i provode<br />
akcije koje će im omogućiti da prežive<br />
ovu prilično rizičnu pustolovinu (recesiju),<br />
iziđu iz nje sa što manje ožiljaka,<br />
jači i iskusniji, spremni za nove<br />
pustolovine i izazove.<br />
Na koji način? Onako kako sam<br />
to pročitao u sažetku jednog članka<br />
u Harward Business Reviewu, objavljenom<br />
na webu: Jednostavno pojednostavi.<br />
U poduzetništvu, kao i u svim<br />
20 infoTrend 169/03/2009<br />
drugim segmentima života, najjednostavnija<br />
rješenja uvijek su i najbolja.<br />
Ne najskuplja, ne najsloženija, ne najljepša,<br />
ne naj.... Upravo jednostavna<br />
rješenja potvrđuju prave lidere, profesionalce<br />
oplemenjene intuicijom i hrabrošću.<br />
Nažalost (ili na sreću), većina<br />
nas nema pravo na članstvo u klubu<br />
iskonskih lidera. Istina, puno toga<br />
možemo popraviti upornim radom,<br />
učenjem, vježbom i ponavljanjem, ali<br />
ostat će „ono nešto” što će nam nedostajati,<br />
ono zbog čega je samo Dražen<br />
Petrović bio to što je bio.<br />
Sada kada smo definirali što nam je<br />
činiti („jednostavno pojednostaviti”) i<br />
na koji način („kroz rad se potvrđuje<br />
ljudsko biće”), probajmo iskoristiti<br />
preporuke koje su se čule od navedenih<br />
znanstvenika i konzultanata.<br />
O genezi trenutne recesije kao poznate<br />
društveno-gospodarske cikličke<br />
pojave, čulo se i napisalo mnogo toga.<br />
No, nedavna izjava Putina o ovoj recesiji<br />
kao nečem novom po svojem obimu,<br />
ukazuje i na moguća iznenađenja<br />
i velike nepoznanice:<br />
„U povijesti čovječanstva, ovo je<br />
prva prava globalna ekonomska kriza”<br />
Pa si vi mislite. Pokušajte biti pametniji<br />
nego što jeste, vraćajte, gatajte<br />
iz dlana, gledajte u kuglu, u nebo, proučavajte<br />
statistike, grafikone, izvještaje,<br />
članke... I što? Reći ćete da znate točno<br />
što se događa i što će se dogoditi. Dat<br />
ćete ruku u vatru da ste u pravu?<br />
Gospodin Axson nas je podsjetio<br />
kako se u bliskoj prošlosti kretala cijene<br />
nafte i derivata. Tko je predvidio<br />
takva kretanja? Netko je pogodio<br />
možda naslijepo, ali analitički nitko.<br />
Kockarnica je za trenutnu gospodarsku<br />
situaciju dječja igraonica. Kao što<br />
Buffet kaže: „Tek kada morska struja<br />
nestane, saznat ćete tko zna ploviti”.<br />
Profesor Belak u uvodu svoje knjige<br />
Tajne tržišta kapitala taj Buffetov navod<br />
osnažuje starom izrekom: „Kada<br />
vjetar puše, i purani lete”. Na tržištu<br />
kapitala, pohlepa je razvila nepromišljenost;<br />
nakon toga uslijedili su mnogi<br />
gubici i razočaranja, što je ishodilo<br />
oprezom i nepovjerenjem. Upravo je<br />
dugotrajnije zadržavanje nepovjerenja<br />
u poslovnom miljeu velika opasnost<br />
za prerastanje recesije u depresiju.<br />
Da bi koncept „jednostavno pojednostavi”<br />
približili praktičnoj primjeni,<br />
osvrnimo se ukratko na značajke<br />
okruženja u kojem djeluju poduzetnici:<br />
nesigurnost i nepredvidivost („slaba<br />
vidljivost”), primjer – kretanje<br />
cijena nafte<br />
globalna međuovisnost<br />
izuzetna moć kupaca da nameću<br />
svoja „pravila igre”<br />
snažna konkurencija<br />
integrirani lanci nabave usluga i<br />
proizvoda<br />
razvijene komunikacije<br />
ovisnost o tehnologiji<br />
Imajući u vidu navedeno, sada po-<br />
vežimo ranije navedene teme (kupci,<br />
troškovi, rizici, planiranje) s dva segmenta<br />
menadžmenta:<br />
kontroling<br />
razumijevanje potreba ciljanog<br />
tržišta (klijenata i potencijalnih<br />
klijenata)<br />
Kontroling<br />
„Bavi se teškim problemima dok<br />
je još lako, bavi se velikim dok su još<br />
mali”<br />
U okviru kontrolinga (planiraj –<br />
provodi – nadziri – unapređuj promjenama),<br />
standardni složeni postupak<br />
planiranja: „trogodišnja strategija<br />
– godišnji plan – kvartalne procjene i<br />
rebalansi – mjesečni izvještaji”, mora<br />
se promijeniti u četiri segmenta:<br />
Povećati fleksibilnost u planiranju<br />
i ubrzati vrijeme analiza, izvještaja<br />
i mijenjanja planova<br />
Pogotovo u većim sustavima opterećenim<br />
procedurama, sustavima<br />
kvalitete, gdje životari preveliki broj<br />
„bijelih ovratnika“, planiranje ima<br />
priliku postati tromim i reaktivnim<br />
procesom nesposobnim da prepozna<br />
prave prigode i tržišne niše te brzo<br />
osposobi i usmjeri organizaciju ka<br />
njihovom iskorištenju.<br />
Umjesto uobičajenog promišljanja<br />
pri planiranju: „Što može poći<br />
loše?”, više vremena i energije<br />
uložiti u: „Što može bolje?”<br />
Stara priča u kojoj se učinkovitost<br />
pokušava povećati usmjeravanjem su-
stava na otklanjanje mana i smanjivanje<br />
smetnji za rad, proizlazi iz velike<br />
menadžerske ljubavi prema kažnjavanju<br />
kao odgojnoj mjeri. Resurse koji<br />
se ulože u takav način rada znatno je<br />
isplativije usmjeriti u drugom smjeru:<br />
na poticanje inovativnosti i toleriranje<br />
greški koje se događaju prvi put,<br />
u njegu i jačanje prepoznatih vlastitih<br />
snaga, uvažavajući realan odnos prigoda<br />
i opasnosti iz okruženja.<br />
Umjesto jednog scenarija, obavezno<br />
izraditi 3 planska scenarija<br />
(pobjeda, neriješeno, poraz).<br />
Ovo se često prepoznaje kao slabost<br />
manjih sustava. Vlasnike – poduzetnike<br />
koji su često i upravljači, opterećeni<br />
manjkom vremena (svojom krivnjom:<br />
neprepoznavanjem prioriteta i bitnoga,<br />
strahom od delegiranja) te nespremnošću<br />
za uvođenjem menadžerske<br />
potpore – uzrujava već izrada jednog<br />
plana, a kamoli da se upuste u izrade<br />
nekoliko planskih scenarija. Poduzetnici<br />
ponekad pretjeraju u uvjerenju<br />
da ih intuicija podržana hrabrošću<br />
nikada, baš nikada, ne može iznevjeriti.<br />
Isto tako, ne vole razmišljati o<br />
„neriješenom” ili „porazu”; smatraju<br />
da to može naškoditi njihovom optimizmu.<br />
Ima tu nešto, ali..., kada stvari<br />
ipak krenu loše, ranije napravljeni zamjenski<br />
plan za takvu situaciju može<br />
pomoći da nam san bude mirniji a<br />
stres manji. A tako se i u kriznim situacijama<br />
mogu donositi suvisle i dobre<br />
odluke, te se može uspjeti.<br />
Dominantno planiranje korištenjem<br />
financijskih pokazatelja (oni<br />
su reaktivni, dolaze kasno kao<br />
posljedica) zamijeniti proaktivnim,<br />
nefinancijskim pokazateljima<br />
(lojalnost i zadovoljstvo<br />
klijenata, osvajanje novih tržišta,<br />
unapređenje procesne učinkovitosti<br />
i kvalitete, uvođenje novih<br />
proizvoda i usluga, organizacijski<br />
razvoj...).<br />
Kratkoročne financijske koristi<br />
često znaju usmjeriti poduzetničku<br />
organizaciju u sasvim krivom smjeru,<br />
što predstavlja veliku opasnost. Tu su<br />
veliki potencijali „za zaribati”, ako su<br />
upravljači pod utjecajem visokih bonusa<br />
ili su u sustavu prodaje motivirani<br />
isključivo provizijom na prodano.<br />
Ne treba pretjerivati; normalno da<br />
se nećemo odreći analiza financijskih<br />
pokazatelja, ali preporuka je usmjeriti<br />
se na one koji se vezuju na novčani<br />
tok, likvidnost i solventnost.<br />
Stavimo sada strateške i operativne<br />
planove, njihove provedbe, nadzor i<br />
unapređenja u okviru kontrolinga – u<br />
drugi plan. Kako god ih jednostavno<br />
pojednostavili, ipak se radi o složenom<br />
i zahtjevnom procesu, izuzetno<br />
korisnom ali donekle hladnom, laboratorijskom,<br />
uz puno Excela ili uz<br />
pomoć drugih složenijih IT alata i<br />
aplikacija.<br />
Kako je ovo članak koji se objavljuje<br />
u <strong>ICT</strong> magazinu, vrijeme je da u<br />
okviru teme uputimo određenu poruku<br />
<strong>ICT</strong> industriji:<br />
Unatoč recesiji, ovo je prigoda za<br />
<strong>ICT</strong>. Veliki broj manjih poduzetničkih<br />
organizacija koje djeluju u dobrim<br />
djelatnostima, koje su napravile korak<br />
naprijed, za sljedeći korak trebaju, uz<br />
prethodnu reorganizaciju poslovnih<br />
procesa, nova <strong>ICT</strong> rješenja. Umjesto<br />
više jednostavnih obično nepovezanih<br />
polu-aplikacija, trebaju cjelovita rješenja<br />
za podršku poslovnim procesima.<br />
Kreni <strong>ICT</strong>, ali oprez. Ovi potencijalni<br />
kupci su izuzetno zahtjevni, praktični,<br />
čvrsti pregovarači, imaju puno utakmica<br />
u nogama i cijene svaku kunu<br />
(pritom uglavnom pretjeruju) koju će<br />
izvaditi iz džepa. Razlikuju se od onih s<br />
kojima ste dosad radili i koji su projekte<br />
i ulazne račune brojali po komadima.<br />
Nakon ove poruke, stavivši kontroling<br />
„u sjenu”, prebacimo se na drugi<br />
segment, jednostavniji, primjereniji<br />
za primjenu socijalne i emotivne inteligencije<br />
– a uspije li se ostvariti, vraški<br />
učinkovit. Idemo: kratko i jasno.<br />
Razumijevanje<br />
potreba ciljanog tržišta<br />
Jednostavno pitanje traži iskren i<br />
jednostavan odgovor:<br />
Čime vas vaš kupac prvenstveno<br />
vrednuje?<br />
Je li to:<br />
a) Kvaliteta usluga ili proizvoda koje<br />
mu pružate ili isporučujete?<br />
b) Pogodnosti komercijalno-financijskih<br />
uvjeta vaših ugovora?<br />
c) Vaše cjenovne politike?<br />
d) Odnosi, servisi i održavanje,<br />
predprodajne i postprodajne aktivnosti?<br />
e) ...<br />
Ako znate odgovor i vjerujete da na<br />
tom polju možete učiniti poboljšanja,<br />
prestanite čitati ovaj članak. Ne časite<br />
ni časa. Krenite. Učinite što možete.<br />
Usmjerite raspoložive resurse na<br />
daljnji razvoj tih nadarenosti i prednosti<br />
koje vas izdvajaju i čine neupitnim<br />
u odnosu na konkurente, i čine<br />
vas poznatim i cijenjenim, te koji vaše<br />
klijente čine lojalnima i zadovoljnima,<br />
koji privlače nove klijente.<br />
I, korak po korak, evo nas opet do<br />
„strategije plavog oceana”. Vjerujem<br />
da je upravo to hrvatska opcija uspjeha,<br />
opcija namijenjena inovativnim i<br />
hrabrim ljudima, optimistima.<br />
Nikola Nikšić<br />
Nova serija<br />
skenera Ngenuity<br />
Na ovogodišnjem CeBIT-u<br />
Bowe Bell + Howell partner<br />
zagrebačke tvrtke BiroData<br />
Servis predstavio je novu seriju<br />
skenera Ngenuity, namijenjenu<br />
skeniranju srednjih i velikih količina<br />
podataka sa svih vrsta materijala<br />
(od rižinog papira, plastičnih<br />
kartica i debljih koverata).<br />
Najnaprednija tehnologija inteligentnog<br />
upravljanja dokumentima,<br />
40% veći kapacitet ulazne<br />
ladice za papir, vrhunska oštrina i<br />
kvaliteta skenirane slike, unaprijeđeno<br />
korisničko sučelje, jednostavno<br />
održavanje i manji trošak<br />
potrošnog materijala ukratko su<br />
karakteristike ovog moćnog stroja.<br />
Još ćemo dodati da je Ngenuity<br />
s brzinama do 150 str/min u crno<br />
bijeloj, kolor ili sivoj tehnici pri<br />
rezoluciji od 200 dpi jedan od<br />
najbržih skenera u svojoj klasi.<br />
Vijesti<br />
Novi direktor<br />
prodaje<br />
Tvrtka Infosistem imenovala<br />
je Andreja Broza direktorom<br />
prodaje Infosistema. Posljednjih<br />
sedam godina Broz je radio<br />
u tvrtci Combis kao konzultant i<br />
operativni menadžer za Combis<br />
BiH, a iza sebe ima i višegodišnju<br />
uspješnu međunarodnu karijeru.<br />
Radio je u Rusiji gdje je bio<br />
konzultant za nove tehnologije u<br />
telekomu. Karijeru je nastavio u<br />
Slovačkoj i Češkoj kao marketing<br />
menadžer za East Air Company.<br />
Andrej Broz je 1997. godine<br />
magistrirao međunarodne ekonomske<br />
odnose u Moskvi na ekonomskoj<br />
akademiji<br />
“G.V. Plehanov”.<br />
Andrej Broz,<br />
Infosistem<br />
169/03/2009 infoTrend 21
Vijesti<br />
Konferencija<br />
korisnika ozbiljnih<br />
računala<br />
U organizaciji tvrtke CROZ, a u<br />
suradnji s tvrtkama Alcad, SRC.<br />
SI i S&T iz Slovenije i SBS iz<br />
Srbije u Dubrovniku je od 9. do 10.<br />
ožujka održana Jadranska konferencija<br />
korisnika ozbiljnih računala<br />
koja je okupila korisnike mainframe<br />
računala iz regije, a fokusirala se<br />
na realna korisnička iskustva s<br />
novijim projektima na mainframe<br />
platformi, te na pozicioniranje mainframea<br />
u modernom IT sustavu.<br />
Niz zanimljivih prezentacija na<br />
temu stvarnih, živih projekata vodećih<br />
regionalnih tvrtki (APIS-IT-a,<br />
FINA-e, Impola, Naftne industrije<br />
Srbije, Železnica Srbije) na mainframe<br />
platformi pokazao je kako<br />
„ozbiljna računala“ i danas, kao i<br />
posljednjih 45 godina, uspješno<br />
odraduju najzahtjevnije informatičke<br />
poslove. Jadranska konferencija<br />
bila je izvrsna prilika za razmjenu<br />
iskustava medu korisnicima i za<br />
razgovor o problemima s kojima<br />
se susreću u svakodnevnom<br />
radu. Upravo je jedna od takvih<br />
tema - Kako motivirati „facebook“<br />
generaciju za rad na mainframeu - i<br />
bila tema okruglog stola na kojem<br />
su se usporedila iskustva tvrtki na<br />
području zapošljavanja i školovanja<br />
mladih mainframeaša. Ovo je bila<br />
tek prva regionalna konferencija<br />
korisnika ozbiljnih ra čunala koja bi<br />
trebala poslužiti kao poticaj razvoju<br />
ideje o regionalnom povezivanju,<br />
razmjeni iskustava i suradnji korisnika<br />
mainframea.<br />
22 infoTrend 169/03/2009<br />
AMD na<br />
dva dijela<br />
Uprava tvrtke AMD objavila je odluku<br />
da mijenja svoju organizacijsku strukturu<br />
– razdvaja se na dvije odvojene<br />
jedinice. Ovim potezom AMD se nada<br />
da će na ovaj način ojačati svoj konkurentski<br />
položaj.<br />
Tvrtka će se podijeliti na Sunnyvale,<br />
koji će brojati 14.000 zaposlenih a bavit<br />
će se dizajnom mikroprocesora i marketingom,<br />
i Foundry Co., koji će brojati<br />
3000 zaposlenih te će biti zadužen za<br />
proizvodnju mikroprocesora. Ime Foundry<br />
Co. je za sada samo privremeni naziv, a<br />
cjelovito rješenje očekuje se uskoro.<br />
Iako će nove dvije tvrtke imati odvojenu<br />
upravu i organizaciju poslovanja,<br />
Fusion<br />
Ukoliko se poslovanje<br />
i stanje na tržištu<br />
poboljša, iz tvrtke već<br />
neko vrijeme najavljuju<br />
svoj novi čip – Fusion.<br />
Riječ je o novom<br />
silikonskom proizvodu<br />
koji objedinjuje mikroprocesor<br />
i grafički<br />
čip, a razvoj tog novog<br />
proizvoda počeo je u<br />
vrijeme kada je AMD<br />
(Advanced Micro Devices)<br />
kupio tvrtku ATI,<br />
poznatu po proizvodnji<br />
grafičkih kartica.<br />
jedinstven će ostati vlasnik – najviše dionica ima Mubadala Development<br />
Co., tvrtka koja zastupa vladu Abu Dhabija, koja ima i jedno<br />
mjestu u Upravnom odboru AMD-a. Podjela tvrtke je odgovor na krizu<br />
na svjetskom tržištu koja se odrazila i na rad AMD-a, a zbog čega<br />
je tvrtka otpustila oko 1000 radnika. Nadaju se da je podjela na dvije<br />
jedinice još jedan od koraka koji bi trebali „pogurati” rad kompanije.<br />
Recro-Net u<br />
Kataru<br />
Zagrebačka tvrtka Recro-Net<br />
predstavila je 16. ožujka svoje<br />
informatičko rješenje Smart<br />
Signage na znanstveno-tehnološkom<br />
parku u Kataru (Qatar<br />
Science and Technology Park).<br />
Zanimljivo je da je Recro-Net u<br />
ovom parku bio prisutan kao jedini<br />
Ciscov partner. Tvrtka je pružila<br />
podršku Ciscu prikazujući svoj<br />
proizvod Smart Signage koji predstavlja<br />
jedan od načina fleksibilne<br />
i višenamjenske integracije Ciscovog<br />
DMS-a s RFID tehnologijom.<br />
Ovaj znanstveno-tehnološki park<br />
otvoren je pod pokroviteljstvom<br />
katarskog emira šeika Hamada bin<br />
Khalife Al Thanija i njegove supruge<br />
Mozah Bint Nasser Al Missnad.<br />
Potkraj prošle godine tvrtka<br />
Recro-Net otvorila je tvrtku Recro-<br />
Net Middle East sa sjedištem u<br />
Dubaiju. Veliki uspjeh tvrtke je prepoznavanje<br />
rješenja Cisco Smart<br />
Signage kao atraktivan i koristan<br />
dodatak DMS platformi. „Sretni<br />
smo što je Recro-Net Middle East,<br />
i Recro-Net u cijelosti, prepoznat<br />
kao jedan od najinovativnijih i najpouzdanijih<br />
Cisco partnera u regiji.<br />
Za nas to predstavlja priznanje, ali<br />
i obavezu da neprestano poboljšavamo<br />
kvalitetu svojih usluga i<br />
rješenja”, rekao je Zlatan Hadžić,<br />
direktor Recro-Net Middle Easta...<br />
Elaa Mohamad Slaven Vukasovic<br />
Sense Consulting<br />
osnažuje tim<br />
Sense Consulting, tvrtka za<br />
po slovno savjetovanje specijalizirana<br />
za međunarodne projekte<br />
u javnom sektoru, unaprijedila je<br />
svoje poslovanje i kompetencije na<br />
područjima EU fondova i korporativnog<br />
savjetovanja u privatnom<br />
sektoru zaposlivši dva nova<br />
projektna menadžera. Slaven Vukasović<br />
preuzima mjesto voditelja<br />
projekata u korporativnom sektoru i<br />
bit će zadužen za razvoj poslovanja<br />
Sense Consultinga u srednje<br />
velikim i malim tvrtkama. Vukasović<br />
u Sense Consulting dolazi iz švicarske<br />
središnjice korporacije Holcim<br />
gdje je vodio projekte razvoja tržišta<br />
Srednje i Južne Europe. Magistrirao<br />
je na Poslovnoj školi Said<br />
Sve učilišta u Oxfordu. Na mjesto<br />
voditelja projekata došao je Elaa<br />
Mohamad koji će biti zadužen za<br />
razvoj prilika i poslovanja u javnom<br />
sektoru korištenjem predpristupnih i<br />
strukturnih fondova Europske Unije.
Iskustvo i znanja u vođenju projekata<br />
Mohamad je stjecao posljednjih<br />
godina na projektima Europska<br />
Komisije i međunarodnih organizacija<br />
te radom u konzultantskim<br />
tvrtkama, a posjeduje magisterij iz<br />
područja upravljanja tehnologijom i<br />
inovacijama Sveučilišta Sussex.<br />
Obrazac preuzet<br />
200 tisuća puta<br />
Obrazac za prijavu poreza na<br />
dohodak s internetske stranice<br />
Erste & Steiermärkische Banke,<br />
u razdoblju od 16. siječnja do 2.<br />
ožujka 2009. godine, preuzet je od<br />
strane građana gotovo 200.000<br />
puta, odnosno u prosjeku više od<br />
4300 puta dnevno. Erste banka<br />
već petu godinu zaredom nudi<br />
mogućnost elektroničkog izračuna<br />
godišnjeg poreza na dohodak. Od<br />
2005. godine, kada je na internetske<br />
stranice Erste banke prvi<br />
puta stavljen obrazac za prijavu<br />
poreza na dohodak u obliku Excel<br />
datoteke, bilježi se stalni porast<br />
preuzimanja navedenog obrasca<br />
- 2005. godine DOH obrazac<br />
preuzet je oko 15.000 puta, 2006.<br />
skoro 65.000 puta, 2007. godine<br />
taj se broj popeo na više od<br />
100.000, 2008. oko 125.000 puta,<br />
da bi ove godine bilo zabilježeno<br />
gotovo 200.000 preuzimanja.<br />
OPSUS Ventura<br />
Tvrtka Operacijski sustavi predstavila<br />
je tržištu svoj prvi hardverski<br />
proizvod - server OPSUS<br />
Ventura. Server je namijenjen malim<br />
i srednjim tvrtkama a riječ je o<br />
cjelovitom rješenju koje zadovoljava<br />
sve uobičajene poslovne potrebe<br />
tvrtke, te je zamišljen kao samostojeće,<br />
samodostatno rješenje s minimalnim<br />
održavanjem. Rješenjem<br />
se predvidjelo središnje mjesto za<br />
administraciju korisnika, poslužitelj<br />
datoteka i mrežnih pisača, antivirusno<br />
rješenje, sustav za upravljanje<br />
elektroničkom poštom sa zaštitom<br />
od spama i prijenos osobnih poruka<br />
unutar tvrtke. Tvrtka Operacijski<br />
sustavi nude i proširenu verziju<br />
servera - OPSUS Ventura GW,<br />
koji osim navedene funkcionalnosti<br />
može služiti i kao središnje<br />
mjesto izlaska tvrtke na internet,<br />
sa zaštitom od hakerskih napada,<br />
ubrzivačem surfanja sa zaštitom<br />
od neželjenih sadržaja i osigurani<br />
kanal komunikacije s tvrtkom preko<br />
interneta koji dislociranim djelatnicima<br />
omogućuje komunikaciju i<br />
korištenje resursa tvrtke s bilo koje<br />
lokacije, na siguran način. Osnovna<br />
funkcionalnost oba servera može<br />
se nadopuniti modulima koji mu nadopunjuju<br />
funkcionalnost: napredno<br />
upravljanje dokumentima, knjigovodstveni<br />
softver partnerske tvrtke<br />
Holobit.net, udaljena sigurnosna<br />
pohrana podataka i drugo. Server<br />
funkcionira samostalno i sam se<br />
brine o sigurnosnim nadogradnjama<br />
i osvježavanjem antivirusnih,<br />
antispam i antiporn datoteka.<br />
Učinkovitija<br />
obrada podataka<br />
OTP banka je u suradnji s<br />
tvrtkom IT Sistemi pustila u rad<br />
sustav Documentum za obradu<br />
transakcija za koje se koriste<br />
utvrđeni obrasci u poslovnoj mreži<br />
banke. Cilj projekta bio je ubrza-<br />
Vijesti<br />
ti i optimizirati prihvat, obradu,<br />
odobravanje, pohranu i ostvarenje<br />
transakcije. Projekt je implementiran<br />
kroz cijeli sustav poslovanja, od<br />
razina poslovnica pa do pozadinskih<br />
sustava za izvršenje i pohranu<br />
transakcija. Ovaj sustav trebao<br />
bi banci donijeti uštede prilikom<br />
obrade naloga i pohrane poslovne<br />
dokumentacije te kvalitetnije praćenje<br />
pojedinih poslovnih procesa.<br />
Također, potpuno je uklonjena<br />
potreba za fizičkim slanjem arhive<br />
dnevnih obrada podataka u mikrofilm<br />
centar. Cilj je da se ovaj sustav<br />
proširi i na kreditne zahtjeve, što će<br />
omogućiti bržu i učinkovitiju analizu<br />
zahtjeva za kreditom te njegovo<br />
odobrenje i realizaciju.<br />
169/03/2009 infoTrend 23
Infinitas Grupa<br />
jedna je od vodećih<br />
hrvatskih tvrtki u<br />
polju projektiranja,<br />
implementacije i<br />
nadzora <strong>ICT</strong> sustava,<br />
<strong>ICT</strong> konzaltinga i<br />
savjetovanja, pružanja<br />
tehničke i sistemske<br />
potpore, specijalističke<br />
<strong>ICT</strong> edukacije, te<br />
planiranja, projektiranja<br />
i implementacije<br />
poslovnih ERP i<br />
CRM rješenja<br />
24 infoTrend 169/03/2009<br />
Profil tvrtke<br />
INFINITAS GRUPA<br />
Izgradnjom informatičkih sustava i neprekidnim prilagođavanjem promjenama poslovnih<br />
ciljeva, u potpunosti zadovoljavamo potrebe klijenta i njegovih poslovnih aktivnosti<br />
IT je ulaganje u<br />
poslovnu vrijednost<br />
Direktor Denis<br />
Jašarević<br />
Infinitas grupa d.o.o. tvrtka je koju<br />
su 2001. godine osnovali iskusni informatički<br />
stručnjaci. Od osnutka tvrtke<br />
do danas okupili smo tim vrhunskih<br />
stručnjaka te smo stalnim usavršavanjem,<br />
obrazovanjem, nizom uspješnih<br />
projekata, uz brojne zadovoljne<br />
korisnike, ostvarili stalan rast i izvrsne<br />
poslovne rezultate. Odgovarajući<br />
na zahtjeve tržišta, izuzetno puno ulažemo<br />
u razvoj novih rješenja, jačanje<br />
našeg tima stručnjaka, kao i u regionalno<br />
prisustvo naše tvrtke te usluga i<br />
servisa koje možemo ponuditi.<br />
Aktivna suradnja s korisnicima,<br />
izvrsnost u rješavanju i najsloženijih<br />
problema te individualni pristup<br />
svakom klijentu jamstvo su kvalitete,<br />
pouzdanosti i uspjeha. Vrijednosti na<br />
kojima temeljimo našu strategiju su<br />
stalno ulaganje, motivacija i usavršavanje<br />
naših zaposlenika, vrhunska<br />
kvaliteta usluge, izgrađen odnos prema<br />
partnerima i zadovoljstvo<br />
korisnika naših usluga.<br />
Cilj je svakom našem klijentu:<br />
izgraditi informacijski<br />
sustav „po mjeri”, te na taj<br />
način omogućiti kvalitetnije,<br />
sigurnije i brže obavljanje<br />
poslovnih procesa<br />
omogućiti da potpuno<br />
iskoristi svoju informatičku<br />
infrastrukturu<br />
osigurati najveću<br />
raspoloživost sustava<br />
ponuditi inovativna i<br />
pouzdana rješenja<br />
postaviti tehnologiju u<br />
službu korisnika na je-<br />
dnostavan i učinkovit način<br />
Također, jednim od glavnih<br />
ciljeva smatramo neprekidno<br />
povećavanje tržišnog udjela,<br />
s naglaskom na postizanje još<br />
veće razine kvalitete usluga, temeljene<br />
na timskom radu, povjerenju, inovativnosti<br />
i prepoznatljivosti.<br />
U uzburkanom svijetu <strong>ICT</strong> tehnologije,<br />
rasta i razvoja – u potpunosti<br />
okrenutih klijentu i njegovim potrebama<br />
– danas je Infinitas Grupa jedna<br />
od vodećih hrvatskih tvrtki na po-<br />
Agencija za podršku informacijskim<br />
sustavima (APIS IT)<br />
Autocesta Rijeka – Zagreb<br />
Baotić Grupa<br />
BBDO Zagreb<br />
B.net Hrvatska<br />
BINA Istra<br />
Croatia osiguranje – Stanice<br />
za Tehnički Pregled<br />
Euroline<br />
Fiducia<br />
FINA<br />
Grey<br />
Grad Zagreb<br />
dručju projektiranja, implementacije i<br />
nadzora <strong>ICT</strong> sustava, <strong>ICT</strong> konzaltinga<br />
i savjetovanja, pružanja tehničke i sistemske<br />
potpore, specijalističke <strong>ICT</strong><br />
edukacije te planiranja, projektiranja i<br />
implementacije poslovnih ERP i CRM<br />
rješenja zasnovanih na, prvenstveno,<br />
Microsoft i Cisco tehnologijama.<br />
Referentna lista (skraćena)<br />
Od svih naših, jednakovrijednih, klijenata i partnera izdvojio bih:<br />
Hrvatski auto klub<br />
Hrvatski fond za privatizaciju<br />
Hrvatska agencija za malo<br />
gospodarstvo<br />
HG spot<br />
Iris<br />
Laura cosmetics<br />
Microsoft Hrvatska<br />
Nestle Adriatic<br />
P&G<br />
Proximity<br />
Royal mirovinsko osiguranje<br />
Špoljar transport<br />
Toyota Croatia
Kvalitetom usluga zaslužili smo<br />
prestižne certifikate vodećih svjetskih<br />
kompanija (Microsoft Gold Certified<br />
Partner, Cisco Partner, HP Preffered<br />
Partner), koji nam, osim što dokazuju<br />
izvrsnost u poslu koji obavljamo,<br />
omogućuju pristup nizu dodatnih<br />
resursa potrebnih za kvalitetno pružanje<br />
usluga klijentima. Iskusan i<br />
dinamičan tim Infinitas Grupe broji<br />
24 visoko obrazovana stručnjaka certificirana<br />
međunarodno priznatim<br />
certifikatima MCIT, MCSE, MCT,<br />
CCNA, koji svojim znanjem i iskustvom<br />
mogu jamčiti vrhunsku uslugu<br />
i najzahtjevnijim korisnicima.<br />
Brojnim certifikacijama i autorizacijama<br />
dokazujemo kvalitetu našeg<br />
dosadašnjeg rada:<br />
- Microsoft Gold Certified Partner<br />
- Cisco Partner Premier Certified<br />
- HP Preferred Partner<br />
- ADP Dealer Services<br />
- VUE Testing Center<br />
- Prometric Testing Center<br />
Voditelj sistemskog<br />
odjela Zoran Wolf:<br />
<strong>ICT</strong> infrastrukturna<br />
rješenja i savjetovanje<br />
Savjetovanje<br />
Savjetovanjem pružamo svakome<br />
korisniku mogućnost da najbolje prilagodi<br />
sustav svojim potrebama. Korisnik<br />
si time olakšava poslovni proces<br />
i stavlja informatički proces u službu<br />
tvrtke na optimalan i najjednostavniji<br />
način, uz najveću iskoristivost sustava.<br />
Naš je zadatak klijenta posavjetovati<br />
kako da svoje ideje (predlažemo<br />
mu i našu viziju projekta) provede u<br />
djelo. Time cijeli projekt približavamo<br />
njemu i njegovim potrebama.<br />
Network operations<br />
Svaki sustav treba potporu. Potpora<br />
čini sustav pouzdanijim te korisnik<br />
dobiva preduvjet za miran san. Briga<br />
o sustavu i mogućim problemima<br />
prelazi na nas te korisnik može u miru<br />
obavljati svoje zadatke, a ne da mora<br />
razmišljati o sustavu ako nastanu problemi.<br />
Stoga, brigu o svom sustavu i<br />
infrastrukturi povjerite nama, a mi<br />
ćemo znati kako najbolje reagirati u<br />
danom trenutku i u najkraćem mogućem<br />
vremenu dovesti Vaš sustav na<br />
optimalnu razinu rada.<br />
Security<br />
Svaki je sustav podložan napadima.<br />
Takvi napadi uzrokovani raznim virusima,<br />
crvima i spamom mogu prouzročiti<br />
velike probleme korisniku, počevši<br />
od prestanaka normalnog funkcioniranja<br />
sustava do usporavanja sustava<br />
te uništavanja i otuđivanja podataka.<br />
Zato sustav treba pravilno zaštititi kako<br />
bi se izbjegle navedene situacije. Stoga<br />
za sigurnost sustava nudimo provjerena<br />
rješenja koja će potpuno zadovoljiti<br />
Vaš sustav te Vam omogućiti pouzdanost<br />
i sigurnost u radu.<br />
Storage<br />
Svaka tvrtka ima podatke koji su<br />
bitni za normalno funkcioniranje i poslovanje.<br />
Takve podatke treba zaštititi<br />
te ih pohraniti i prilagoditi da mogu<br />
biti dostupni korisniku u svakome trenutku.<br />
Također je važno imati povrat<br />
podataka (backup). Sve to rješavamo<br />
svojim znanjem i iskustvom.<br />
Voditelj odjela<br />
Poslovnih rješenja<br />
Krešimir Mršić:<br />
Poslovna rješenja<br />
Implementacije Microsoft<br />
Dynamics rješenja<br />
Microsoft Dynamics serije proizvoda<br />
predstavljaju učinkovita poslovna<br />
rješenja namijenjena upravljanju u<br />
srednjim i velikim tvrtkama, a odlikuju<br />
se bogatim funkcionalnostima, prilagodljiva<br />
su specifičnim potrebama korisnika,<br />
brza su i jednostavna za implementaciju<br />
te su konkurentna cijenom<br />
vlasništva i brzim povratom ulaganja.<br />
Implementacija ERP sustava<br />
Microsoft Dynamics NAV<br />
Naši poslovni i tehnički konzultanti<br />
posjeduju višegodišnje iskustvo u<br />
implementaciji Navisiona u različitim<br />
poslovnim okruženjima s posebnim<br />
zahtjevima: preko distribucijskih lanaca<br />
i logističkih sustava, veleprodajnih<br />
i maloprodajnih lanaca, različitih<br />
tipova proizvodnih tvrtki, do tvrtki<br />
usmjerenih pružanju poslovnih usluga<br />
s izuzetno velikim brojem kupaca<br />
i dobavljača.<br />
Na poslovnim slučajevima u pravilu<br />
koristimo provjereni i od Microsofta<br />
preporučeni model RIM (Rapid<br />
Implementation Methodology) koji<br />
značajno olakšava planiranje, pripremu<br />
i provođenje implementacije ERP<br />
rješenja kao što je Microsoft Dynamics<br />
NAV.<br />
Implementacije sustava<br />
Microsoft Dynamics CRM<br />
Microsoft Dynamics CRM jest<br />
rješenje koje pomaže tvrtkama povećati<br />
uspješnost poslovanja i poboljšati<br />
pružanje usluga. Uz standardne funkcionalnosti,<br />
upravljanjem sveukupnošću<br />
odnosa s kupcima i partnerima,<br />
posebno se ističe mogućnostima prilagodbe<br />
te brzinom razvoja poslovnih<br />
procesa. Vizija rješenja uključuje<br />
standardan sklop funkcionalnosti<br />
koje donosi rješenje Microsoft Dynamics<br />
CRM 4.0, te dio prilagodbe rješenja<br />
prema specifičnim zahtjevima<br />
korisnika i mogućnostima integracije<br />
s već postojećim sustavima.<br />
Naši ovlašteni stručnjaci za CRM<br />
rješenje pružaju, u sklopu projekata,<br />
uslugu cjelovite implementacije rješenja<br />
sa svim prilagodbama, a moguće su<br />
i pojedinačne usluge u segmentima:<br />
idejna razrada projekta s metodom<br />
„Proof of Concept”<br />
savjetovanje prilikom izrade i<br />
izvođenja projekta<br />
razvoj i implementacije pojedinačnih<br />
funkcionalnosti<br />
edukacija i podrška<br />
razrada specifičnih rješenja koja<br />
koriste CRM kao platformu za<br />
razvoj – npr. kontrola ulaska,<br />
kontrola radnog vremena i slično<br />
Voditelj edukacijskog<br />
centra Zvonimir<br />
Brezovec: edukacija<br />
Infinitas<br />
Prepoznavanjem potrebe za pružanjem<br />
visokokvalitetne edukacije nove<br />
vrste koje nedostaje u današnjem dinamičko-zahtjevnom<br />
IT svijetu, Infinitas<br />
Grupa nudi svojim polaznicima<br />
jedinstvenu edukaciju zasnovanu<br />
na dugogodišnjem iskustvu u radu s<br />
IT tehnologijama. Samim time, cilj<br />
nam je povećati mogućnost samog<br />
zapošljavanja naših polaznika, gdje<br />
dobivenim znanjem mogu odgovoriti<br />
današnjim standardima zapošljavanja<br />
u IT industriji te, koristeći ih u kom-<br />
binaciji s certifikacijom, postati prepoznati<br />
vrhunski stručnjaci.<br />
Edukacija unutar Infinitas Grupe<br />
pod vodstvom je niza visokokvalificiranih<br />
edukatora koji posjeduju<br />
najviše razine IT certifikacije. Ključna<br />
misija naših edukatora je, ne samo u<br />
potpunosti prenijeti svoje znanje na<br />
polaznika, nego ga upoznati sa stvarnim<br />
situacijama i problemima.<br />
Edukacija današnjih generacija<br />
uključenih u IT svakim danom postaje<br />
sve složeniji zadatak. Te izazove<br />
Infinitas Grupa dobro poznaje. Polaznici<br />
žele biti uspješni i motivirani<br />
iskustvom stečenim školovanjem na<br />
koje se uvijek mogu pozvati, koristeći<br />
alate učenja koji ih pripremaju na sutrašnji<br />
izlazak iz učionica i zaposlenje<br />
unutar IT industrije. Edukacija Infinitas<br />
Grupe objedinjuje sve ključne<br />
elemente za uspjeh i predana je dugotrajnoj<br />
obavezi postizanja savršenstva<br />
unutar IT edukacije – gdje su polaznici<br />
potaknuti znanjem, a treneri<br />
nadahnuti prenošenjem istog.<br />
Voditelj projektnog<br />
odjela Dominik Katić:<br />
Hosting rješenja -<br />
čitava IT infrastruktura<br />
bez ulaganja u<br />
infrastrukturu<br />
Zahtjevi prema informacijskim sustavima<br />
malih i srednje velikih tvrtki<br />
u dobroj su mjeri slični onima u velikim<br />
organizacijama. Svim organizacijama<br />
potrebna su financijsko-računovodstvena<br />
rješenja, kao i rješenja<br />
za upravljanje sveukupnim odnosima<br />
s kupcima i partnerima. Najjednostavniji<br />
primjer – svakoj organizaci<br />
potrebno je učinkovito e-mail rješenje<br />
koje podržava napredne funkcionalnosti<br />
– npr. čitanje mejlova s mobilnih<br />
uređaja, pristup kalendaru putem bilo<br />
kojeg preglednika i slično.<br />
169/03/2009 infoTrend 25
Za male i srednje velike organizacije<br />
često je upitno ulaganje u projekte<br />
proširenja IT infrastrukture. Cijena<br />
ulaganja ima dugačak ROI zbog malog<br />
broja korisnika, a česte promjene<br />
tehnologije gotovo je nemoguće pratiti.<br />
Kao odgovor ovoj problematici,<br />
Infinitas Grupa svojim korisnicima<br />
Mišljenja korisnika<br />
Zoran Cetinjanin,<br />
Viši stručni suradnik<br />
za informatiku,<br />
Grad Karlovac:<br />
Gradska uprava Grada Karlovca,<br />
kao jedinica lokalne samouprave,<br />
obavlja poslove u<br />
skla du sa svojom zakonskom<br />
na dležnošću i ovlasti kako bi<br />
60.000 žitelja grada putem neposrednog kontakta<br />
rješavalo svoje potrebe. Kako bi suradnja bila što<br />
učinkovitija, uprava sa 132 djelatnika organizirana je<br />
u 11 odjela smještenih na 3 lokacije. Informatizacijom<br />
gradske uprave te uvođenjem novih servisa i usluga<br />
za poboljšanje učinkovitosti, održavanje IT sustava<br />
