Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tema broja<br />
ju biti informirani, i to sustavno,<br />
što u nas čini Hrvatsko društvo za<br />
medicinsku informatiku. Nažalost,<br />
još uvijek ima onih koji misle da u<br />
oblikovanju zdravstvenih sustava<br />
sami mogu slijediti promjene i sami<br />
procijeniti što jest važno i što nije,<br />
pa se može dogoditi i dogodi se da,<br />
primjerice, radiolog ne zna za postojanje<br />
norme HL7 koja je ključna<br />
norma prijenosa podataka između<br />
dijelova informacijskog sustava.<br />
Danas ne znati takav podatak, a biti<br />
dijelom skupine koja vodi informatizaciju<br />
zdravstvene ustanove, jednako<br />
je kao biti članom tima koji odlučuje<br />
operirati li bolesnika ili ne, a ne znati<br />
anatomiju i fiziologiju bolesnog organa.<br />
No ima znatno više obrnutih<br />
primjera, a o nekima ste od njih baš<br />
vi u vašem časopisu opširno pisali.<br />
Kakvo je stanje informatičkih<br />
sustava u našim bolnicama? Kroz<br />
godine infoTrend je pratio više inicijativa<br />
i projekata upitnih rezultata.<br />
Gdje se kriju glavne prepreke?<br />
Mislim da bi<br />
prava lokomotiva<br />
u cijelom procesu<br />
bila vladina organizacija<br />
koja bi dala<br />
temeljni poticaj,<br />
baš kao što je prije<br />
nekoliko godina<br />
zaživio projekt informatizacijeprimarne<br />
zdravstvene<br />
zaštite, pa danas<br />
postoji nekoliko<br />
informacijskih sustava<br />
koji su prepoznati<br />
i koji se normalnoimplementiraju<br />
u primarnu<br />
zdravstvenu zaštitu.<br />
Jednako je tako započeo projekt<br />
bolničkih informacijskih sustava kojega<br />
sam već spominjao i koji je po<br />
mom saznanju prestao funkcionirati<br />
samo zbog nedostatka novaca. No<br />
početak je dobro osmišljen, izvrsno<br />
je krenuo i pokazao kako Hrvatska<br />
ima intelektualni kapacitet da se to<br />
učini. To znači da se pronašlo dobrih<br />
programskih rješenja, iznašao se<br />
način kako bolnicu informatizirati,<br />
a pronađena je i dobra „podloga” u<br />
bolnicama od strane ljudi. Projekt je<br />
32 infoTrend 169/03/2009<br />
Zašto<br />
medicinska<br />
informatika? Zato što<br />
to nije informatika,<br />
to je informatička<br />
tehnologija koja je<br />
prodrla u medicinu,<br />
medicinsku znanost,<br />
biomedicinsku<br />
znanost i tamo<br />
postavila neke nove<br />
standarde djelovanja<br />
pokrenut u Ministarstvu zdravstva<br />
2003. godine s namjerom trajanja<br />
dvije godine, te naknadnom procjenom<br />
daljnjeg razvoja. Osobno sam<br />
bio dijelom tima u Kliničkoj bolnici<br />
„Dubrava” koja je projekt ozbiljno<br />
razumjela, provela ga s ozbiljnim<br />
partnerima, a gašenjem projekta<br />
iskoristila učinjene temelje za sustav<br />
koji i danas gradi i od kojega ima<br />
mnogo koristi.<br />
I mnoge su<br />
druge bolnice u<br />
Hrvatskoj jednako<br />
postupile jer su<br />
prepoznale da im<br />
je informacijski<br />
sustav potreban,<br />
pronašle su dobavljače<br />
i krenule s<br />
informatizacijom.<br />
Danas nije pitanje<br />
hoće li se takvi sustavi<br />
i dalje postavljati<br />
i razvijati nego<br />
kako iznaći sredstva<br />
da se to učini.<br />
Suvremeno poslovanje<br />
zdravstva<br />
