03.01.2013 Views

ICT - infotrend - onLine

ICT - infotrend - onLine

ICT - infotrend - onLine

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Svojstveno rješenje<br />

Omega (http://omega.ffzg.hr/) je rješenje svojstveno<br />

za Filozofski fakultet u Zagrebu, pri<br />

čemu i drugi fakulteti mogu koristiti MOODLE<br />

kao osnovu za njima potrebna rješenja. Kako se<br />

Omega pokazala vrlo dobrim sustavom, Odsjek<br />

za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta je<br />

na poziv Sveučilišta u Dubrovniku, u zajedničkoj<br />

suradnji, razvio i pomogao implementirati sličan<br />

sustav koji se u njihovoj inačici zove DUEL<br />

(Dubrovnik University E-Learning, http://duel.<br />

unidu.hr/ ), a u pregovorima je implementacija<br />

sustava na Sveučilištu u Sarajevu.<br />

sadržaja namijenjenog zadovoljavanju<br />

potreba Filozofskog fakulteta, potekla<br />

je od Odsjeka za informacijske znanosti.<br />

Godine 2001. se krenulo s prijavom<br />

znanstveno-istraživačkog projekta. Tijekom<br />

provedbe projekta Organizacija<br />

informacija i znanja u elektroničkoj<br />

obrazovnoj okolini (OIZEOO), voditeljice<br />

prof. Lasić-Lazić, a financiranog od<br />

strane Ministarstva znanosti, tehnologije<br />

i sporta RH, istražilo se više različitih sustava<br />

– open source i sustava s licencama.<br />

Projekt je trajao od 2002. od 2005. godine,<br />

a analizirani su bili sustavi WebCT,<br />

Blackboard (oba komercijalna rješenja),<br />

MOODLE i razni drugi. Nakon opsežne<br />

analize i testiranja, procjene mogućnosti<br />

i načina kako bi se s metodološke strane<br />

najbolje pristupilo organizaciji sadržaja,<br />

odlučilo se da je najbolje koristiti upravo<br />

MOODLE, buduću Omegu. Sam sustav<br />

se na Filozofskom fakultetu u testnoj fazi<br />

pojavio 2004. godine, te mu je sučelje lokalizirano.<br />

Trenutno na Filozofskom fakultetu postoji<br />

više od 400 online predmeta na sustavu<br />

Omega. Od toga, 93 predmeta ima<br />

studij Informacijskih znanosti, 36 kroatistika,<br />

33 sociologija, 31 povijest, 30 anglistika,<br />

a ostatak je u raznim omjerima<br />

podijeljen između 30-ak ostalih studija.<br />

U listopadu 2008. godine procijenjeno<br />

je da 3800 studenata i preko 200 profesora<br />

i predavača koriste sustav. Prema tim<br />

brojkama, Filozofski fakultet je vodeći fakultet<br />

u Hrvatskoj u korištenju eLearning<br />

sustava.<br />

Korištenje sustava Omega od strane<br />

profesora nije nužno. Odsjek za informacijske<br />

znanosti, kao odsjek koji je i započeo<br />

s razvojem i implementacijom sustava,<br />

logično da je predvodnik u korištenju,<br />

s 93 predmeta. U budućnosti, zamišljeno<br />

je da Omega bude repozitorij nastavnih<br />

materijala koje bi mogli svi koristiti i razmjenjivati.<br />

Nastavak na 8. stranici<br />

O Odsjeku za informacijske znanosti<br />

Studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvodi se<br />

na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini (3+2+3). Jedan od<br />

smjerova koji se mogu upisati na diplomskoj razini jest i smjer arhivistike. On<br />

je moderniziran i obuhvaća suvremene tehnologije koji se tiču digitalizacije,<br />

document i records managementa, te digitalnih arhiva. Takvi sustavi važni su za<br />

arhivistiku suvremenog doba gdje je imperativ dugoročno očuvanje (autentičnih)<br />

elektroničkih zapisa.<br />

Studij Odsjeka za informacijske znanosti obuhvaća smjerove arhivistike, bibliotekarstva,<br />

informatike (nastavnička i istraživačka), informatologije te muzeologije<br />

i upravljanja baštinom. Istražuju se i kroz nastavu pokrivaju problemi<br />

vezani uz, primjerice, web-programiranje, računalno prevođenje i računalnu<br />

analiza jezika, leksikografiju, leksikologiju, organizaciju znanja, identitet i baštinu<br />

u e-okruženju, digitalne repozitorije te sve ostalo što pripada polju informacijskih<br />

znanosti.<br />

Na Odsjeku se, uz predavanja na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom<br />

studiju, organiziraju i radionice iz svih spomenutih područja, vezane<br />

uz cjeloživotno obrazovanje. Također, vezano uz to obrazovanje, u planu<br />

je pokretanje jednogodišnjih stručnih usavršavanja. Jedno od njih je i ono postignuto<br />

nakon izravnog dogovora s HRT-om za stručno usavršavanje njihovih<br />

djelatnika u području arhivistike za potrebe arhiva i pismohrana.<br />

Odsjek trenutačno vodi dva istraživačka programa u kojima djeluje 11 projekata<br />

iz polja informacijskih znanosti. Podrobnije informacije o djelatnostima možete<br />

dobiti na internetskoj stranici Odsjeka – http://www.ffzg.hr/infoz.<br />

Odsjek surađuje s raznim tvrtkama: Microsoftom, tvrtkom Atril, vezano uz<br />

strojno prevođenje, Centrom za strateška upravljanja (CSU), GIS forumom u<br />

vezi organiziranja kolegija „Digitalizacija 3D objekata i prostora”, a u tijeku je<br />

suradnja s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode RH – zajednička prijava<br />

za IPA projekt Preparations for eCTD and Implementation of Digital Archival<br />

Information System (predpristupna sredstva EU).<br />

GIS mikrogeografija – 3D digitalizacija<br />

Digitalizacija 3D objekata kulturne baštine koji se digitaliziraju mikronskom<br />

točnošću, izrađujući njihove 3D modele, provodi se u svrhu kasnije obrade<br />

i izrade zaštitnih kopija – onih u elektroničkom obliku i onih izrađenih 3D<br />

printerima. Predmet „Digitalizacija 3D objekata i prostora” (nositelj doc. dr.<br />

sc. Hrvoje Stančić) obuhvaća i pojmove poput GIS mikrogeografije koja omogućuje<br />

potpuno novi pristup izradi, pohrani i trajnom čuvanju (elektroničkih)<br />

zaštitnih kopija izvornih svezaka.<br />

3D digitalizacija se obično smiješta u područja arhivistike, bibliotekarstva i<br />

muzeologije, a konkretan primjer je projekt restauracije glava s glavnog portala<br />

Šibenske katedrale.<br />

Glava skinuta sa Šibenske katedrale restaurira se i digitalizira – skenira se 3D<br />

skenerom, izrađuje se računalni 3D model koji se kasnije štampa na 3D štampaču<br />

u kamenu te se dobiva vrlo vjerna 3D replika koja se vraća na mjesto izvornog<br />

modela. Original se pohranjuje u muzej, čime se dodatno štiti povijesna<br />

kulturna baština.<br />

169/03/2009 eGOVERNMENT infoTrend 7<br />

eGovernmenteHrvatska

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!