od strane djelatnika uprave bližilo se kritičnoj granici.<br />
Prelaskom brojke od 100 osobnih računala, kao i<br />
ostalim zahtjevima koji su utjecali na sigurnost sustava,<br />
neophodno je bilo pronaći strateškog partnera koji<br />
svojim iskustvom može osigurati daljnju pouzdanost i<br />
kvalitetan razvoj ovog složenog sustava. Prije 3 godine<br />
započeli su razgovori s nekoliko mogućih IT partnera,<br />
da bi kasnije nakon podrobnijeg upoznavanja s potrebama<br />
i mogućnostima uprave, s tvrtkom Infinitas<br />
pronađen zajednički interes. Početkom 2008. godine<br />
ugovorena je usluga administracije i održavanja ISA<br />
servera.<br />
Tijekom te prve godine suradnja se pokazala kao<br />
izuzetno uspješna jer njihovi stručni djelatnici su,<br />
uz ugovorene obveze, pokazali veliku predanost te<br />
su svojim savjetima utjecali na unapređenje i drugih<br />
dijelova IT sustava gradske uprave. Potrebe za<br />
uvođenjem novih funkcionalnosti, otklanjanje problema<br />
i ostali zahtjevi obavljani su izuzetno brzo i<br />
djelotvorno tako da tijekom te godine nije bilo većih<br />
problema ni prekida u radu cijelog sustava.<br />
Jedan od osnovnih problema IT sektora u jedi-<br />
26 infoTrend 169/03/2009<br />
Profil tvrtke<br />
INFINITAS GRUPA<br />
predstavlja čitavu lepezu Infinitas hosting<br />
rješenja.<br />
Sva rješenja unutar hostinga imaju<br />
iste ciljeve:<br />
smanjenje ukupnog troška koji<br />
tvrtke ulažu u svoje IT sustave<br />
obračun troškova kroz fiksne<br />
mjesečne troškove<br />
kontrola troškova po metodi „koliko<br />
koristim – toliko plaćam”<br />
omogućavanje mobilnosti svim<br />
zaposlenicima kroz korištenje<br />
visoko-dostupnih sustava<br />
uporaba najnovijih tehnologija,<br />
što vodi povećanju produktivnosti<br />
djelatnika<br />
Svim servisima koje korisnici imaju<br />
u sklopu Infinitas hosting rješenja,<br />
pristupa se preko internetske veze, dok<br />
su svi poslužitelji u suvremenom datacentru<br />
gdje su nadzirani od strane naših<br />
sistemskih inženjera 24 sata na dan, 365<br />
dana godišnje. Zbog ovoga, tvrtka koja<br />
odabere Infinitas hosting IT model ne<br />
treba ulaganje u serverski hardver i infrastrukturu<br />
nego zakupljuje potrebne<br />
resurse na poslužiteljima. Svi podaci<br />
koji se koriste u poslovanju na sigurnoj<br />
su lokaciji (fizička sigurnost), te se redovito<br />
pohranjuju (zaštita od nenamjernog<br />
brisanja).<br />
Rješenja u sklopu Infinitas<br />
hostinga<br />
Sva dostupna Infinitas hosting rješenja<br />
temelje se na Microsoft tehnologijama,<br />
a svojim korisnicima, uz<br />
pružanje samih tehnoloških rješenja,<br />
pružamo i usluge prilagodbe tehnologija<br />
specifičnostima koje svaka organizacija<br />
posjeduje. U većini slučajeva,<br />
implementacije hosting rješenja se<br />
projektno ne razlikuju od „klasičnih”<br />
implementacija.<br />
Infinitas hosting: E-mail servisi<br />
Učinkovito upravljanje e-mail komunikacijom,<br />
kalendarom, zadacima i<br />
slično - kako vlastito, tako i ono naših<br />
kolega - predstavlja ključni dio poslovanja<br />
za sve veći broj organizacija. Istovremeno,<br />
uspostava infrastrukture koja<br />
zadovoljava sve postavljene uvjete često<br />
može biti vrlo izazovna - kako iz tehničke,<br />
tako i iz financijske perspektive.<br />
nicama lokalne samouprave je financijska ograničenost.<br />
U uvjetima grada Karlovca, manje od 1%<br />
godišnjeg proračuna ulaže se u IT sustav. Upravo je<br />
to razlog da je Best Buy kriterij odlučujući prilikom<br />
nabavke novih programa. Pronalaženje takvih rješenja<br />
može biti izuzetno naporno, ali uz Infinitas smo<br />
uspjeli napraviti nekoliko uspješnih implementacija.<br />
Nakon prve godine poslovne suradnje, pokazalo se<br />
da je ulaganje sasvim opravdano. Trenutno IT sustav<br />
gradske uprave čine 125 računala, 5 servera, 120 korisničkih<br />
e-mail adresa, središnji antivirusni program,<br />
stalni pristup internetu, virtualni serveri, VPN pristup,<br />
daljinsko održavanje sustava i aplikacija, a cijeli<br />
sustav je tijekom 2008. godine radio izuzetno pouzdano.<br />
Incidenti koji su se zbili tijekom 2008. upravo<br />
su zahvaljujući suradnji s Infinitasom izuzetno brzo<br />
otklonjeni, što je doprinijelo da sustav ima izuzetno<br />
nizak Downtime, na zadovoljstvo djelatnika ali i poslovodstva.<br />
To je utjecalo na odluku o proširenju ugovornih<br />
poslovnih obveza i za 2009. godinu.<br />
Poslovna suradnja s Infinitasom je nastavljena i u<br />
2009. godini, a uz obveze iz prijašnje godine (održavanje<br />
ISA servera), ugovorne obveze su proširene i<br />
novim (održavanje dodatnih servera: Domain Controller,<br />
DNS, DHCP, File server). Istodobno, zajedno<br />
je napravljen i plan daljnjih ulaganja i unapređenja<br />
IT sustava gradske uprave za 2009. godinu.<br />
Amadeo Dujmović,<br />
voditelj IT,<br />
Bnet Hrvatska<br />
Bnet Hrvatska d.o.o. je vodeći<br />
hrvatski kabel operater, čije su<br />
glavne djelatnosti pružanje triple<br />
play usluga rezidencijalnim<br />
korisnicima (catv + net + tel), i<br />
najam podatkovnih kapaciteta<br />
U sklopu E-mail servisa, zasnovanog<br />
na Microsoft Exchange Server<br />
tehnologijama, sve informacije, dostupne<br />
su kako na osobnom računalu<br />
tako i putem internetskoga preglednika<br />
na svakome mjestu. Za korisnike s<br />
prijenosnim računalima osiguravamo<br />
da putem Outlooka pristupaju svojim<br />
e-mailovima bez obzira jesu li u svojoj<br />
tvrtki ili bilo gdje drugdje: trebaju<br />
samo biti povezani na internet. Posebno<br />
ističemo da korištenjem E-mail<br />
servisa svim korisnicima koji imaju<br />
kompatibilne mobilne uređaje (uređaji<br />
koji podržavaju Exchange ActiveSync)<br />
osiguravamo uvid u e-mail<br />
poruke u stvarnom vremenu, tj. čim<br />
e-mail stigne do poslužitelja – automatski<br />
će biti vidljiv i na mobilnom<br />
uređaju.<br />
Infinitas hosting:<br />
Kolaboracijski servisi<br />
U svim poslovnim organizacijama,<br />
nakon što broj zaposlenika premaši<br />
određenu razinu, zajednička suradnja<br />
te istovremeni rad na više projekata<br />
postaje sve izraženiji problem i po-<br />
na optičkim linkovima poslovnim korisnicima. Ono<br />
što Bnet razlikuje od glavnine ostalih pružatelja usluga<br />
prisutnih na hrvatskom tržištu jest posjedovanje<br />
vlastite širokopojasne HFC mreže (hybrid-fiber-coax<br />
network). Suradnja s Infinitas grupom započela<br />
je sredinom prošle godine, kada se Bnet Hrvatska<br />
odvažila na korak konsolidacije i redizajna svojih<br />
informacijskih poslovnih sustava. Infinitas grupa je<br />
odabrana kao nositelj projekta implementacije Microsoft<br />
Dynamics poslovnih rješenja, u prvom redu<br />
zbog visoke razine stručnosti kadra.<br />
U budžetnom i vremenski vrlo ograničenom kontekstu,<br />
Infinitas nam je vrlo brzo i učinkovito implementirao<br />
SAN rješenje i poslovni sustav MS Dyn<br />
NAV ERP. U međuvremenu je pripravljena i platforma<br />
MS Dyn CRM te čeka zeleno svjetlo za „Go Live”<br />
radi usklađivanja s ostalim projektnim segmentima.<br />
Bnet Hrvatska je jako zadovoljna pristupom Infinitasa<br />
i implementacijskom metodologijom koju<br />
su uspjeli prilagoditi stanovitim projektnim ograničenjima<br />
te zadanim ciljevima i rokovima. I NAV<br />
i CRM platforme su značajno „prekrojene” kako bi<br />
tješnje podržale telekom radne procese, koji se prirodno<br />
prelijevaju iz jednog sustava u drugi. Takvo<br />
prelijevanje nad heterogenim samostojnim sustavima<br />
ne postoji „out of the box”. Upravo je stoga MS<br />
Dynamics platforma odabrana kao polazišna točka<br />
Bnet poslovne integracije, jer je NAV po svojoj naravi<br />
upravo namijenjen takvom „lakom prekrajanju” –<br />
zbog čega zaslužuje titulu najfleksibilnijeg ERP RAD<br />
sustava (Rapid Application Deployment).<br />
Unaprijeđeni rezultati poslovanja bili su trenutno<br />
vidljivi u obliku radne učinkovitosti, gdje je značajno<br />
smanjeno radno vrijeme potrebno za obavljanje<br />
svakodnevnih administrativnih poslova, posebice u<br />
računovodstvenom segmentu. U prvom redu, to doista<br />
možemo zahvaliti integralnom (u punom smislu
trebno je rješenje koje će zadovoljiti<br />
potrebe suradnje više ljudi na više zajedničkih<br />
projekata (aktivnosti).<br />
Zasnovano na Microsoft SharePoint<br />
tehnologijama, korisnicima omogućavamo<br />
poboljšanje zajedničkog rada<br />
kroz čitav niz rješenja: napredan rad<br />
s informacijama (praćenje životnog<br />
ciklusa sadržaja kroz poslovne procese),<br />
upravljanje dokumentacijom i<br />
svim pratećim sadržajima projekata<br />
(svaki projekt ima svoj zaseban radni<br />
prostor), učinkovito obavještavanje o<br />
promjenama sadržaja i slično.<br />
Jednako kao i ostali servisi u sklopu<br />
Infinitas hostinga, sve informacije<br />
unutar Kolaboracijskih servisa u potpunosti<br />
su zaštićene i redovito se izrađuju<br />
sigurnosne kopije podataka.<br />
Infinitas hosting: Microsoft<br />
Dynamics rješenja (NAV i CRM)<br />
Potpuni uvid u vlastito poslovanje<br />
u smislu financijsko-računovodstvenih<br />
pogleda, upravljanje svim<br />
internim poslovnim procesima te<br />
upravljanje sveukupnim odnosima s<br />
kupcima, partnerima, dobavljačima<br />
te riječi) karakteru NAV sustava knjiženja, te nadaleko<br />
i naširoko superiornom korisničkom sučelju, koje<br />
je ERP-u i nadjenulo ime Navigate Vision.<br />
S Infinitas Grupom namjeravamo i nadalje održavati<br />
partnersku suradnju, dokle god u svojim redovima<br />
zadrže nesvakidašnje „egzekutore” poput<br />
Dominika Katića, Dalibora Matkovića, Krešimira<br />
Mršića ili Ivice Ivančića.<br />
Slaven Fischer,<br />
predsjednik Uprave,<br />
BBDO Zagreb<br />
BBDO Grupa Hrvatska po svim<br />
je poslovnim i financijskim<br />
pokazateljima jedna od vodećih<br />
komunikacijskih i marketinških<br />
grupacija u Hrvatskoj.<br />
Pokretač BBDO Grupe bila<br />
je oglasna agencija BBDO Zagreb, osnovana 1990.<br />
godine, koja je od kraja 90-ih s partnerima osnivala<br />
specijalizirane agencije za različite segmente tržišnih<br />
komunikacija. Neke od tih agencija, kao što su OMD,<br />
Proximity ili Pleon Dialog, ujedno su i nositelji licenci<br />
međunarodnih agencijskih mreža, kao uostalom i<br />
sam BBDO, koji pripada drugoj najvećoj komunikacijskoj<br />
kompaniji na svijetu, američkom Omnicomu,<br />
čije dionice kotiraju na njujorškoj burzi.<br />
Suradnja s Infinitasom počela je 2003. u vrijeme<br />
osnivanja te tvrtke. Od početka smo prepoznali da<br />
imamo tim stručnjaka koji će biti s nama kada nam<br />
je najpotrebnije te da će rasti zajedno s nama, s našim<br />
IT sustavom. Iz današnje perspektive, drago mi<br />
je vidjeti tvrtku Infinitas Grupu kao lidera na tržištu<br />
u pružanju IT usluga – i drago nam je da smo dio tog<br />
uspjeha, kao jedan od prvih korisnika. Sofisticiranost<br />
naše heterogene mreže – u vidu Apple Mac i Microsoft<br />
platformi – zadavala je velike glavobolje prilikom<br />
– to su ukratko opisana područja u<br />
poslovanju koja svaka organizacija<br />
mora imati uredno popraćena informatičkim<br />
rješenjima.<br />
Jednako kao i u „klasičnim” implementacijama<br />
poslovnih rješenja gdje<br />
je čitava infrastruktura na lokaciji<br />
korisnika, u sklopu svojih rješenja nudimo<br />
i implementacije ERP rješenja<br />
koja će se nalaziti na infrastrukturi<br />
Infitinas Grupe, a korisnik će sa svoje<br />
lokacije pristupati i koristiti rješenja<br />
putem interneta.<br />
Voditelj odjela DMS<br />
rješenja Velimir Ljubić:<br />
Rješenja za uvoznike i<br />
trgovce vozila<br />
Na tržištu koje je svakim danom<br />
sve konkurentnije, obilježeno smanjivanjem<br />
marži, globalizacijom i restrukturiranjem<br />
mreže trgovaca, Infinitas<br />
Grupa posjeduje „alat” kojim će<br />
vratiti stranke u središte trgovačkih<br />
aktivnosti.<br />
Prepoznali smo potrebu za novim i<br />
ujednačenim rješenjem koje u potpunosti<br />
prati svjetske standarde trgovaca<br />
vozila te je certificirano od većine<br />
proizvođača vozila. To je rješenje koje<br />
se jednostavno može prilagoditi ne<br />
samo malim trgovcima i jednoj marki<br />
vozila već i najvećim trgovcima te<br />
prodaji više različitih marki vozila.<br />
ADP AutoMaster DMS (Dealer<br />
Management System) je suvremen i<br />
fleksibilan paket aplikacija kojega naši<br />
konzultanti i administratori u potpunosti<br />
prilagođuju svakodnevnom poslovanju<br />
te se na taj način omogućuje<br />
podizanja mrežnih servisa, no spojili smo dva svijeta<br />
i koristimo najbolje od oba. Oni koji o tome znaju<br />
više od mene kažu da se možemo pohvaliti ovakvim<br />
sveobuhvatnim integriranim sustavom, no za nas je<br />
to bio imperativ u poslovanju, a na ulaganja u IT sustav<br />
gledamo kao na ulaganja u temelj našeg poslovanja,<br />
odmah iza ljudi kao naše najveće vrijednosti.<br />
S Infinitasom nemamo odnos klijent – dobavljač<br />
već je on, tijekom naše suradnje, izrastao u partnerski<br />
i zato niti ne razmišljamo ni o čemu drugom osim o<br />
zajedničkim izazovima. Konkretno, na primjer, o odgovarajućem<br />
sustavu back-upa za cijelu Grupu, dakle<br />
za 100-tinjak zaposlenih s nizom specifičnih zahtjeva.<br />
Josip Martinović,<br />
sistem administrator,<br />
Antena Zagreb<br />
Obiteljski radio d.o.o. je tvrtka<br />
iza koje se krije brend radio postaje<br />
Antena Zagreb. Nalazi se u<br />
Zagrebu na adresi Avenija Većeslava<br />
Holjevca 29. Djelatnost<br />
tvrtke je emitiranje radijskog<br />
programa. Suradnja s tvrtkom Infinitas započela je<br />
2006. pohađanjem tečaja o novostima u Microsoftovim<br />
tehnologijama. Prošle sam godine pohađao Infinitasovu<br />
akademiju za sistem administratora, s kojom<br />
sam bio jako zadovoljan. Nakon akademije omogućili<br />
su nam sudjelovanje na Windaysima kao dio njihovog<br />
tima, tako da smo znanje stečeno na akademiji mogli<br />
primijeniti i u praksi. Ove sam godine izobrazbu nastavio<br />
s akademijom Exchange. Osim izobrazbe, sve<br />
ispite polagao sam u njihovom ispitnom centru.<br />
Predstavnici Infinitasa izobrazbi pristupaju<br />
stručno i spremni su odgovoriti na sva postavljena<br />
pitanja te pomoći u rješavanju problema s kojim se<br />
susrećemo u poslu. Stečenim znanjem sam jako za-<br />
da zaposlenici kvalitetnije obavljaju<br />
svoj posao, budu produktivniji, ali i<br />
zadovoljniji svojim radom i učinkom.<br />
Vlasnicima i upravljačkoj strukturi će<br />
omogućiti potpunu kontrolu i optimizaciju<br />
svih poslovnih procesa koji<br />
se odvijaju unutar tvrtke, povezanih s<br />
osnovnom djelatnošću trgovaca vozila,<br />
te sve moguće vrste izvještaja koji će im<br />
omogućiti praćenje poslovnih procesa.<br />
ADP AutoMaster DMS je kao poslovna<br />
aplikacija na automobilskom<br />
tržištu od 1983. godine, s instalacijama<br />
u više od 30 zemalja podržanim<br />
od strane svjetske mreže partnera. S<br />
povećanjem potrebe za kvalitetnom<br />
međupovezivošću različitih poslovnih<br />
sustava, ADP AutoMaster DMS<br />
podržava većinu sučelja prema tvorničkim<br />
sustavima kao i financijskim<br />
aplikacijama.<br />
Paket aplikacija vrlo je fleksibilan<br />
i sastoji se od osnovnog i dodatnih<br />
modula. Osnovni modul se sastoji od<br />
CRM (Odnosi sa strankama) modula,<br />
Prodaje vozila, Rezervnih dijelova<br />
i Radionice. Dodatni moduli su u<br />
dovoljan jer mi je uvelike olakšalo posao koji radim.<br />
Svakim danom ga primjenjujem u praksi pa je ulaganje<br />
u obrazovanje bilo više nego opravdano.<br />
Nadam se i daljnjoj suradnji u projektu prebacivanja<br />
Exchange servera 2003 na Exchange server 2007.<br />
Luka Mitrović, direktor,<br />
Autocentar Mitrović<br />
Autocentar Mitrović d.o.o. je tvrtka koja se bavi<br />
prodajom i servisiranjem vozila marke Saab, Opel i<br />
Chevrolet te je zastupnik marki za Zadarsku i Ličkosenjsku<br />
županiju. S radom smo počeli 1996. godine.<br />
Suradnja s tvrtkom Infinitas započela je 2008., povodom<br />
obveze implementacije novog DMS sustava<br />
koji postaje dijelom obveznog standarda u poslovanju<br />
s navedenim principalima. Naime, finska tvrtka<br />
Automaster (jedan od 6 velikih DMS vendora koje<br />
je GME odabrao za partnere na polju razvoja jedinstvenih<br />
i integriranih računalnih softvera) odabrala<br />
je, u velikoj konkurenciji, tvrtku Infinitas za lokalnog<br />
zastupnika i partnera na polju automobilskog softvera<br />
za regiju. Zajednički smo prošli predimplementacijske<br />
procese, te na temelju naših naputaka i zahtjeva<br />
idemo u smjeru razvoja jednog od najnaprednijih<br />
računalnih alata u branši. Implementacija je u tijeku<br />
te ide željenim smjerom i tempom. Očekujemo da<br />
će konačna implementacija uvelike smanjiti troškove<br />
na polju administrativnog osoblja, kojeg sada zbog<br />
prirode posla imamo previše.<br />
Navedene činjenice opravdavaju visinu investicije<br />
i daju veću usredotočenost na komercijalu koja<br />
nam donosi prihode i osigurava opstojnost u ovim<br />
teškim vremenima za našu branšu.<br />
Ukoliko sve prođe kako smo željeli, Infinitas<br />
ćemo i u budućcnosti koristiti za unapređenje naših<br />
poslovnih procesa, koje ćemo pokušati uokviriti u<br />
računovodstveni sustav.<br />
169/03/2009 infoTrend 27
potpunosti prilagođeni specifičnom<br />
poslovanju određenog klijenta, i u dogovoru<br />
s našim konzultantima izabiru<br />
se oni koji će omogućiti optimizaciju<br />
poslovnih procesa i povećanje produktivnosti<br />
zaposlenih.<br />
U dogovoru s klijentom, u potpunosti<br />
ćemo povezati postojeću financijsku<br />
aplikaciju s ADP AutoMaster<br />
DMS-om ili preporučiti novu koja<br />
će dodatno unaprijediti poslovanje.<br />
Naša preporuka je Microsoft Dynamics<br />
NAV, trenutno možda i najbolja<br />
financijska aplikacija, ali su, dakako,<br />
podržane i ostale aplikacije (Hansa,<br />
Opera, Scala, SAP...).<br />
Infinitas Grupa, kroz paket CRM<br />
– DMS – NAV, nudi cjelovitu uslugu<br />
koja će svim trgovcima vozilima omogućiti<br />
planiranje i značajno smanjenje<br />
troškova te usklađenje poslovnih procesa<br />
sa suvremenim trendovima u automobilskoj<br />
industriji.<br />
Tendencija rasta i razvoja u ovom<br />
segmentu poslovanja ima za cilj:<br />
- u naredne tri godine pozicionirati<br />
tvrtku kao pružatelja broj 1 usluga<br />
ovog tipa<br />
- širenje u zemlje regije<br />
- pomaknuti žarište na CRM i DMS<br />
kao važnu stavku u optimizaciji<br />
poslovanja<br />
Elementi potrebni za ostvarenje:<br />
- povećanje broja zaposlenih<br />
- uspostava regionalnih ureda<br />
- neprekidna i stručna izobrazba<br />
kadra<br />
Zaokruživanjem ponude širokog<br />
spektra <strong>ICT</strong> usluga i servisa jamčimo<br />
našim korisnicima da suradnjom<br />
s nama osiguraju kvalitetna i za njih<br />
„skrojena” rješenja, uvijek i svugdje.<br />
Kao imperativ razvoja, postavljamo si<br />
stalan razvoj novih rješenja i usluga koji<br />
u potpunosti prate poslovne zahtjeve<br />
naših klijenata, kao i najnovije svjetske<br />
trendove. Uz zadovoljenje visokih standarda<br />
kvalitete, kako novih tako i postojećih<br />
usluga, gradimo temelje samoodržive<br />
organizacije sposobne za stvaranje<br />
najsloženijih informatičkih rješenja.<br />
Na šu snagu vidimo u tome da potrebe<br />
klijenta i njegovih poslovnih aktivnosti<br />
u potpunosti zadovoljimo izgradnjom<br />
informatičkih sustava i neprekidno ih<br />
prilagođavamo promjenama poslovnih<br />
ciljeva.<br />
<strong>ICT</strong>, kao izuzetno važnu komponentu<br />
svake tvrtke, postavljamo tako<br />
da korisnicima unaprijedimo poslovnu<br />
komponentu koja će za njih i njihovo<br />
poslovanje imati izuzetan učinak,<br />
i omogućiti da prepoznaju „pravu”<br />
vrijednost takvog ulaganja. Tri su vrlo<br />
važne komponente za uspješnu imple-<br />
28 infoTrend 169/03/2009<br />
Profil tvrtke<br />
INFINITAS GRUPA<br />
Voditelj prodaje i marketinga Ivica Ivančić:<br />
Infinitas na WinDays 2009<br />
Infinitas grupa četvrti puta, ali u novom ruhu infrastrukture<br />
I na ovogodišnjoj je konferenciji Infinitas Grupa prisutna<br />
kao „Sponzor sistemske integracije”. U punom<br />
smislu riječi, prisutni smo već četvrtu godinu kao tvrtka<br />
zadužena za čitavu IT infrastrukturu konferencije. Svoju<br />
prisutnost na konferenciji Infinitas Grupa pokriva<br />
kroz mnogobrojne kanale – dio smo organizacijskog<br />
tima, ponosni smo sponzor, predavači smo sa svjedočenjima<br />
korisnika, pružamo tehničku podršku WinDays<br />
sudionicima… i vodimo WinDays Network projekt.<br />
Već niz godina naši djelatnici vode jedan od ključnih<br />
dijelova konferencije – projekt implementacije konferencijskog<br />
<strong>ICT</strong>-a. Zanimljiv je aspekt vođenja ovog projekta,<br />
s obzirom da su većina „djelatnika” na projektu<br />
entuzijasti koji svojim idejama izravno utječu na razvoj<br />
projekta. S druge strane, ovo je projekt koji nema mogućnosti<br />
kašnjenja, tako da je planiranje i izvršavanje<br />
aktivnosti prema planu ključno.<br />
Gledano iz tehničke perspektive, iz godine u godinu<br />
se mijenjaju količine opreme i servisa dostupnih svim<br />
WinDays sudionicima. Ove smo se godine, vođeni globalnom<br />
zamisli uštede (hardverske opreme, ljudskih<br />
resursa, vremena implementacije…), odlučili za hosting<br />
okruženje serverske infrastrukture.<br />
Korištenjem Microsoftovih tehnologija virtualizacije<br />
postavili smo čitavo serversko okruženje u redundantno<br />
virtualno okruženje. Prateći performanse i samo<br />
korištenje sustava, u stanju smo hitro reagirati i dinamično<br />
upravljati raspoloživim resursima. U stvarnim<br />
proizvodnim okruženjima moguće je planirati korištenje<br />
resursa – no u slučaju WinDays konferencije, sustav<br />
Regionalni nastup i kamo idemo dalje<br />
mentaciju <strong>ICT</strong> rješenja:<br />
- prebaciti žarište s pitanja: „Koju<br />
tehnologiju trebamo imati?” na „Koje<br />
poslovne mogućnosti trebamo imati da<br />
bismo ostvarili poslovne ciljeve?”<br />
- uvjeriti se da svatko iz IT-a shvaća<br />
i razumije poslovne ciljeve<br />
- izgraditi IT portfolio koji započinje<br />
s poslovnim mogućnostima<br />
IT tehnologija je ulaganje kao i svako<br />
drugo, u kojeg se upuštamo da bismo<br />
stvorili poslovnu vrijednost. Kada izbacimo<br />
sve tehnološke „điđe”, u stvari želimo<br />
ostvariti neke poslovne ciljeve. Na<br />
IT trebamo gledati kao na niz ulaganja<br />
koja će na kraju pomoći u ostvarivanju<br />
poslovnih ciljeva i dati rezultate ili će se<br />
„srušiti” kao kula od karata.<br />
Također, planiramo i širenje lepeze<br />
usluga, ne samo onih koje sami razvijamo,<br />
već i kroz mnogobrojne partnerske<br />
odnose koje ostvarujemo s komplementarnim<br />
tvrtkama i sa svjetski prihvaćenim<br />
proizvođačima softvera i hardvera.<br />
Regionalno širenje veliki je korak za<br />
svaku organizaciju te istovremeno predstavlja<br />
veliku mogućnost za rast. Kako<br />
bismo se najbolje pripremili za ovaj ve-<br />
liki korak, odlučili smo se za suradnju<br />
sa snažnim svjetskim organizacijama<br />
koje posjeduju veliko iskustvo u radu na<br />
međunarodnom tržištu. Ovim potezom<br />
pozicioniramo Infinitas Grupu kao regionalnog<br />
sistem integratora, čime,<br />
osim što našim lokalnim korisnicima<br />
stojimo na raspolaganju i u regionalnim<br />
razmjerima, tako i naša iskustva, znanje<br />
i „know-how” prenosimo korisnicima u<br />
tim zemljama. U ovim trenucima završili<br />
smo pregovore s vodećim svjetskim<br />
brandom u pružanju usluga <strong>ICT</strong> edukacije,<br />
našim novim regionalnim partnerom.<br />
Uzimanjem franšiza svjetski<br />
uspješnih organizacija te prihvaćanjem<br />
njihovih standarda i isprobanih metoda,<br />
prvo na našem „poznatom” tržištu<br />
a zatim i na regionalnom, želimo našim<br />
klijentima ponuditi još bolja i kvalitetnija<br />
rješenja, po uzoru na europske i svjetske<br />
trendove – i nadamo se izvrsnim<br />
rezultatima. Ovim putem mogu najaviti<br />
širenje na neka od tržišta susjednih zemalja<br />
već do kraja ove godine.<br />
Kao i u većini organizacija kojima se<br />
poslovanje zasniva na pružanju usluga,<br />
a to je upravo smjer u kojem ide<br />
je u velikoj mjeri nepredvidljiv, jer nitko sa sigurnošću<br />
ne može tvrditi koje će biti opterećenje, a vremena za<br />
drastične prilagodbe hardvera uglavnom nema. Upravo<br />
zbog svih navedenih problema, korištenje virtualne infrastrukture<br />
pokazalo se kao idealan odabir.<br />
Drugi segment uštede ostvaren je korištenjem namjenskog<br />
hosting okruženja u sklopu Infinitas Grupe,<br />
koje je konferenciji donijelo dugoročne uštede. Privremeno<br />
korištenje serverske infrastrukture dosad je uvijek<br />
predstavljalo velike izdatke – kako u smislu najma opreme<br />
tako i velikog truda njena postavljanja. Činjenica da<br />
su svi serveri smješteni u namjenskom hosting okruženju<br />
uvelike smanjuje i logističke troškove u smislu prijevoza,<br />
osiguranja, sklapanja i rasklapanja opreme.<br />
Iz perspektive novih usluga koje smo uveli, svakako<br />
smo ponosni na predstavljanje nadolazećeg Windows<br />
7 operativnog sustava koji, u kombinaciji s novim domenskim<br />
okruženjem unutar Windows Servera 2008<br />
R2, dolazi do punog izražaja. Drugi dio, koji će svakako<br />
utjecati na sve WinDays sudionike, je uvođenje RFID<br />
sustava za sve akreditirane sudionike. Sustav je uveden<br />
kako bismo beskontaktno bilježili ulaske na predavanja<br />
unutar konferencije, te time omogućili sudionicima<br />
sudjelovanje u raznim nagradnim igrama – za sve koji<br />
ispune online upitnik te izraze svoje mišljenje o konferenciji.<br />
Ovim sustavom prikupljanja mišljenja sudionika<br />
dolazimo do dragocjenih informacija, koje pomažu<br />
u organizaciji WinDays konferencija koje slijede….<br />
Infinitas Grupa, svjesni smo važnosti<br />
uloge zaposlenika. Vođeni tom sviješću,<br />
neprestano radimo na povećanju<br />
zadovoljstva naših zaposlenika te na<br />
ulaganju u usavršavanje i profesionalni<br />
razvoj, čime se sve više definira partnerski<br />
odnos, umjesto klasičnog: poslodavac<br />
– zaposlenik. Iako se kratkoročno<br />
često čini kao neisplativa investicija,<br />
povećanje ulaganja u zaposlenike mnogostruko<br />
se vraća u vidu lojalnosti, odnosa<br />
prema radu te postizanja najveće<br />
učinkovitosti svakog pojedinca.<br />
Denis Jašarević<br />
Infinitas Grupa d.o.o.<br />
Maksimirska 282, 10 000 Zagreb<br />
tel: +385 1 5545 500<br />
fax: +385 1 5545 539<br />
info@infinitas.hr<br />
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM
U organizaciji časopisa Poslovni savjetnik<br />
Izlagačko - edukativni<br />
poslovni event<br />
ZAHVALJUJEMO<br />
PREDSJEDNIKU<br />
REPUBLIKE STJEPANU<br />
MESIĆU NA<br />
POKROVITELJSTVU.<br />
Ulaz slobodan<br />
Zahvaljujemo izlagačima:<br />
Dani poslovne edukacije obuhvaćaju:<br />
● 3. Savjetovanje managera i poduzetnika<br />
● Besplatne radionice<br />
● Besplatni seminari<br />
● Promocije knjiga<br />
● Izlagačke štandove najznačajnijih<br />
edukacijskih tvrtki<br />
● Svakom posjetitelju poslovna knjiga<br />
gratis<br />
● Dva okrugla stola uz renomirane<br />
govornike<br />
28. svibnja 2009.<br />
Kongresni centar hotela Westin, Zagreb<br />
od 9 do 19 sati<br />
prijave na dpe@poslovni-savjetnik.com<br />
Više informacija na www.poslovni-savjetnik.com ili na broj telefona 01 3690 881<br />
Zahvaljujemo medijskim pokroviteljima: Zahvaljujemo pokroviteljima:<br />
®<br />
poslovno učilište
Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Ljudi i tehnologija<br />
Medicinska je struka<br />
jedna od onih koje su<br />
brzo i sveobuhvatno<br />
prihvatile prednosti<br />
informatičke tehnologije<br />
i elektroničkog<br />
priopćavanja, prednosti<br />
interneta, dostupnost<br />
informacijama<br />
umrežavanjem, pa sve<br />
do raznih tehnologija<br />
kojima se u medicini i<br />
zdravstvu omogućuje<br />
napredak.<br />
O ulozi informatike u<br />
medicini i zdravstvu - o<br />
medicinskoj informatici<br />
- razgovaramo s prof.<br />
dr. sc. Mladenom<br />
Petrovečkim,<br />
pročelnikom Katedre za<br />
medicinsku informatiku<br />
Medicinskog fakulteta<br />
Sveučilišta u Rijeci<br />
i koordinatorom za<br />
informatizaciju Kliničke<br />
bolnice „Dubrava” u<br />
Zagrebu, jednim od<br />
urednika netom izašlog<br />
udžbenika Medicinske<br />
informatike svih<br />
Medicinskih fakulteta u<br />
RH, te predsjednikom<br />
programskog odbora<br />
predstojećeg simpozija<br />
„Medicinska informatika<br />
2009” Hrvatskog<br />
društva za medicinsku<br />
informatiku<br />
30 infoTrend 169/03/2009<br />
Potrebni su<br />
specijalisti<br />
Za početak, pitanje: što je to<br />
medicinska, a što zdravstvena informatika?<br />
U Europi se nekako više udomio<br />
izraz medicinske informatike, razumijeva<br />
se istoznačnicom pojma<br />
zdravstvene informatike, a tumači se<br />
najkraće kao znanstvena disciplina<br />
koja izučava primjenu informacijske<br />
i komunikacijske tehnologije u medicini<br />
i zdravstvu, teorijska načela i<br />
uporabu zdravstvenih informacijskih<br />
sustava koje rabe liječnici, stomatolozi,<br />
medicinski biokemičari,<br />
farmaceuti, medicinske sestre, tehničari,<br />
dakle redom djelatnici koji svoje<br />
poslove obavljaju unutar zdravstva.<br />
Medicinska informatika danas ima<br />
posebno važnu ulogu u oblikovanju<br />
sustava zdravstvenih informacija u<br />
primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkih<br />
informacijskih sustava koji<br />
bez postojanja računalne tehnologije<br />
ne bi ni postojali.<br />
Liječnici – među prvim čitateljima<br />
InfoTrenda<br />
Razlog možda treba tražiti u činjenici<br />
da su liječnici, medicinari,<br />
kroz svoj studij naučili brzo prihvaćati<br />
i koristiti informacije, jer takva<br />
je narav same medicinske znanosti<br />
i djelovanja liječnika. Sasvim pojednostavljeno,<br />
liječniku dolazi bolesnik<br />
kojega treba zbrinuti i on najčešće<br />
nema vremena za rasprave – treba<br />
djelovati. A akademska rasprava jest<br />
razina znanosti i liječnik jest akademski<br />
građanin, no ovo je razina struke<br />
gdje treba djelovati, djelovati brzo,<br />
pomoći mu i tek potom raspravljati.<br />
A tako je i s medicinskom informatikom,<br />
liječnici češće upozore na<br />
probleme i potrebu za nadogradnju<br />
nekog sustava, još prije nego što informatička<br />
rješenja zažive u cijelosti.<br />
Stoga nije čudno da su medicinari<br />
bili prvi u čitanju stručnih informatičkih<br />
časopisa jer je osim uvođenja<br />
informatičke tehnologije medicinska<br />
informatika prva koja se izdvojila i<br />
definirala posebnosti koje drugi su-<br />
Prof. dr. sc. Mladen Petrovečki<br />
stavi ni nemaju, napose po sadržaju:<br />
npr. sustavi šifriranja i medicinskih<br />
klasifikacija, medicinsko odlučivanje<br />
i slično.<br />
Trebaju li nam u medicini i<br />
zdravstvu informatičari koji studiraju<br />
medicinu ili liječnici koji uče<br />
informatiku?<br />
Oboje, da bi uistinu<br />
jedni druge<br />
mogli razumjeti i<br />
da bi zdravstveni<br />
informacijski sustavi<br />
uistinu zaživjeli u<br />
svojoj punoj djelatnosti,<br />
u punom opsegu<br />
i produktivnosti.<br />
I danas pojedinci<br />
u nas, nažalost,<br />
postavljaju pitanje<br />
što je medicinska<br />
informatika i je li to<br />
informatika u medicini?<br />
Odgovor je<br />
– ne, i to zato što je<br />
medicinska znanost<br />
presložena da bi se<br />
ma kojim jednostavnim postupkom<br />
informatička načela na nju primijenila.<br />
Medicinska informatika jest<br />
primjena informatičke tehnologije<br />
u medicini, medicinskoj znanosti, u<br />
općenito biomedicinskoj znanosti,<br />
gdje već samom primjenom postavlja<br />
neke nove standarde djelovanja.<br />
Znakovito je<br />
da se elektroničko<br />
obrazovanje<br />
na daljinu u<br />
Hrvatskoj više<br />
koristi u medicini<br />
i medicinskoj<br />
izobrazbi nego<br />
u nekim drugim<br />
strukama kod kojih<br />
bi to možda bilo<br />
jednostavnije i<br />
prihvatljivije<br />
Pojasnit ću na spomenutom primjeru.<br />
Problematika sustava klasifikacija<br />
i šifriranja medicinskih podataka,<br />
bolesti, postupaka djelovanja i<br />
liječenja bolesnika jest područje toliko<br />
osobito i posebno za medicinu<br />
da ga zaista izvan biomedicine nitko<br />
drugi ne uči. A samo se liječnici koji<br />
poznaju medicinu mogu usmjeriti<br />
u izučavanje informatičkih osobina<br />
sustava klasifikacija bolesti; od sustava<br />
kliničkih klasifikacija bolesti<br />
do posebnih klasifikacija tumora ili<br />
zaraznih bolesti, nadalje sustava patoloških<br />
klasifikacija i klasifikacija<br />
svih medicinskih postupaka kojima<br />
se ta stanja zbrinjavaju, a ta znanja<br />
opet postaju temeljem oblikovanja<br />
smjernica liječenja koje se primjenjuju<br />
univerzalno, svuda u svijetu.<br />
To je dakle nešto što medicinari uče<br />
i što ne može zaživjeti bez postojanja<br />
informatičkog sustava. Svijet jasno<br />
uviđa taj problem i neke zemlje, npr.<br />
Njemačka od protekle godine, unutar<br />
specijalizacija liječnika u području<br />
javnog zdravstva<br />
definiraju subspecijalizaciju<br />
iz medicinske<br />
informatike. To<br />
sasvim jasno ukazuje<br />
da medicinska informatika<br />
jest medicinska<br />
struka.<br />
U nas se tim područjem<br />
bavi dr.<br />
Marijan Erceg u<br />
Hrvatskom zavodu<br />
za javno zdravstvo.<br />
No on tu ne smije<br />
biti sam. Nažalost,<br />
u cijelom svijetu se,<br />
u Europi napose, pa<br />
tako i u Hrvatskoj,<br />
smanjuje broj liječnika,<br />
pa i nije čudno<br />
što ih je sve manje u području medicinske<br />
informatike.<br />
Gdje je u medicini i zdravstvu<br />
informatika najpotrebnija i najkorisnija,<br />
a gdje se najbrže implementira?