bez informatizacije slijepo je crijevo<br />
u kojem se (u čovjeka!) ali baš ništa<br />
pametnoga ne zbiva.<br />
U rebalansu proračuna za 2009.<br />
zdravstvo je najviše izgubilo. Hoće<br />
li se opet štedjeti na informatici?<br />
Mislim da posao ministra nije<br />
nimalo jednostavan jer smanjivati<br />
budžet u zdravstvu iznimno je osjetljivo.<br />
Liječnik sam i radim u bolnici,<br />
odgovoran sam za stvaranje malog<br />
dijela medicinskih podataka bole-<br />
Znam za bolničke ustanove u nas koje nemaju stručnjaka iz<br />
područja medicinske informatike. U njima rade djelatnici čiji je,<br />
najčešće sasvim sekundarni, posao definiran i obvezama iz domene<br />
„informatizacije”. Oni nemaju formalno obrazovanje i oni<br />
taj posao ne znaju, pa se jasno postavlja pitanje koje odgovora<br />
nema – kako s takvima uspostaviti zrelu komunikaciju u izgradnji<br />
zdravstvenih informacijskih sustava?<br />
<strong>ICT</strong> u medicini i zdravstvu<br />
Ljudi i tehnologija<br />
Medicinska<br />
informatika<br />
Prije dvadeset godina prof. dr. sc. Đuro<br />
Deželić otvorio je u nas nas poglavlje koje<br />
se naziva medicinskom informatikom,<br />
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta<br />
u Zagrebu. On je oblikovao i prvi udžbenik,<br />
a vodeći se tim primjerom, ovih<br />
dana izlazi prvi zajednički udžbenik medicinske informatike<br />
svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj – Medicinska informatika.<br />
Tekstove su napisali naši vodeći stručnjaci medicinske informatike,<br />
a knjigu su uredili prof. dr. sc. Josipa Kern i prof. dr.<br />
sc. Mladen Petrovečki. Uvodno poglavlje posvećeno je povijesti<br />
i razvoju medicinske informatike u svijetu i u nas, a napisao ga<br />
je prof. Deželić.<br />
snika u Imunološkom laboratoriju<br />
koji vodim i znam što znači smanjenje<br />
proračunskih sredstva – netko<br />
to mora osjetiti jer moram smanjiti<br />
broj pretraga. Laboratorij i dalje radi,<br />
izdaju se nalazi, ali je izravna posljedica<br />
manji broj bolesnika koji dolazi<br />
do svojih nalaza.<br />
Ali izvan laboratorija, u cijelom<br />
sustavu zdravstva, moguće je uočiti<br />
da znatan dio bolesnika niti ne treba<br />
tu pretragu nego je čini samo zato<br />
jer nitko ni ne vidi koliko ona košta<br />
i koga ona tereti. A ako se takvima<br />
uskrati, koji je ne trebaju, onda je<br />
korist velika jer laboratorij radi kako<br />
treba i s manje sredstava i nitko nije<br />
oštećen. No, u takve se raščlambe<br />
poslovanja bez informatiziranih sustava<br />
ne može. I zato se nadam da će<br />
ministar uvidjeti da ne treba štedjeti<br />
na informatizaciji nego baš obrnuto,<br />
poticati je da se vidi tko i kako troši.<br />
Kako tehnologija može pomoći<br />
racionalnijem trošenju sredstava<br />
uz istodobno poboljšanje zdravstvenih<br />
usluga?<br />
Upravo informatizacija bolnica<br />
može pridonijeti unapređenju protoka<br />
informacija, što je problem većine<br />
ustanova. Svaka bolnička ustanova<br />
s informacijskim sustavom može u<br />
trenu odgovoriti na pitanja kao što<br />
su npr. koji se lijekovi troše i koliko,<br />
koji ih liječnik propisuje, kada se više<br />
od prosjeka ili manje od prosjeka<br />
naručuju skupocjene pretrage, tko<br />
