e-knjiga

E. Kušen: TURISTI I CESTEe-biblioteka2.2. O drugim cestovno-turističkim temamaOsim preko odmorišta na autocestama i državnim cestama, turisti stupaju s cestovnim prometnicama uspecifične “odnose” i na druge načine. Moguće fascinacije putnika cestom i svime onim što ju okružuje, kao ionim na što ih asocira, su brojne.Krajolik koji promiče uz cestu važan je čimbenik za oblikovanje turističkog doživljaja putnika. On svojimprirodnim i kulturnim sastavnicama nosi značajnu poruku o identitetu turističke destinacije kojom cestaprolazi. Neke konkurentske zemlje ovo saznanje ne promatraju pasivno i ne prepuštaju slučaju. Primjerice,francusku autocestu koja od Azurne obale vodi prema Parizu na jednom dijelu, iza Avignona, obostrano pratiserija golemih smeđih panoa na kojima su bijelom bojom naslikane vedute dijelova krajolika (dvorci, usamljenanaselja, geomorfološki spomenici), koji će se uskoro ukazati putniku. Ovakav “strip”, čije “sličice” prateautocestu i osim crteža sadrže i njihove opise, njihova imena i druge informacije, animira turiste i interpretiraim krajolik koji uz njih promiče.Neke su ceste turistički privlačnije od drugih i one su same potencijalne turističke atrakcije, koje mogu, uzodgovarajući interpretacijski postupak, postati realne turističke atrakcije, kao primjerice, panoramske ceste,povijesne ceste i slično. Veliki cestovni zahvati u prostoru, ako su kreativno osmišljeni, mogu polučiti većeturističke atrakcijske učinke od štete koju eventualno mogu prouzročiti na okolišu. Tu su mogućnost pojedinekonkurentske zemlje obilno iskoristile.Ipak, turističku privlačnost ceste treba promatrati kroz njezin cjelokupni povijesni razvoj, od pješačke stazedo suvremene autoceste. Pješačke staze i putovi su kroz povijest imali mnogo veće značenje negoli nam se todanas čini. Antička “Maratonska staza” imala je 42 km, a samo jedan krak srednjovjekovnoga hodočasničkogputa, od francuske granice do Santiaga de Compostele u Španjolskoj, imao je 800 km, a od Pariza gotovo 1500km, a ima i danas. Glavni krakovi Bistričkih romarskih (hodočasničkih) putova, s ishodištem u Mariji Bistrici,imaju zajedno oko 250 km. Planinarski putovi su po svojoj duljini u Hrvatskoj, ali i u svijetu, za pješake najrespektabilniji.Poznata su putovanja ljudi uz pomoć životinja, jahanjem konja, magaraca i deva. U kršćanskoj se tradiciji ističeputovanje Svete obitelji (Isus, Marija i Josip) na magarcu u Betlehem na popis stanovništva. Karavanski suputovi, kojima su životinje prenosile poglavito robu, imali primarno gospodarsku ulogu. Valja se sjetiti legendarnihputova kao što su, primjerice, Put svile i Jantarski put.Slika 19.Očuvani dijelovi trase rimske ceste s jasno usječenim kolotrazima u kamenu kod Smoleča (Trilj),na cestovnom pravcu Salona – Telurij – Narona, izgrađeni u prvom stoljeću nove ereFoto: Ursić, L. (2012)5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA2. KOMENTAR36