U medicini je izuzetno važna brza<br />
dostupnost apsolutno točnih podataka,<br />
a takvih je podataka svakim danom<br />
sve više. Liječnici bi količinom<br />
mogli postati pretrpani, pa je nužno<br />
da se podaci prikladno prirede u<br />
elektroničkom obliku, a liječnika se<br />
te podatke nauči pronalaziti i čitati.<br />
Primjerice, spomenuo sam sustave<br />
medicinskih klasifikacija, šifrarnika<br />
i tezaurusa. Nekada smo rabili tiskana<br />
izdanja i listali ih tražeći pojam,<br />
izraz, značenje ili šifru, a danas<br />
su nam beziznimno svi dostupni u<br />
elektroničkom obliku. Ta brzina kojom<br />
dobivamo točne podatke neusporediva<br />
je s nekadašnjom praksom.<br />
Ali jasno da to zahtijeva i pripremljenost<br />
liječnika. Dakle, rekao bih da su<br />
potreba i brzina gotovo izjednačene:<br />
tamo gdje je liječnik, tamo trebaju i<br />
podaci.<br />
Praktički svi liječnici primarne<br />
zdravstvene zaštite koriste komunikaciju<br />
sa središnjim zdravstvenim<br />
informatičkim sustavom za<br />
primarnu stanovništva?<br />
Da, i Hrvatska je to kao relativno<br />
mala zemlja lakše mogla ostvariti od<br />
površinom velikih zemalja. U taj se<br />
sustav slijevaju administrativni podaci,<br />
ali ne i medicinski. Dakle, u nas<br />
nema jedinstvenog središnjeg sustava<br />
medicinskih podataka, a nije niti<br />
određen osnovni skup medicinskih<br />
podataka koje bi trebalo prikuplja-<br />
ti. A upravo su ti podaci najvažniji<br />
bolesnicima. Informatizacija sustava<br />
izmjene podataka relativno brzo<br />
donosi automatizaciju protoka, pa se<br />
isto zbiva i u zdravstvu. Primjerice,<br />
kada je prije nekoliko godina započet<br />
projekt informatizacije bolnica,<br />
KB „Dubrava” je već u nekoliko<br />
mjeseci imala apsolutno pročišćene<br />
elektroničke administrativne podatke,<br />
pa više nije trebalo u HZZO<br />
slati otisnute dokumente nego je u<br />
doslovce nekoliko tjedana obliko-<br />
van projekt dostavljanja podataka na<br />
optičkim diskovima, a ubrzo potom<br />
slanjem podataka Internetom. Kada<br />
se učini prvi korak, kad se definiraju<br />
elektronički podaci, tj. kada oni počnu<br />
postojati u stvarnom vremenu,<br />
sa svim sljedećim koracima nema<br />
problema, oni se događaju gotovo<br />
sami od sebe. Mišljenja sam da ovog<br />
trenutka u Hrvatskoj nedostaje samo<br />
vrh organizacije koji bi jasno definirao<br />
kako taj projekt treba izgledati<br />
na nacionalnoj razini i, dakako, osi-<br />
Jesu li medicinski i zdravstveni kadrovi dovoljno obrazovani<br />
za korištenje implementiranih informatičkih alata i sustava?<br />
Mislim da razina informatičke pismenosti zdravstvenih<br />
djelatnika nije problem. Liječnici, stomatolozi, biokemičari,<br />
medicinske sestre, tehničari, farmaceutski tehničari, dakle svi<br />
profili zdravstvenih djelatnika, dobivaju temeljnu informatičku<br />
naobrazbu kroz stručni ili sveučilišni studij. A usto su i ECDL<br />
ispiti postali obveza da bi se i na taj način zajamčila osnovna<br />
informatička pismenost tijekom zapošljavanja. Osobno ih smatram<br />
nepotrebnima jer gradivo medicinske informatike sasvim<br />
obuhvaća i nadilazi gradivo ECDL.<br />
Od navedenog je veći problem postojanje vrlo složenih pravila<br />
i normi koji se brzo mijenjaju, pa takva znanja treba stjecati<br />
cjeloživotnim učenjem, nema drugoga rješenja. I to nije problem<br />
Hrvatske ili hrvatskoga zdravstva, to je problem na razini<br />
Europe, svijeta. Lissman u svojoj Teoriji neobrazovanosti općenito<br />
kazuje kako ovoga časa ni jedan visokoškolski Europski sustav<br />
ne omogućuje da uvjeti studija s kojima jedan student upisuje<br />
studij budu jednaki uvjetima u kojima će se isti studij upisivati<br />
kada on nakon pet godina studij završi; toliko su promjene brze.<br />
A takvo je opterećenje napose opasno za liječnike jer imaju golemu<br />
odgovornost – odluke se odnose na živog čovjeka.<br />
gurati potrebna sredstva. Ništa nije<br />
besplatno.<br />
Nezadovoljstvo liječnika koji koriste<br />
ovakve sustave posljedica je<br />
činjenice da troše mnogo vremena<br />
na unos podataka a sustav ne sadrži<br />
medicinske podatke, ili barem ne u<br />
onom opsegu s kojim liječnik može<br />
napraviti sljedeći korak. Naglašavam,<br />
dakle, liječnik i njegov sljedeći korak,<br />
a to nije izračun periodičkih izvještaja<br />
nego obrada podataka prema<br />
hipotezama vlastita istraživanja od<br />
kojih će oblikovati znanstvene izvještaje,<br />
radove, koje će objaviti i koristiti<br />
u svrhu dokaza svoje stručnosti<br />
pred Hrvatskom liječničkom komorom,<br />
ili će s pomoću njih stručno i<br />
znanstveno napredovati.<br />
Većina je takvih informacijskih sustava<br />
u zdravstvu još uvijek pretežno<br />
administrativna jer nitko ne nalazi<br />
snage da napraviti taj sljedeći korak.<br />
Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku,<br />
na primjer, potražuje što<br />
više informacija od korisnika zdravstvenih<br />
informacijskih sustava da bi<br />
moglo djelovati i ukazati na probleme.<br />
Nažalost, za sada nema većeg<br />
odziva liječnika ili oni svoje kritike<br />
više upućuju na druga mjesta. No u<br />
svakom slučaju, informatizaciju niti<br />
možemo niti smijemo zaustaviti, već<br />
je treba voditi k onoj razini na kojoj<br />
će liječnik uvidjeti njene prednosti.<br />
Stvari se u informatici vrlo brzo<br />
mijenjaju i liječnici o tomu mora-<br />
169/03/2008 infoTrend 31
Tema broja<br />
ju biti informirani, i to sustavno,<br />
što u nas čini Hrvatsko društvo za<br />
medicinsku informatiku. Nažalost,<br />
još uvijek ima onih koji misle da u<br />
oblikovanju zdravstvenih sustava<br />
sami mogu slijediti promjene i sami<br />
procijeniti što jest važno i što nije,<br />
pa se može dogoditi i dogodi se da,<br />
primjerice, radiolog ne zna za postojanje<br />
norme HL7 koja je ključna<br />
norma prijenosa podataka između<br />
dijelova informacijskog sustava.<br />
Danas ne znati takav podatak, a biti<br />
dijelom skupine koja vodi informatizaciju<br />
zdravstvene ustanove, jednako<br />
je kao biti članom tima koji odlučuje<br />
operirati li bolesnika ili ne, a ne znati<br />
anatomiju i fiziologiju bolesnog organa.<br />
No ima znatno više obrnutih<br />
primjera, a o nekima ste od njih baš<br />
vi u vašem časopisu opširno pisali.<br />
Kakvo je stanje informatičkih<br />
sustava u našim bolnicama? Kroz<br />
godine infoTrend je pratio više inicijativa<br />
i projekata upitnih rezultata.<br />
Gdje se kriju glavne prepreke?<br />
Mislim da bi<br />
prava lokomotiva<br />
u cijelom procesu<br />
bila vladina organizacija<br />
koja bi dala<br />
temeljni poticaj,<br />
baš kao što je prije<br />
nekoliko godina<br />
zaživio projekt informatizacijeprimarne<br />
zdravstvene<br />
zaštite, pa danas<br />
postoji nekoliko<br />
informacijskih sustava<br />
koji su prepoznati<br />
i koji se normalnoimplementiraju<br />
u primarnu<br />
zdravstvenu zaštitu.<br />
Jednako je tako započeo projekt<br />
bolničkih informacijskih sustava kojega<br />
sam već spominjao i koji je po<br />
mom saznanju prestao funkcionirati<br />
samo zbog nedostatka novaca. No<br />
početak je dobro osmišljen, izvrsno<br />
je krenuo i pokazao kako Hrvatska<br />
ima intelektualni kapacitet da se to<br />
učini. To znači da se pronašlo dobrih<br />
programskih rješenja, iznašao se<br />
način kako bolnicu informatizirati,<br />
a pronađena je i dobra „podloga” u<br />
bolnicama od strane ljudi. Projekt je<br />
32 infoTrend 169/03/2009<br />
Zašto<br />
medicinska<br />
informatika? Zato što<br />
to nije informatika,<br />
to je informatička<br />
tehnologija koja je<br />
prodrla u medicinu,<br />
medicinsku znanost,<br />
biomedicinsku<br />
znanost i tamo<br />
postavila neke nove<br />
standarde djelovanja<br />
pokrenut u Ministarstvu zdravstva<br />
2003. godine s namjerom trajanja<br />
dvije godine, te naknadnom procjenom<br />
daljnjeg razvoja. Osobno sam<br />
bio dijelom tima u Kliničkoj bolnici<br />
„Dubrava” koja je projekt ozbiljno<br />
razumjela, provela ga s ozbiljnim<br />
partnerima, a gašenjem projekta<br />
iskoristila učinjene temelje za sustav<br />
koji i danas gradi i od kojega ima<br />
mnogo koristi.<br />
I mnoge su<br />
druge bolnice u<br />
Hrvatskoj jednako<br />
postupile jer su<br />
prepoznale da im<br />
je informacijski<br />
sustav potreban,<br />
pronašle su dobavljače<br />
i krenule s<br />
informatizacijom.<br />
Danas nije pitanje<br />
hoće li se takvi sustavi<br />
i dalje postavljati<br />
i razvijati nego<br />
kako iznaći sredstva<br />
da se to učini.<br />
Suvremeno poslovanje<br />
zdravstva<br />
bez informatizacije slijepo je crijevo<br />
u kojem se (u čovjeka!) ali baš ništa<br />
pametnoga ne zbiva.<br />
U rebalansu proračuna za 2009.<br />
zdravstvo je najviše izgubilo. Hoće<br />
li se opet štedjeti na informatici?<br />
Mislim da posao ministra nije<br />
nimalo jednostavan jer smanjivati<br />
budžet u zdravstvu iznimno je osjetljivo.<br />
Liječnik sam i radim u bolnici,<br />
odgovoran sam za stvaranje malog<br />
dijela medicinskih podataka bole-<br />
Znam za bolničke ustanove u nas koje nemaju stručnjaka iz<br />
područja medicinske informatike. U njima rade djelatnici čiji je,<br />
najčešće sasvim sekundarni, posao definiran i obvezama iz domene<br />
„informatizacije”. Oni nemaju formalno obrazovanje i oni<br />
taj posao ne znaju, pa se jasno postavlja pitanje koje odgovora<br />
nema – kako s takvima uspostaviti zrelu komunikaciju u izgradnji<br />
zdravstvenih informacijskih sustava?<br />
<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Ljudi i tehnologija<br />
Medicinska<br />
informatika<br />
Prije dvadeset godina prof. dr. sc. Đuro<br />
Deželić otvorio je u nas nas poglavlje koje<br />
se naziva medicinskom informatikom,<br />
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta<br />
u Zagrebu. On je oblikovao i prvi udžbenik,<br />
a vodeći se tim primjerom, ovih<br />
dana izlazi prvi zajednički udžbenik medicinske informatike<br />
svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj – Medicinska informatika.<br />
Tekstove su napisali naši vodeći stručnjaci medicinske informatike,<br />
a knjigu su uredili prof. dr. sc. Josipa Kern i prof. dr.<br />
sc. Mladen Petrovečki. Uvodno poglavlje posvećeno je povijesti<br />
i razvoju medicinske informatike u svijetu i u nas, a napisao ga<br />
je prof. Deželić.<br />
snika u Imunološkom laboratoriju<br />
koji vodim i znam što znači smanjenje<br />
proračunskih sredstva – netko<br />
to mora osjetiti jer moram smanjiti<br />
broj pretraga. Laboratorij i dalje radi,<br />
izdaju se nalazi, ali je izravna posljedica<br />
manji broj bolesnika koji dolazi<br />
do svojih nalaza.<br />
Ali izvan laboratorija, u cijelom<br />
sustavu zdravstva, moguće je uočiti<br />
da znatan dio bolesnika niti ne treba<br />
tu pretragu nego je čini samo zato<br />
jer nitko ni ne vidi koliko ona košta<br />
i koga ona tereti. A ako se takvima<br />
uskrati, koji je ne trebaju, onda je<br />
korist velika jer laboratorij radi kako<br />
treba i s manje sredstava i nitko nije<br />
oštećen. No, u takve se raščlambe<br />
poslovanja bez informatiziranih sustava<br />
ne može. I zato se nadam da će<br />
ministar uvidjeti da ne treba štedjeti<br />
na informatizaciji nego baš obrnuto,<br />
poticati je da se vidi tko i kako troši.<br />
Kako tehnologija može pomoći<br />
racionalnijem trošenju sredstava<br />
uz istodobno poboljšanje zdravstvenih<br />
usluga?<br />
Upravo informatizacija bolnica<br />
može pridonijeti unapređenju protoka<br />
informacija, što je problem većine<br />
ustanova. Svaka bolnička ustanova<br />
s informacijskim sustavom može u<br />
trenu odgovoriti na pitanja kao što<br />
su npr. koji se lijekovi troše i koliko,<br />
koji ih liječnik propisuje, kada se više<br />
od prosjeka ili manje od prosjeka<br />
naručuju skupocjene pretrage, tko<br />
ih potražuje više, tko manje. Tako u<br />
tren možemo prepoznati liječnike,<br />
ambulante i odjele koji rabe više ili<br />
manje pretraga, tj. troše manje ili<br />
više. Ravnatelj takav podatak može<br />
dobiti odmah i može odmah djelovati<br />
ekonomski.<br />
Dakle, kroz bolničke i općenito<br />
zdravstvene informatičke sustave vidim<br />
modele kako možemo štedjeti.<br />
Kada bi naš ministar zdravstva raspolagao<br />
s takvim podacima, mogao<br />
bi lakše odlučivati gdje se troškovi<br />
mogu smanjiti. I medicina kao zna-<br />
nost je taj problem prepoznala prije<br />
desetak godina i definirala ga kao<br />
medicinu temeljenu na dokazima.<br />
To je moguće, ti podaci postoje.<br />
Što se, u jednoj boljoj budućnosti,<br />
može očekivati od korištenja<br />
informatičke i komunikacijske tehnologije<br />
u medicini i zdravstvu?<br />
Postoji nekoliko područja koje se<br />
u tom smjeru razvijaju, posebno u<br />
primjeni dostignuća informatičke<br />
tehnologije. Prvo je pitanje dostupnosti<br />
podataka, koje smo već danas<br />
svjesni i mnogo se toga čini da bi liječnik<br />
imao medicinski podatak ma<br />
kada mu i kako zatreba. Smisao je<br />
da, gdje god se mi nalazili na svijetu,<br />
svaki liječnik može učitati potrebne<br />
podatke i koristiti ih u liječenju pacijenta.<br />
Jasno, uz odgovarajuće rješavanje<br />
sigurnosti, zaštite i privatnosti<br />
medicinskih podataka, što nije mali<br />
problem. To je važno riješiti jer medicinska<br />
literatura bilježi nezanemariv<br />
broj komplikacija bolesti i smrtnih<br />
ishoda samo zato što liječnik u<br />
pravo vrijeme nije imao podatak bitan<br />
za donošenje prave dijagnoze.<br />
Drugo veliko područje razvoja<br />
jest nanotehnologija koja bi mogla<br />
napraviti velike promjene u terapiji<br />
danas neizlječivih bolesti, ili u liječenju<br />
zaraznih i zloćudnih bolesti,<br />
jer se primjena može udružiti sa<br />
spoznajama iz domene podataka o<br />
genima i genetskoj terapiji. Na nekoliko<br />
velikih svjetskih kongresa o<br />
primjeni nanotehnologija sudjeluju<br />
liječnici usporedno sa informatičarima,<br />
statističarima, matematičarima,<br />
fizičarima i tehnolozima u razvoju<br />
te tehnologije kao vjerojatne terapije<br />
budućnosti.<br />
Treće područje koje treba spomenuti<br />
jest robotika a, primjerice,<br />
operacije na daljinu medicinska je<br />
znanost već davno zabilježila. Sada<br />
ta tehnologija, zbog porasta potražnje,<br />
postaje sve dostupnija i može se<br />
ugraditi sve većem broju bolnica, što<br />
znači da će uskoro vrhunski liječnik<br />
moći s jednog mjesta obavljati operacije<br />
na fizički udaljenim odredištima.<br />
Takva je primjena tehnologije<br />
izuzetno bitna upravo stoga što svijet<br />
ima sve manje visokostručnog kadra,<br />
pa će biti jednostavnije i ekonomski<br />
povoljnije razviti robotski sustav i rabiti<br />
ga iz daljine nego ostvariti putovanja<br />
bolesnika ili liječnika. Zemlje<br />
sjeverne Europe uznapredovale su u<br />
korištenju telekonzultativnih sustava,<br />
primjerice u području kliničke<br />
patologije, naročito stoga što nemaju<br />
dovoljan broj liječnika specijalista,<br />
pa sredstva usmjeravaju u razvoj telepatoloških<br />
sustava.
INFOTREND: Jadran<br />
Infor-matika bilježi<br />
punih petnaest godina<br />
aktivnog djelovanja. Osim informatičkog<br />
poslovnog sustava primjenjivog<br />
u mnogim djelatnostima,<br />
odabrali ste i jedno vrlo specifično<br />
područje – farmaceutiku. Kada i<br />
zašto ste se odlučili na to usmjerenje<br />
po kome se Jadran Informatika<br />
danas ističe na našem informatičkom<br />
tržištu?<br />
Darko Pavletić: Prije osnivanja<br />
i pokretanja rada tvrtke Jadran<br />
Informatika 1994. godine, radio<br />
sam kao voditelj odjela informatike<br />
u zdravstvenoj ustanovi<br />
Ljekarna Jadran. Kako je u to vrijeme<br />
krenula privatizacija ljekarništva<br />
krenuo sam samostalno, uz<br />
ostale kolege iz odjela. Tako sam<br />
zapravo i nastavio s djelovanjem<br />
na području farmaceutike.<br />
IT: Koje su specifičnosti suvremenog<br />
ljekarničkog poslovanja<br />
zbog kojih informatizacija postaje<br />
neophodna?<br />
Pavletić: Suvremeno ljekarničko<br />
poslovanje je vrlo složeno jer<br />
uz standardnu nabavu i prodaju<br />
obuhvaća i izdavanje te obradu<br />
recepata, izdavanje pomagala na<br />
doznaku, praćenje proizvodnje tj.<br />
izradu i izdavanje magistralnih<br />
preparata, centralno naručivanje<br />
te fakturiranje prema HZZO-u,<br />
a sve poduprto kvalitetnim i temeljitim<br />
izvještajima i analizama<br />
poslovanja.<br />
IT: Zašto za ljekarne nisu<br />
primjenjivi standardni poslovni ili<br />
medicinski softveri?<br />
<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Ljekarništvo i informatizacija<br />
Poštujemo<br />
specifičnosti<br />
O ulozi informatike u jednom specifičnom području<br />
medicine - farmaceutici, razgovaramo s Darkom<br />
Pavletićem, direktorom tvrtke Jadran Informatika<br />
koja ima veliko iskustvo upravo na tom području<br />
Pavletić: Nisu primjenjivi zbog<br />
specifičnosti u poslovanju ljekarni<br />
i to u dijelu recepata, doznaka,<br />
magistralne recepture te fakturiranja<br />
prema HZZO-u, što automatski<br />
zadire u sve dijelove poslovanja,<br />
i to ulaza, izlaza i praćenja<br />
poslovanja.<br />
IT: Jadran Informatika je jedan<br />
veliki segment svog razvoja<br />
posvetila izgradnji farmaceutskogintegriranog<br />
poslovnog sustava.<br />
Koja je znanja trebalo<br />
usvojiti za stvaranje<br />
uspješnog proizvoda?<br />
Pavletić: Uz dobro<br />
poznavanje informatike<br />
i trgovine, trebalo<br />
nam je puno znanja iz farmaceutske<br />
struke, računovodstva, poslovanja<br />
HZZO-a, te praćenje velikog<br />
broja zakonskih propisa koji reguliraju<br />
poslovanje ljekarne, tako<br />
da smo prilikom razvoja IS-a za<br />
ljekarne koristili usluge vanjskih<br />
stručnjaka da bismo mogli stvoriti<br />
što kvalitetniji sustav.<br />
IT: Jadran Informatika upravo<br />
navršava petnaest godina postojanja<br />
i rada, razdoblje u kome je<br />
Želimo<br />
da i korisnici<br />
sudjeluju u<br />
unapređenju<br />
informatičkog<br />
sustava<br />
uspjela zadobiti i zadržati povjerenje<br />
ljekarničke struke. Čemu to<br />
može zahvaliti?<br />
Pavletić: Mislim da je tu najvažniji<br />
pristup korisnicima. Trudimo<br />
se da budemo različiti od naše<br />
konkurencije, i to na više načina:<br />
stvaramo partnerski odnos s<br />
našim korisnicima, uvažavamo<br />
specifičnosti svakog pojedinog<br />
korisnika, želimo da naši korisni-<br />
ci aktivno sudjeluju u<br />
unapređenju IS-a, imaju<br />
našu podršku preko<br />
interneta i telefona, a<br />
i kroz dežurni telefon,<br />
a sve s ciljem da naš<br />
softver bude dobar alat<br />
korisnicima za uspješno<br />
vođenje ljekarne.<br />
IT: Kakvi su problemi ljekarništva<br />
– s obzirom na potrebu čestih<br />
i brzih prilagodbi novim odlukama<br />
i propisima te komunikacijom sa<br />
zdravstvenim ustanovama – koje<br />
mora rješavati informatički sustav?<br />
Pavletić: Najveće probleme<br />
nam zadaju vrlo kratki rokovi za<br />
primjenu novih zakonskih propisa,<br />
ali smatram da nam tu može<br />
puno pomoći Ljekarnička komora<br />
i to tako da predstavnici informa-<br />
Darko Pavletić oec,<br />
vlasnik je i direktor<br />
Jadran-informatike<br />
d.o.o. Rijeka. Nakon<br />
završenog I stupnja<br />
Ekonomskog fakulteta<br />
u Rijeci zapošljava<br />
se kao pripravnik<br />
u Zdravstvenoj<br />
ustanovi Ljekarni<br />
Jadran. Po završetku<br />
pripravničkog staža<br />
obavlja poslove<br />
voditelja odjela<br />
informatike ZU<br />
Ljekarne Jadran<br />
gdje sudjeluje u<br />
informatizaciji prvih<br />
ljekarni u Hrvatskoj.<br />
Početkom 1994.g.<br />
osniva vlastitu tvrtku<br />
Jadran-informatiku<br />
d.o.o. Rijeka gdje i<br />
danas radi.<br />
tičkih kuća koje rade softver za<br />
ljekarne sudjeluju u dogovaranju s<br />
HZZO-om i Ministarstvom zdravstva<br />
u područjima gdje se traži podrška<br />
informatike.<br />
IT: Postoje li razlike u potrebama<br />
zdravstvenih ustanova s više<br />
ljekarničkih jedinica i samostalnih,<br />
pojedinačnih ljekarni?<br />
Pavletić: Razlike u potrebama<br />
zdravstvenih ustanova prvenstveno<br />
se očituju u obavljanju određenih<br />
poslova preko centrale, npr.<br />
centralno naručivanje, centralna<br />
politika cijena, automatski prijenos<br />
podataka o prometu u centralu,<br />
centralno praćenje poslovanja<br />
po jedinici i na razini ustanove,<br />
tako da ravnatelj može u svakom<br />
trenutku nadzirati i upravljati<br />
zdravstvenom ustanovom.<br />
IT: Kako će se ljekarništvo razvijati<br />
u kontekstu informatizacije?<br />
Kako se Jadran Informatika priprema<br />
da bi ga mogla pratiti odnosno<br />
poticati?<br />
Pavletić: Uz poboljšanje postojećih<br />
funkcionalnosti ljekarničkog<br />
informatičkog sustava, očekujem<br />
da će se u budućnosti još više koristiti<br />
nove tehnologije u unapređenju<br />
ljekarništva; prvenstveno<br />
mislim na „pametnu zdravstvenu<br />
iskaznicu”, elektronski recept,<br />
elektronski račun, interakcije<br />
lijekova i ostalo. Da bi Jadran<br />
Informatika mogla odgovoriti i<br />
u budućnosti na sve izazove koji<br />
stoje pred nama, moramo ulagati<br />
u nova znanja i tehnologije, školovati<br />
naše djelatnike i poboljšavati<br />
usluge našim korisnicima.<br />
169/03/2008 infoTrend 33
Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Zdravstvena informatika u doba krize<br />
Informatika<br />
pomaže reformi<br />
Što se događa, odnosno zašto se vrlo malo događa po pitanju<br />
uvođenja suvremenih, međusobno kompatibilnih informatičkih<br />
sustava u našim velikim bolnicama i kliničkim centrima, pitali smo<br />
dr. sc. Miroslava Mađarića, pomoćnika ravnatelja za informatiku u<br />
KBC Zagreb. Dr. Mađarić je magistrirao i doktorirao u području<br />
medicinske informatike, a ima i dugogodišnja inozemna iskustva<br />
u uvođenju integriranog bolničkog informatičkog sustava<br />
InfoTrend: Prije 7 godina<br />
vratili ste se iz Austrije<br />
u Hrvatsku, a prije godinu<br />
dana iz gospodarstva (INA d.d.) u<br />
zdravstvo (KBC Zagreb). Našim bi<br />
čitateljima bilo zanimljivo da navedete<br />
koje su glavne razlike u informatizaciji<br />
u tako različitim okruženjima?<br />
Miroslav Mađarić: Na ovo je pitanje<br />
teško odgovoriti sažeto. No,<br />
ukratko, Austrija se odlikuje planiranjem<br />
transformacije te redom<br />
u izvršenju, a „veliki biznis” (INA)<br />
sviješću o nužnosti informatizacije<br />
i njezinom vrednovanju na osnovi<br />
doprinosa poslovanju.<br />
IT: „Planiranje transformacije”<br />
je izraz koji bi bilo dobro bliže pojasniti...<br />
Mađarić: Informatička „transformacija”<br />
je zbirni naziv za sve<br />
promjene u informatičkom sustavu<br />
tvrtke. To mogu biti projekti, nabava<br />
nove opreme, nove procedure,<br />
novi poslovni model ili nove operativne<br />
politike. U Hrvatskoj bismo se<br />
trebali ugledati u praksu koju sam<br />
upoznao u Austriji, a to je pažljivo<br />
planiranje svih promjena i davanje<br />
dovoljno vremena za implementaciju.<br />
Kod nas je na svim razinama<br />
(informatičke službe, uprava tvrtke,<br />
tijela državne uprave) uobičajena<br />
praksa donošenje odluka bez savjetovanja<br />
s bazom, uz davanje rokova<br />
„do jučer”. Rezultat su često nekvalitetne<br />
implementacije, povećani<br />
troškovi ili jednostavno neizvršavanje<br />
„nemogućeg zadatka”.<br />
IT: Drugi dio vašeg odgovora je<br />
34 infoTrend 169/03/2009<br />
specifičniji u odnosu na informatiku<br />
u zdravstvu: osjećate li nedostatak<br />
svijesti o nužnosti informatizacije?<br />
Mađarić: Awareness (svijest) je<br />
uzrokovana više stvarnim mogućnostima<br />
i prioritetima, nego pitanjem<br />
informatičke kulture. Naime,<br />
neka banka, trgovačka kuća ili konkretno<br />
INA bi propali, kad im poslovnice/dućani/benzinske<br />
postaje<br />
ne bi bile povezane u integrirani<br />
informatički sustav! Osim toga,<br />
takve tvrtke imaju resurse potrebne<br />
za nužnu razi-<br />
nu informatizacije.<br />
Obratno, čini se da<br />
bolnica (još uvijek)<br />
može funkcionirati<br />
bez integriranog informatičkog<br />
sustava.<br />
Također, bolnice se<br />
zbog niza razloga<br />
najčešće nalaze u gubicima.<br />
Zato je svako<br />
dodatno izdvajanje,<br />
pa makar to bilo na<br />
razini 2-4% od sveukupnog prihoda,<br />
naprosto neprovedivo.<br />
IT: Zar bolnice ne uviđaju da<br />
informatizacijom mogu poboljšati<br />
uslugu pacijentima i smanjiti troškove?<br />
Mađarić: Lako je to reći, pozivajući<br />
se na nekakva svjetska mjerila.<br />
Ravnatelji bolnica se nalaze pod<br />
pritiskom svakodnevnog preživljavanja.<br />
Uzmite bolnicu srednje veličine<br />
s godišnjim prihodom od oko<br />
300 mil. kn: nekih 70% tog iznosa<br />
ona izdvaja za plaće djelatnicima<br />
(koje su ionako praktično fiksni trošak)<br />
te lijekove i ostali materijal ve-<br />
Kod nas<br />
je uobičajena<br />
praksa donošenje<br />
odluka bez<br />
savjetovanja<br />
s bazom, uz<br />
davanje rokova<br />
„do jučer“<br />
zan uz skrb o pacijentima od nekih<br />
25%. Za sve ostalo (ulaganja, održavanje,<br />
uredski materijal, školovanja,<br />
telefon, informatiku...) ostaje dakle<br />
5, najviše 10%. Zato tu ne pomaže<br />
neka svijest o nužnosti informatike,<br />
jednostavno nema prostora za ništa<br />
osim elementarnih funkcionalnosti<br />
(računovodstvo, PC kao pisaći stroj<br />
i slično).<br />
Dakako da bi informatizacija poboljšala<br />
uslugu pacijentima – smanjile<br />
bi se liste čekanja zbog mogućnosti<br />
bolje organizaci-<br />
je pozivanja, pacijenti<br />
bi dobili kvalitetniju<br />
dokumentaciju, liječnici<br />
bi imali uvid u<br />
točne protokole za pojedine<br />
bolesti, moguće<br />
bi bilo upravljanje s<br />
preventivom. Također<br />
bi se bolje upravljalo<br />
troškovima – lijekovi<br />
bi se naručivali po<br />
pacijentima a ne po<br />
odjelima, pretrage se ne bi bespotrebno<br />
ponavljale, slalo bi se samo<br />
na zbilja indicirane pretrage, bolje<br />
bi se koristili bolnički resursi, znao<br />
bi se točan utrošak materijala i tako<br />
dalje. Dakle sve što namjerava provesti<br />
sadašnja reforma zdravstva.<br />
IT: Pa ipak, neke su se bolnice<br />
informatizirale! Također imamo<br />
segmenata djelatnosti u bolnicama<br />
koji su bolje opremljeni IT-jem od<br />
drugih. Zašto takve značajne razlike<br />
među bolnicama?<br />
Mađarić: Otprilike pola bolnica<br />
je na razini koju sam malo prije<br />
opisao, i to uglavnom one veće<br />
– kliničke bolnice i centri. Manje<br />
bolnice su uspjele nekim lokalnim<br />
rješenjima (vlastitim ili komercijalnim)<br />
implementirati neke vrste<br />
bolničkog informacijskog sustava<br />
(BIS), s više ili manje sustavnosti,<br />
pouzdanosti i održivosti. Pri tome<br />
me najviše brine održivost zato jer<br />
je BIS izuzetno složen sustav o kojemu<br />
nakon implementacije ovisi<br />
cjelokupno funkcioniranje bolnice.<br />
Implementacije često ovise o<br />
jednom ili dva čovjeka u bolnici ili<br />
izvan nje, financirane su vrlo napregnuto,<br />
a stavka održavanja (infrastrukture<br />
i programskog rješenja)<br />
često se zanemaruje. Bilo bi dobro<br />
da se izrade sustavni planovi: kako<br />
dalje financirati, razvijati i širiti ta<br />
rješenja.<br />
IT: Naveli ste niz problema, ne<br />
bi li trebalo ponuditi i rješenja?<br />
Mađarić: To je jedan od aspekata<br />
dobrog planiranja, o kojem<br />
sam govorio na početku! Rješenje<br />
možemo naći samo onda ako smo<br />
posve svjesni problema koji imamo!<br />
Ovdje je problem da su bolnice<br />
u posvemašnjoj svojoj besparici<br />
prepuštene same sebi u odluci o<br />
informatizaciji, izboru rješenja,<br />
financiranju informatizacije, uvođenju<br />
sustava i kasnijem njegovom<br />
pogonu. Bilo bi mi drago da većina<br />
bolnica ima za to potrebne resurse.<br />
Nažalost, od informatičkih stručnjaka<br />
većina bolnica ima, i može<br />
imati, samo nekog dečka koji prespaja<br />
PC-eve i naručuje od lokalnih<br />
IT-tvrtki osnovne poslove. Zato<br />
bi, po meni, prvi korak trebao biti<br />
postavljanje informatizacije javnih
olnica pod državnu skrb. Upravo<br />
onako kako se informatiziraju škole,<br />
sudovi ili policijske stanice.<br />
IT: Znači li to jedan sustav za<br />
sve? Nije li opasno biti ovisan o samo<br />
jednom dobavljaču?<br />
Mađarić: Kao i za primarnu zaštitu,<br />
država može izdavati certifikate<br />
za određena rješenja, gdje je<br />
bitno da zadovoljavaju standarde i<br />
da međusobno mogu komunicirati.<br />
Neka vrsta „bipolarne” razdiobe tržišta<br />
predstavljala bi zdravu konkurenciju<br />
i zaštitila javni sektor zdravstva<br />
od monopola. Takav pristup<br />
riješio bi osnovni problem, a to je<br />
nemogućnost održivog financiranja<br />
BIS-ova u hrvatskim javnim bolnicama,<br />
naravno uz središnji stručni<br />
nadzor kvalitetne implementacije<br />
i pogona. Pilot-projekti koje smo<br />
imali prije nekoliko<br />
godina po velikim<br />
bolnicama bili su<br />
dobro zamišljeni, no<br />
nažalost iz toga nije<br />
ishodio daljnji rollout<br />
(širenje).<br />
IT: Bili ste zagovornik<br />
primjene stranih<br />
rješenja, da li još uvijek stojite na<br />
tim postavkama?<br />
Mađarić: Još uvijek smatram da<br />
bi to bio optimum. Nažalost, od<br />
uvođenja pilota izgubili smo mnogo<br />
vremena, a nije se napravilo mnogo.<br />
Sada raste svijest da se, naročito<br />
velikim bolnicama, a pogotovo cijelim<br />
sustavom, ne može upravljati<br />
bez integrirane informatike. S tom<br />
sviješću rastu i apetiti za brzom implementacijom,<br />
koja nije moguća<br />
pomoću stranih rješenja (lokalizacija).<br />
Osim toga, strana rješenja<br />
su nužno skuplja u troškovima za<br />
licence i implementaciju nego neka<br />
manja, domaća, što u trenucima<br />
krize i štednje na svakom koraku<br />
nije nevažno. Zato se stručno može<br />
prihvatiti neko suboptimalno rješenje<br />
koje će dati brze rezultate na<br />
ekonomičan način, uz perspektivu<br />
ili njegove dogradnje ili kvalitetne<br />
zamjene nekim većim, stranim rješenjem.<br />
IT: Ako imamo dva domaća<br />
rješenja, pa svako radi u 30 bolnica,<br />
te se još može širiti na regiju, nije li<br />
to dovoljan tržišni potencijal?<br />
Mađarić: Ne, BIS je toliko složen<br />
i osjetljiv sa stanovišta informatičke<br />
sigurnosti, te zahtjevan zbog specifičnih<br />
uvjeta rada i značajki korisnika,<br />
da je nužno na njemu neprestano<br />
raditi s velikom informa-<br />
BIS je<br />
izuzetno složen<br />
sustav o kojemu<br />
ovisi cjelokupno<br />
funkcioniranje<br />
bolnice<br />
tičkom ekipom za razvoj i potporu.<br />
Samo za razvoj i održavanje nužno<br />
je stalno raspolagati s najmanje 50<br />
djelatnika, što iznosi 2-3 mil. eura<br />
godišnjeg troška. Ako pokušamo<br />
držati cijenu održavanja softverskih<br />
rješenja na nekih 100 €/god.<br />
po korisniku, dolazimo do iznosa<br />
od 20-30.000 korisnika, koliko u<br />
bolnicama u RH imamo ukupno<br />
zaposlenih. Prodor na vanjsko tržište<br />
je vrlo upitan, prije svega zbog<br />
konkurencije „velikih igrača” i domaćih<br />
tvrtki; za to prvo treba imati<br />
kvalitetan brand. Zato mislim da je<br />
najbolje sada izabrati i snažno poduprijeti<br />
neka dva domaća rješenja<br />
da se s bolničkim sustavom počne<br />
kvalitetno upravljati, nakon čega<br />
treba omogućiti ili njihov razvoj<br />
ili preuzimanje nekih primjerenih<br />
stranih rješenja.<br />
IT: Nije li to protiv<br />
parole „kupujmo<br />
hrvatsko!”?<br />
Mađarić: Svakako<br />
da su došla vremena<br />
kada ta parola nije<br />
proskribirana, no tu<br />
trebamo biti realni.<br />
Ako se uistinu pokaže u praksi da<br />
domaća rješenja imaju potencijal<br />
kod kuće, pa onda u regiji, pa<br />
možda čak i šire, to svakako treba<br />
podržati. Nažalost, zbog regulatornih<br />
pravila, bit će vrlo teško neki<br />
hrvatski BIS prodavati bolnicama<br />
u Švedskoj i Njemačkoj na primjer,<br />
zato sam ja za suradnju. No za to<br />
treba snažna potpora države za prihvaćanje<br />
informatičkih rješenja u<br />
bolnicama.<br />
IT: Ne ulazimo li previše u neku<br />
vrstu državnog intervencionizma??<br />
Mađarić: Prije svega, radi se o<br />
osjetljivom javnom servisu, koji zahtijeva<br />
kvalitetno upravljanje, a ono<br />
je nemoguće bez integrirane informatike.<br />
U ovom slučaju, pogledajmo<br />
što radi najjača industrijska<br />
sila na svijetu – Barrack Obama je<br />
u Zakonu o oporavku i reinvestiranju<br />
teškom gotovo 800 mlrd. dolara<br />
samo za IT u zdravstvu predvidio<br />
20,2 mlrd. dolara, u razdoblju od<br />
2009.-2015. Taj novac ne ide izravno<br />
industriji nego pokriva dio troškova<br />
za informatizaciju zdravstva, s<br />
ciljem „poboljšanja skrbi i smanjenja<br />