ih potražuje više, tko manje. Tako u<br />
tren možemo prepoznati liječnike,<br />
ambulante i odjele koji rabe više ili<br />
manje pretraga, tj. troše manje ili<br />
više. Ravnatelj takav podatak može<br />
dobiti odmah i može odmah djelovati<br />
ekonomski.<br />
Dakle, kroz bolničke i općenito<br />
zdravstvene informatičke sustave vidim<br />
modele kako možemo štedjeti.<br />
Kada bi naš ministar zdravstva raspolagao<br />
s takvim podacima, mogao<br />
bi lakše odlučivati gdje se troškovi<br />
mogu smanjiti. I medicina kao zna-<br />
nost je taj problem prepoznala prije<br />
desetak godina i definirala ga kao<br />
medicinu temeljenu na dokazima.<br />
To je moguće, ti podaci postoje.<br />
Što se, u jednoj boljoj budućnosti,<br />
može očekivati od korištenja<br />
informatičke i komunikacijske tehnologije<br />
u medicini i zdravstvu?<br />
Postoji nekoliko područja koje se<br />
u tom smjeru razvijaju, posebno u<br />
primjeni dostignuća informatičke<br />
tehnologije. Prvo je pitanje dostupnosti<br />
podataka, koje smo već danas<br />
svjesni i mnogo se toga čini da bi liječnik<br />
imao medicinski podatak ma<br />
kada mu i kako zatreba. Smisao je<br />
da, gdje god se mi nalazili na svijetu,<br />
svaki liječnik može učitati potrebne<br />
podatke i koristiti ih u liječenju pacijenta.<br />
Jasno, uz odgovarajuće rješavanje<br />
sigurnosti, zaštite i privatnosti<br />
medicinskih podataka, što nije mali<br />
problem. To je važno riješiti jer medicinska<br />
literatura bilježi nezanemariv<br />
broj komplikacija bolesti i smrtnih<br />
ishoda samo zato što liječnik u<br />
pravo vrijeme nije imao podatak bitan<br />
za donošenje prave dijagnoze.<br />
Drugo veliko područje razvoja<br />
jest nanotehnologija koja bi mogla<br />
napraviti velike promjene u terapiji<br />
danas neizlječivih bolesti, ili u liječenju<br />
zaraznih i zloćudnih bolesti,<br />
jer se primjena može udružiti sa<br />
spoznajama iz domene podataka o<br />
genima i genetskoj terapiji. Na nekoliko<br />
velikih svjetskih kongresa o<br />
primjeni nanotehnologija sudjeluju<br />
liječnici usporedno sa informatičarima,<br />
statističarima, matematičarima,<br />
fizičarima i tehnolozima u razvoju<br />
te tehnologije kao vjerojatne terapije<br />
budućnosti.<br />
Treće područje koje treba spomenuti<br />
jest robotika a, primjerice,<br />
operacije na daljinu medicinska je<br />
znanost već davno zabilježila. Sada<br />
ta tehnologija, zbog porasta potražnje,<br />
postaje sve dostupnija i može se<br />
ugraditi sve većem broju bolnica, što<br />
znači da će uskoro vrhunski liječnik<br />
moći s jednog mjesta obavljati operacije<br />
na fizički udaljenim odredištima.<br />
Takva je primjena tehnologije<br />
izuzetno bitna upravo stoga što svijet<br />
ima sve manje visokostručnog kadra,<br />
pa će biti jednostavnije i ekonomski<br />
povoljnije razviti robotski sustav i rabiti<br />
ga iz daljine nego ostvariti putovanja<br />
bolesnika ili liječnika. Zemlje<br />
sjeverne Europe uznapredovale su u<br />
korištenju telekonzultativnih sustava,<br />
primjerice u području kliničke<br />
patologije, naročito stoga što nemaju<br />
dovoljan broj liječnika specijalista,<br />
pa sredstva usmjeravaju u razvoj telepatoloških<br />
sustava.
Change language