Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U medicini je izuzetno važna brza<br />
dostupnost apsolutno točnih podataka,<br />
a takvih je podataka svakim danom<br />
sve više. Liječnici bi količinom<br />
mogli postati pretrpani, pa je nužno<br />
da se podaci prikladno prirede u<br />
elektroničkom obliku, a liječnika se<br />
te podatke nauči pronalaziti i čitati.<br />
Primjerice, spomenuo sam sustave<br />
medicinskih klasifikacija, šifrarnika<br />
i tezaurusa. Nekada smo rabili tiskana<br />
izdanja i listali ih tražeći pojam,<br />
izraz, značenje ili šifru, a danas<br />
su nam beziznimno svi dostupni u<br />
elektroničkom obliku. Ta brzina kojom<br />
dobivamo točne podatke neusporediva<br />
je s nekadašnjom praksom.<br />
Ali jasno da to zahtijeva i pripremljenost<br />
liječnika. Dakle, rekao bih da su<br />
potreba i brzina gotovo izjednačene:<br />
tamo gdje je liječnik, tamo trebaju i<br />
podaci.<br />
Praktički svi liječnici primarne<br />
zdravstvene zaštite koriste komunikaciju<br />
sa središnjim zdravstvenim<br />
informatičkim sustavom za<br />
primarnu stanovništva?<br />
Da, i Hrvatska je to kao relativno<br />
mala zemlja lakše mogla ostvariti od<br />
površinom velikih zemalja. U taj se<br />
sustav slijevaju administrativni podaci,<br />
ali ne i medicinski. Dakle, u nas<br />
nema jedinstvenog središnjeg sustava<br />
medicinskih podataka, a nije niti<br />
određen osnovni skup medicinskih<br />
podataka koje bi trebalo prikuplja-<br />
ti. A upravo su ti podaci najvažniji<br />
bolesnicima. Informatizacija sustava<br />
izmjene podataka relativno brzo<br />
donosi automatizaciju protoka, pa se<br />
isto zbiva i u zdravstvu. Primjerice,<br />
kada je prije nekoliko godina započet<br />
projekt informatizacije bolnica,<br />
KB „Dubrava” je već u nekoliko<br />
mjeseci imala apsolutno pročišćene<br />
elektroničke administrativne podatke,<br />
pa više nije trebalo u HZZO<br />
slati otisnute dokumente nego je u<br />
doslovce nekoliko tjedana obliko-<br />
van projekt dostavljanja podataka na<br />
optičkim diskovima, a ubrzo potom<br />
slanjem podataka Internetom. Kada<br />
se učini prvi korak, kad se definiraju<br />
elektronički podaci, tj. kada oni počnu<br />
postojati u stvarnom vremenu,<br />
sa svim sljedećim koracima nema<br />
problema, oni se događaju gotovo<br />
sami od sebe. Mišljenja sam da ovog<br />
trenutka u Hrvatskoj nedostaje samo<br />
vrh organizacije koji bi jasno definirao<br />
kako taj projekt treba izgledati<br />
na nacionalnoj razini i, dakako, osi-<br />
Jesu li medicinski i zdravstveni kadrovi dovoljno obrazovani<br />
za korištenje implementiranih informatičkih alata i sustava?<br />
Mislim da razina informatičke pismenosti zdravstvenih<br />
djelatnika nije problem. Liječnici, stomatolozi, biokemičari,<br />
medicinske sestre, tehničari, farmaceutski tehničari, dakle svi<br />
profili zdravstvenih djelatnika, dobivaju temeljnu informatičku<br />
naobrazbu kroz stručni ili sveučilišni studij. A usto su i ECDL<br />
ispiti postali obveza da bi se i na taj način zajamčila osnovna<br />
informatička pismenost tijekom zapošljavanja. Osobno ih smatram<br />
nepotrebnima jer gradivo medicinske informatike sasvim<br />
obuhvaća i nadilazi gradivo ECDL.<br />
Od navedenog je veći problem postojanje vrlo složenih pravila<br />
i normi koji se brzo mijenjaju, pa takva znanja treba stjecati<br />
cjeloživotnim učenjem, nema drugoga rješenja. I to nije problem<br />
Hrvatske ili hrvatskoga zdravstva, to je problem na razini<br />
Europe, svijeta. Lissman u svojoj Teoriji neobrazovanosti općenito<br />
kazuje kako ovoga časa ni jedan visokoškolski Europski sustav<br />
ne omogućuje da uvjeti studija s kojima jedan student upisuje<br />
studij budu jednaki uvjetima u kojima će se isti studij upisivati<br />
kada on nakon pet godina studij završi; toliko su promjene brze.<br />
A takvo je opterećenje napose opasno za liječnike jer imaju golemu<br />
odgovornost – odluke se odnose na živog čovjeka.<br />
gurati potrebna sredstva. Ništa nije<br />
besplatno.<br />
Nezadovoljstvo liječnika koji koriste<br />
ovakve sustave posljedica je<br />
činjenice da troše mnogo vremena<br />
na unos podataka a sustav ne sadrži<br />
medicinske podatke, ili barem ne u<br />
onom opsegu s kojim liječnik može<br />
napraviti sljedeći korak. Naglašavam,<br />
dakle, liječnik i njegov sljedeći korak,<br />
a to nije izračun periodičkih izvještaja<br />
nego obrada podataka prema<br />
hipotezama vlastita istraživanja od<br />
kojih će oblikovati znanstvene izvještaje,<br />
radove, koje će objaviti i koristiti<br />
u svrhu dokaza svoje stručnosti<br />
pred Hrvatskom liječničkom komorom,<br />
ili će s pomoću njih stručno i<br />
znanstveno napredovati.<br />
Većina je takvih informacijskih sustava<br />
u zdravstvu još uvijek pretežno<br />
administrativna jer nitko ne nalazi<br />
snage da napraviti taj sljedeći korak.<br />
Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku,<br />
na primjer, potražuje što<br />
više informacija od korisnika zdravstvenih<br />
informacijskih sustava da bi<br />
moglo djelovati i ukazati na probleme.<br />
Nažalost, za sada nema većeg<br />
odziva liječnika ili oni svoje kritike<br />
više upućuju na druga mjesta. No u<br />
svakom slučaju, informatizaciju niti<br />
možemo niti smijemo zaustaviti, već<br />
je treba voditi k onoj razini na kojoj<br />
će liječnik uvidjeti njene prednosti.<br />
Stvari se u informatici vrlo brzo<br />
mijenjaju i liječnici o tomu mora-<br />
169/03/2008 infoTrend 31
Change language