troškova”. Ako to primijenimo<br />
na Hrvatsku (po usporedbi GDP-a),<br />
dobivamo oko 55 mil. eura za sufinanciranje<br />
zdravstvene informatike<br />
u narednih 6 godina u RH.<br />
9. SIMPOZIJ<br />
HRVATSKOG DRUŠTVA ZA MEDICINSKU<br />
INFORMATIKU<br />
O SIMPOZIJU<br />
Simpozij MEDICINSKA INFORMATIKA 2009 održava se u<br />
godini u kojoj Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku<br />
obilježava 20 godina svoga djelovanja. Namijenjen je širokom<br />
krugu stručnjaka u području zdravstvene zaštite i informatike:<br />
liječnicima, stomatolozima, medicinskim sestrama, medicinskim<br />
biokemičarima, farmaceutima, rukovoditeljima i svim stručnjacima<br />
iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim<br />
planerima i administratorima, kao i istraživačima i nastavnicima u<br />
području medicinske informatike. MEDICINSKA INFORMATIKA<br />
2009 mjesto je okupljanja i razmjene informacija svih sudionika u<br />
razvoju zdravstvene zaštite promicanjem i korištenjem postupaka<br />
informacijsko-komunikacijskih tehnologija.<br />
Simpozij se održava 8. i 9. svibnja 2009., u prostorijama<br />
Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Rad<br />
Simpozija odvijat će se kroz pozvana predavanja, izlaganja autora i<br />
postere, a svi prihvaćeni radovi tiskat će se u Zborniku Simpozija.<br />
U sklopu Simpozija održat će se i predstavljanje novog<br />
sveučilišnog udžbenika “Medicinska informatika” u čijoj<br />
su izradi sudjelovali nastavnici i suradnici sva četiri medicinska<br />
fakulteta, te stručnjaci, nastavnici i znanstvenici s drugih fakulteta,<br />
zdravstvenih ustanova, zavoda i privrednih subjekata u Republici<br />
Hrvatskoj.<br />
TEME SIMPOZIJA<br />
Informacijski sustavi u zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom<br />
osiguranju i upravljanju u zdravstvu<br />
Primjena i evaluacija novih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti<br />
Uporaba interneta u medicini<br />
Norme i normizacija u medicinskoj informatici<br />
Sustavi potpore odlučivanju u zdravstvu<br />
Sigurnost i zaštita podataka<br />
Arhiviranje podataka u zdravstvu<br />
Kodeksi i klasifikacije<br />
Programska potpora, baze podataka i alati za aplikacije<br />
Informatika u stomatologiji<br />
Informatika u sestrinstvu<br />
Informatika u farmaciji i medicinskoj biokemiji<br />
Edukacija iz medicinske informatike<br />
Obrada slika i signala<br />
Telemedicina<br />
PRIJAVA<br />
Svi detalji o prijavi sudjelovanja i slanju radova objavljeni su na mrežnim<br />
stranicama simpozija:<br />
www.hdmi.hr/mi2009/<br />
SLUŽBENI JEZICI SIMPOZIJA:<br />
HRVATSKI I ENGLESKI<br />
169/03/2008 infoTrend 35
Tema broja<br />
Potpuno<br />
rješenje<br />
na jednom<br />
mjestu<br />
Početak našeg djelovanja<br />
obilježen je pojavom<br />
aplikacije Farm-IS koja<br />
je bila među prvim sustavima na<br />
području Hrvatske u to vrijeme, a<br />
bavila se poslovanjem farmaceuta<br />
i ljekarni. Aplikaciju je koristilo<br />
40-ak ljekarni Primorsko-goranske<br />
županije, većinom iz sustava zdravstvene<br />
ustanove Ljekarne Jadran.<br />
Višestruke zakonske promjene,<br />
razvoj programskih alata i potrebe<br />
korisnika za pravovremenom i pravovaljanom<br />
informacijom, uvjetovali<br />
su početak razvoja naprednijeg<br />
i cjelovitijeg farmaceutsko-informacijskog<br />
sustava. Na osnovu<br />
višegodišnjeg iskustva i analize<br />
postojeće aplikacije, a u suradnji s<br />
farmaceutima i računovodstvenofinancijskim<br />
stručnjacima, pristupilo<br />
se razvoju novog sustava koji<br />
će udovoljiti zahtjevima korisnika<br />
u novim, složenijim tržišnim uvjetima.<br />
Početkom 2001. izvršene su prve<br />
probne instalacije farmaceutskoinformacijskog<br />
sustava FIPS, koji<br />
je svojom kvalitetom, funkcionalnošću<br />
i prilagodljivošću zamijenio<br />
postojeći sustav. Istovremeno, pored<br />
aplikacije za vođenje ljekarničkog<br />
poslovanja, razvijena su ostala<br />
aplikativna rješenja: veleprodajno<br />
i maloprodajno poslovanje, proizvodnja,<br />
financije i računovodstvo.<br />
36 infoTrend 169/03/2009<br />
<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Farmaceutsko-informacijski sustav FIPS<br />
Tvrtka Jadran informatika iz Rijeke<br />
započela je djelovati prije točno 15 godina<br />
i od samog početaka razvija rješenja za<br />
farmaceutsku industriju, veledrogerije i<br />
ljekarne koje su njihovi najbrojniji korisnici<br />
Kvaliteta rješenja je prepoznata<br />
i danas smo prisutni u više od 150<br />
ljekarni diljem Hrvatske, samostalno<br />
ili zajedno s regionalnim partnerom<br />
kao što je npr. poduzeće<br />
Infos – Split d.o.o. koje se brine o<br />
našim korisnicima na području<br />
Dalmacije.<br />
Osim kvalitete FIPS-a, prednost<br />
je što korisniku osiguravamo potpuno<br />
rješenje i informatizaciju na<br />
jednom mjestu. Od nabava kvalitetne<br />
i provjerene opreme uglednih<br />
proizvođača (Microsoft partneri,<br />
zastupnik Della za Primorskogoransku<br />
županiju), preko usluga<br />
projektiranja i izgradnje mrežne<br />
infrastrukture, pa sve do podrške<br />
za sva pitanja vezana uz informatiku.<br />
O svemu se tome brine 16<br />
stalno zaposlenih djelatnika unutar<br />
tri odjela: Komercijalno-tehnički<br />
odjel, Razvoj i Helpdesk.<br />
Ljekarne su naši najbrojniji korisnici,<br />
ali moramo istaknuti da u<br />
ponudi imamo i druga poslovna<br />
rješenja koje koriste poduzeća različitih<br />
profila. Ipak, kao najsloženije<br />
rješenje istaknuli bismo ono<br />
koje imamo u poduzeću Jadran<br />
Galenski laboratorij d.d. gdje pokrivamo<br />
područja nabave, prodaje,<br />
proizvodnje, osiguranja i kontrole<br />
kvalitete, financija i računovodstva.<br />
FIPS –<br />
Farmaceutski<br />
Integrirani<br />
Poslovni Sustav<br />
Danas je poslovanje u ljekarnama<br />
složenije nego ikada te iziskuje<br />
kvalitetnu informaciju i upravljanje<br />
sustavom. Unutar Fipsa postoji<br />
niz modula i funkcionalnosti koje<br />
olakšavaju svakodnevno poslovanje,<br />
bilo da se radi o pojedinačnim<br />
ljekarnama ili zdravstvenim ustanovama<br />
s više ljekarni u sustavu.<br />
Istaknut ćemo neke od modula<br />
koji su farmaceutu neophodni u<br />
svakodnevnom poslovanju.<br />
Narudžbe<br />
Svakodnevno naručivanje lijekova<br />
i robe je jedan od procesa<br />
unutar ljekarne koji iziskuje najviše<br />
vremena. Unutar modula narudžbi<br />
omogućili smo pripremu narudžbe<br />
prema zadanim parametrima (na<br />
osnovu potrošnje, najmanjih zaliha,<br />
prema ukupnom izlazu u određenom<br />
razdoblju, rezervacijom na<br />
kasi). Unutar jedne narudžbe moguće<br />
je imati proizvoljan broj dobavljača,<br />
a defekturu možete prenositi<br />
između dobavljača. Modul<br />
narudžbi pripremljen je za internetsko<br />
naručivanje. Unutar modula<br />
možete pripremiti internetske<br />
narudžbe, te preuzeti povratnu<br />
datoteku s raspoloživim artiklima,<br />
izvršiti obradu defektura, obavijestiti<br />
sve korisnike sustava o vrsti i<br />
trajanju defekture.<br />
Kada se radi o centralnom naručivanju<br />
prije negoli se narudžba<br />
šalje dobavljaču, vrši se provjera i<br />
preusmjeravanje dijela narudžbe<br />
u ljekarnu koja određene artikle<br />
ima na zalihama više od potrebnih.<br />
Ljekarne koje svakodnevno koriste<br />
ovaj modul ubrzale su proces naručivanja,<br />
optimizirale su zalihu te<br />
štede svoje vrijeme za druge poslove<br />
unutar ljekarne.<br />
Prijem robe<br />
Prijem robe u ljekarni jedna<br />
je od bitnih točaka poslovanja.<br />
Svakodnevni ulaz robe potrebno<br />
je prekontrolirati, artikle etiketirati<br />
i označiti potrebnim podacima,<br />
staviti na police i na kraju unijeti u<br />
računalo. Unutar modula prijema<br />
robe razrađeni su katalozi i preuzimanja<br />
podataka od dobavljača.<br />
Prilikom preuzimanja podataka<br />
možete jednostavno usporediti
jesu li artikli pravilno preuzeti od<br />
dobavljača. Cjelokupno zaduženje<br />
robe moguće je ispisati na naljepnice<br />
sa svim potrebnim podacima<br />
i s internim kodovima, čime se<br />
olakšava razduženje na blagajni.<br />
Izdavanja na kasi i rad<br />
s recepturama<br />
Izdavanje na blagajni je ključni<br />
modul aplikacije ljekarničkog<br />
poslovanja. Zahvaljujući dugogodišnjoj<br />
suradnji s farmaceutima,<br />
modul blagajne odlikuje se jednostavnošću<br />
i funkcionalnošću.<br />
Popraćene su sve moguće poslovne<br />
situacije na jednostavan i brz način<br />
(storna, svi načini plaćanja i njihova<br />
kombinacija, posudbe, evidentiranje<br />
defektura, izdavanja R1računa<br />
i računa na ime...). Posebno bismo<br />
izdvojili mogućnost definiranja recepture<br />
magistralnog ili galenskog<br />
preparata na samoj blagajni unutar<br />
maloprodajnog računa. Ukoliko<br />
pacijenta zanima samo cijena ili<br />
iznos doplate, jednostavno i brzo<br />
možete definirati traženi preparat i<br />
pacijentu dati informaciju o cijeni.<br />
Izvještajji<br />
Za uspješno poslovanje i donošenje<br />
odluka potrebno je imati<br />
uvida u potrebne podatke na brz<br />
i jednostavan način. Sve potrebne<br />
statistike i izvještaji objedinjeni su<br />
u tri osnovna izvještaja koji se nazivaju<br />
lista artikla, lista partnera i<br />
lista razdoblja. U listi artikla možete<br />
npr. vidjeti kolika je prodaja skupine<br />
kozmetike u zadnjih mjesec<br />
dana. Lista partnera daje sve informacije<br />
o kupcima, dobavljačima i<br />
proizvođačima i u tom izvještaju<br />
možete vidjeti npr. kolika je financijska<br />
vrijednost nabavljene robe<br />
od dobavljača X čiji je proizvođač<br />
Pliva.<br />
U listi razdoblja uspoređujete<br />
nabavu i prodaju po danima, tjednima,<br />
mjesecima, kvartalima npr.<br />
koliki je izlaz lijekova na recept po<br />
tjednima u zadnja 3 mjeseca. Na<br />
jednostavan i brz način možete<br />
doći do svih potrebnih informacija<br />
kako bi hitro odgovorili zahtje-<br />
vima poslovanja. Osim navedenih<br />
postoji i čitav niz specijaliziranih i<br />
pojedinom korisniku prilagođenih<br />
izvještaja.<br />
Ovlasti i pristup<br />
podacima<br />
Unutar aplikacije, posebnu pozornost<br />
obratili smo definiranju<br />
ovlasti pojedinih korisnika i evidenciji<br />
promjena na dokumentima<br />
unutar aplikacije. Za svaki dokument<br />
je vidljivo tko ga je otvorio i<br />
tko ga je zadnji promijenio. Za svaki<br />
modul moguće je definirati da li<br />
mu korisnik može pristupiti, a ako<br />
može, s kojim pravima. Na taj način,<br />
zaposlenima u ljekarni možete<br />
dodijeliti različite ovlasti i dostup<br />
do podataka, te u svakom trenutku<br />
znati tko je odgovoran za promjenu<br />
podatka.<br />
Poseban segement koji želimo dodatno<br />
istaknuti su prednosti FIPS-a<br />
u poslovanju zdravstvenih ustanova<br />
s više ljekarničkih jedinica. Sami<br />
ravnatelji ustanova najbolje znaju<br />
koliko je truda i vremena potrebno<br />
bi poslovanje imali pod nadzorom.<br />
Upotrebom suvremenih tehnologija<br />
i programskog paketa FIPS<br />
ostvarujete mogućnost povezivanja<br />
svih ljekarni u jednu cjelinu.<br />
Svi podaci automatizmom se prenose<br />
na središnju lokaciju (u upravu)<br />
bez ikakvih dodatnih obrada,<br />
čime uvijek dobivate pravovremnu<br />
informaciju potrebnu za donošenje<br />
bitnih odluka poslovanja.<br />
Jedinstveni matični<br />
podaci<br />
Imati jedinstvene matične podatke<br />
za sve ljekarne bila je želja<br />
mnogih ravnatelja zdravstvenih<br />
ustanova iz opravdanih razloga.<br />
Ogromne su prednosti koje proizlaze<br />
iz takvog pristupa, ali je<br />
problem uvijek bio kako uspješno<br />
održavati i razvijati tako organizirano<br />
poslovanje. Suvremene tehnologije<br />
i FIPS omogućili su prikaz<br />
jedinstvenih matičnih podataka na<br />
jednostavan način. Ljekarna mora<br />
169/03/2008 infoTrend 37
Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Farmaceutsko-informacijski sustav FIPS<br />
imati samo dostup do interneta i<br />
omogućeno joj je spajanje na središnju<br />
lokaciju, te dodavanje ili izmjena<br />
bilo kojeg matičnog podataka.<br />
Time se osigurava da se isti poslovi<br />
ne rade u svim ljekarnama već<br />
samo jedanput i na jednom mjestu<br />
(promjena liste HZZO-a, otvaranje<br />
novih artikala, otvaranje novih dobavljača,<br />
definiranje standardnih<br />
magistralnih).<br />
Takvi jedinstveni podaci omogućuju<br />
kvalitetniji sustav izvještavanja<br />
i nadzora, novu organizaciju<br />
poslovanja (centralno naručivanje,<br />
centralno fakturiranje HZZO-u)<br />
i preduvjet su za uvođenje novih<br />
funkcionalnosti i modula (kartice<br />
vjernosti kupaca, internetska rezervacija<br />
lijekova, BI sustav...).<br />
Pristup dokumentima<br />
Osim što osigurava distribuciju<br />
matičnih podataka, centralna<br />
lokacija također prikuplja sve dokumente<br />
i promete iz ljekarni na<br />
jedno mjesto. Proces prikupljanja<br />
podataka je automatski i uprava<br />
raspolaže sa svim podacima<br />
ljekarni. Možete pristupiti bilo<br />
kojem dokumentu (bez prava da<br />
ga mijenjate) ili izvještaju. Ovim<br />
putem se bez dodatnih obrada i<br />
transakcija osigurava nepromjenjivost<br />
podataka i stvara se osnova<br />
za knjiženje dokumenata u računovodstvo.<br />
Praktički je moguće da<br />
ujutro knjižite sve poslovne događaje<br />
iz svih ljekarni od prethodnog<br />
dana, što osigurava pravovremenu<br />
informaciju za sve poslovne odluke.<br />
Čitavu distribuciju matičnih<br />
i prikupljanje prometnih podataka<br />
osigurava FIPS, bez bilo kakvih<br />
dodatnih obrada i aktivnosti.<br />
Jedinstveni izvještaji<br />
S prikupljenim podacima od<br />
svih ljekarni na jednom mjestu<br />
raspolažete informacijama o prometima<br />
za svaku ljekarnu pojedinačno<br />
ili za zdravstvenu ustanovu<br />
u cjelini. Koliko puta se dogodilo,<br />
kada su pojedini dobavljači dolazili<br />
na pregovore, da raspolažete informacijom<br />
koja je zastarjela ili ste do<br />
takvih podataka morali dolaziti<br />
dodatnim angažmanom. Sada su<br />
sve potrebne informacije za kvalitetan<br />
nadzor i upravljanje sustavom<br />
osigurane na jednom mjestu<br />
bez dodatnih obrada.<br />
Financije i<br />
računovodstvo<br />
Kvalitetnu nadogradnju cijelog<br />
sustava čini modul financija i<br />
38 infoTrend 169/03/2009<br />
Ocjena korisnika: Ivo Usmiani, mr. pharm. spec.<br />
direktor, Jadran Galenski Laboratorij<br />
Jadran Galenski Laboratorij je<br />
farmaceutska tvrtka registrirana<br />
za proizvodnju i promet farmaceutskih<br />
i kozmetičkih pripravaka.<br />
Prisutni smo na 23 tržišta, i dobitnici<br />
mnogobrojnih domaćih<br />
i inozemnih priznanja, sa kontinuiranom<br />
stopom rasta od 30%<br />
godišnje i udjelom izvoza od<br />
57%. JGL je također dobitnik nagrade<br />
„Ulagač godine“ za 2008. u<br />
Republici Hrvatskoj.<br />
Uzevši u obzir stroge farmaceutske standarde i<br />
specifičnost farmaceutske proizvodnje, informatičko<br />
rješenje koje nas podržava je u biti izuzetno<br />
kompleksno i zahtjevno. Parametriziranje određenih<br />
procesa u sklopu proizvodnje, podržavanje<br />
naših sustava kontrole i osiguranja kvalitete kao i<br />
procesa razvoja i registracija je od presudne važnosti.<br />
Kad sve to uzmete u obzir, jasno je da smo<br />
pred sebe i našeg partnera u početku razvoja sustava<br />
postavili izuzetno složen zadatak.<br />
Uvažavajući činjenicu da su JGL i Jadran<br />
Informatika nastale iz iste matice (Ljekarne<br />
Jadran), odabir njih kao naših dobavljača i partnera<br />
u samom početku rada naših kompanija bio<br />
je logičan korak. Uzevši u obzir da oni sve ove<br />
godine uspješno prate naš streloviti rast i poslovnu<br />
ekspanziju, ta naša odluka se pokazala u potpunosti<br />
opravdanom.<br />
Specifičnost i kompleksnost farmaceutske industrije<br />
determinira i specifične zahtjeve prema<br />
informacijskim sustavima i aplikativnim rješenjima<br />
neophodnim za normalno funkcioniranje<br />
tvrtke kao i zadovoljenjem strogih međunarodnih<br />
farmaceutskih standarda. Logično je da kod<br />
takvih kompleksnih i zahtjevnih projekata u<br />
određenim trenucima dođe do problema. No, sa<br />
zadovoljstvom moram ustvrditi da smo ih zajedničkim<br />
snagama i znanjem uspješno prebrodili<br />
upravo zahvaljujući sposobnosti djelatnika Jadran<br />
Informatike da se prilagode našim zahtjevima.<br />
Mi nismo stali s razvojem IPS sustava. Dapače,<br />
i dalje u suradnji s našim partnerom dorađujemo<br />
i implementiramo nove funkcionalnosti i module.<br />
Na taj način naše poslovne procese dodatno<br />
optimiziramo i postajemo učinkovitiji. Iz toga je<br />
računovodstva u kojem se bilježe<br />
poslovni događaji iz svih ljekarni<br />
sustava. Jednom unešeni podaci u<br />
ljekarnama automatizmom se prenose<br />
i knjiže u modulu računovodstva.<br />
Posebno su razvijeni moduli<br />
koji olakšavaju rad s HZZO-om,<br />
modul za obračun cassa sconta dobavljača,<br />
internetsko bankarstvo,<br />
financijsko planiranje i ostvarenje<br />
plana. Bez obzira na broj ljekarničkih<br />
jedinica, osigurano je dosljedno<br />
knjiženje poslovnih događaja i izvještaji<br />
o poslovanju cijelog sustava<br />
ili pojedine ljekarničke jedinice.<br />
Laboratorij<br />
Za ustanove koje imaju organiziran<br />
laboratorij, odnosno proizvodnju<br />
galenskih pripravaka kao<br />
zasebnu organizacijsku<br />
cjelinu,<br />
omogućili smo<br />
modul koji ima<br />
sve elemente modula<br />
proizvodnje.<br />
Definiranje re-<br />
razvidno da je sama implementacija proces koji je<br />
kontinuiran. Činjenica da i dalje razvijamo naš sustav<br />
upravo sa Jadran Informatikom, jasno govori<br />
o tome da smo s njihovim radom i partnerskim<br />
odnosom izuzetno zadovoljni. Kroz niz proteklih<br />
godina odnos je iz poslovnog prerastao i u prijateljski<br />
i na neki način ih doživljavamo dijelom<br />
naše korporativne obitelji. Trudimo se da taj odnos<br />
kroz obostrano uvažavanje u konačnici bude<br />
takozvana „Win – Win“ kombinacija.<br />
IPS nije klasično, generičko rješenje. Sustav je<br />
„tailor made“ po našim specifičnim zahtjevima.<br />
Kad govorimo o stabilnosti, skalabilnosti, integritetu<br />
i funkcionalnosti sustava, onda moram reći<br />
da smo u potpunosti zadovoljni jer je to jasna<br />
refleksija našeg znanja i sposobnosti pretočena u<br />
aplikativno rješenje koje nam je neophodno da bi<br />
funkcionirali.<br />
Omjer uloženog i dobivenog je ocijenjen kao<br />
izuzetno povoljan. Naime kroz racionalno ulaganje<br />
u ovaj sustav dobili smo rješenje prilogođeno<br />
nama. U ovom trenutku ulaganje u višestruko<br />
skuplji generički ERP sustav ocijenili smo kao financijski<br />
nepovoljno rješenje. Također, pitanje je<br />
da li bi naš poslovni sustav u ovom trenutku mogao<br />
apsorbirati veliki angažman naših resursa pri<br />
dugotrajnoj implementaciji nekog od tih rješenja.<br />
Zadovoljstvo IPS rješenjem se vidi i kroz činjenicu<br />
da smo upravo Jadran Informatiku odabrali kao<br />
partnera koji sa svojim FIPS rješenjem pokriva i<br />
integrira informacijski sustav u našem sustavu ljekarničkog<br />
businessa.<br />
U konačnici, moram napomenuti da nas je<br />
ulaganje u <strong>ICT</strong> pozicioniralo vrlo visoko unutar<br />
matrice <strong>ICT</strong> razvoja, koja determinira koliko je<br />
tvrtka sposobna iskoristiti <strong>ICT</strong> za svoj ekonomski<br />
rast, a uvažavajući razvijenost <strong>ICT</strong> infrastrukture<br />
kao i <strong>ICT</strong> katalizatore, gdje prije svega mislim na<br />
znanje, ulaganje u inovativna rješenja, ali i raspoloživost<br />
kapitala za realizaciju <strong>ICT</strong> projekata.<br />
Dokaz da smo na pravom putu je i prva nacionalna<br />
„<strong>ICT</strong> GOLD“ nagrada koju je JGL dobio prošle<br />
godine za najbolju implementaciju informacijskih<br />
i komunikacijskih tehnologija (u kategoriji neinformatičkih<br />
tvrtki) u Republici Hrvatskoj.<br />
ceptura, radni nalozi, planovi proizvodnje<br />
i nabave supstanci su moduli<br />
koje farmaceuti svakodnevno<br />
koriste u optimalnoj proizvodnji<br />
vlastitih proizvoda za potrebe cjelokupne<br />
zdravstvene ustanove.<br />
JADRAN INFORMATIKA d.o.o.<br />
Tizianova 58, Rijeka<br />
Tel: 051 228 014 Fax: 051 549 539<br />
jadraninfo@jadraninfo.hr<br />
www.jadraninfo.hr<br />
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM<br />
JADRAN INFORMATIKA d.o.o.<br />
Tizianova 58, Rijeka<br />
Tel: 051 228 014 Fax: 051 549 5<br />
jadraninfo@jadraninfo.hr
<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Što zapravo znači „integracija” u integriranom zdravstvenom informacijskom sustavu?<br />
Kvalitetnije struËne<br />
i poslovne odluke<br />
mr. sc. Ljerka Luić,<br />
direktorica razvoja<br />
poslovanja za javni<br />
sektor u tvrtki b4b, partneru<br />
korporacije SAP<br />
AG. Problematikom<br />
informatizacije zdravstva<br />
aktivno se bavi od<br />
2001. godine, u okviru<br />
čega i kao pozvani<br />
predavač na kolegiju<br />
Telemedicina poslijediplomskog<br />
studija<br />
Medicinskog fakulteta<br />
Sveučilišta u Zagrebu.<br />
U današnjoj novoj ekonomiji,<br />
zdravstvo se suočava<br />
s velikim brojem<br />
izazova. Neki od njih su: zakonski<br />
propisi, zahtjevi za boljom njegom<br />
pacijenata, rastuća konkurencija,<br />
povećanje troškova, kao i rastuće<br />
potrebe za potpunim i sveobuhvatnim<br />
zdravstvenim sustavom.<br />
Zdravstvene ustanove suočavaju<br />
se sa strukturalnim promjenama,<br />
rezultat kojeg su brojni zahtjevi<br />
kao i nove mogućnosti za njihovim<br />
uspješnim upravljanjem.<br />
Ključna komponenta za njihovo<br />
ispunjavanje temelji se na upotrebi<br />
sveobuhvatnih informacija<br />
o poslovanju, uz korištenje informacijsko-komunikacijskihtehnologija<br />
(<strong>ICT</strong>-a).<br />
IPIS zdravstvenih<br />
ustanova<br />
Integrirani poslovno-informacijski<br />
sustav označava potpunu integraciju<br />
svih poslovnih procesa i<br />
transakcija na način koji osigurava<br />
potpunu dosljednost i ažurnost<br />
podataka. Na taj način moguće je<br />
promatrati tri oblika integracije, i<br />
to:<br />
IPIS-ZU, integrirani poslovno-informacijski<br />
sustav zdravstvenih ustanova, preduvjet je<br />
izgradnje vertikalne integracije cjelovitog<br />
zdravstvenog sustava<br />
Slika 1:<br />
Elementi<br />
integriranog<br />
poslovnoinformacijskog<br />
sustava<br />
zdravstvenih<br />
ustanova<br />
Slika 2: Vertikalna<br />
integracija<br />
proračunskih tokova<br />
zdravstvenog<br />
sustava<br />
Klinički<br />
bolnički<br />
centar<br />
Kliničke<br />
bolnice<br />
Opće<br />
bolnice<br />
■ Integrirani procesi, podaci i<br />
organizacijski elementi<br />
■ Aplikacijska integracija<br />
■ Tehnička integracija<br />
Ovakav način integracije znatno<br />
unapređuje kvalitetu donošenja<br />
stručnih i poslovnih odluka<br />
budući da razni organizacijski<br />
elementi osiguravaju da se podaci<br />
koriste i distribuiraju prema potrebama<br />
pojedinačnih organizacijskih<br />
jedinica i razina.<br />
Integraciju poslovno-informacijskih<br />
sustava u zdravstvu treba<br />
sagledati s aspekta integracije:<br />
Državna riznica<br />
Specijalističke<br />
bolnice<br />
Lječilišta Centri<br />
socijalne<br />
skrbi<br />
Ustanove<br />
socijalne<br />
skrbi<br />
1. Bolničkog sustava sa...<br />
praćenjem elektroničkih kartona<br />
bolničkih i ambulantnih<br />
pacijenata, podataka o dijagnozi,<br />
podataka o prethodnim operativnim<br />
zahvatima i upravljanju jedinicama<br />
njege, upravljanju podacima<br />
o osiguranju i računovodstvu<br />
pacijenata.<br />
2. ...kliničkim sustavom,<br />
integracija specijaliziranih odjela<br />
i funkcionalnih područja, počevši<br />
od prijave do završne faze<br />
liječenja, između svih bolničkih<br />
područja.<br />
3. ...poslovnim i administrativnim<br />
procesima,<br />
procesi organizacijskog upravljanja<br />
zdravstvenim ustanovama,<br />
ljudskim i financijskim resursima,<br />
proračunskim i vlastitim sredstvima,<br />
nadzorom internih troškova,<br />
materijalnim resursima, održavanjem<br />
medicinske opreme i objekata.<br />
4. ...procesima menadžerskog<br />
upravljanja zdravstvenim ustanovama,<br />
strateško upravljanje ustanovom,<br />
upravljanje svakodnevnim<br />
poslovanjem i poslovnim rezultatima.<br />
5. ...kao i integracije sa svim<br />
drugim čimbenicima zdravstvenog<br />
sustava,<br />
poput zaposlenika, pacijenata,<br />
osiguravajućih društava, dobavljača,<br />
proizvođača medicinske opreme,<br />
tijela državne i lokalne vlast<br />
Vertikalna integracija<br />
proračunskih tokova ZU<br />
Primjena informacijsko-komunikacijskih<br />
tehnologija označava<br />
samo mali korak u izgradnji integriranogzdravstveno-informacijskog<br />
sustava koji omogućuje:<br />
■ praćenje povijesti bolesti<br />
svakog pacijenta tijekom njegova<br />
života,<br />
■ elektronički pristup toj povijesti<br />
bolesti bilo gdje, bilo kada i<br />
■ pristup svim segmentima<br />
zdravstvenog sustava, poput elektroničkog<br />
naručivanja pacijenata.<br />
Nasuprot tome, vertikalna integracija<br />
proračunskih tokova<br />
zdravstvenog sustava prikazana<br />
na slici 2, a temeljena na IPIS-ZU,<br />
dodatno omogućuje:<br />
■ reorganizaciju i standardizaciju<br />
poslovnih procesa svih zdravstvenih<br />
ustanova kao i evidenciju<br />
i upravljanje matičnim podacima<br />
i propisanim izvještajima sukladno<br />
preporukama Ministarstva<br />
zdravstva i socijalne skrbi (MZSS)<br />
i Državne riznice RH<br />
■ jednoobrazno vođenje poslovnih<br />
knjiga svih zdravstvenih<br />
ustanova, čime se stvaraju preduvjeti<br />
za realno praćenje trošenja<br />
proračunskog novca i pravovremenog<br />
podmirivanja obveza<br />
■ praćenje i upravljanje ljudskim<br />
potencijalom cjelokupnog<br />
zdravstvenog sustava<br />
Ljerka Luić<br />
www.b4b.hr<br />
169/03/2008 infoTrend 39<br />
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM
Tema broja <strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Funkcija 13 - sve radimo sami!<br />
Možda nismo<br />
najbolji...<br />
Tvrtka Funkcija 13, sa<br />
sjedištem u Vinkovcima,<br />
osnovana je 1996. godine.<br />
Jedina je tvrtka na ovom području<br />
koja se ozbiljno bavi izradom<br />
vlastitih programa, održavanjem<br />
računalnih mreža, obrazovanjem<br />
korisnika, stručnim usavršavanjem<br />
djelatnika...<br />
InfoTrend: Kakvim kadrovima<br />
raspolažete?<br />
Funkcija 13: Sjedište u Vinkovcima<br />
ima desetak obrazovanih<br />
stručnjaka koji koriste najnovije<br />
alate za izradu aplikacija, što rezultira<br />
visokom kvalitetom rješenja<br />
i lakoćom korištenja, a u svakom<br />
trenutku sposobni smo korisniku<br />
pružiti odgovarajuće rješenje ili<br />
kvalitetnu alternativu za određeni<br />
problem.<br />
IT: Za koja ste se područja specijalizirali?<br />
F 13: Imamo veliko iskustvo u<br />
radu i praćenju poslovanja malih,<br />
srednjih i velikih poduzeća, raznih<br />
ustanova, profitabilnih i neprofitabilnih<br />
organizacija, ugostitelja i nekih<br />
vidova proizvodnje. No, nakon<br />
višegodišnjeg rada, kao naš najjači i<br />
najpotpuniji proizvod profilirao se<br />
je BIS – bolnički informacijski sustav.<br />
Sustav je također implementiran<br />
u radu, u dvije opće bonice i<br />
četiri doma zdravlja, a u tijeku su<br />
pregovori s potencijalnim novim<br />
korisnicima.<br />
Dakako da nismo zanemarili<br />
ostala područja na kojima imamo<br />
oko 200 referenci.<br />
IT: Surađujete li pritom s domaćim<br />
i strannim partnerima?<br />
F 13: Tržištu nudimo isključivo<br />
vlastita rješenja; nismo u partnerskom<br />
ugovoru ni s jednom drugom<br />
tvrtkom, što znači da sve radimo<br />
40 infoTrend 169/03/2009<br />
Našu budućnost na području medicine<br />
i zdravstva vidimo upravo u bolničkim<br />
informatičkim sustavima. Velika je<br />
prednost da imamo vlastito rješenje,<br />
kako zbog sigurnosti sustava tako i zbog<br />
jednostavnijih odnosa sa zdravstvenom<br />
ustanovom jer ona ima posla samo s<br />
jednom tvrtkom<br />
sami. Tako je i BIS za bolnice,<br />
„projekt od podruma do krova”,<br />
isključivo naše rješenje. Nemamo<br />
partnere kod kuće niti smo produžena<br />
ruka stranih partnera.<br />
IT: Znači li to da ste razvili i<br />
svoj specifični pristup korisniku?<br />
F 13: Pri implementaciji u bolnicama,<br />
uvijek se susrećete s nekim<br />
dijelovima suvremenijih ili starijih<br />
informatičkih sustava, kao što su<br />
evidencije, matični podaci, stanja<br />
i ostalo. Uglavnom su to clipper<br />
aplikacije koje nastojimo pretočiti<br />
u naše baze podataka. Iako u bolničkim<br />
sustavima većina zaposlenika<br />
radi na nekom dijelu BIS-a,<br />
školovanje je ipak najveći problem<br />
jer malo koja bolnica može organizirati<br />
učionicu s 20-ak radnih<br />
mjesta i 20 računala da možemo<br />
napraviti pravi tečaj. To nas, međutim,<br />
ne sprečava da radimo sa svakim<br />
pojedinim korisnikom, kada i<br />
koliko puta je potrebno i moguće.<br />
U pravilu, liječnici odlično barataju<br />
s novim tehnologijama.<br />
Ukoliko je bolnica organizirana<br />
i spremna, i ako informatika<br />
ima podršku Uprave, edukacija je<br />
kratka i učinkovita. Vukovarska<br />
bolnica, primjerice, ima učionicu<br />
s 40 mjesta i upravu koja brine za<br />
uredno pohađanje nastave.<br />
Naš bolnički informacijski sustav<br />
se sastoji od modula koje možemo<br />
distribuirati prema potrebi – u dijelovima<br />
ili kao integralni sustav<br />
gdje obuhvaćamo bolnicu u svim<br />
segmentima poslovanja, u svim<br />
poslovnim procesima. Kod novog<br />
korisnika nastupamo i kao konzultanti,<br />
nastojeći mu skrenuti pažnju<br />
na moguća poboljšanja njegova<br />
poslovanja. Time želimo pomoći i<br />
sebi i njima stvarajući suradničku<br />
atmosferu u kojoj se lakše prihvaćaju<br />
naše preporuke, proizašle iz<br />
iskustava prošlih projekata. To nije<br />
moguće naplatiti financijski ali se<br />
vraća lakšom implementacijom i<br />
zadovoljstvom korisnika.<br />
IT: Vaše iskustvo, znači, donosi<br />
dodanu vrijednost korisniku?<br />
F 13: Funkcija 13 ostavila je iza<br />
sebe razdoblje u kojem su se naprosto<br />
ispunjavale želje korisnika, kada<br />
se isporučivalo onako kako je naručeno.<br />
Faza sazrijevanja tvrtke je<br />
prošla i sada nam iskustvo omogućuje<br />
da klijentu preporučimo drugačiji<br />
pristup i pojasnimo u kojim<br />
elementima dosadašnji poslovni<br />
proces nije bio sasvim O. K. Takav<br />
pristup ishodi boljim rezultatom i<br />
zadovoljstvom korisnika.<br />
IT: Vaš je bolnički sustav u praktičnoj<br />
uporabi već nekoliko godina.<br />
Nadograđujete li njegove funkcije u<br />
skladu s promjenama u medicini i<br />
zdravstvu?<br />
F 13: Svakako. BIS je modularan,<br />
visoko parametriziran sustav.<br />
Na primjer, uz standardne module<br />
koji obuhvaćaju svaki aspekt života<br />
i rada bolnice, tu je i modul koji<br />
smo nazvali „web modul”, koji tek<br />
sada postaje aktualan u Hrvatskoj,<br />
iako je trebao zaživjeti puno prije<br />
– modul odnosno server za prebacivanje<br />
podataka na web. Dakle, iz<br />
postojećih se aplikacija dio sadržaja<br />
može objaviti na webu, ovisno<br />
o potrebama i željama bolnice.<br />
Primjerice, svaka bolnica na svojim<br />
web stranicama mora objavljivati<br />
liste čekanja prema redoslijedu<br />
prijava pacijenata.<br />
Također su tu, uz BIS, i ostali<br />
moduli koji zaokružuju poslovanje<br />
bolnice u cjelinu: poslovni sustav<br />
(knjigovodstvo, financije...); poslovanje<br />
bolničke ljekarne, poslovanje<br />
bolničkog restorana, sestrinska<br />
dokumentacija, HL7 moduli, praćenje<br />
nazočnosti na radnom mjestu<br />
(popularna šihterica), plaće i<br />
kadrovska evidencija...<br />
Cijelo poslovanje donosi niz<br />
malih, ali neizmjerno korisnih<br />
funkcionalnosti prema korisniku:<br />
u BIS-u je DTS grupiranje moguće<br />
izravno iz aplikacije; bez pristupa<br />
CEZIH-u; što liječnicima pridonosi<br />
na brzini rada i praćenju financijskih<br />
prihoda odjela. Brzom<br />
zamjenom glavnih i sporednih<br />
dijagnoza, u okviru dozvoljenih<br />
mogućnosti, odmah se pruža na<br />
Reference<br />
Na području medicine i zdravstva imamo dvije, uvjetno<br />
rečeno, „velike” reference. To su<br />
Opća bolnica Vinkovci s oko 700 zaposlenih i oko 300 ležajeva<br />
te opća bolnica Vukovar, u kojima naš bolnički sustav<br />
radi na zadovoljstvo korisnika, a u tijeku su pregovori s još<br />
nekim bolnicama. Izvrsno surađujemo s domovima zdravlja<br />
u Županji, Đakovu, Vinkovcima i Vukovaru u kojima rade<br />
naše aplikacije.<br />
Na područjima izvan medicine i zdravstva imamo preko<br />
200 referenci, od škola i općina do poslovnih sustava za velike<br />
vinkovačke tvrtke i njihove poslovnice izvan Županije.
