ISSN-2233-0917
15-Komentar polumjeseca.A.indd - Saff.ba
15-Komentar polumjeseca.A.indd - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Na popisu stanovništva održanom<br />
u FNR Jugoslaviji 1948. godine<br />
popisani su kao narodi redom: Srbi,<br />
Hrvati, Slovenci, Makedonci, Muslimani<br />
i Crnogorci, a kao nacionalne<br />
manjine evidentirano je njih jedanaest:<br />
Šiptari, Madžari, Rumunji, Turci,<br />
Slovaci, Talijani, Bugari, Nijemci,<br />
Česi, Ukrajinci i ostali. Iz do danas<br />
neobjašnjivog razloga poslije ovog<br />
popisa Muslimani (Bošnjaci su po<br />
“zakonu” prestali biti Bošnjaci još za<br />
vladavine Austro-Ugarske kada su<br />
“izgubili” i svoj bosanski jezik) nisu<br />
više bili narod i na sljedećem popisu<br />
su se mogli izjasniti samo kao Srbi,<br />
Hrvati ili “neopredijeljeni”. Krvlju i<br />
najvećim procentualnim stradanjem,<br />
poslije Jevreja, tokom Drugog svjetskog<br />
rata plaćeno i vraćeno pravo na<br />
svoje ime, makar ono bilo sa vjerskim<br />
prefiksom, se briše. Historijske činjenice<br />
da je od sedam ofanziva njih šest<br />
njemački okupator izveo u Bosni, da<br />
je u gradu Jajcu, opet u Bosni, ratne<br />
1943. godine utemeljena i proglašena<br />
na drugom zasjedanju AVNOJ-a<br />
Federativna Narodna Republika Jugoslavija<br />
nije pila vode. Narod kojeg<br />
su ubijali svi redom, četnici, ustaše,<br />
Nijemci i Talijani u novoformiranoj<br />
državi biva kažnjen. Zaista, zašto i<br />
kako se to desilo? Ko nam je nanio<br />
tako tešku nepravdu čiju cijenu krvavo<br />
plaćamo evo do danas.<br />
Četiri srpska zahtjeva Titu<br />
Po završenom već pomenutom<br />
popisu stanovništva<br />
četrdeset osme godine do<br />
predsjednika države Josipa<br />
Broza dolaze informacije<br />
(njemu špijuna nikada nije<br />
falilo) o tajno održanom svesrpskom<br />
saboru i njegovoj<br />
jednoglasno donesenoj odluci<br />
da Srbija napusti Jogoslaviju<br />
i “prisojedini” se tadašnjem<br />
Sovjetskom Savezu (Rusiji).<br />
Pragmatični Tito stupa u pregovore<br />
i razgovore sa predstavnicima<br />
Srba, većinskim<br />
narodom njegovog budućeg<br />
carstva, tražeći načina da promijeni njihovu<br />
odluku i sazna razloge nezadovoljstva<br />
postojećim državnim uređenjem.<br />
Prvo što mu je sugerisano bi da Srbi ne<br />
žele da žive u državi u kojoj su Muslimani<br />
priznati kao narod. On im je obećao<br />
da će to promijeniti i autokratski uskrati<br />
Muslimanima pravo na ravnopravnost.<br />
Na sljedećem popisu stanovnišva 1953.<br />
godine nacija “Musliman” nije postojala.<br />
Umjesto nje u istoj rubrici pisalo je<br />
“Neopredijeljen”. Tito je tako svojevoljno<br />
ukinuo odluku ZAVNOBiH-a (Zemaljskog<br />
antifašističkog vijeća narodnog<br />
oslobođenja Bosne i Hercegovine)<br />
vrhovne vlasti ove Republike o konstituivnosti<br />
muslimanskog naroda. Na-<br />
Niti u jednoj<br />
Jugoslaviji Srbi<br />
nisu suđeni za<br />
svoja zlodjela!<br />
Zato danas<br />
svi oni redom<br />
tako vrište<br />
zbog hapšenja<br />
i suđenja<br />
počinilaca<br />
ratnih zločina.<br />
U njihovim<br />
glavama postoji<br />
čip da ubiti<br />
Bošnjaka nije<br />
kažnjivo djelo.<br />
kon njegove odluke više nije<br />
važila ona čuvena krilatica da<br />
Bosna nije ni srpska, ni muslimanska,<br />
ni hrvatska, nego i<br />
jednih i drugih i trećih. Bila<br />
je to protustavna odluka, ali<br />
on je mogao sve. Zatim je u<br />
posrednim pregovorima od<br />
njega traženo da se četnicima<br />
ne sudi za ratne zločine.<br />
Tu je postignut kompromis<br />
da im se ne sudi, ali samo za<br />
zločine počinjene nad Muslimanima<br />
sa dodatnom obavezom<br />
države da se niti jedno<br />
stratište tog naroda ne smije<br />
obilježiti na bilo kakav način.<br />
Svjedoci smo da je i taj uslov<br />
ispoštovan. Nigdje nema spomenika<br />
niti barem spomen ploče na mjestima<br />
masovnih pokolja i pomora Bošnjaka<br />
iz vremena Drugog svjetskog rata. Četvrto<br />
što su Srbi tražili kao uslov svog<br />
ostanka u zajedničkoj državi je bilo da<br />
u njenoj vlasti drugi čovjek bude Srbin.<br />
Tito se složio i predložio im je da njegov<br />
zamjenik bude Aleksandar Ranković, na<br />
što su ovi odmah i pristali jer je i njihov<br />
prijedlog bio isti, stim da on obavlja i<br />
funkciju glavnog ministra unutrašnjih<br />
poslova. Do danas još nisu razotkriveni<br />
državni zločini počinjeni po naređenju<br />
ovog velikosrpskog monstruma, pogotovo<br />
na Kosovu. Po okončanju ovih<br />
tajnih pregovora uz saglasnost srpskog<br />
8. novembar - 5. muharrem<br />
35