Živko Kovačević, direktor<br />
i vlasnik tvrtke<br />
uvid može li liječenje za bolnicu<br />
ispasti „financijski isplativije”.<br />
Sestrinska dokumentacija dio je<br />
BIS-a, gotovo od samog objavljivanja<br />
u glasilu FOCUS 2007. godine.<br />
Primjerice, svakodnevna kategorizacija<br />
bolesnika donosi podatak o<br />
potrebnom broju sestara na odjelu<br />
za svaki dan i smjenu.<br />
Zanimljivo je i rješenje unosa<br />
prisustva na radu, šihterica. Osoba<br />
na odjelu unosi podatke o satima,<br />
dežurstvima i ostalim vrstama<br />
rada, što se na kraju mjeseca prebacuje<br />
u plaće kao temelj za obračun<br />
plaća. Takvim rješenjem izbjegava<br />
se dvostruko ili čak trostruko prepisivanje<br />
podataka, ubrzava proces<br />
i smanjuje mogućnost pogreške.<br />
HL7 modul pridonosi otvorenosti<br />
sustava prema modulima<br />
drugih prozvođača. Danas se to u<br />
bolnicama svelo na komunikaciju<br />
prema radiološkom i laboratorijskom<br />
sustavu, ali s godinama i<br />
rastom sustava, taj će modul postajati<br />
sve značajniji. F13 je godinama<br />
aktivni član udruge HL7 Hrvatska,<br />
i zapravo nam je nejasno kako je<br />
Krunoslav Lenđer, dipl. ing., projektant<br />
informacijskih sustava<br />
Korisnici o nama: mr. Vesna<br />
Bosanac, ravnateljica, Opća<br />
bolnica Vukovar<br />
Bolnički informatički sustav danas je nužnost u organizaciji<br />
rada i ispostavi računa za izvršene usluge.<br />
Nakon prezentacije nekoliko programa, odlučili smo se za<br />
tvrtku Funkcija 13 iz Vinkovaca, s obzirom da smo s njom već<br />
imali pozitivna iskustva, kao i reference Opće bolnice<br />
Vinkovci. Zadovoljni smo izborom dobavljača<br />
kao i edukacijom zaposlenika u Općoj bolnici<br />
Vukovar.<br />
Kako se OB Vukovar upravo obnavlja, potrebna<br />
je stalna prilagodba i dogradnja informatičkog<br />
sustava. BIS je značajno pomogao u odvijanju<br />
bolničkih procesa, s obzirom da su umrežena sva<br />
radilišta.<br />
Napominjemo da ćemo i ubuduće nastaviti suradnju<br />
s tvrtkom Funkcija 13, a pogotovo nakon<br />
završetka obnove bolnice, kada će biti nužno proširenje mrežnog<br />
sustava i implementacija novih projekata.<br />
R a v n a t e l j i c a, Mr. sc. Vesna Bosanac, dr. med.<br />
specijalist pedijatar<br />
malo prozvođača medicinskog softvera<br />
prepoznalo da u ovoj udruzi<br />
i protokolu leži budućnost razvoja<br />
BIS-a.<br />
Modul bolničke prehrane, samim<br />
uvođenjem bitno smanjuje<br />
troškove prehrane, podiže učinkovitost<br />
bolničke kuhinje, a posebno<br />
zadovljstvo donosi zaposlenicima<br />
bolnice, jer restoran i njima nudi<br />
dnevni meni (topli obrok), koji<br />
mogu izravno naručiti iz BIS-a.<br />
Sveukupno, poslovno-bolnički<br />
sustav velik je projekt. Brojne su i<br />
značajne veze i interakcija između<br />
pojedinih modula. Znanje i iskustvo<br />
proizvođača donosi vrijednost<br />
bolnici koje se već nakon par tjedana<br />
počinje vraćati korisniku kroz<br />
zadovoljstvo korisnika, a svakako i<br />
racionalizacijom poslovanja.<br />
Elektronska komunikacija, paketni<br />
prijenos podataka ovjerenih<br />
elektronskim potpisom ide dosta<br />
dobro kada je u pitanju HZZO, no<br />
s ostalim ustanovama je teže; podatke<br />
još uvijek primaju običnom<br />
elelektronskom poštom, bez ikakve<br />
zaštite.<br />
Moduli i rješenja bolničkog informatičkog sustava tvrtke Funkcija 13<br />
Modul za praćenje rada ambulanti (praćenje pacijenata)<br />
Modul za praćenje rada odjela (ležeći pacijenti)<br />
Fakturiranje iz ambulanti i odjela (naplata, financijsko knjigovodstvo)<br />
HL7 (modul koji omogućuje razmjenu podataka u zdravstvu)<br />
DTS gruper kroz BIS<br />
Web modul Modul prehrane<br />
Lista čekanja<br />
Lista naručivanja<br />
Ostali moduli/podmoduli<br />
Općenito o informacijskom sustavu BIS<br />
sustav razvijen pod operativnim sustavom MS Windows<br />
početak razvoja 2001. godina; potpuno razvijen do kraja 2004.<br />
od 2004. redovito praćenje propisa zakonodavca<br />
implementacijom sustava BIS obuhvaća se prijenos podataka<br />
iz postojećih(zatečenih) sustava u bolnicama, tako da je smanjeno<br />
vrijeme prilagodbe na sustav<br />
kratko vrijeme implementacije – implementacija sustava BIS prosječno<br />
s prijenosom podataka, obukom osoblja za rad i uhodavanjem<br />
traje najviše 3 mjeseca<br />
Prilagodba sustava u svakoj bolnici prema postojećim izvještajima<br />
na koje je uprava navikla<br />
Sustav BIS zahtijeva samo jedno serversko računalo, za računala<br />
po ordinacijama i odjelima dovoljna su u pravilu postojeća Windows računala<br />
Velika dostupnost i neprekinutost rada (stabilnost)<br />
Rješenja i mehanizmi koji smanjuju mogućnost obrade pacijenata,<br />
bez evidentiranja usluge, što dovodi do značajnog porasta iznosa i broja faktura<br />
procjena je da se fakturiranje ovakvim načinom poboljšava 15%<br />
Modularnost izvedbe za specifičnosti svakog odjela i ordinacije<br />
Veliko smanjenje troškova za nabavu obrazaca – većina obrazaca<br />
i tiskanica je preddefinirana u sustavu<br />
Prilagođen protokolu HL7 – skalabilnost i modularnost prema ostalim<br />
medicinskim aplikacijama u bolnicama, prvenstveno prema laboratorijskom<br />
i radiološkom podmodulu. Standardizacija skraćuje vijeme implementacije.<br />
Dostava računa i izvještaja nadležnim institucijama u elektroničkom obliku<br />
Petogodišnje iskustvo u razvoju medicinskih aplikacija u Hrvatskoj<br />
IT: Gdje, osim u bolnicama, vidite<br />
mogućnosti primjene elemenata<br />
vašeg BIS-a?<br />
F 13: Osim bolnica, obratili smo<br />
se i većim poliklinikama. Kod njih<br />
je specifična situacija: neki žele BIS,<br />
ali smatraju da ga ne mogu financirati.<br />
Možemo im poručiti da nam<br />
se obrate po pitanju ponude i prezentacije.<br />
Mislim da možemo ponuditi<br />
punu funkcionalnost BIS-a<br />
po, za njih, prihvatljivoj cijeni.<br />
Domovi zdravlja također su naši<br />
potencijalni korisnici.<br />
Ima dosta upita iz domova<br />
zdravlja koji imaju jednu ili više<br />
stacionarnih djelatnosti. Kod klasičnog<br />
doma zdravlja sve ordinacije<br />
moraju raditi po sustavu primarne<br />
zdravstvene zaštite, ali ako<br />
ima stacionarnu djelatnost, ležeće<br />
pacijente, za jedan takav odjel moraju<br />
kupovati cijeli DTS sustav kao<br />
velika bolnica. A često imaju samo<br />
jedan odjel, jedno računalo, jednog<br />
liječnika. To je, dakako, preskupo<br />
za domove zdravlja pa im izlazimo<br />
u susret sa svojim rješenjima.<br />
Stoga našu budućnost na području<br />
medicine i zdravstva vidimo<br />
upravo u bolničkim informatičkim<br />
sustavima. Naša je velika prednost<br />
da imamo vlastito rješenje, kako<br />
zbog sigurnosti sustava tako i zbog<br />
jednostavnijih odnosa; zdravstvena<br />
ustanova ima posla samo s jednom<br />
tvrtkom.<br />
Naš sustav je nužno složen i velik,<br />
ali je jednostavan i pristupačan za<br />
rad; do krajnosti smo ga prilagodili<br />
krajnjem korisniku. Zahvaljujući<br />
tome doživjeli smo i veliko priznanje.<br />
Na nedavnoj prezentaciji<br />
u Pakracu (a nismo bili jedini ponuđači),<br />
na kojoj su se okupili svi<br />
ljudi na ključnim radnim mjestima<br />
na bolnici, ravnatelj bolnice Pakrac<br />
je izjavio da je naša aplikacija najpristupačnija<br />
od svih koje su predstavljene.<br />
Slična je situacija bila i u<br />
bolnici u Kninu.<br />
www.funkcija-13.hr<br />
169/03/2008 infoTrend 41<br />
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM
Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />
Vrijeme novih strategija<br />
Odnos turizma i<br />
informacijsko-komunikacijskih<br />
tehnologija<br />
oduvijek se smatra<br />
„obostrano poticajnim<br />
i inovativanim”. Kao i<br />
prije 50-60 godina,<br />
kada je započeo razvoj<br />
globalnih distribucijskih<br />
sustava (GDS), tako i<br />
danas mnoge<br />
tehnologije svoju prvu<br />
implementaciju dožive<br />
u turizmu. Jednako<br />
tako, potrebe i<br />
zahtjevi koje dolaze iz<br />
turističke industrije<br />
potiču iznalaženje<br />
novih <strong>ICT</strong> rješenja<br />
Dr. sc. Blaženka Vrdoljak-Šalamon<br />
je viši znanstveni suradnik u Institutu<br />
za turizam. Uže područje interesa su<br />
informacijske i komunikacijske tehnologije<br />
(<strong>ICT</strong>) u turizmu, osobito primjena<br />
<strong>ICT</strong>-a u destinacijskom menadžmentu.<br />
S užim timom suradnika napravila<br />
je prvi online dostupan informacijski<br />
sustav za destinacijski menadžment<br />
BIST (Business Information System<br />
for Tourism) koji je u funkciji od 2004.<br />
godine (www.iztzg.hr). Objavila je<br />
brojne znanstvene i stručne radove u<br />
različitim časopisima i autor je poglavlja<br />
u nekoliko knjiga. Na Zagrebačkoj<br />
školi za menadžment drži dva kolegija:<br />
‘Informatika u turizmu’ i ‘Informacijske<br />
tehnologije za destinaciju’.<br />
Član je AIEST, IFITT, Culturelink-a te<br />
uređivačkog odbora časopisa Tourism<br />
i Turizam.<br />
42 infoTrend 169/03/2009<br />
Turizam i ITC<br />
u doba krize<br />
Danas, kada su svi gospodarski<br />
sektori u krizi, pa i<br />
turizam, neke od <strong>ICT</strong> tehnologija<br />
smatraju se ključnim za prevladavanje<br />
teškoća s kojima se susreću<br />
turistička odredišta i turistička poduzeća<br />
širom svijeta. Takva očekivanja<br />
potkrepljuju i prognoze IPK International<br />
za 2009. godinu, objavljene na<br />
nedavno završenom najvećem turističkom<br />
sajmu ITB u Berlinu. IPK Inter<br />
national predviđa da će se internetski,<br />
odnosno online booking jako povećati,<br />
kao i potražnja za online virtualnim<br />
poslovnim sastancima ili videokonferencijama,<br />
budući da će najveći pad<br />
potražnje biti upravo kod poslovnih<br />
putovanja i u MICE sektoru (Meeting,<br />
Incentive, Conference, Event).<br />
Da bi ublažile posljedice krize,<br />
kom panijama se preporuča kontrola i<br />
smanjenje troškova, snižavanje cijena<br />
Očekivani broj e-putnika do 2010. godine u europskim zemljama/regijama<br />
(postotak od ukupnog stanovništva)<br />
(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />
Prognoza online prodaje u europskim zemljama/regijama do 2010. godine<br />
(u milijardama eura)<br />
(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />
usluga, sklapanje partnerstva s javnim<br />
sektorom, puno agresivnije informiranje<br />
o novim atrakcijama te pojačavanje<br />
emarketinga i eprodajnih inicijativa.<br />
Sve su to područja za koja se nude odgovarajuća<br />
<strong>ICT</strong> rješenja, odnosno u kojima<br />
sustavi poput CRMa, RMa mogu<br />
pomoći i koja već koriste veliki hotelski<br />
lanci, međunarodne putničke agencije,<br />
turoperatori i drugi. Međutim, primarni<br />
strateški ciljevi ostaju povećanje broja<br />
putovanja, odnosno učinkovite strategije<br />
prodaje, a upravo u online distribuciji,<br />
marketingu i prodaji svi sudionici u turizmu<br />
vide svoju priliku.<br />
Online prodaja<br />
Danas se više od četvrtine (28%)<br />
europskih putovanja bukira online,<br />
i pretpostavlja se da će do 2010. godine<br />
taj udio iznositi jednu trećinu.<br />
Ovaj podatak je objavila istraživačka<br />
ustanova PhoCusWright koja je već<br />
nekoliko godina partner ITBu. Ukupni<br />
online buking u Europi će rasti po<br />
stopi većoj od 15% u sljedeće dvije<br />
godine, a prihod u 2010oj iznosit će<br />
više od 90 milijardi dolara. Sve su to<br />
pokazatelji koji idu u prilog tezi da<br />
web mjesta turističkih subjekata imaju<br />
mogućnost da budu najveći i najprofitabilniji<br />
prodajni kanal.<br />
Za razliku od velikih GDS i CRS sustava<br />
koji su samo velikim i financijski<br />
jakim sudionicima omogućavali prisutnost<br />
na elektroničkom tržištu, web<br />
tehnologija je to omogućila svima, ne<br />
postavljajući ni uvjete ni ograničenja.<br />
Stoga je u turizmu vrlo brzo i široko<br />
pri hvaćena i procjenjuje se da se najveći<br />
dio web sadržaja danas odnosi<br />
up ravo na turizam. Skoro neograničene<br />
mogućnosti komuniciranja koje<br />
osigurava internetska i online prodaja
Prognoza online tržišta putovanja po sekorima do 2010. godine (u<br />
milijunima eura<br />
(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />
Online i offline prodaja putovanja - prognoza do 2010. godine<br />
(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)<br />
korjenito su promijenili tradicionalnu<br />
distribuciju turističkih proizvoda, što<br />
je dovelo do značajnih promjena u<br />
strukturi turističkog tržišta, kao i do<br />
korjenitih promjena u ponašanju potrošača<br />
u turizmu.<br />
Mogućnosti online prodaje stoje<br />
na raspolaganju: zrakoplovnim<br />
kompani ja ma, autobuserima, željeznicama,<br />
tra jektnim i brodskim prijevoznicima,<br />
or ga nizatorima kružnih<br />
putovanja, ži čarama, RentACar<br />
kompanijama, putničkim agencijama,<br />
turoperatorima, hotelima, kampovima,<br />
restoranima, iz najmljivačima<br />
turističkih soba, aparatmana i kuća za<br />
odmor, kazalištima, muzejima, sportskim<br />
centrima; ukratko, svima koji<br />
nude neku turističku uslugu.<br />
Model online prodaje može se ugraditi<br />
na vlastitu web stranicu, a može se<br />
koristiti ponuda jednog ili više online<br />
turističkih posrednika ili se pak mogu<br />
iskoristiti sve kombinacije. Stvoreno<br />
online okruženje ne pogađa samo tradicionalne<br />
turističke posrednike, nego<br />
postavlja nove zahtjeve i na poslovanje<br />
ponuđača turističkih usluga te mijenja<br />
ponašanje samih potrošača.<br />
Potrošač je postao vrlo spretan u<br />
samostalnom prikupljanju informacija,<br />
organizaciji putovanja i rezerviranju,<br />
a broj i složenost zahtjeva<br />
koje traži od web mjesta u stalnom je<br />
porastu. Potrošači sve češće nastoje<br />
odabrati putovanje po vlastitoj mjeri<br />
kombinirajući različite turističke proizvode<br />
i usluge. Da bi udovoljili tom<br />
trendu, čak i turoperatori mijenjaju<br />
svoju tradicionalnu poslovnu praksu<br />
pa uz gotove paket aranžmane nude<br />
i odvojene pojedinačne proizvode,<br />
stvarajući pretpostavke za dinamičko<br />
pakiranje. Obim online prodaje pojedinačnih<br />
proizvoda „samo let” ili<br />
„samo smještaj” višekratno je veći od<br />
prodaje paket aranžmana. Razumijevanje<br />
ovih promjena koja su se dogodile<br />
u ponašanju i očekivanju potrošača<br />
u turizmu, od ogromne su važnosti<br />
za profitabilno online poslovanje.<br />
Strategije za povećanje turističkog<br />
prometa, koje su sastavni dio akcijskih<br />
planova za prevladavanje krize, najčešće<br />
se izvode iz trenda rasta online bukinga<br />
i prodaje te mogućnosti korištenja<br />
mobilnih uređaja za pristup internetu.<br />
Drugim riječima, od web stranica i online<br />
prodaje očekuje se mnogo. Međutim,<br />
nisu sve stranice napravljene tako<br />
da potiču i pogoduju online prodaji bez<br />
obzira na osobine samog modela online<br />
prodaje odnosno kvalitete turističkog<br />
proizvoda. Mnogo čimbenika utječe na<br />
taj uspjeh: u prvoj su se fazi vlasnici web<br />
stranica usredotočili na web optimizaciju<br />
(SEO Search Engine Optimization)<br />
kako bi ih tražilice što bolje rangirale<br />
u procesu pretraživanja, zatim na<br />
segmentaciju korisnika, na poboljšanje<br />
postupaka pretraživanja unutar stranica<br />
samog web mjesta te učinkovitost i<br />
sigurnost online postupaka prodaje.<br />
Evolucija „od weba do weba 2.0” donijela<br />
je nove mogućnosti i dodatne<br />
potpore online prodaji. Online sadržaj<br />
obogaćen web 2.0 dodacima kao što<br />
su RSS, online video, mash-ups, UGC,<br />
XML, Geo, Ajax i drugi mogu povećati<br />
prodaju za 30%, kao što pokazuju istraživanja<br />
kompanije EyeForTravel, specijalizirane<br />
za istraživanje medija.<br />
U online prodaji vrlo važnu ulogu<br />
imaju još dvije vrste web mjesta nastale<br />
iz potrebe usporedbe cijena online<br />
dostupnih turističkih usluga i potrebe<br />
da se iskustvo stečeno na putovanju<br />
prenese online zajednici. TripAdvisor<br />
je primjerice jedno takvo društveno<br />
web mjesto na kojem se stvara posttravel<br />
kontekst koji može, pozitivno ili<br />
negativno, utjecati na proces donošenja<br />
odluka o online kupnji.<br />
Razvoj online prodaje prati se s različitih<br />
aspekata. Dostignuća, kao i<br />
problematika, razlikuju se od regije do<br />
regije. Veoma aktivnu ulogu u tome<br />
Smjernice za poboljšanje online prodaje<br />
Osigurati da korisnik može pristupiti, pregledavati<br />
sadržaj i bukirati bez obzira gdje se nalazio i kojim se<br />
uređajem koristio (osobno računalo, dlanovnik PAD<br />
ili mobilni telefon).<br />
Primijeniti napredne tehnike pretraživanja i maksimalno<br />
poboljšati sve dijelove web mjesta koji mogu<br />
utjecati na povećanje prometa i prodaje.<br />
Ponuditi jedinstveni sadržaj koji stvara dobar dojam<br />
kod potrošača, vodeći pri tome računa i o tome<br />
kako takav sadržaj rangiraju tražilice.<br />
Ponuditi posjetiteljima sve što putovanje zahtijeva,<br />
uz bogato web iskustvo, tako da nemaju potrebe tražiti<br />
dalje.<br />
Povećati funkcionalnost kroz ugradnju mash-upa,<br />
koristeći mnogobrojne mogućnosti dostupne na internetu,<br />
čime web mjesto nudi posjetiteljima zanimljive<br />
dodatne vrijednosti.<br />
Otkloniti sve prepreke, a navigaciju podesiti tako<br />
da buking bude što jednostavniji.<br />
Ponuditi pomoćne proizvode koji doprinose boljem<br />
položaju ponuđenog proizvoda i koji povećavaju<br />
ima EyeForTravel koja godišnje organizira<br />
veliki broj skupova (oko 30) gdje<br />
sudjeluju vodeći ljudi kompanija koje<br />
su glavni sudionici u online prodaji danas<br />
kao što su: Sabre Travel Network,<br />
Opodo, MakeMyTrip, SkyEurope,<br />
Travelodge, Expedia.com, TripAdvisor,<br />
Priceline, STA Travel Group, Yatra,<br />
Jumeriah, lastminute.com, Google, LonelyPlanet,<br />
Hostelbookers, Starwood<br />
Hotels&Resorts, Cathay Pacific, Microsoft,<br />
TUI, Walt Disney Parks&Resorts,<br />
Vodafone i drugi, ovisno o temi konferencije<br />
i području gdje se održava. Na<br />
regionalnim koferencijama sudjeluju<br />
sudionici značajni za to područje pa<br />
adriatica.net sudjeluje na konfenreciji<br />
za Srednju i Istočnu Europu. Na grafičkim<br />
prikazima 1, 2, 3 i 4 vidi se prognoza<br />
razvoja online prodaje do 2010.<br />
godine, obavljena u njihovu izvještaju<br />
„European Online Travel Report 2007”.<br />
Online sadržaj<br />
prilagođen online<br />
prodaji<br />
Korisnici već imaju bogato web<br />
iskustvo i za njih je manje privlačno<br />
web mjesto koje nudi tradicionalne<br />
sadržaje koji nemaju multimedijalne<br />
dodatke ni funkcionalnosti najnovijih<br />
dostignuća web tehnologije i koja<br />
eventualno susreću u web aplikacijama<br />
drugih područja. Što je sadržaj<br />
bogatiji i zanimljiviji, to je vjerojatnost<br />
veća da će se korisnik duže zadržati<br />
na stranici, da će njegovo web<br />
iskustvo biti veće te da će se dogoditi<br />
poželjni preobražaj: „posjetitelj kupac”.<br />
Obogaćenje sadržaja, koji je od<br />
samog početka ključan za uspjeh web<br />
stranica, postiže se dodavanjem relevantnih<br />
video zapisa koji mogu biti<br />
dodatnu zaradu (na primjer, uz smještaj nuditi Rent<br />
ACar i slično).<br />
Omogućiti korisnicima da na web mjestu ostavljaju<br />
vlastite sadržaje vezane uz ponuđene proizvode, a<br />
koji govore o njihovim iskustvima s tim u vezi. Takve<br />
mogućnosti su poznate pod zajedničkim imenom User<br />
Generated Content (UGC). Zahvaljujući njima, korisnici<br />
postaju stručnjaci putovanja koji govore iz vlastitog<br />
iskustva. Vrijednost takvog sadržaj može s vremenom<br />
rasti i postati vrijedan i utjecajan izvor informacija koji<br />
posjetiteljima mogu pomoći u donošenju odluke.<br />
Iskoristiti prednosti web 2.0 tehnologije kako bi se<br />
povoljno djelovalo na lojalnost klijenta, odnosno povećao<br />
broj konverzija. Tu se prije svega misli na RSS,<br />
online video, mashups, UGC, XML, Geo, Ajax te<br />
druga rješenja koja vode sadržajno boljem, vizualno<br />
kvalitetnijem i pristupačnijem web mjestu.<br />
Pratiti podatke korištenja web mjesta i aktivnosti<br />
posjetitelja (web analytics) kako bi se na vrijeme napravila<br />
potrebna podešavanja na stranicama u cilju<br />
stvaranja kompetitivne prednosti.<br />
169/03/2009 infoTrend 43
Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />
Vrijeme novih strategija<br />
50 godina u službi turističkog razvoja<br />
Institut za turizam<br />
Institut za turizam je jedini znanstveni javni institut specijaliziran za istraživanje<br />
i savjetovanje u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Institut za turizam<br />
stalno prati i unapređuje razvoj turizma u Hrvatskoj, a njegovi djelatnici<br />
prate svjetska dostignuća na određenim područjima struke i objedinjuju<br />
specijalistička znanja iz različitih domena važnih za razvoj i upravljanje<br />
turizmom, npr. ekonomije, marketinga, upravljanja, prometa, zaštite prostora<br />
i suvremenih tehnologija, sve s ciljem unapređenja turizma u Hrvatskoj<br />
U svojoj 50oj jubilarnoj godini rada, Institut<br />
se može pohvaliti neprekinutim razvojem,<br />
čiju prepoznatljivost određuju<br />
istraživački projekti koji su postali temeljem vođenja<br />
turističke politike u zemlji, suradnjom s drugim<br />
specijaliziranim ustanovama u zemlji i inozemstvu,<br />
te timom koji broji 22 znanstvenika i suradnika, uz<br />
podršku 10ak administrativnih djelatnika. Institut<br />
neprestano radi na projektima TOMAS istraživanje<br />
turističke potražnje i Konkurentnost hrvatskoga<br />
turizma za potrebe javnog sektora u turizmu kao<br />
i turističkog gospodarstva. Integrirani pristup turističkom<br />
razvoju i upravljanju kroz povezivanje razvojnih<br />
aspekata tvrtke, turističkog odredišta i nacionalne<br />
turističke politike, strateška je odrednica<br />
djelovanja Instituta za turizam. Osim navedenog,<br />
dugoročna zadaća Instituta je poticanje sudjelovanja<br />
na multidisciplinarnim istraživačkim zadacima,<br />
kao i povećano sudjelovanje na međunarodnim<br />
projektima, uz istodobno uključivanje u međunarodne<br />
mreže istraživača i centre izvrsnosti.<br />
Istraživačke aktivnosti Instituta<br />
Istraživačke aktivnosti obuhvaćaju sustavno prikupljanje<br />
i hitro pružanje informacija o kretanjima<br />
na turističkom tržištu i u širem okruženju. Rezultati<br />
istraživanja nezaobilazne su podloge koje nositeljima<br />
turističkih aktivnosti na svim razinama olakšavaju<br />
proces planiranja i upravljanja suvremenim turističkim<br />
razvojem. Najvažnija područja primijenjenih<br />
istraživanja su, kao što je već spomenuto, TOMAS<br />
skupina tržišnih istraživanja turističke potražnje.<br />
Istraživanje pod nazivom „Stavovi i potrošnja turista<br />
u Hrvatskoj” obuhvaća više različitih istraživanja<br />
TOMAS Ljeto, TOMAS Nautika, TOMAS Nacionalni<br />
parkovi, TOMAS Zagreb i TOMAS Tranzit.<br />
Druga stalna istraživanja Instituta su Konkurentnost<br />
hrvatskog turizma te Turistička aktivnost domaćeg<br />
stanovništva. Bitno je istaknuti i znanstvenoistraživačke<br />
projekte na kojima rade djelatnici Instituta.<br />
Tijekom 2008. godine radili su na osam projekata,<br />
službeni, ali i napravljeni od strane samih<br />
posjetitelja. Pokraj toga, za online<br />
prodaju je važno da web mjesto nudi<br />
sve što je potrebno za putovanja, kako<br />
korisnik ne bi imao potrebe tražiti na<br />
drugom mjestu na webu.<br />
Potrošači danas imaju potpunu<br />
kontrolu nad time što žele kupiti, a i<br />
puno više mogućnosti za izbor nego<br />
bilo kada ranije. Objavljivati samo ci<br />
44 infoTrend 169/03/2009<br />
među kojima su i „Mjerenje važnosti utjecaja turizma<br />
na gospodarstvo Hrvatske”, zatim „Međuodnos<br />
turizma, prostora i prometa” te međunarodni znanstvenoistraživački<br />
projekt „Destination rejuvenation<br />
strategies Policies and measures”.<br />
Planiranje i razvoj u turizmu<br />
U svojoj dugogodišnjoj praksi Institut za turizam<br />
je stekao vrlo bogato iskustvo u planiranju i razvoju<br />
turizma. Na tom području rada danas se najčešće<br />
bavi planovima razvoja i upravljanja turističkim<br />
odredištima, razvojem i implementacijom pojedinih<br />
turističkih proizvoda, zatim planovima razvoja<br />
turističkih poduzeća, kao i planiranjem i vođenjem<br />
niza operativnih aktivnosti. Područja najčešće izrade<br />
projekata su strateška razvojna pitanja i master planovi<br />
razvoja turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili<br />
lokalnoj razini, zatim posebne teme u razvoju odredišta<br />
ili proizvoda (npr. vizija odredišta, gospodarenje<br />
spomeničkom baštinom, sustav obilježavanja<br />
i tumačenja turističkih atrakcija, razvoj turističkog<br />
proizvoda, destinacijski menadžment i konzalting).<br />
Djelatnost uključuje i strateške marketinške planove<br />
turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj<br />
razini, konkurentno pozicioniranje turističkog<br />
odredišta, komunikacijske strategije, što uključuje i<br />
promidžbu, strateško planiranje, poslovne planove,<br />
studije ekonomske izvodljivosti projekta kao i mnoge<br />
druge konzultantske usluge u turizmu.<br />
Korištenje naprednih informacijskih tehnologija<br />
U ovomkontekstusvakakotrebaistaknutidjelovanje Informacijskodokumentacijskog centra<br />
Instituta (INDOK) u čijim se bazama podataka<br />
pohranjuju rezultati istraživanja Instituta za turizam,<br />
turistička čkakastatistika statistika iz iz različitih različitih čitihitihdomaćih domaćih ćihihi i inozeminozemnih<br />
izvora kao i druga obimna informacijska građa.<br />
Imajući na umu vlastite potrebe, laku dostupnost<br />
kvalitetnim izvorima podataka te raspoloživost<br />
analitičkih softverskih alata, kao i potrebe svih koji<br />
posluju uu turizmu turizmuturizmu ili ili iliili ga ga ga ga proučavaju, proučavaju, proučavaju, proučavaju,čavaju,avaju, , Institut Institut Institut Institut Institut je je je je jejepokrepokrepokrepokre pokre<br />
pokrepokrepokrepokre<br />
jene i datume više nije dovoljno. Da bi<br />
se putovanje prodalo, praksa pokazuje<br />
da je prije svega potrebno zaokupiti i<br />
angažirati mogućeg kupca. Zahvaljujući<br />
online sadržaju, dizajnu i navigaciji,<br />
web mjesto postaje uspješan<br />
ili manje uspješan savjetnik i agent u<br />
procesu „nadahnućeplaniranjebuking”<br />
kroz koji prolazi posjetitelj.<br />
U tom smislu, web mjesta turističkih<br />
zajednica zadiru u posebnu problematiku.<br />
Preporuku tipa „ponuditi sve kako<br />
bi se putovanje kupilo na jednom mjestu”<br />
ne mogu primijeniti budući da se<br />
zakonski vode kao neprofitne organizacije.<br />
Stoga će web stranice turističkih zajednica<br />
i dalje biti (bogati) izvori informacija<br />
u skladu s njihovim zadaćama:<br />
„što bolje predstaviti odredište, ponuditi<br />
mnoštvo informacija i sadržaja, raditi<br />
nuo razvoj BIST sustava kao internog projekta koji je<br />
od 2004. godine online dostupan svim korisnicima.<br />
BIST kao online menadžment sustav za turistička<br />
odredišta Hrvatske korisniku nudi informacije o<br />
razvoju turizma, tržišnim trendovima i smještajnim<br />
kapacitetima. . BIST omogućujećujebrzuanalizukonku konku<br />
rentnosti hrvatskih turističkih odredišta i druge vrste<br />
online analize. Korisnici mogu lako pratiti trendove<br />
vezane uz prosječnu duljinu boravka, sezonalnost,<br />
tržišne udjele, strukturu gostiju i stopu iskorištenosti<br />
bilo kojegkojegturističkogturističkogčkogkogodredišta odredišta odredišta na na na na lokalnoj, lokalnoj,lokalnoj, lokalnoj, , regioregioregio<br />
regio regionalnojilinacionalnojrazini.<br />
. BIST setemeljinasusu su<br />
sustavu<br />
poslovne inteligencije čije su glavne prednosti<br />
mogućnost integracije podataka iz različitih izvora,<br />
online analitičkačkakaobradaobrada podataka, podataka,podataka, , vizualizacija vizualizacija vizualizacija vizualizacijapopopo po popo<br />
dataka i jednostavno prebacivanje podataka u druge<br />
softverske programe. Dinamika mjesečnog punjenja<br />
skladišta podataka BISTa potpuno je usklađena s<br />
dinamikom mjesečnogčnognog objavljivanja objavljivanjaobjavljivanja podataka podatakaDrža Drža DržaDrža<br />
Drža Držažaa vnog zavoda za statistiku. Za implementaciju BISTa<br />
korištena je Panorama NovaView e-Bi platforma koja<br />
je vodeća svjetska webtemeljena klijentska platforma<br />
za Microsoft Analysis Services. U sustavu Instituta<br />
za turizam djeluje i biblioteka (BIT) specijalizirana za<br />
područje turizma i ugostiteljstva. Ono što biblioteku<br />
čini jedinstvenom u zemlji je sustavna izgradnja međunarodno<br />
relevantne jedinstvene bibliografske baze<br />
podataka koja zahvaljujući posebnoj klasifikacijskoj<br />
shemi KST koja odražava znanstveni pristup izučavanja<br />
fenomena turizma osim bibliotečne građe BITa<br />
pruža uvid u sadržaje članaka uglednih znanstvenih<br />
i stručnih časopisa te domaćih i inozemnih skupova<br />
s područja turizma. Jedinstvena bibliografska baza<br />
podataka broji više od 27.000 bibliografskih jedinica.<br />
Biblioteka je, putem međubibliotečne suradnje,<br />
dostupna i vanjskim korisnicima. Bibliotečni fond je<br />
dostupan online i može se pretraživati primjenjujući<br />
napredne tehnike pretraživanja.<br />
Časopis TURIZAM/TOURISM i izdavaštvo<br />
Izdavačka djelatnost Instituta za turizam usmjerena<br />
je na tri najvažnije aktivnosti i to: stalno izdavanje<br />
domaćeg i engleskog izdanja međunarodnog časopisa<br />
TURIZAM i TOURISM, znanstvenu ediciju<br />
Instituta za turizam i edukacijskopromotivne publikacije<br />
kroz koje Institut nastoji popularizirati znanstvenoistraživački<br />
rad na području turizma. Institut<br />
je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom<br />
izdavač znanstvenostručnog časopisa TURIZAM<br />
koji je već preko 50 godina forum stručnjaka i znanstvenika<br />
iz Hrvatske i svijeta. Svoju 55tu obljetnicu<br />
neprekidnog izlaženja časopis je slavio 2007. godine.<br />
U okviru znanstvene edicije Instituta publicirane su<br />
tri knjige, Atrakcijska osnova turizma, zatim knjiga<br />
na engleskom jeziku Reinventing a Tourism Destination<br />
te Hrvatski turizam - plavo, bijelo, zeleno.<br />
Katarina Miličić<br />
na stvaranju brenda”, što sasvim sigurno<br />
pozitivno djeluje na prepoznatljivost<br />
odredišta na elektroničkom tržištu, ali<br />
je neizvjesno kakav je njihov utjecaj<br />
na online prodaju. Preporuka stvaranja<br />
„javnoprivatnog” partnerstva koju je<br />
IPK International najavio u Berlinu kao<br />
jednu od mjera „spasa” u doba krize<br />
može se odnositi i na ovaj aspekt djelovanja<br />
turističkih zajednica.
Mobilna tehnologija<br />
Upotreba mobilnih telefona u turističkom<br />
marketingu je već poznata.<br />
Isto tako, danas su u upotrebi i mobilni<br />
turistički vodiči. Ostale mogućnosti<br />
primjene mobilne tehnologije u<br />
turizmu još se istražuju, uključujući i<br />
poboljšanje dostupnosti različitim sadržajima<br />
na internetu.<br />
Splitska tvrtka Gideon Mobile, specijalizirana<br />
za razvoj i objavljivanje<br />
multimedije, napravila je turistički<br />
vodič koji Nokia distribuira svojim<br />
korisnicima. Mobi Explore Croatia je<br />
mobilni vodič za Hrvatsku koji uključuje<br />
157 odredišta, nacionalne parkove,<br />
kulturna i povijesna mjesta u Hrvatskoj,<br />
interaktivnu kartu Hrvatske<br />
te karte pojedinih gradova, animacije,<br />
fotografije, vodiče, zatim aktualne<br />
informacije o aktivnostima u odredištima,<br />
restoranima, zabavi, lokalnim<br />
običajima, korisnim savjetima itd.<br />
Važnost i potencijal mobilne tehnologije<br />
izvodi se iz nekoliko bitnih statističkih<br />
podataka koje je objavio EyeforTravel<br />
na WTM 2008 u Londonu.<br />
Prema tom izvoru:<br />
U svijetu postoji preko 3 milijarde<br />
mobilnih korisnika, što je 2,3 puta više<br />
od broja korisnika osobnih računala<br />
(PC korisnika ima oko 1,3 milijarde)<br />
Na razvijajućim tržištima bilježi se<br />
100postotan prodor, dok je u cijelom<br />
svijetu 50%<br />
Na plodonosnim tržištima Brazila,<br />
Rusije, Indije i Kine postoji 680 milijuna<br />
mobilnih internetskih korisnika<br />
Prihod od mobilnog pretraživanja<br />
će se utrostručiti te će, prema predviđanjima,<br />
iznositi 2,2 milijarde USD<br />
do 2012. godine<br />
Mobilni operateri iz SADa očekuju<br />
mjesečni porast od 20% u svojim<br />
mobilnim mrežama<br />
U Japanu sve više ljudi pristupa<br />
internetu putem mobilnog uređaja,<br />
naspram pristupa putem osobnog računala<br />
9,2 milijuna korisnika u SADu<br />
već je kupovalo pomoću mobilnog<br />
telefona, a očekuje se da će 50% stanovništva<br />
imati to iskustvo u skoroj<br />
budućnosti<br />
U 12 sati se pregleda pola milijuna<br />
stranica s mobilnih telefona, a 12,5%<br />
klikova stiže s promidžbenih kampanja<br />
na mobilnim uređajima.<br />
Na kraju se nameće neminovan zaključak:<br />
svi sudionici u turizmu trebat<br />
će svoje poslovne strategije preispitati,<br />
polazeći od rastućih trendova u online<br />
prodaji i korištenju mobilnih tehnologija.<br />
Tim prije što je mobilna industrija<br />
u ovom trenutku otpornija na krizu<br />
u odnosu na druge.<br />
Blaženka<br />
Vrdoljak-Šalamon<br />
<strong>ICT</strong> u turizmu<br />
<strong>ICT</strong> u hotelima<br />
Tehnologija na<br />
svim razinama<br />
Kada govorimo o primjeni informacijsko-komunikacijskih<br />
tehnologija u hotelima, možemo ih promatrati s više<br />
aspekata - prema vrsti tehnologije, prema vrsti korisnika,<br />
prema funkcijama i tako dalje. Ako krenemo od jedne osnovne<br />
podjele, onda razlikujemo <strong>ICT</strong> koji je podrška funkcioniranju<br />
unutrašnjeg hotelskog poslovnog sustava kao organizacije,<br />
a s druge strane su tehnologije usmjerene na okruženje koje<br />
omogućuju povezivanje hotelskog sustava s okolinom<br />
Jadranka Gugić diplomirala<br />
je na Ekonomskom fakultetu,<br />
smjer Poslovna informatika,<br />
u Zagrebu 2002. godine.<br />
Sljedeće je godine surađivala<br />
s Institutom za turizam na<br />
projektu BIST (Business<br />
Intelligence System for<br />
Tourism), a suradnju s<br />
Institutom nastavlja do danas.<br />
Od 2003.- 2007. radila je<br />
prvo kao analitičar, a zatim<br />
stručni suradnik na Hrvatskoj<br />
radioteleviziji na projektima<br />
dizajna i implementacije<br />
informacijskih sustava. Od<br />
2007. je stalno zaposlena<br />
kao predavač na Zagrebačkoj<br />
školi za menadžment gdje<br />
predaje predmete vezane<br />
uz primjenu informacijskih<br />
tehnologija u poslovanju,<br />
s naglaskom na područje<br />
turizma.<br />
Teško je povući jasnu granicu<br />
između ove dvije<br />
„strane”, što je i logično s<br />
obzirom da primjena <strong>ICT</strong>a ima za<br />
cilj da uklanja ograničenja u razmjeni<br />
informacija, povezujući sve sudionike<br />
poslovnih procesa, pa svi oni skupa<br />
čine hotelski informacijski sustav koji<br />
ima različite vrste korisnika.<br />
Hotelski informacijski sustav (HIS)<br />
možemo, prema tome, definirati kao<br />
skup različitih komponenata koje<br />
zajedničkim djelovanjem osiguravaju<br />
informacije potrebne za odvijanje<br />
poslovnih aktivnosti i upravljanje hotelskim<br />
poslovanjem. U širem smislu,<br />
kada govorimo o informacijskom sustavu,<br />
on se sastoji od ljudi, opreme,<br />
tehnologije i postupaka ili, kako se<br />
to često naziva: software, hardware,<br />
netware, lifeware i orgware. No, ovdje<br />
ćemo govoriti prvenstveno o tehno<br />
loškom aspektu HISa, odnosno njegovim<br />
tehnološkim komponentama.<br />
Tehnologije koje se koriste u hotelima<br />
primjenjuju se za različite poslovne<br />
funkcije, komunikacije, pružanje<br />
usluge gostu i za same goste. Obim<br />
korištenja različitih tehnologija razlikuje<br />
se od hotela do hotela, a glavni<br />
čimbenici koji utječu na odabir računalnog<br />
rješenja za informatizaciju<br />
poslovanja su cijena nabave opreme,<br />
veličina i imidž hotela, pa se prema<br />
tome navedene aplikacije u manjoj ili<br />
većoj mjeri koriste u pojedinim hotelima.<br />
Prema istraživanju „Poslovanje hotelijerstva<br />
u Hrvatskoj 2007.” savjetodavne<br />
tvrtke Horwath Consulting<br />
Zagreb, specijalizirane za hotelijerstvo<br />
i turizam, korištenje pojedinih<br />
te hnoloških sustava u hotelima u<br />
Hrvat skoj prilično varira. Najmanje<br />
169/03/2009 infoTrend 45
Tema broja<br />
korišteni tehnološki sustavi su globalni<br />
distribucijski sustavi (14,4% ), a<br />
najčešće korištene su vlastite web stranice<br />
(94,4%). Vrlo visoko, iznad 80%,<br />
koriste se sustavi za pristup internetu<br />
(93,3%), sustavi za prodajna mjesta<br />
hrane i pića POS (91,1%), sustavi<br />
obračuna telefonskih poziva (87,8%)<br />
i lokalna mreža LAN (83,3%). Srednje<br />
vrijednosti korištenja, od 30% do<br />
70%, zauzimaju USALI (70%), centralni<br />
rezervacijski sustavi (67,8%),<br />
intranet sustavi (66,7%), sustavi<br />
pra ćenja poslovanja MIS (65,6%),<br />
mreža na široj razini WAN (58,9%),<br />
sustavi memoriranja podataka Data<br />
Warehousing (43,3%) i sustavi upravljanja<br />
energijom EMS (30,0%). Osim<br />
GDSa, vrlo nisko se nalaze sustavi<br />
upravljanja objektom PMS koje koristi<br />
samo 28,9% hotela i sustavi upravljanja<br />
prihodom Yield Management<br />
s udjelom od samo 20%. Razlog tome<br />
je što su to složene aplikacije koje zahtijevaju<br />
najviši stupanj informatiziranosti<br />
poslovanja pa ih koriste samo<br />
„najveći”, ali isto tako one pružaju i<br />
najveće koristi u upravljanju hotelom<br />
te ih moraju koristiti oni koji žele biti<br />
„najbolji”.<br />
Treba još znati da se ovi podaci<br />
dosta razlikuju po regijama (Istra,<br />
Kvarner, Sjeverna i Srednja Dalmacija,<br />
Južna Dalmacija, Unutrašnjost i<br />
Zagreb) među kojima se posebno ističe<br />
Zagreb u kojem većinu navedenih<br />
tehnoloških sustava koristi 100% hotela,<br />
što govori u prilog spomenutim<br />
čimbenicima ulaganja u informatizaciju<br />
poslovanja.<br />
ERP sustavi?<br />
Hoteli implementiraju različita<br />
tehnološka rješenja za informatizaciju<br />
poslovanja koja se znatno razlikuju,<br />
ovisno o veličini hotela i složenosti<br />
njegovih poslovnih funkcija. Najčešće<br />
informatizirana poslovna funkcija u<br />
hotelu je recepcija, odnosno recepcijsko<br />
poslovanje. Rijetko koji hotel<br />
danas nema mogućnost elektroničkog<br />
vođenja smještaja gostiju. Aplikacije<br />
za taj dio poslovanja mogu biti vrlo<br />
jeftine i jednostavne za korištenje pa<br />
su na taj način pristupačne i najmanjim<br />
hotelima.<br />
Pitanje je koje sve poslovne funkcije<br />
hotel treba informatizirati i na<br />
koji način, i tu nema jedinstvenog<br />
odgovora, već, kao i u svakoj organizaciji,<br />
to ovisi o poslovnim potrebama<br />
i zahtjevima. Sigurno je da će korištenje<br />
tehnologije uvijek donositi neke<br />
koristi, ali treba gledati omjer koristi<br />
i troškova koji nastaju i nakon prvotnog<br />
ulaganja u nabavku opreme jer je<br />
sustav potrebno održavati.<br />
Osim što cjelovito podržavaju po<br />
46 infoTrend 169/03/2009<br />
slovanje hotela, ovi sustavi su važni u<br />
povezivanju više objekata hotelskog<br />
lanca, te za povezivanje tvrtke s drugim<br />
tvrtkama (npr. dobavljačima) i<br />
posrednicima u turizmu B2B.<br />
Online rezervacijski<br />
sustavi<br />
Rezervacijski sustavi su posebno<br />
zanimljivo područje informatizacije<br />
hotelskog poslovanja. Njihovo prvo<br />
obilježje je značaj koji imaju za hotel<br />
jer je cilj svakog hotela popuniti smještajni<br />
kapacitet, odnosno ostvariti što<br />
veću prodaju svojih usluga. Druga<br />
važna značajka rezervacijskih sustava<br />
je da oni povezuju hotel s vanjskim<br />
okruženjem, odnosno s klijentom<br />
(gostom ili posrednikom) koji se nalazi<br />
u vanjskom sustavu u odnosu na<br />
hotel.<br />
Rezervacijski sustavi su se zbog<br />
toga razvijali u raznim smjerovima<br />
pa tako funkciju rezervacija podržavaju<br />
interni rezervacijski sustav<br />
hotela, centralni rezervacijski sustav,<br />
globalni distribucijski sustav, vlastite<br />
web stranice kao sučelje prema hotelskom<br />
rezervacijskom sustavu te razni<br />
posrednici koji svojim rezervacijskim<br />
sustavima također omogućuju izravnu<br />
ili posrednu prodaju hotelskih<br />
kapaciteta.<br />
Odluku o odabiru nekog od mogućih<br />
distribucijskih kanala donosi<br />
menadžment, odnosno stvara se najučinkovitiji<br />
spoj distribucijskih kanala<br />
distribucijski miks.<br />
Prema istraživanju „Poslovanje hotelijerstva<br />
u Hrvatskoj 2007.” tvrtke<br />
Horwath Consulting Zagreb, izvori<br />
unaprijed obavljenih rezervacija u<br />
Hrvatskoj još uvijek u velikoj većini<br />
dolaze iz tradicionalnih izvora tour<br />
operatora (34,2%) i putničkih agencija<br />
(33,8%). Distribucijski kanali podržani<br />
<strong>ICT</strong>jem imaju vrlo male udjele<br />
<strong>ICT</strong> u turizmu<br />
<strong>ICT</strong> u hotelima<br />
u rezervacijama: vlastiti rezervacijski<br />
sustav 6,6%, vlastita web stranica<br />
5,3%, ostale internet stranice 1,4%,<br />
globalni distribucijski sustav 1,2%, te<br />
nezavisni rezervacijski sustavi 0,8%.<br />
S obzirom na navedene podatke, nije<br />
čudno da se online prodaja u hotelijerstvu<br />
u Hrvatskoj tek razvija.<br />
No, postoje dobri primjeri online<br />
posrednika. Od online agencija, najveća<br />
u Hrvatskoj je adriatica.net čiji<br />
web portal sadrži preko 150.000 stranica<br />
prevedenih na 11 jezika, koje,<br />
između ostalog, omogućuju pristup<br />
do 10.000 smještajnih jedinica u preko<br />
250 odredišta. Studija slučaja na<br />
primjeru adriatica.neta prikazana je<br />
u sektorskom izvještaju Europske komisije<br />
(br. 8/2006) o primjeni <strong>ICT</strong>a i<br />
eposlovanja u turizmu, što govori o<br />
njenom značaju. Također je vrijedno<br />
spomenuti tvrtku Booking IT koja<br />
ima vlastito rješenje posvećeno isključivo<br />
hotelskoj internetskoj prodaji u<br />
sklopu kojeg je osigurana izvrsna distribucija<br />
koja omogućuje povezivanje<br />
s 4 GDS sustava i preko 1200 internetskih<br />
distribucijskih sustava.<br />
Kontrola troškova<br />
online distribucije<br />
World Wide Web je u svjetskim<br />
razmjerima omogućio razvoj velikog<br />
broja online rezervacijskih sustava<br />
jednostavnih za korištenje i očekivalo<br />
se da će to donijeti revoluciju u distribuciji<br />
hotelskog smještaja, pružajući<br />
mogućnost kupcu da sam rezervira<br />
smještaj i usporedi cijene a da pri tom<br />
ne mora plaćati za tu uslugu. Koristeći<br />
mogućnosti web rješenja, u ciklus<br />
prodaje smještaja uključili su se razni<br />
posrednici na putu od ponuđača (hotela)<br />
do kupca (gosta) te su se pojavili<br />
negativni aspekti povećanih tehnoloških<br />
mogućnosti. U nekim slučajevima<br />
(AccorHotels), naslagalo bi se i do pet<br />
posrednika između hotelske sobe i<br />
gosta, čineći distribuciju složenom i<br />
skupom.<br />
Izvor: Accor<br />
Zbog toga treba pažljivo birati<br />
odgovarajući rezervacijski kanal ili<br />
kombinaciju rezervacijskih kanala ne<br />
zanemarujući mogućnosti koje pružaju<br />
vlastite web stranice i izravni online<br />
marketing.<br />
Hoteli vrlo često koriste mogućnosti<br />
rezervacije putem vlastitih web<br />
stranica, pri čemu se štedi na plaćanju<br />
provizija posrednicima, no u tom<br />
slučaju jako važan postaje kvalitetan<br />
CRM bez kojeg je teško doprijeti do<br />
gostiju.<br />
Neophodno je prikupljati podatke<br />
o gostima kako bi se iskoristilo poznavanje<br />
njihovog ponašanja, navika<br />
i preferencija, te njegovati vjernost<br />
gostiju kako bi se osigurao njihov<br />
povratak u hotel. CRM je ključan za<br />
uspjeh u turističkom sektoru kako bi<br />
se ponudila personalizirana usluga i<br />
kastomiziran proizvod. CRM sustavi<br />
temelje se na bazi podataka u kojoj se<br />
sustavno prikuplja velik broj podataka<br />
o klijentima, a koji se zatim inteligentnom<br />
obradom podataka analiziraju<br />
i daju važne informacije za izradu i<br />
prilagodbu marketinških strategija<br />
hotelskog poduzeća.<br />
Jačanje internetskog<br />
marketinga u kriznoj<br />
2009.<br />
Svakom gospodarstveniku poznata<br />
je krizna situacija koja nas očekuje u<br />
2009. godini. Takvo stanje odrazit će<br />
se u većoj ili manjoj mjeri na sve grane<br />
gospodarstva pa tako i na turizam.<br />
Teška godina, u kojoj će se paziti na<br />
svaku potrošenu kunu, čeka dakle i<br />
hotelijere. Marketinški planovi pomno<br />
se analiziraju i treba pažljivo donijeti<br />
odluku kojoj će se taktici prodaje<br />
dati prednost online ili offline?<br />
Hospitality eBusiness Strategies,<br />
Inc. (HeBS), vodeća svjetska konzultantska<br />
tvrtka na području internetskog<br />
marketinga u hotelijerstvu,<br />
zadnje tri godine uzastopno provodi<br />
istraživanje kojim prati ulaganja hotelijera<br />
s područja SADa i Zapadne<br />
Europe u internetski marketing. Jedan<br />
od glavnih nalaza najnovijeg istraživanja<br />
pokazuje da će hotelske tvrtke u<br />
2009. godini veliku prednost dati online<br />
marketingu, a internet prihvatiti<br />
kao svoj najisplativiji alat u stvaranju<br />
prihoda. Online distribucijski kanali<br />
ove će godine zapravo biti jedini distribucijski<br />
kanali s rastom prometa,<br />
što su hotelijeri prepoznali i namjeravaju<br />
iskoristiti.
I ostali nalazi HeBSovog istraživanja<br />
upućuju na pozitivna kretanja<br />
internetskog marketinga u hotelijerstvu:<br />
55,7% hotelijera je uvjereno da<br />
internetski marketing daje najbolje<br />
rezultate.<br />
63% planira povećati ulaganja u internetski<br />
marketing u 2009. godini, a<br />
od toga, većina će ih povećati više od<br />
15%, premještajući sredstva iz offline<br />
u online aktivnosti.<br />
81,6% ispitanika odgovorilo je da<br />
na planiranje budžeta 2009. najviše<br />
utječe ekonomsko okruženje, za razliku<br />
od prethodnih godina kada su<br />
najznačajniji čimbenici bili ponašanje<br />
konkurencije i prosjeci u industriji.<br />
Velika većina hotelijera (81,6%)<br />
smatra da se najbolji rezultati i najveći<br />
ROI postižu optimizacijom web<br />
stranica.<br />
Posebnu pozornost hotelijeri trebaju<br />
posvetiti novim mogućnostima<br />
korištenja internetskog marketinga<br />
putem alata Web 2.0. Društveni softver<br />
nastavlja biti vruća tema u hotelskoj<br />
industriji pa sve više hotelijera<br />
traže inovativne načine kojima mogu<br />
postići značajne rezultate uz što manji<br />
trošak. Najvažnije će Web 2.0 inicijative<br />
u 2009. godini biti:<br />
oglašavanje na tzv. društvenim webovima<br />
(npr. TripAdvisor) 25%<br />
izrada svojih profila u društvenim<br />
mrežama (Facebook, MySpace i slično)<br />
14%<br />
blogovi na web stranicama hotela<br />
14%<br />
ankete i komentari na web stranicama<br />
hotela 14%.<br />
Preduvjet razvoja je<br />
interoperabilnost<br />
U razvoju informacijskokomunikacijskih<br />
tehnologija bilo kojeg gospodarskog<br />
sektora važna je standardizacija<br />
kako bi se omogućio nesmetan<br />
protok informacija. U turističkom<br />
sektoru koji povezuje sve veći broj<br />
sudionika na tržištu gdje su hotelijeri<br />
na strani ponuđača važan sudionik <br />
uvidjelo se da je ovom problemu važno<br />
posvetiti dodatnu pažnju. Različiti<br />
hotelski sustavi koriste različite podat<br />
kovne standarde i procese, što ometa<br />
interoperabilnost i ugrožava suradnju<br />
sudionika na svjetskom tržištu.<br />
Pojam „eturizma” je evoluirao od<br />
pojave izolirane online prisutnosti<br />
pojedinaca do online transakcijskih<br />
platformi. WWW je značajno povećao<br />
opseg korištenja <strong>ICT</strong>a u turizmu<br />
te omogućio turistima i putnicima da<br />
pristupaju velikom broju podataka iz<br />
raznolikih izvora. Sve više potrošača<br />
turističkih proizvoda želi samostalno<br />
izrađivati svoj turistički paket umjesto<br />
kupovine gotovih aranžmana.<br />
Dynamic packaging jedan je od najčešće<br />
spominjanih novih popularnih<br />
pojmova u turizmu, tzv. buzzword,<br />
koji je nemoguće u punom smislu<br />
riječi ostvariti bez interoperabilnosti<br />
sustava.<br />
Problemu interoperabilnosti ponajviše<br />
se trebaju posvetiti proizvođači<br />
<strong>ICT</strong> rješenja, a menadžment hotela<br />
treba biti svjestan da je to bitan čimbenik<br />
u odabiru softvera i rezervacijskih<br />
kanala.<br />
Jadranka Gugić<br />
Izvor: www.mish-iii.inet.hr<br />
169/03/2009 infoTrend 47
Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />
Malo poduzetništvo u turizmu<br />
Elektronički<br />
distribucijski kanali<br />
S obzirom na činjenicu da je turizam informacijski izrazito intenzivna djelatnost, ne<br />
iznenađuje činjenica da je ubrzani razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (<strong>ICT</strong>-a)<br />
u velikoj mjeri utjecao i promijenio način poslovanja poduzeća u turističkom sektoru<br />
Damir Krešić diplomirao<br />
je na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu<br />
1999. godine na smjeru<br />
Financije. Akademski<br />
stupanj magistra znanosti<br />
stekao je na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Od<br />
2001. je zaposlen kao<br />
asistent na Institutu za<br />
turizam u Zagrebu. Glavna<br />
područja interesa su mu<br />
ovladavanje metodologijom<br />
istraživanja turizma,<br />
usavršavanje na području<br />
znanstvenog istraživanja<br />
upravljanja kvalitetom<br />
ugostiteljskog i hotelskog<br />
sektora Hrvatske,<br />
razvijanje metodologije za<br />
mjerenje konkurentnosti<br />
turističke ponude Hrvatske<br />
na temelju međunarodnih<br />
standarda kvalitete te<br />
primjena informacijskih i<br />
komunikacijskih tehnologija<br />
u turizmu i ugostiteljstvu.<br />
48 infoTrend 169/03/2009<br />
I dok velika poduzeća iz turističkog<br />
sektora (veliki hoteli,<br />
velike turističke agencije,<br />
zračni prijevoznici i slično) već duže<br />
vrijeme tj. od 60ih godina 20. stoljeća<br />
iskorištavaju prednosti <strong>ICT</strong>a u svome<br />
poslovanju, zadnji val omasovljenja in <br />
formacijskih i komunikacijskih tehnologija<br />
koji se dogodio u posljednjih<br />
dva desetak godina, a kojega obilježuje<br />
pojeftinjenje informatičke opreme te razvoj<br />
i sve masovnija upotreba Interneta<br />
omogućio je i manjim poduze t nicima<br />
iz turističkog sektora (mali i obiteljski<br />
hoteli, manje turističke agencije, privatni<br />
iznajmljivači i slično) da implementiraju<br />
različita tehnička rješenja u svojim<br />
poslovnim procesima. Primjena <strong>ICT</strong>a<br />
u poslovnim procesima je ovim poduzećima<br />
omogućila smanjenje troškova<br />
poslovanja kroz po većanje učinkovitosti<br />
poslovnih pro cesa, smanjenje potrebe<br />
za radnom snagom do koje dolazi zbog<br />
automatizacije poslovnih procesa te veći<br />
stupanj suradnje među svim interesnim<br />
skupinama s područja turizma.<br />
Razvoj <strong>ICT</strong>a, a napose Interneta,<br />
najveći je utjecaj imao na marketinške<br />
aktivnosti malih poduzeća iz turističkog<br />
sektora, odnosno ishodio je promjenama<br />
u načinu na koji se strateški utvrđuju<br />
i operativno uvode tradicionalni<br />
elementi marketinške strategije. Može<br />
se ustvrditi da je došlo do prilagodbe<br />
klasičnih elemenata marketinškog miksa<br />
4P (proizvoda, cijene, promidžbe i<br />
distribucije) obilježjima Interneta, kao<br />
najvažnije komunikacijske infrastrukture<br />
suvremenog doba. Danas mali<br />
poduzetnici s područja turizma mogu<br />
razmjerno ravnopravno biti prisutni na<br />
svjetskom turističkom tržištu, što nije<br />
bio slučaj u prošlosti. Osim pristupa<br />
svjetskom turističkom tržištu, primjena<br />
elektroničkih distribucijskih kanala<br />
omogućuje malim turističkim poduzetnicima<br />
i brojne druge prednosti, kao što<br />
su personalizacija prodajnog procesa,<br />
povećanje organizacijske fleksibilnosti,<br />
Slika 1. Online rezervacijski sustav www.booking.com<br />
povećanje stupnja interakcije s krajnjim<br />
korisnicima, poboljšanje brige za<br />
krajnje korisnike, stalnu dostupnost te<br />
smanjenje troškova poslovanja.<br />
Kada se analizira korištenje različitih<br />
rješenja za elektroničku distribuciju<br />
od strane malih poduzetnika u<br />
turizmu, onda treba naglasiti da najveći<br />
i najznačajniji elektronički distribucijski<br />
kanali u turizmu tj. globalni<br />
distribucijski sustavi (GDS) malim<br />
turističkim poduzećima u najvećem<br />
broju slučajeva još uvijek nisu dostupni<br />
zbog razmjerno visokih naknada<br />
za njihovo korištenje.<br />
Neovisni online<br />
rezervacijski sustavi<br />
Elektronički distribucijski kanali,<br />
ko je mali poduzetnici u turizmu najčešće<br />
koriste, su različiti neovisni online<br />
rezervacijski sustavi i online turističke<br />
agencije (OTA) kao npr. booking.com,<br />
ve nere.com, adriatica.net i drugi (slika<br />
1). Ovakvi sustavi imaju određene<br />
prednosti koje ih čine vrlo atraktivnim<br />
rje šenjima za elektroničku distribuciju<br />
turističkih proizvoda i usluga. Njihova<br />
najvažnija prednost je niska cijena i<br />
nizak rizik korištenja. Pri tome se misli<br />
na činjenicu da se takvi sustavi obično<br />
financiraju po načelu naplate provizije<br />
za već prodane proizvode, a ne po načelu<br />
naplate paušalnih naknada. Naknade<br />
koje ovakvi online rezervacijski sustavi<br />
naplaćuju kreću se između 1030% od<br />
cijene proizvoda, a s povećanjem provizi<br />
je osigurava se i veća zastupljenost i<br />
bo lja vidljivost smještajnog objekta na<br />
stra nicama rezervacijskih sustava. Dodatna<br />
prednost ovih sustava je i njihovo<br />
vrlo jednostavno i intuitivno korištenje<br />
pa krajnji korisnici (mali turistički poduzetnici)<br />
ne moraju imati visoku razinu<br />
informatičkog znanja, budući da se<br />
sve informacije (tekst i multimedija) o<br />
smještajnom objektu koji se prodaje, vr <br />
lo lako ažuriraju putem jednostavnog<br />
web sučelja.<br />
Osim prodajne funkcije, ovakvi on -<br />
li ne rezervacijski sustavi imaju i promo<br />
tivnu funkciju, budući da je na
nji ma moguće pronaći sve najvažnije<br />
in formacije o smještajnom objektu koji<br />
se želi rezervirati. Također, oni često<br />
ima ju i dodatne funkcionalnosti koje<br />
omo gućuju interakciju među posjetiteljima<br />
te razmjenu njihovih mišljenja o<br />
različitim aspektima boravka u nekom<br />
smještajnom objektu. Ove interaktivne<br />
funkcionalnosti su vrlo važne jer predstavljaju<br />
jedan od oblika promidžbe putem<br />
usmene preporuke (engl. „WOM<br />
word of mouth”) što predstavlja jednu<br />
od najučinkovitijih i najvjerodostojnijih<br />
promotivnih aktivnosti. Važnost ovih<br />
sustava za promidžbu malih hotela i<br />
privatnog smještaja na svjetskom turističkom<br />
tržištu proizlazi i iz velikog<br />
broja posjeta koje ovi sustavi svakodnevno<br />
ostvaruju. Prema podacima do <br />
s tu p nim na www.alexa.com (slika 2),<br />
online rezervacijski sustav booking.<br />
com je u prošlih 6 mjeseci svakodnevno<br />
posjećivalo oko 0,1% od ukupnog broja<br />
korisnika interneta. Ukoliko se uzme u<br />
obzir da, prema podacima dostupnim<br />
na www.internetworldstats.com, u svijetu<br />
trenutno oko 1,5 milijardi osoba<br />
koristi Internet, onda se dolazi do brojke<br />
od 1,5 milijuna dnevnih posjeta booking.com<br />
rezervacijskog sustava, što<br />
je posjećenost koju čak i web stranice<br />
Slika 2. Posjećenost mrežnog mjesta www.booking.com<br />
velikih hotelskih poduzeća vrlo teško<br />
mogu postići.<br />
Vlastite web stranice<br />
U usporedbi s online rezervacijskim<br />
sustavima, vlastite web stranice imaju<br />
određene prednosti i nedostatke. Njihova<br />
glavna prednost je potpuna kontrola<br />
vlasnika nad sadržajima koji su objavljeni<br />
na web stranicama, što nije slučaj<br />
sa sadržajima objavljenim na online<br />
KAO DA STE ZAISTA VEĆ BILI TAMO...<br />
Tvrtka NOVENA je specijalizirala izradu JEDINSTVENE WEB PREZENTACIJE snimanjem MULTIMEDIJALNIH VIRTUALNIH<br />
PANORAMA hotela i ugostiteljskih objekata www.novena.hr/hotel/turizam kao i PRIVATNOG SMJEŠTAJA<br />
www.novena.hr/privatni-smjestaj Posjetite Vašu buduću destinaciju jednim klikom!<br />
Prošećite prostorom ili pogledajte „guided tour“.<br />
za sva pitanja, stojimo Vam na raspolaganju novena@novena.hr<br />
rezervacijskim sustavima. Dizajniranje<br />
i izrada vlastitih web stranica je također<br />
proces koji je relativno jeftin. S druge<br />
strane, iako je web stranice relativno<br />
jeftino napraviti, da bi one u potpunosti<br />
postigle svoju namjenu moraju se redovito<br />
ažurirati, sadržaj na njima mora<br />
biti optimiziran za lakše pronalaženje<br />
preko najvažnijih web pretraživača što<br />
su aktivnosti koje zahtijevaju značajna<br />
vremenska i financijska ulaganja a<br />
rezultat takvih napora često je neizvjestan.<br />
Dakle, mala turistička poduzeća<br />
bi, kao elektroničke distribucijske kanale<br />
trebala koristiti vlastite web stranice<br />
koje bi više bile u funkciji promocije<br />
smještajnog objekta ali istodobno i nekoliko<br />
online rezervacijskih sustava.<br />
Na kraju se može sažeti da razvoj<br />
<strong>ICT</strong>a i, posljedično, razvoj i diversifikacija<br />
elektroničkih distribucijskih kanala<br />
male turističke poduzetnike suočava s<br />
brojnim prednostima ali i s određenim<br />
izazovima koje je potrebno prevladati.<br />
Najvažnije prednosti su lakši pristup<br />
svjetskom turističkom tržištu, smanjenje<br />
troškova poslovanja, personalizacija<br />
prodajnog procesa, veća poslovna fleksibilnost<br />
i slično. S druge strane, razvoj i<br />
diversifikacija elektroničkih distribucijskih<br />
kanala male turističke poduzetnike<br />
suočava s brojnim izazovima kao što su<br />
transfer tehnologije i znanja, ulaganja<br />
u nove tehnologije, obuka kadrova itd.<br />
Stoga je vrlo važno da poduzetnici neprestano<br />
prate i primjenjuju nove tehnologije<br />
u svome poslovanju jer samo<br />
na taj način mogu postići povoljne i<br />
dugoročno održive tržišne pozicije na<br />
današnjem globaliziranom i izrazito<br />
konkurentnom turističkom tržištu.<br />
Damir Krešić<br />
oglas novena2 rj.indd 1 169/03/2009 3/20/09 infoTrend 11:12:58 AM49
Tema broja <strong>ICT</strong> u turizmu<br />
Programsko rješenje za agencije<br />
Web nekretnine<br />
Htjeli mi to ili ne, trend apartmanizacije u turizmu koji se<br />
dogodio u mnogim zemljama, polako dolazi i kod nas. Stupanjem<br />
na snagu zakonskih promjena kojima se strancima dopušta kupovina<br />
nekretnina, taj će se trend ubrzati. U drugim turističkim zemljama na<br />
Zapadu, kupnja ili dugoročni najam apartmana smatra se dobrim<br />
ulaganjem i bez obzira na krizu neće stati.<br />
Za takvu se situaciju naše<br />
agencije za nekretnine nisu<br />
najbolje pripremile. No,<br />
tvrtka Pletikosa iz Rijeke nudi programsko<br />
rješenje WEB nekretnine,<br />
za agencije za nekretnine, bilo da se<br />
radi o velikim ili malim agencijama.<br />
Automatsko<br />
prevođenje<br />
Mnoge agencije imaju internetske<br />
stranice samo na hrvatskom jeziku.<br />
Čak i one koje navode da imaju prijevode<br />
na druge jezike, obično ih nemaju.<br />
Stara generacija internetskih stranica<br />
zahtijeva od agencija da se opisi<br />
nekretnina upisuju recimo ovako: „<br />
Kuća s pogledom na more udaljena<br />
300 metara od plaže...”, pa da se zatim<br />
prevode na nekoliko jezika. S obzirom<br />
da agencije nemaju baš puno vremena,<br />
niti stručnih prevodilaca, obično<br />
se hrvatski tekst nalazi i na stranicama<br />
gdje bi trebao biti prijevod na<br />
engleski, talijanski, njemački ili neki<br />
drugi jezik. Poseban problem je ruski<br />
i rusko pismo.<br />
Nova generacija stranica nudi rje<br />
50 infoTrend 169/03/2009<br />
šenje i za to, korištenjem baza podataka<br />
s unaprijed određenim riječima<br />
ili frazama. Kod unosa se samo stavlja<br />
kvačica ispred željenog pojma ili unosi<br />
brojčana vrijednost. Na taj način<br />
vrijeme unosa višestruko se skraćuje<br />
na jednu minutu a sve je automatski<br />
prevedeno na nekoliko jezika, pa i<br />
arapski ako treba.<br />
Automatska<br />
obrada slika<br />
Drugi problem je obrada slika nekretnina.<br />
Današnji fotoaparati slikaju<br />
u velikoj rezoluciji, pa mnoge agencije<br />
takve slike stavljaju na stranice.<br />
One se sporo učitavaju, pa posjetitelji<br />
takve stranice izbjegavaju. Za smanjivanje<br />
rezolucije i dimenzija slike<br />
mnoge agencije nemaju stručne ljude<br />
niti licencirani softver. Mi smo napravili<br />
automatiku koja smanjuje slike na<br />
nekoliko potrebnih dimenzija, izravno<br />
s fotoaparata, USB stika ili diska<br />
računala. Za tu radnju nije potrebno<br />
nikakvo prethodno znanje.<br />
Lako pretraživanje<br />
Kod stranice je najvažnije da kori<br />
snik lako nađe podatak. U tu svrhu su<br />
instalirani izbornici za izravni izbor<br />
ili detaljna tražilica gdje birate regiju,<br />
grad, lokaciju unutar grada, cijenu,<br />
veličinu i slično. Nude vam se samo<br />
izbornici onih regija za koje postoje<br />
upisane nekretnine. Na naslovnici se<br />
uvijek pojavljuju nekretnine koje su<br />
unesene posljednje, bez obzira radi<br />
li se o zadnjih 7, 15... dana ili zadnjih<br />
5, 10... nekretnina. Na naslovnici je<br />
moguće izdvojiti udarne nekretnine,<br />
kao i nekretnine na akciji s posebnom<br />
cijenom. Za svaku nekretninu postoji<br />
zasebna stranica s mnogim pojedinostima<br />
i neograničenim brojem slika i<br />
tlocrta. S takve stranice možete poslati<br />
e-mail prijatelju ili upit agenciji ili je<br />
ispisati. Omogućeno je i praćenje statistike<br />
broja posjeta zainteresiranih,<br />
što agenciju upozorava na zanimanje<br />
kupaca.<br />
Internetska back office<br />
aplikacija<br />
Najbolje je to što više nema potrebe<br />
za programom u uredu agencije, jer<br />
se sve seli na internet. U back office<br />
programu u pozadini, namijenjenom<br />
samo djelatnicima agencije, omogućen<br />
je rad s terena, od kuće, sa službenog<br />
puta, godišnjeg odmora ili iz<br />
doma kupca ili prodavatelja.<br />
Nema dvostrukog unosa podataka.<br />
Jednom unešen podatak u back<br />
office aplikaciji, po želji, odmah je na<br />
internetu. Postoji dio kojeg obični<br />
posjetitelji ne vide i u kojeg se ulazi s<br />
lozinkom. Agenti tu mogu voditi evidenciju<br />
o potencijalnom kupcu, predloženoj<br />
cijeni, što traži prodavač, što<br />
nudi kupac i slično, a vlasnik agencije<br />
može nadzirati njihov rad. Predviđeno<br />
je preko stotinu različitih polja za<br />
unos, koja ne morate koristiti ako ne<br />
želite. Nema, dakle, potrebe za velikim<br />
uredskim prostorima i brojnim<br />
računalima za tajnice i agente. Sve se<br />
može raditi i i zvan ureda. Time se<br />
proces ubrzava i pojeftinjuje.<br />
U back office aplikaciji agenti mogu<br />
lako pretraživati evidencije potencijalnih<br />
kupaca, pratiti povijest pojedinih<br />
nekretnina, višestruku prodaju<br />
i još mnogo toga. Ondje ćete lako<br />
ustanoviti tko Vas zove na osnovu telefonskog<br />
broja: krajnji kupac ili konkurentska<br />
agencija, radi li se o najmu,<br />
prodaji ili kupnji.<br />
Dizajn<br />
Svaka stranica može biti implementirana<br />
u već postojeći dizajn agencije,<br />
poštujući zaštitne boje, logotipe ili<br />
postojeće stranice, ali dizajn može biti<br />
urađen po želji korisnika ili na naš<br />
prijedlog. Vrijeme izrade je veoma<br />
kratko, nekoliko dana, a izvršena je i<br />
optimizacija za pretraživače. Provjerite<br />
kako to sve radi na našoj demostranicihttp://nekretnine.pletikosa.hr<br />
i kako izgleda administracija<br />
na http://nekretnine.pletikosa.hr/<br />
administracija.<br />
Potrebna obuka traje nekoliko sati.<br />
Obavlja se putem interneta i nema<br />
potrebe za dolascima nama ili obratno.<br />
Sve izmjene po zahtjevu korisnika,<br />
nove verzije ili zakonske izmjene<br />
također se obavljaju putem interneta<br />
bez gubitka vremena i putnih troškova.<br />
U razvoj ove aplikacije uloženo je<br />
dvadesetgodišnje iskustvo u informatici<br />
i web dizajnu.<br />
tel: 051/263724,<br />
tel/fax: 051/639513<br />
mob: 091/5666650, 099/7860394<br />
mail: pletikosa@inet.hr<br />
skype name:boris.pletikosa<br />
www.pletikosa.hr<br />
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM
Poseban prilog Infotrenda<br />
Birotrend<br />
VAŠ POSAO VAŠE<br />
OBRAZOVANJE<br />
bi morali dati povišice i<br />
kako bi otpustili radnike.<br />
Zanimljiva je činjenica<br />
da takav stav ima većina<br />
zaposlenika, bez obzira<br />
na to smatraju li da kriza<br />
utječe na njihovu tvrtku ili<br />
ne. Gotovo polovica ispitanika<br />
(njih 44%), smatra<br />
kako su mjere borbe protiv<br />
krize u tvrtkama pretjerane,<br />
15% ispitanika<br />
smatra kako poslodavci<br />
ne iskorištavaju krizu, već<br />
da je prevencija nužna, a<br />
svega 11% ispitanika smatra<br />
kako su mjere borbe<br />
protiv krize u tvrtkama<br />
već sada nužne.<br />
VAŠE<br />
ZDRAVLJE<br />
Trajanje krize<br />
Više od polovice ispitanika<br />
(njih 54%) očekuje<br />
kako će kriza trajati<br />
godinu do dvije dana.<br />
Najpesimističniji ispitanici<br />
su oni koji imaju 41<br />
ili više godina - njih čak<br />
45% očekuje da će kriza trajati više od<br />
dvije godine, dok ih svega 12% smatra<br />
da će kriza ipak završiti ove godine.<br />
Prema regijama, najpesimističniji su<br />
ispitanici iz Istra i Kvarnera - njih 35%<br />
smatra da će kriza potrajati dulje od<br />
dvije godine, a isto u najmanjoj mjeri<br />
smatraju ispitanici iz sjeverne Hrvatske<br />
(25%) te ispitanici iz Zagreba i Zagrebačke<br />
županije (također 25%).<br />
Utjecaj krize na posao<br />
U tvrtkama u kojima se kriza već<br />
osjeti, 42% ispitanika izjavilo je da ima<br />
manje posla, 37% da ima jednako posla,<br />
dok ih 22% ima više posla u odnosu<br />
na prethodno razdoblje. Za razliku od<br />
njih, samo 16% ispitanika kod kojih se<br />
kriza još ne osjeti ima manje posla, dok<br />
je taj postotak svega 2% kod ispitanika<br />
koji su izjavili da krize u njihovoj tvrtki<br />
neće ni biti. Smanjenje obima posla<br />
najviše je izraženo u tvrtkama kojima<br />
VAŠ ODMOR VAŠ NOVAC<br />
Rezultati istraživanja<br />
o gospodarskoj krizi<br />
Istraživanje o gospodarskoj<br />
krizi proveo je portal Moj-<br />
Posao (www.MojPosao.<br />
net) tijekom veljače 2009. Cilj istraživanja<br />
bio je saznati je li kriza stigla u<br />
tvrtke i u kojoj mjeri, utječe li i na koji<br />
način na zaposlenike te koje su posljedice<br />
eventualne krize. U istraživanju<br />
je sudjelovalo preko 1000 ispitanika,<br />
od kojih 48% ima 30 ili manje godina,<br />
37% ih ima 31 do 40 godina, a 15%<br />
ispitanika ima 41 ili više godina. Od<br />
ukupnog broja ispitanika najviše je<br />
onih visoke (40%) i srednje stručne<br />
spreme (37%), a s udjelom od 19% slijede<br />
ispitanici više stručne spreme.<br />
Je li kriza stigla i u<br />
Vašu tvrtku?<br />
Više od polovice ispitanika (58%)<br />
izjavilo je da je kriza već stigla u njihovu<br />
tvrtku, 29% izjavilo je kako se<br />
kriza još ne osjeti, ali će se osjetiti, a<br />
svega 13% ispitanika smatra kako krize<br />
u njihovoj tvrtki neće biti.<br />
Mladi ispitanici (do 30 godina) su<br />
optimističniji - njih 16% smatra kako<br />
krize neće biti u njihovoj tvrtki, isto<br />
smatra 12% ispitanika u dobi od 31 do<br />
40 godina, dok je optimistično tek 5%<br />
ispitanika starijih od 40 godina. Krizu<br />
U vašoj tvrtki<br />
Kriza se već osjeti<br />
Kriza se još ne osjeti<br />
Krize neće biti<br />
najviše osjete ispitanici stariji od 40<br />
godina, od kojih je dvije trećine izjavilo<br />
kako se kriza u njihovoj tvrtki već osjeća.<br />
Gledano prema regijama, krizu najviše<br />
osjete radnici iz Istre i Kvarnera -<br />
njih 63% izjavilo je da je kriza već stigla<br />
u njihove tvrtke, a isto je izjavilo 53%<br />
ispitanika iz sjeverne Hrvatske. Ispitanici<br />
iz sjeverne Hrvatske su ujedno i<br />
najoptimističniji: njih četvrtina (24%)<br />
smatra da krize neće niti biti.<br />
Kriza se najviše osjeti u proizvodnji<br />
i preradi prehrambenih proizvoda,<br />
zatim u turizmu i ugostiteljstvu te trgovini,<br />
a utjecaj krize je najmanji u<br />
državnoj upravi, sudstvu i pravnim<br />
poslovima, nevladinim organizacijama<br />
te <strong>ICT</strong>-u (informacijsko-komunikacijska<br />
tehnologija).<br />
Kriza se već osjeti<br />
- prema djelatnosti<br />
poslodavca<br />
Poslodavci se s krizom najčešće<br />
bore otpuštanjem radnika i zamrzavanjem<br />
plaća. Gotovo polovica ispitanika<br />
(47%) izjavila je kako su u njihovoj<br />
tvrtki već otpuštali radnike, dok<br />
je njih 46% izjavilo kako su im plaće<br />
zamrznute. Nadalje, 36% ispitanika<br />
izjavilo je kako je u tvrtki u kojoj rade<br />
zamrznuto financiranje novih (budućih)<br />
projekata, trećina (33%) da su<br />
plaće smanjene, dok je 32% ispitanika<br />
izvijestilo o rezanjima troškova izobrazbe.<br />
U najmanjem postotku radi se<br />
o zatvaranju tvrtke (7%) i zamrzavanju<br />
budžeta pojedinih odjela (11%), dok<br />
je četvrtina ispitanika (24%) navela<br />
zamrzavanje zapošljavanja novih ljudi<br />
kao mjeru borbe protiv krize.<br />
Promjena posla<br />
Bez obzira na krizu, trećina ispitanika<br />
planira u ovoj godini promijeniti<br />
posao, 23% ispitanika posao neće<br />
mijenjati, dok će 44% ispitanika posao<br />
mijenjati samo ako to budu morali.<br />
Čak tri četvrtine ispitanika (prosječno<br />
74%) smatra da poslodavci iskorištavaju<br />
krizu kako zaposlenicima ne<br />
Kriza se već osjeti<br />
- prema djelatnosti poslodavca<br />
Proizvodnja<br />
prehrambenih proizvoda<br />
Turizam, ugostiteljstvo<br />
Trgovina<br />
Kultura i mediji<br />
Promet i prijevoz<br />
Građevina i arhitektura<br />
Proizvodnja<br />
strojeva i uređaja<br />
Savjetovanje i<br />
ispitivanje tržišta<br />
Financijska<br />
Znanost,<br />
obrazovanje, odgoj<br />
<strong>ICT</strong><br />
Državna uprava,<br />
nevladine organizacije<br />
Ostalo<br />
je primarna djelatnost poslodavca građevina<br />
i arhitektura, zatim trgovina te<br />
proizvodnje strojeva i uređaja, a smanjenje<br />
obima posla najmanje su primijetili<br />
ispitanici iz djelatnosti kulture<br />
i medija, proizvodnje i prerade prehrambenih<br />
proizvoda, znanosti, obrazovanje<br />
i odgoja te državne uprave .<br />
Većina ispitanika (prosječno 74%)<br />
nije primijetila promjene u poslovnoj<br />
produktivnosti bez obzira na<br />
(ne)prisutnost krize. Međutim, od ispitanika<br />
čije je tvrtke kriza obuhvatila,<br />
njih 31% izvijestilo je o postizanju<br />
slabijih rezultata. Među ispitanicima<br />
koji smatraju da u njihovoj tvrtki neće<br />
biti krize, slabije rezultate postiže svega<br />
2%, dok ih je čak 14% izvijestilo o<br />
postizanju boljih poslovnih rezultata.<br />
O trendovima na tržištu rada<br />
potražite na www.MojPosao.net/<br />
trendovi, a ostala istraživanja na<br />
www.MojPosao.net/istrazivanja<br />
169/03/2009 infoTrend 51
Birotrend<br />
Putovanjem protiv stresa<br />
Info<br />
Malta je državica<br />
i otok u središtu<br />
Mediterana. Nalazi<br />
se 93 km južno od<br />
Sicilije i 288 km<br />
sjeverno od Tunisa.<br />
Sjeverozapadno se<br />
nastavljaju još dva<br />
manja otoka: Gozo<br />
i Comino. Glavni<br />
grad je Valletta.<br />
Zahvaljujući svojem<br />
zemljopisnom<br />
položaju, često je<br />
kroz povijest bila meta<br />
mnogih osvajača,<br />
a povijest bilježi<br />
početke prije 7000<br />
godina. Smatraju je<br />
velikim muzejom na<br />
otvorenom. Gotovo<br />
sve je pod zaštitom<br />
UNESCO-a. Danas<br />
je to turistička zemlja<br />
članica Europske<br />
unije, s eurom kao<br />
platežnim sredstvom.<br />
52 infoTrend 169/03/2009<br />
Malta<br />
Lutajući po internetu, tražeći<br />
zanimljivo mjesto gdje<br />
bih mogao otići na godišnji<br />
odmor, a da se sve ne svede na ležanje<br />
na plaži, naletio sam na Maltu.<br />
Nisam imao pojma da se tamo ima<br />
toliko toga za vidjeti. A ugodno iznenađenje<br />
bile su i prihvatljive cijene.<br />
Povijest<br />
Prvi ostaci ljudi datiraju iz četvrtog<br />
tisućljeća prije Krista. Feničani<br />
ju naseljuju oko 800. godine prije<br />
Krista, sve dok ju nije osvojio Rim<br />
600-tinjak godina kasnije. Stanovnici<br />
prihvaćaju kršćanstvo posjetom apostola<br />
Pavla 60. godine poslije Krista,<br />
sve do dolaska Arapa u IX. stoljeću,<br />
koji donose novu vjeru i kulturu. U<br />
XI. stoljeću otok osvajaju Sicilijanci<br />
i ostaju u njegovom posjedu daljnjih<br />
400 godina. Početkom XVI. stoljeća<br />
Maltu u posjed dobivaju vitezovi<br />
Reda svetog Ivana Jeruzalemskog, za<br />
zasluge u križarskim ratovima u Svetoj<br />
Zemlji. Odoljevaju turskim pokušajima<br />
zauzimanja u opsadi dugoj tri<br />
mjeseca. Krajem XVIII. stoljeća stiže<br />
Napoleon, a Britanci početkom XIX.<br />
stoljeća, kada Malta i službeno postaje<br />
britanska kolonija. U Drugom<br />
svjetskom ratu Malta je dosta stradala,<br />
a nezavisnost je dobila 1964.<br />
godine. Službeni su jezici malteški i<br />
engleski. Danas ima 400.000 stanovnika,<br />
potomaka Kartažana i Feničana,<br />
izmješanih s raznim narodima<br />
tijekom stoljeća, od kojih je 98%<br />
rimokatoličke vjere. Maltežani su<br />
izrazito pobožni – na Malti ima 365<br />
crkvi i 22 katedrale.<br />
Danas<br />
Klima je mediteranska, temperature<br />
su kao i kod nas ljeti, s time<br />
da nema mnogo padalina. Obavezna<br />
je dobra zaštita od sunca, a posebno<br />
s kremama s dovoljno visokim zaštitnim<br />
faktorom. Zime su mnogo<br />
blaže; s temperaturama od oko 19<br />
stupnjeva Celzijusa.<br />
Na cesti se vozi lijevom stranom.<br />
Javni transport je dobro organiziran<br />
i izuzetno jeftin. Autobusna karta je<br />
0,47€ na kraćim i 1,16 € na dužim<br />
relacijama. Najisplativija je dnevna,<br />
trodnevna ili sedmodnevna karta.<br />
Skoro svi autobusi polaze s velikog<br />
kružnog trga ispred ulaza u glavni<br />
grad i svuda se stiže za 20-60 minuta.<br />
Pojedini gradski autobusi su i<br />
muzejski primjerci iz 1950. godine.<br />
Vjerovali ili ne, takvi autobusi su im<br />
brand i prepoznatljivi su u svijetu.<br />
Prozori su otvoreni, a vrata<br />
čak niti nema. U njima se voze<br />
svi, od domaćih stanovnika do<br />
turista. Vrlo živopisni su vozači<br />
– redovito u kratkim hlačama<br />
i sandalama, raskopčani,<br />
neobrijani i uvijek spremni<br />
Plivanje s<br />
dupinima<br />
VAŠ ODMOR<br />
Pogled na<br />
Vallettu<br />
za svađu. Pravi potomci malteških<br />
pirata. Budući da oni prodaju i karte,<br />
često se zabune vraćajući sitniš.<br />
Stoga, imajte spreman približno točan<br />
iznos. S druge strane, rado će<br />
vam reći gdje trebate izaći, pa čak i<br />
stati van stajališta.<br />
Taksi prijevoz ima fiksne cijene za<br />
glavna odredišta i mnogo je skuplji<br />
u odnosu na javni prijevoz, ali još<br />
uvijek s prihvatljivijim cijenama od<br />
zapadnih zemalja. Cijenu treba dogovoriti<br />
unaprijed. Pogledajte cijene<br />
javnog transporta na http://www.<br />
maltatransport.com/en/new/publictransport/fares.pdf.<br />
Rent-a.car nije<br />
skup: 7 dana najma manjeg vozila<br />
iznosi od 110€-150€, ali problem je<br />
vožnja suprotnom stranom, gužve<br />
i nedostatak parkinga, posebno u<br />
starim jezgrama. Ne bih ga uopće<br />
preporučio, jer se vozi brzo i divlje,<br />
a ceste su slabo obilježene. Karrozin<br />
su kočije za turiste koje vuku konji.<br />
Ako cjenkanjem ne uspijete skinuti<br />
cijenu, ogulit će vas.<br />
Od suvenira svatko kupi malteški<br />
križ, ručno rađene tkanine i čipke i<br />
predmete od filigranskog srebra, zlata<br />
i lijevanog stakla. Pored turizma<br />
Malta zarađuje kao brodarska zemlja,<br />
s lukama za prekrcaj tereta.
Gastro ponuda<br />
Pristojan, obilan obrok u restoranu<br />
se može pojesti već za 6-12€. U<br />
cijenu je uvijek uračunat pomfrit i<br />
salata. Od nacionalnih specijaliteta<br />
probajte aljottu (riblju juhu) i fenek<br />
(zečetinu kuhanu u crnom vinu),<br />
te timpanu (zapečene makarone<br />
punjene mljevenim mesom). Od<br />
morskih specijaliteta najpoznatiji su<br />
odresci od sabljarke na žaru i sezonska<br />
bijela riba lampuki. Veliki škampi<br />
su trostruko jeftiniji nego kod nas,<br />
pa iskoristite priliku. Blizina Italije i<br />
kolonijalno doba donijeli su i jela tih<br />
krajeva. Zalijte to dobrim domaćim<br />
vinima ili malteškim pivom CISK<br />
(1-2,5€). Ljeti se pije kinnie, mješavina<br />
martinija i gorke naranče. Voda<br />
iz vodovoda je pitka i zdrava, ali dobivena<br />
desalinizacijom mora, pa je<br />
bolje kupovati onu iz boce.<br />
Valletta i okolni<br />
gradovi<br />
Valletta je grad-utvrda smješten<br />
na poluotoku, a okružen s dva zaljeva<br />
i utvrdama na suprotnim obalama.<br />
Gdje god pogledate, vidite samo<br />
visoke i debele zidine u nekoliko redova,<br />
kupole i tornjeve crkvi. Ulaz u<br />
grad je odmah s trga, gdje je središnje<br />
autobusno stajalište.<br />
Biser Vallette je svakako St John’s<br />
Co-Cathedral završena 1577. godine,<br />
sva u mramoru, zlatu i srebru<br />
prepuna umjetnina, kipova, tapiserija<br />
i slika, od čega su svakako naj-<br />
Tarxien temples<br />
Paceville i diskoteke<br />
Azur window<br />
Odmor koji vam nedostaje!<br />
JADROAGENT d.d., Putnička agencija<br />
Trg Ivana Koblera 2, HR-51000 RIJEKA<br />
ID code: HR-AB-51-040005097<br />
Tel.: +385 (0)51 780-723, Fax: +385 (0)51 335-172<br />
E-mail: krstarenja@jadroagent.hr • http://travel.jadroagent.hr<br />
169/03/2009 infoTrend 53
Birotrend<br />
Putovanjem protiv stresa<br />
pozatije Caravaggiove. Ne propustite<br />
posjetiti niti Grand master’s Palace &<br />
Armoury. U stvari, gdje god pogledate<br />
šetajući uskim uličicama, gledate<br />
u nešto staro pet stoljeća, s toliko<br />
ispisane povijesti da je nemoguće sve<br />
spomenuti. Glavna ulica Republic<br />
Street vodi skroz do vrha poluotoka.<br />
Lijevo i desno su trgovine, kafići, restorani<br />
i povijesne zgrade.<br />
Kod ulaza, odmah s desne strane,<br />
je park Barracca Gardens. Ispod je<br />
terasa s 8 topova (Saluting Battery),<br />
koja tri puta dnevno označava točno<br />
vrijeme, po kojem možete podesiti<br />
svoje satove. Odatle je prekrasan<br />
pogled na utvrde na suprotnoj strani<br />
zaljeva. A pored luke i brodogradilišta<br />
smjestili su se na tri poluotočića<br />
i tri zaljeva gradovi-utvrde Birgu-<br />
Vittoriossa, Isla, Bormla. Do njih se<br />
može doći i brodićima ili vožnjom<br />
autobusom po krivudavim i drndavim<br />
uličicama. Odatle se pak pruža<br />
prekrsan pogled na južne zidine<br />
Vallette. U jednoj od tvrđava može<br />
se posjetiti i War Museum (Ratni<br />
muzej).<br />
Kamena plaža i pogled na<br />
Paceville<br />
U 19.00 h u Valletti se sve zatvara<br />
te se grad prazni i naglo zamire.<br />
Turisti se sele nazad u svoje hotele<br />
u St. Julians, Sliemu i Pacewille. To<br />
su zapravo zaljevi i mali poluotoci<br />
sjeverno od Vallette prepuni hotela,<br />
restorana i trgovina. Većina je uz<br />
obalu, uz dugačko šetalište koje se<br />
pruža kilometrima. Centar noćnog<br />
života za mlade je Pacewille. I tu<br />
smo ostali bez daha: pored skupih<br />
hotela, trgovačkih centara i dućana,<br />
to je splet ulica s mnogobrojnim<br />
kafićima, restoranima i diskotekama.<br />
Samo u jednoj ulici ima desetak diskoteka.<br />
Fast food restorani svih mogućih<br />
svjetskih lanaca. Pivo već od<br />
1€. Dvanaest votki ili tekila shootersa<br />
s Red Bullom za 10€. Dva koktela već<br />
za 4,2€. Maturanti, gdje ste? Razlog<br />
tome je i to što na otoku djeluje 38<br />
škola stranih jezika (uglavnom engleskog).<br />
One imaju čak i svoje hotele.<br />
Tu je i poznati Casino Dragonara,<br />
gdje na slot uređajima možete kockati<br />
već za 1 cent.<br />
54 infoTrend 169/03/2009<br />
Uz obalno šetalište su i kamene<br />
plaže (kao one oko Opatije). Većina<br />
hotela ima bazene, što pored, što na<br />
krovu. Cijela Malta je izgrađena od<br />
blijedožućkastog pješčenjaka, izuzetno<br />
lakog, mekanog i poroznog<br />
kamena, kojeg voda jednostavno<br />
uništava. Na plaži, gdje god bude kakva<br />
lokvica zaostala od plime ili valova,<br />
vide se kružne rupe, kao da je<br />
tisuće majstora nešto započelo bušiti.<br />
Na strmim obalama diljem otoka su<br />
iz istog razloga nastale mnogobrojne<br />
pećine tipa Plave špilje. I tamo se<br />
zovu Blue Grotto.<br />
Tko traži nešto mirnija obiteljska<br />
mjesta za odmor, ujedno i cjenovno<br />
povoljnija, neka bira između mjesta<br />
Bugibba, Qawra, St.Paul’s Bay, Mellieha<br />
ili otoka Gozo. Inače, na Malti<br />
se apartmanizacija odvija punom<br />
parom. Nekada tradicionalne kuće<br />
na kat ili dva, izgrađene od onoga<br />
istog blijedog pješčenjaka, povlače<br />
se, posebno uz obalu, pred redovima<br />
suvremenih sedmokatnica.<br />
IZLETI<br />
Najveća i najljepša pješčana plaža<br />
nalazi se u velikom zaljevu Mellieha<br />
Bay, a samo mjesto je na brdu iznad.<br />
Hotela ima nekoliko i na samoj plaži.<br />
Tu je polazna stanica za Popajevo<br />
selo (Popeye Village Fun Park), gdje<br />
su snimani filmovi o mornaru Popaju.<br />
Selo se sastoji od dvadesetak<br />
živopisnih kućića, baš kao iz crtića.<br />
Neke su restorani i kafići, a u nekima<br />
su namještaj i stvari i korišteni u<br />
filmovima ili drugi zabavni sadržaji.<br />
U maloj uvali i bazenima može se<br />
kupati i sunčati na ležaljkama. Svakog<br />
sata, brodićem se može napraviti<br />
krug po moru i vidjeti kako sve<br />
to izgleda s morske strane. Najveći<br />
štos je da možete snimiti film s Popajem<br />
i Olivom. Muški dio publike<br />
su gusari, a ženski Popajeve obožavateljice.<br />
Režiserka nas je veoma duhovito<br />
pripremala za kadrove, a potom<br />
i snimila. Poslije su izmontirali<br />
10-minutni film na DVD-u, koji smo<br />
Popaj selo<br />
kupili za 9€. Više pogledajte na www.<br />
popeyemalta.com.<br />
Drugi i treći dan opet smo prošli<br />
istim putem, s time da smo produžili<br />
do trajektne luke Cirkewwa. Ondje<br />
smo se ukrcali u mali brodić koji vozi<br />
na otok Comino do najljepše plaže<br />
na Malti: Blue Lagoon (Plava laguna).<br />
Boja mora je zaista prekrasna<br />
te smo cijeli dan uživali u kupanju<br />
i sunčanju. Na povratku smo brodićem<br />
prošli tik uz stijene i ušli u neke<br />
male pećine koje je napravilo more.<br />
Odatle smo treći dan išli trajektom<br />
na otok Gozo. Prvo smo u Victoriji,<br />
glavnom gradu otoka, posjetili staru<br />
tvrđavu Citadella i prošetali uskim<br />
uličicama, a potom otišli busom do<br />
mjesta Dwejra, gdje se nalazi poznata<br />
stijena, koja podsjeća na divovski<br />
prozor (Azure Window), te Inland<br />
Sea, mala plaža unutar kopna spojena<br />
s morem preko tunela u stijeni.<br />
Odatle vas čamcima voze kroz prolaz<br />
na otvoreno more. Malo dalje je<br />
i jedinstvena stijena Fungus Rock, s<br />
posebnom vrstom gljivica, koje rastu<br />
samo na njoj i za koje se smatralo da<br />
liječe sve bolesti,<br />
a i da djeluju<br />
kao afrodizijak.<br />
Vitezi su je stoga<br />
čuvali samo<br />
za sebe, pa su<br />
teške kazne čekale<br />
one koji se<br />
na nju drznu<br />
stupiti. Na suprotnoj<br />
strani,<br />
u mjestu Ramla<br />
Valletta bus stanica<br />
Bay je Calypso Cave, špilja za koju<br />
se smatra da je u njoj bio zarobljen<br />
Odisej, a ondje su i prastari hramovi<br />
Ggantija Temples.<br />
Četvrti dan posjetili smo ribarsko<br />
mjesto Marasxlokk, poznato po<br />
živopisnoj luci tradicionalnih ribarskih<br />
brodića i još boljoj ponudi ribe<br />
i morskih specijaliteta u mnogim<br />
restoranima smještenim na obali.<br />
Cijene veoma niske, a porcije vrlo<br />
obilne. Nedjeljom se tamo održava<br />
veliki sajam, pa sve postaje još ži-<br />
VAŠ ODMOR<br />
vopisnije. Na putu do mjesta smo<br />
zastali i posjetili prastare podzemne<br />
hramove Hypogenum i nešto dalje<br />
kompleks u Tarxienu. Smatra se da<br />
su stari između 4500 i 5100 godina.<br />
Odatle se isto tako lako i brzo dođe<br />
i do već spomenutih gradića-tvrđava<br />
na suprotnoj strani zaljeva Vallette.<br />
Peti dan otišli smo posjetiti treću<br />
najveću kupolu i katedralu na svijetu<br />
u mjestu Mosta. Sama građevina<br />
je zaista veličanstvena, a za vrijeme<br />
rata njemačka je bomba probila kupolu<br />
i pala u prepunu crkvu. Nije<br />
eksplodirala, pa je to za pobožne<br />
Maltežane bio Božji znak. Produžili<br />
smo do umjetničkog sela, gdje se<br />
može vidjeti kako se izrađuje staklo<br />
i drugi tradicionalni zanati otoka. Tu<br />
se mogu kupiti i prekrasni suveniri.<br />
Dalje nas put vodi do mjesta M’Dina<br />
do jednog od naboljih primjera gradova-utvrda,<br />
mješavine arhitekture<br />
srednjeg vijeka i baroka. Nakon obilaska,<br />
odmah ispred ulaza malim se<br />
vlakićem (30-minutna vožnja) mogu<br />
posjetiti i susjedni gradići Rabat i<br />
Mtarfa i njihove znamenitosti. Ako<br />
imate snage možete produžiti dalje<br />
do stijena Dingli visokih 300 metara,<br />
koje se strmo obrušavaju u more.<br />
Nažalost, tamo se malo što može<br />
tamo vidjeti i svi obično jedva čekaju<br />
povratak sljedećim busom. Iz Moste<br />
se ide i u Mgarr, gdje se mogu vidjeti<br />
hramovi Hagrat. Mnogi će reći „hrpa<br />
kamenja”, ali ona je pod zaštitom<br />
UNESCO-a i datira još od prije 5600<br />
godina. Zanimljivo je da su otvoreni<br />
samo utorkom od 9.30-11.00 h iako<br />
čuvar sjedi u svojoj kućići. Srećom,<br />
sve se može vidjeti kroz ogradu. U<br />
samom mjestu je veoma lijepa crkva,<br />
koja također nije<br />
otvorena.<br />
Šesti dan išli<br />
smo u Marine &<br />
Aquapark. Vidjeli<br />
smo i boljih parkova,<br />
ali zanimljivi<br />
su show programi<br />
s delfinima,<br />
morskim lavovi-<br />
ma i papagajima.<br />
Najveća atrakcija<br />
je plivanje s delfinima<br />
u bazenu. Za 120€ možete ih<br />
dirati, milovati, poljubiti. U sat vremena<br />
koliko traje priprema i samo<br />
plivanje, saznat ćete sve o njima, a na<br />
kraju će vas dva delfina vući po bazenu<br />
dok se držite za njihove peraje.<br />
Mnogo je i brodova koji nude razna<br />
krstarenja i obilaske svega navedenoga.<br />
Polaze uglavnom iz Slieme,<br />
ali i drugih turističkih mjesta, a hidrogliserima<br />
možete u posjet Siciliji.<br />
Boris Pletikosa
Novi pogled na<br />
zdravlje www.PLIVAzdravlje.hr<br />
Najbolji pogled na Virtualni atlas mišićno Zdravlje online<br />
online,<br />
zdravlje<br />
Želimo biti mjesto izbora koje ćete posjetiti<br />
kad god vas zanima nešto vezano uz<br />
zdravlje. Namjera nam je kontinuirano unaprjeđivati<br />
kvalitetu ovih stranica i već sada<br />
sa zadovoljstvom najavljujemo iz mjeseca<br />
u mjesec nove rubrike, sadržaje i usluge.<br />
indeks<br />
tjelesne mase<br />
zdravlje.hr<br />
posjetite internet portal PLIVA zdravlje<br />
kalendar<br />
ovulacije<br />
-koštanog sustava<br />
Virtualni atlas donosi slikovni prikaz<br />
osnovne anatomske strukture pojedinih<br />
dijelova tijela i zasigurno će vam olakšati<br />
razumijevanje najčešćih ozljeda i oštećenja<br />
mišićno-koštanog sustava koje smo ujedno<br />
i podrobnije opisali na ovome portalu.<br />
medicinski<br />
leksikon<br />
testovi, izračuni<br />
Pred vama se nalaze interaktivni internetski<br />
alati čije je korištenje iznimno jednostavno,<br />
a dobivene rezultate možete po<br />
želji otisnuti na printeru. Sami izračunajte<br />
svoj indeks tjelesne mase, svoje plodne<br />
dane te provjerite alergijski semafor.<br />
alergijski<br />
semafor<br />
pitanja i<br />
odgovori
eGovernment<br />
eHrvatska<br />
Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene informacije<br />
ili dokumenta?<br />
Pitajte HIDRU<br />
HIDRA - Hrvatska informacijskodokumentacijska<br />
referalna<br />
agencija je stručna služba<br />
Vlade RH koja svim korisnicima<br />
osigurava dostupnost javnim<br />
službenim informacijama i<br />
dokumentaciji RH i pružati pomoć<br />
u pretraživanju i pronalaženju<br />
službene dokumentacije<br />
stranih zemalja i međunarodnih<br />
organizacija<br />
Kako doći do teksta pojedinog propisa ili više njih koji reguliraju<br />
određeno područje a ujedno doznati jesu li usklađeni<br />
s pravnom stečevinom EU, punog teksta međunarodnog<br />
ugovora s početka 20. stoljeća, najrazličitijih statističkih podataka,<br />
strategije razvoja pojedinog područja, izvještaja o radu nekog tijela<br />
javne vlasti? Kako doznati kolika su sredstva nekom tijelu dodijeljena,<br />
koliko i koje sve funkcije obnaša neki dužnosnik, adresu, broj telefona,<br />
e-mail adresu nekog tijela, adresu sjedišta političke stranke i niz<br />
drugih srodnih informacija? Kako doći do konvencije, rezolucije ili<br />
drugog dokumenta neke međunarodne organizacije ili do zakona koji<br />
regulira određeno područje neke strane zemlje ili više njih?<br />
Na radnome mjestu ili u privatnom životu nerijetko svakom pojedincu<br />
trebaju službeni podaci ili službeni dokumenti. Postoje različiti<br />
načini da se do istih dođe, no, svakako je najbolje znati kako najbrže i<br />
najjednostavnije to učiniti jer se tako štedi vrijeme, novac, a nerijetko<br />
i živci. Naša je preporuka, koju ćemo u ovom i sljedećih nekoliko brojeva<br />
Infotrenda temeljito obrazložiti:<br />
PITAJTE HIDRU!<br />
HIDRA – Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija,<br />
osnovana kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske informacijski<br />
je posrednik/servis s misijom:<br />
• osigurati dostupnost, pod jednakim uvjetima i nepristrano, besplatno<br />
i u otvorenom pristupu, javnim službenim informacijama,<br />
Dio tima koji radi na prikupljanju i obradi pravnih<br />
propisa, sa ravnateljicom Nedom Erceg (sasvim desno)<br />
publikacijama i dokumentaciji Republike Hrvatske svim korisnicima<br />
• promicati i unaprijediti korištenje javnih službenih informacijskih<br />
izvora Republike Hrvatske<br />
• pružati pomoć u pretraživanju i pronalaženju službene dokumentacije<br />
stranih zemalja i međunarodnih organizacija<br />
Koje sve informacije HIDRA nudi?<br />
1. Službenu dokumentaciju Republike Hrvatske – javni službeni<br />
dokumenti/publikacije čiji su autori i/ili nakladnici tijela javne vlasti<br />
Republike Hrvatske:<br />
• pravni propisi Republike Hrvatske: cjeloviti tekstovi pravnih<br />
propisa Republike Hrvatske u elektroničkom obliku sa svim izmjenama<br />
i dopunama, pri čemu posebno treba naglasiti da zbirka sadrži<br />
i elektroničke verzije propisa država prednica nastalih prije 1990.<br />
godine, a koji su još uvijek na snazi u Republici Hrvatskoj<br />
• međunarodni ugovori: cjeloviti tekstovi dvostranih i višestranih<br />
međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka u<br />
elektroničkom obliku, uključujući i tekstove međunarodnih ugovora<br />
objavljenih u službenim glasilima država prednica a kojih je Republika<br />
Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji odnosno<br />
pristupa (akcesije)<br />
• dokumenti/publikacije tijela javne vlasti Republike Hrvatske:<br />
planovi i izvještaji o radu, strategije, statistike, karte, strateški planovi,<br />
norme, stručne studije, bilteni, časopisi, prijevodi međunarodnih služ-<br />
168/02/2009 169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 1
eGovernmenteHrvatska<br />
Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene<br />
informacije ili dokumenta? Pitajte HIDRU<br />
benih dokumenata te obrasci, registri i baze podataka objavljene na<br />
službenim web sjedištima<br />
• radni dokumenti sa sjednica Vlade Republike Hrvatske i Sabora:<br />
nacrti i prijedlozi propisa, izvještaja, planovi i drugi dokumenti<br />
koji služe za rasprave na sjednicama<br />
2. Službene informacije Republike Hrvatske<br />
HR VODIČ sadrži osnovne podatke o Republici Hrvatskoj, adresar<br />
tijela javne vlasti Republike Hrvatske s imenikom dužnosnika i visokih<br />
državnih službenika, kazalo institucija kroz strukturu državnog<br />
ustroja s poveznicama na adrese i kataloge publikacija svakog tijela te<br />
datotekom adresa pogodnih za ispis na koverte za pojedine skupine<br />
institucija prema državnom ustroju, imenik tijela javne vlasti od 1991.<br />
godine, kronologiju i sastav Vlade Republike Hrvatske te podatke o<br />
članstvu Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama.<br />
3. Službene informacije stranih zemalja i međunarodnih<br />
organizacija<br />
• pomoć u pretraživanju i pronalaženju relevantnih službenih<br />
informacija u službenoj dokumentaciji na papirnom mediju<br />
ili na službenim internetskim stranicama<br />
• poveznice na odabrane mrežne izvore informacija Europske<br />
unije i drugih međunarodnih organizacija<br />
• adresar stranih diplomatskih predstavništava<br />
u Republici Hrvatskoj<br />
4. Dokumentaciju i podatke o političkim strankama<br />
u Republici Hrvatskoj<br />
Podaci o strankama s poveznicama na internetske stranice stranaka,<br />
izborima i članstvu u Hrvatskome saboru te dokumentaciji<br />
stranaka (statuti i programi te bibliografije prikupljene dokumentacije<br />
i publikacija).<br />
5. Terminološke alate<br />
Pojmovnik EUROVOC multidisciplinarni je pojmovnik sastavljen<br />
od 21 područja, 127 potpodručja i ukupno preko 6600 deskriptora<br />
sadrži:<br />
• Pojmovnik Eurovoc Europske unije<br />
• Crovoc – deskriptori za obradu sadržaja specifični za službenu<br />
dokumentaciju Republike Hrvatske ugrađeni u prijevod izvornog<br />
Pojmovnika Eurovoc (hrvatski/engleski)<br />
• nacionalni dodatak (hrvatski/engleski)<br />
• WebAIDE<br />
Četverojezični rječnik prava Europske unije sadržava pravno i<br />
drugo stručno nazivlje obuhvaćeno osnovnim aktima Europske unije<br />
na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.<br />
6. Norme i preporuke za obradu podataka koje su rezultat Hidrinog<br />
rada na uvođenju međunarodno priznatih standarda obrade i<br />
izrade vlastitih preporuka drugim tijelima javne vlasti Republike Hrvatske<br />
s namjerom uvođenja standardizacije web prostora tijela javne<br />
vlasti Republike Hrvatske.<br />
7. Edukaciju i konzultacije iz područja djelatnosti HIDRE, dostupnosti<br />
javnih službenih informacijskih izvora te postupaka standardizirane<br />
obrade i izrade specijaliziranih normativnih datoteka.<br />
U sljedećih nekoliko brojeva Infotrenda na stranicama<br />
e-Governmenta upoznat ćemo Vas detaljno s Hidrinim web<br />
stranicama, podacima koje one nude i načinima i mogućnostima<br />
pretraživanja. S obzirom na izuzetno zanimanje<br />
korisnika baš za taj segment informacija koje nudimo,<br />
započet ćemo s pravnim propisima i međunarodnim ugovorima.<br />
2 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />
Pravni propisi Republike Hrvatske<br />
Zbirka službene dokumentacije između ostalog obuhvaća pravne<br />
propise i međunarodne ugovore koji su u Hidri obrađeni i ponuđeni<br />
korisnicima na jedinstven način. Što lakši i brži pronalazak traženog<br />
propisa ili međunarodnog ugovora vrlo je bitan za kvalitetno obavljanje<br />
poslova, stoga i vrlo velik broj upita Hidrinih korisnika dolazi<br />
upravo iz ovih područja. Snalaženje u „šumi” propisa danas je vrlo<br />
bitno i u privatnom i poslovnom životu svakog čovjeka, pa korištenje<br />
dobro osmišljenih prikaza traženih informacija može biti od velike<br />
koristi.<br />
Na Hidrinim web stranicama www.hidra.hr kroz E-katalog službene<br />
dokumentacije Republike Hrvatske dostupni su cjeloviti tekstovi pravnih<br />
propisa Republike Hrvatske sa svim izmjenama i dopunama, pri<br />
čemu posebno treba naglasiti da zbirka sadrži i propise država prednica<br />
donesene prije 1990. godine.<br />
Na taj je način zaokružena i prvi put omogućena online dostupnost<br />
cjelokupnom važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske. Naime,<br />
Hidra putem svojih web stranica jedina nudi mogućnost pregleda još<br />
uvijek važećih propisa donesenih prije 1990. godine. Te je propise trebalo<br />
tražiti u starim svescima službenih listova bivše države, starima i<br />
do 60 godina (Službeni list FNRJ, Službeni list SFRJ, Narodne novine<br />
SRH). Projektom digitalizacije ti su propisi, s izmjenama i dopunama,<br />
skenirani, pohranjeni u digitalnom arhivu Hidre u PDF formatu, a<br />
pristup im je omogućen kroz zapise E-kataloga.<br />
Prema trenutno važećem stanju zakonodavstva Republike Hrvatske,<br />
na snazi je još ukupno 407 propisa usvojenih u vrijeme nekadašnje<br />
SFRJ. Najstariji, još uvijek važeći propis bivše države, datira iz 1947.<br />
godine.<br />
Uz svaki propis, osim punog teksta, moguće je vidjeti:<br />
• podatak o stupanju na snagu<br />
• podatak o donositelju<br />
• podatak o pravnom temelju za donošenje određenog propisa<br />
• izravnu poveznicu na propis koji je na bilo koji način intervenirao<br />
u njegov sadržaj<br />
• podatke o prestanku važenja – propis koji je prestao važiti sadrži<br />
oznaku „NE VAŽI”, datum prestanka važenja i ujedno izravnu poveznicu<br />
na propis koji ga je svojim odredbama ukinuo<br />
Također je moguće vidjeti sve propise koji su kao podzakonski doneseni<br />
na osnovi nekog zakona.<br />
Brojni zahvati označivanja podataka u E-katalogu omogućuju dodatne<br />
načine za selektivno pretraživanje podataka. Na razini propisa<br />
Republike Hrvatske time je omogućen, uz pretraživanje svih propisa,<br />
pristup:<br />
• samo važećim<br />
• usklađenim propisima sa zakonodavstvom EU<br />
• samo važećim usklađenim propisima sa zakonodavstvom EU
Autorice<br />
Renata<br />
Pekorari<br />
i Tamara<br />
Horvat<br />
(sjedi)<br />
te pristup navedenim kategorijama po područjima djelatnosti tijela<br />
javne vlasti, odnosno poglavljima pregovora na razini onih koji su<br />
prošli proces usklađivanja sa zakonodavstvom EU.<br />
Ograničavanja pretraživanja po područjima djelatnosti tijela javne<br />
vlasti temelji se na klasifikacijskoj shemi od 27 klasa.<br />
Da bi se dodatno ograničilo pretraživanje, propise je moguće pretraživati<br />
po jednom ili više područja i/ili pregovaračkih poglavlja.<br />
Vezano uz proces usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske<br />
s pravnom stečevinom Europske unije, označeno je u koje poglavlje<br />
pregovora (35 tematskih poglavlja) pojedini propis pripada i sadrži<br />
poveznicu na pune tekstove (direktive, uredbe, Ugovor o osnivanju EZ<br />
i drugo) zakonodavstva Europske unije s kojima je usklađen.<br />
Svi propisi prolaze i sadržajnu obradu pomoću pojmovnika Eurovoc<br />
odnosno dodjeljuju im se deskriptori (predmetne odrednice), što<br />
dodatno olakšava pretraživanje.<br />
Primjer pretraživanja Zbirke pravnih propisa<br />
RH (slike 1-4):<br />
Slika 1: Kroz obrazac za pretraživanje korisnik podešava parametre<br />
pretraživanja. U primjeru je u ključnu riječ upisan pojam pristup<br />
informacijama, a pretraživanje je ograničeno na zakonodavstvo RH<br />
usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije.<br />
Slika 2: Na temelju zadanih parametara prikazuje se rezultat, 14<br />
propisa koji u sebi sadrže ključnu riječ pristup informacijama, a odnose<br />
se na zakonodavstvo RH usklađeno sa zakonodavstvom Europske<br />
unije. Rezultati se sastoje od podataka o naslovu, autoru nacrta, donositelju<br />
i broju NN u kojima je propis objavljen. Odabirom jednog<br />
od ponuđenih rezultata dobiva se pregled podataka o odabranom<br />
propisu.<br />
169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 3<br />
eGovernmenteHrvatska
eGovernmenteHrvatska<br />
Slika 3: Pregled podataka o odabranom propisu. Kroz poveznice<br />
je moguće pregledavati ostale propise vezane uz neki od pojmova iz<br />
prikazanih podataka.<br />
Odabir URL-a vodi na puni tekst propisa.<br />
Slika 4:<br />
Puni tekst propisa.<br />
Međunarodni ugovori<br />
Kroz E-katalog službene dokumentacije Republike Hrvatske dostupna<br />
je i zbirka cjelovitih tekstova, dvostranih i višestranih međunarodnih<br />
ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.<br />
Posebno je važno naglasiti da zbirka sadrži i one tekstove međunarodnih<br />
ugovora koji su objavljeni u službenim glasilima država<br />
prednica, a koji važe i primjenjuju se kao službeni tekstovi do objave<br />
službenih tekstova tih ugovora na hrvatskom jeziku u Narodnim<br />
novinama – Međunarodni ugovori. Radi se o onim međunarodnim<br />
ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija<br />
o sukcesiji odnosno pristupa (akcesije). Ugovori koji su obvezujući za<br />
RH temeljem odluke o sukcesiji/akcesiji, a objavljeni su u službenim<br />
4 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />
Kako, gdje i kada do informacije?<br />
1. Pretraživanjem Hidrinih web stranica, svaki dan od 0-24.<br />
URL: www.hidra.hr.<br />
2. Pregledavanjem službenih izdanja iz zbirki<br />
u Hidrinom prostoru.<br />
Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c.<br />
3. Postavljanjem upita, Odsjek za pružanje<br />
korisničkih usluga.<br />
Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c, p.p. 327<br />
Telefon: (01) 4855 827<br />
Telefaks: (01) 4855 655<br />
E-mail: ured@hidra.hr<br />
radnim danom od 9.00 do 16.00 sati.<br />
4. Pregledavanjem Hidrinih publikacija dostupnih u papir<br />
nom obliku u Hidri, tijelima javne vlasti te županijskim<br />
knjižnicama i u PDF formatu na Hidrinim web stranicama.<br />
glasilima država prednica, prikazani su u tekstu onako kako su objavljeni<br />
u tim glasilima do njihove objave u Narodnim novinama. Takvih<br />
je u ovom trenutku 367.<br />
Digitalizacijom takvih ugovora omogućilo se da zainteresirani korisnici<br />
ne moraju tražiti stare sveske službenih listova nego sve potrebne<br />
podatke o ugovorima kao i puni tekst ugovora mogu dobiti putem<br />
Hidrinog obrasca za pretraživanje kroz E-katalog službene dokumentacije<br />
Republike Hrvatske.<br />
Uz svaki ugovor, osim punog teksta, moguće je vidjeti:<br />
• podatak o mjestu i datumu potpisa ugovora<br />
• datum ratifikacije<br />
• objavu o stupanju na snagu<br />
• oznaku važenja, pa tako oni ugovori koji su prestali važiti sadrže<br />
izravnu poveznicu na cjelovite tekstove onih ugovora koji su ih svojim<br />
odredbama stavili van snage<br />
• osim izravne poveznice na sve izmjene i dopune, svi ugovori sadrže<br />
i poveznicu na one tekstove (protokoli, memorandumi i slično)<br />
kojima su oni temelj za donošenje a donose se radi njihove lakše i<br />
potpunije provedbe i primjene.<br />
Pretraživanje međunarodnih ugovora moguće je ograničiti na:<br />
• važeće ugovore<br />
• dvostrane ugovore<br />
• višestrane ugovore<br />
U tijeku je postupak formalne klasifikacije po vrsti dokumenta te<br />
sadržajna obrada pomoću Pojmovnika Eurovoc koji će dodatno opisati<br />
svaki ugovor i omogućiti dodatne načine za selektivno pretraživanje<br />
podataka.<br />
Primjer pretraživanja Zbirke međunarodnih ugovora (slike 1-6):<br />
Slika 1: Kroz obrazac za pretraživanje korisnik podešava parametre<br />
pretraživanja. U primjeru je u ključnu riječ upisan pojam Norveška, a<br />
pretraživanje je ograničeno na važeći ugovori.
Slika 2: Na temelju zadanih parametara prikazuje se rezultat: 6<br />
ugovora koji uređuju odnose između Norveške i Hrvatske i još su na<br />
snazi. Odabirom jednog od ponuđenih rezultata dobiva se pregled<br />
podataka o odabranom ugovoru.<br />
Slika 3: Pregled podataka o odabranom ugovoru. Kroz poveznice<br />
moguće je pregledavati ostale ugovore vezane uz neki od pojmova iz<br />
prikazanih podataka.<br />
Odabir URL-a vodi na puni tekst ugovora.<br />
Slika 4: Puni tekst ugovora<br />
Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene<br />
informacije ili dokumenta? Pitajte HIDRU<br />
Slika 5: Pregled podataka o odabranom ugovoru. Kroz poveznice<br />
moguće je pregledavati ostale ugovore vezane uz neki od pojmova iz<br />
prikazanih podataka. Odabir URL-a vodi na puni tekst ugovora.<br />
Slika 6: Puni tekst ugovora<br />
Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili trebate pomoć u pretraživanju<br />
i pronalaženju gore obrađenih podataka i dokumenata kao i druga<br />
pitanja ili informacijske potrebe vezane uz službenu dokumentaciju,<br />
slobodno se javite. Hidrini djelatnici odgovorit će na svaki Vaš upit.<br />
Prikaz Hidrinih web stranica i podataka koje one nude te načina i<br />
mogućnosti njihova pretraživanja nastavlja se u sljedećim brojevima<br />
Infotrenda.<br />
Napisale: Tamara Horvat i Renata Pekorari,<br />
Hidra, Zagreb, ožujak 2009.<br />
169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 5<br />
eGovernmenteHrvatska
eGovernmenteHrvatska<br />
Kreativno kretanje misli<br />
Omega u<br />
Bolonjskom procesu<br />
U ovom broju možete pročitati nastavak<br />
razgovora sa prof.dr.sc. Jadrankom Lasić-<br />
Lazić i doc.dr.sc. Hrvojem Stančićem o Omegi,<br />
softverskom rješenju namijenjenom održavanju<br />
fakultetskih kolegija i dijeljenju nastavnih<br />
materijala putem Interneta započet u prošlom<br />
broju Infotrenda<br />
(Infotrend 168, prilog eGovernment, stranica 5)<br />
Omega u Bolonjskom<br />
procesu<br />
Omega olakšava posao – i zbog distribucije<br />
i dostupnosti materijala, ali i zbog svih<br />
dosad nabrojanih mogućnosti. U sustavu<br />
je pohranjena velika digitalizirana zbirka<br />
nastavnih materijala prilagođenih za slijepe<br />
i slabovidne, koja nije dio samog sustava<br />
Omega, ali i takvi materijali mogu biti<br />
integrirani materijali vezani uz nastavu.<br />
„Teško je procijeniti koliko je Omega<br />
olakšala posao profesorima, jer je usporedo<br />
s implementacijom Omege počela i<br />
provedba Bolonjskog procesa. Bolonjski<br />
proces opteretio nas je više, ali Omega nas<br />
je zapravo rasterećivala i pojednostavljala<br />
stvari u tolikoj mjeri da se višak posla<br />
zapravo nije ni primijetio”, nastavlja Stančić.<br />
„S druge strane, pitanje je koliko nam<br />
tehnologija pomaže ili koliko nas veže.<br />
Studenti vremenom počinju očekivati da<br />
ćete rezultate provjera znanja ili odgovore<br />
na upite dati – odmah. Ali Omega nam je<br />
dala i neke neočekivane rezultate – studenti<br />
koji su sramežljivi ili povučeniji, koji<br />
se možda ne bi usudili pitati neke stvari<br />
javno na predavanjima ovako imaju mogućnost<br />
aktivno sudjelovati na nastavi.”<br />
MOODLE – Modular<br />
Object Oriented<br />
Developmental Learning<br />
Environment<br />
Promjena se vidi i u načinu pripreme<br />
studenta za predavanje. Dok je prošlih<br />
6 infoTrend eGOVERNMENT 169/03/2009<br />
godina student morao pažljivo slušati i<br />
bilježiti predavanje, sada je u mogućnosti,<br />
ako profesor objavi materijale o ko-<br />
Bolonjski proces naziv<br />
je za reformu visokog obrazovanja<br />
u Europi, kojoj je osnovni cilj<br />
promicanje mobilnosti studenata<br />
i profesora uspostavljanjem<br />
tzv. Europskog prostora visokog<br />
obrazovanja do 2010. godine.<br />
Naziv „Bolonjski proces” dolazi<br />
od Bolonjske deklaracije koju su<br />
19. lipnja 1999. potpisali ministri<br />
zaduženi za visoko obrazovanje<br />
iz 29 europskih država. Formalni<br />
naziv Bolonjske deklaracije je<br />
„Europski prostor visokog obrazovanja”.<br />
Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju<br />
potpisala na Rektorskoj<br />
konferenciji 2001. u Pragu i nakon<br />
toga Bolonjski proces postaje<br />
obavezan u Hrvatskoj.<br />
jima će se govoriti na nastavi, i aktivno<br />
sudjelovati bez bojazni da će ostati bez<br />
bilješki. „I studentima je draže ako znaju<br />
o čemu će se govoriti jer će se student<br />
moći za predavanje pripremiti. Bolonjski<br />
proces i traži da student aktivno sudjeluje<br />
na nastavi. Ali sve ovisi o nastavniku. Postavljanje<br />
materijala iziskuje veliki trud<br />
i angažman profesora. No, velika korist<br />
od takvih materijala je smanjivanje pogreški<br />
u bilješkama studenata koje su bile<br />
vrlo česte prijašnjih godina. Velika stvar<br />
je i audio i video snimanje predavanja.<br />
Studentu koji nije mogao prisustvovati<br />
predavanju, uz dodatne tekstualne materijale,<br />
snimka predavanja će biti od velike<br />
pomoći u hvatanju propuštenog gradiva”,<br />
dodala je prof. Lasić-Lazić.<br />
Povijest razvoja i<br />
implementacije sustava<br />
Svijest o potrebi uvođenja, razvoja i<br />
implementacije eLearning sustava, prilagođenog<br />
za pohranu i online korištenje
Svojstveno rješenje<br />
Omega (http://omega.ffzg.hr/) je rješenje svojstveno<br />
za Filozofski fakultet u Zagrebu, pri<br />
čemu i drugi fakulteti mogu koristiti MOODLE<br />
kao osnovu za njima potrebna rješenja. Kako se<br />
Omega pokazala vrlo dobrim sustavom, Odsjek<br />
za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta je<br />
na poziv Sveučilišta u Dubrovniku, u zajedničkoj<br />
suradnji, razvio i pomogao implementirati sličan<br />
sustav koji se u njihovoj inačici zove DUEL<br />
(Dubrovnik University E-Learning, http://duel.<br />
unidu.hr/ ), a u pregovorima je implementacija<br />
sustava na Sveučilištu u Sarajevu.<br />
sadržaja namijenjenog zadovoljavanju<br />
potreba Filozofskog fakulteta, potekla<br />
je od Odsjeka za informacijske znanosti.<br />
Godine 2001. se krenulo s prijavom<br />
znanstveno-istraživačkog projekta. Tijekom<br />
provedbe projekta Organizacija<br />
informacija i znanja u elektroničkoj<br />
obrazovnoj okolini (OIZEOO), voditeljice<br />
prof. Lasić-Lazić, a financiranog od<br />
strane Ministarstva znanosti, tehnologije<br />
i sporta RH, istražilo se više različitih sustava<br />
– open source i sustava s licencama.<br />
Projekt je trajao od 2002. od 2005. godine,<br />
a analizirani su bili sustavi WebCT,<br />
Blackboard (oba komercijalna rješenja),<br />
MOODLE i razni drugi. Nakon opsežne<br />
analize i testiranja, procjene mogućnosti<br />
i načina kako bi se s metodološke strane<br />
najbolje pristupilo organizaciji sadržaja,<br />
odlučilo se da je najbolje koristiti upravo<br />
MOODLE, buduću Omegu. Sam sustav<br />
se na Filozofskom fakultetu u testnoj fazi<br />
pojavio 2004. godine, te mu je sučelje lokalizirano.<br />
Trenutno na Filozofskom fakultetu postoji<br />
više od 400 online predmeta na sustavu<br />
Omega. Od toga, 93 predmeta ima<br />
studij Informacijskih znanosti, 36 kroatistika,<br />
33 sociologija, 31 povijest, 30 anglistika,<br />
a ostatak je u raznim omjerima<br />
podijeljen između 30-ak ostalih studija.<br />
U listopadu 2008. godine procijenjeno<br />
je da 3800 studenata i preko 200 profesora<br />
i predavača koriste sustav. Prema tim<br />
brojkama, Filozofski fakultet je vodeći fakultet<br />
u Hrvatskoj u korištenju eLearning<br />
sustava.<br />
Korištenje sustava Omega od strane<br />
profesora nije nužno. Odsjek za informacijske<br />
znanosti, kao odsjek koji je i započeo<br />
s razvojem i implementacijom sustava,<br />
logično da je predvodnik u korištenju,<br />
s 93 predmeta. U budućnosti, zamišljeno<br />
je da Omega bude repozitorij nastavnih<br />
materijala koje bi mogli svi koristiti i razmjenjivati.<br />
Nastavak na 8. stranici<br />
O Odsjeku za informacijske znanosti<br />
Studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvodi se<br />
na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini (3+2+3). Jedan od<br />
smjerova koji se mogu upisati na diplomskoj razini jest i smjer arhivistike. On<br />
je moderniziran i obuhvaća suvremene tehnologije koji se tiču digitalizacije,<br />
document i records managementa, te digitalnih arhiva. Takvi sustavi važni su za<br />
arhivistiku suvremenog doba gdje je imperativ dugoročno očuvanje (autentičnih)<br />
elektroničkih zapisa.<br />
Studij Odsjeka za informacijske znanosti obuhvaća smjerove arhivistike, bibliotekarstva,<br />
informatike (nastavnička i istraživačka), informatologije te muzeologije<br />
i upravljanja baštinom. Istražuju se i kroz nastavu pokrivaju problemi<br />
vezani uz, primjerice, web-programiranje, računalno prevođenje i računalnu<br />
analiza jezika, leksikografiju, leksikologiju, organizaciju znanja, identitet i baštinu<br />
u e-okruženju, digitalne repozitorije te sve ostalo što pripada polju informacijskih<br />
znanosti.<br />
Na Odsjeku se, uz predavanja na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom<br />
studiju, organiziraju i radionice iz svih spomenutih područja, vezane<br />
uz cjeloživotno obrazovanje. Također, vezano uz to obrazovanje, u planu<br />
je pokretanje jednogodišnjih stručnih usavršavanja. Jedno od njih je i ono postignuto<br />
nakon izravnog dogovora s HRT-om za stručno usavršavanje njihovih<br />
djelatnika u području arhivistike za potrebe arhiva i pismohrana.<br />
Odsjek trenutačno vodi dva istraživačka programa u kojima djeluje 11 projekata<br />
iz polja informacijskih znanosti. Podrobnije informacije o djelatnostima možete<br />
dobiti na internetskoj stranici Odsjeka – http://www.ffzg.hr/infoz.<br />
Odsjek surađuje s raznim tvrtkama: Microsoftom, tvrtkom Atril, vezano uz<br />
strojno prevođenje, Centrom za strateška upravljanja (CSU), GIS forumom u<br />
vezi organiziranja kolegija „Digitalizacija 3D objekata i prostora”, a u tijeku je<br />
suradnja s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode RH – zajednička prijava<br />
za IPA projekt Preparations for eCTD and Implementation of Digital Archival<br />
Information System (predpristupna sredstva EU).<br />
GIS mikrogeografija – 3D digitalizacija<br />
Digitalizacija 3D objekata kulturne baštine koji se digitaliziraju mikronskom<br />
točnošću, izrađujući njihove 3D modele, provodi se u svrhu kasnije obrade<br />
i izrade zaštitnih kopija – onih u elektroničkom obliku i onih izrađenih 3D<br />
printerima. Predmet „Digitalizacija 3D objekata i prostora” (nositelj doc. dr.<br />
sc. Hrvoje Stančić) obuhvaća i pojmove poput GIS mikrogeografije koja omogućuje<br />
potpuno novi pristup izradi, pohrani i trajnom čuvanju (elektroničkih)<br />
zaštitnih kopija izvornih svezaka.<br />
3D digitalizacija se obično smiješta u područja arhivistike, bibliotekarstva i<br />
muzeologije, a konkretan primjer je projekt restauracije glava s glavnog portala<br />
Šibenske katedrale.<br />
Glava skinuta sa Šibenske katedrale restaurira se i digitalizira – skenira se 3D<br />
skenerom, izrađuje se računalni 3D model koji se kasnije štampa na 3D štampaču<br />
u kamenu te se dobiva vrlo vjerna 3D replika koja se vraća na mjesto izvornog<br />
modela. Original se pohranjuje u muzej, čime se dodatno štiti povijesna<br />
kulturna baština.<br />
169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 7<br />
eGovernmenteHrvatska
eGovernmenteHrvatska<br />
Pohrana –<br />
problemi<br />
i formati<br />
Postoji cijeli niz različitih<br />
preporučenih<br />
formata vezanih uz<br />
arhiviranje. Projekt<br />
Ministarstava kulture<br />
„Hrvatska kulturna<br />
baština” imao<br />
je zadatak proizvesti<br />
preporuke vezane uz<br />
sam proces digitalizacije.<br />
Jedna od radnih<br />
skupina razmatrala<br />
je i formate zapisa i<br />
donijela preporuke koji se formati<br />
preporučuju za koju vrstu<br />
gradiva – koji su standardni, koji<br />
arhivski, je li riječ o 3D modelima<br />
ili običnim dokumentima.<br />
Na primjer, za slike arhivske<br />
kvalitete se preporuča nekomprimirani<br />
TIFF; za dokumente<br />
PDF/A-1a (ako je na dokumentu<br />
napravljen OCR, koristi se<br />
Nastavak sa 7. stranice<br />
Živi organizam – pogled u<br />
budućnost<br />
Do kada se namjerava razvijati Omega,<br />
imate li plan zamijeniti ga nekim<br />
drugim, „boljim” programom?<br />
„Kako će završiti? I hoće li završiti?<br />
Svaki sustav za učenje je živi organizam<br />
i uvijek se usklađuje prema onima koje<br />
poučavate i prema metodama koje koristite.<br />
Neprestano se razvijaju novi metodički<br />
pristupi, nove tehnologije s kojima mo-<br />
8 infoTrend eGOVERNMENT 168/02/2009<br />
Studenti – više od 3.800<br />
On-line kolegiji – više od 400<br />
Profesori – više od 200<br />
Sadržaj – više od 60 Gb<br />
bilo koji kompatibilni tekstualni<br />
format kodiran prema UTF-8 ili<br />
XML TEI standardima).<br />
Svi standardni formati koji se<br />
koriste u svijetu preuzeti su i za<br />
Hrvatsku. Nastojimo se držati<br />
svjetskih praksi zbog jednostavnijeg<br />
osiguranja da sadržaj koji je u<br />
tom formatu zapisan bude dugoročnije<br />
čitljiv.<br />
žete napraviti one stvari koje prije niste<br />
mogli. Sustav se razvija iz verzije u verziju<br />
i doista napreduje. Sustav je implementiran,<br />
dobro radi i stalno se koristi. Ali se i<br />
neprestano i neprimjetno proširuje”, rekla<br />
je prof. Lasić-Lazić. „Ali, prije svega, mi<br />
smo odsjek koji te stvari isprobava. Mi<br />
nismo samo korisnici, nego i oni koji razvijaju.<br />
Uvijek postoji mogućnost da će se<br />
u budućnosti ući i u neke druge projekte.<br />
Nama je to, za razliku od drugih korisnika,<br />
i nekakav dio znanstvenog<br />
interesa: vidjeti kako rade<br />
druge stvari.”<br />
Velike koristi Omege vide<br />
se tijekom godina korištenja –<br />
gradivo se iz godine u godinu<br />
proširuje i nadopunjuje. Neki<br />
profesori su materijale proširili<br />
do te mjere da student sve<br />
što treba za polaganje ispita<br />
može pronaći na Omegi. A<br />
dostupnost materijala u elektroničkom<br />
obliku je i ekološki<br />
prihvatljivo – smanjuje se potreba<br />
za potrošnjom papira.<br />
„Početna ideja, a vjerojatno<br />
i smjernica razvoja sustava je<br />
organizacija repozitorija nastavnih<br />
materijala.” razgovarao:<br />
Krešimir Višnar<br />
Vijesti<br />
Stick2CARNet<br />
Povoljniji mobilni<br />
internet<br />
Usluga Stick2CARNet temelji se<br />
na cijenama mobilnog interneta<br />
T-Mobilea, ali uz 50% povoljniju<br />
mjesečnu naknadu za iste pakete<br />
prijenosa podataka<br />
Hrvatska akademska i istraživačka<br />
mreža (CARNet) i tvrtka T-Mobile od 4.<br />
ožujka 2009. godine pokreću novu uslugu<br />
pristupa mobilnom Internetu za sve<br />
članove akademske zajednice, kao i za<br />
sve segmente sustava osnovnog i srednjeg<br />
školstva.<br />
Usluga komercijalnog naziva Stick-<br />
2CARNet nudi mogućnost bežičnog<br />
spajanja na CARNet mrežu korištenjem<br />
HSDPA, UMTS, EDGE i GPRS tehnologije<br />
tvrtke T-Mobile Hrvatska, a dostupna je<br />
na cijelom području Republike Hrvatske.<br />
Usluga Stick2CARNet temelji se na cijenama<br />
mobilnog interneta T-Mobilea, ali<br />
uz 50% povoljniju mjesečnu naknadu za<br />
iste pakete prijenosa podataka. Primjerice,<br />
500 MB mjesečnog prometa će koštati<br />
50 kn. Mjesečni promet od 1 GB koštat će<br />
100, a 3 GB je dostupno uz naknadu od<br />
150 kn. Osim toga, svaki korisnik koji<br />
potpiše ugovor na 24 mjeseca, u promotivnom<br />
razdoblju do 16. svibnja, moći će<br />
iskoristiti poklon-bon u vrijednosti od<br />
500 kn za kupnju prijenosnog računala.<br />
Pulsova anketa pokazala je da gotovo 90%<br />
studenata koristi internet svakodnevno, a<br />
da su nedostatak laptopa i visoke cijene<br />
usluga neki od važnijih razloga za nekorištenje<br />
mobilnog interneta.Za ostvarivanje<br />
veze koristi se autentikacijska i autorizacijska<br />
infrastruktura sustava znanosti,<br />
osnovnog i srednjeg školstva i visokog<br />
obrazovanja AAI@EduHr.<br />
Što je AAI@EduHr?<br />
AAI@EduHr je autentikacijska i autorizacijska<br />
infrastruktura sustava znanosti<br />
i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.<br />
Sustav je tehnički ostvaren uporabom<br />
distribuiranih LDAP imenika. Svaka ustanova<br />
iz sustava MZOŠ, koja je uključena<br />
u sustav AAI@EduHr, ima vlastiti LDAP<br />
imenik u kojemu su pohranjeni elektronički<br />
identiteti korisnika iz te ustanove.<br />
AAI@EduHr je u punom pogonu od 1.<br />
ožujka 2006. godine.<br />
(o autentikacijskoj i autorizacijskoj<br />
strukturi možete pročitati na internetskoj<br />
stranici www.aaiedu.hr)