Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid
U - Saff.ba
U - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hutba: Ramazanski zov džihada<br />
www.saff.ba<br />
broj 274<br />
27. august 2010.<br />
17. ramazan 1431.<br />
ci<strong>je</strong>na godišn<strong>je</strong><br />
pretplate 60 KM<br />
Dževad ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Livno<br />
<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />
<strong>gledati</strong> <strong>kako</strong><br />
<strong>nam</strong> komši<strong>je</strong><br />
<strong>ruše</strong> <strong>mesdžid</strong><br />
Napad na Bošnjake u RS<br />
Reportaža<br />
Ramazanska<br />
disciplina<br />
U zdravom duhu<br />
zdrav ummet<br />
Repriza već<br />
viđenog i<br />
doživl<strong>je</strong>nog<br />
I S S N 1 5 1 2 - 6 5 1 X<br />
9 7 7 1 5 1 2 6 5 1 0 0 4
SAFF broj 274<br />
Sadržaj<br />
Hutbe iz tri sveta <strong>mesdžid</strong>a<br />
Kuds<br />
Istinski čuvari Allahovih svetinja<br />
Polum<strong>je</strong>sec<br />
Foto kritika<br />
U kojoj državi se nalazi Zapadnohercegovački kanton?<br />
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Pederi su očevi pedofila<br />
Reportaža<br />
Ramazanska disciplina<br />
U zdravom duhu zdrav ummet<br />
Ramazan<br />
Propisi, pravila, promišljanja<br />
Abeceda ramazanskog posta<br />
Islambosna<br />
Politika<br />
Pomozite Pakistanu da se ne bi radikalizovao<br />
Svi<strong>je</strong>t medija<br />
John Esposito<br />
Da li su muslimani punopravni građani<br />
Kutak za mlade<br />
Kur’anska pravila (I dio): Međuljudski odnosi<br />
Reci robovima Mojim neka govore samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či<br />
27. august - 17. ramazan<br />
3<br />
8<br />
10<br />
18<br />
32<br />
36<br />
48<br />
54<br />
58
U PRODAJI JE<br />
INFORMACIJE NA TELEFON<br />
062/103-480
Uvodnik<br />
Bagerom po islamu i<br />
ramazanu<br />
centru Tuzle bespravno oduzeta i s<strong>ruše</strong>na<br />
kuća <strong>kako</strong> bi se na m<strong>je</strong>stu te kuće podigao<br />
Katolički školski centar; nesretni čov<strong>je</strong>k se<br />
godi<strong>nam</strong>a potucao po sudu i dobio pravnu<br />
zadovoljštinu, ali nikome ni<strong>je</strong> naumpalo da<br />
traži <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> Katoličkog školskog centra.<br />
R ušen<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a u džematu Sturba<br />
Ob<strong>je</strong>ktima sa v<strong>je</strong>rskim predznakom oduvi-<br />
u općini Livno nova <strong>je</strong> stranica dej-<br />
<strong>je</strong>k se gledalo kroz prste, <strong>kako</strong> ne bi bila po-<br />
Rtonske povi<strong>je</strong>sti, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ovo prvi mu-<br />
vri<strong>je</strong>đena najdublja narodna os<strong>je</strong>ćanja. Žr-<br />
slimanski v<strong>je</strong>rski ob<strong>je</strong>kt koji <strong>je</strong><br />
tva takvog razmišljanja <strong>je</strong> nana<br />
s<strong>ruše</strong>n nakon završetka rata.<br />
Fata Orlović, u či<strong>je</strong>m dvorištu<br />
Svima <strong>je</strong> jasno da <strong>mesdžid</strong> u<br />
stoji pravoslavna crkva, uprkos<br />
Sturbama ni<strong>je</strong> morao biti srub<strong>je</strong>lodanim<br />
pravnim dokazima<br />
šen, bez obzira na to što ni<strong>je</strong><br />
da <strong>je</strong> bespravno izgrađena. Žr-<br />
imao urednu dokumentaciju,<br />
tva su i brojni drugi multietnič-<br />
<strong>je</strong>r <strong>je</strong> takvih ob<strong>je</strong>kata i u samom<br />
ki ambi<strong>je</strong>nti na kojima, posebno<br />
Livnu na stotine, a u dejtonskoj<br />
Hrvati, obil<strong>je</strong>žavaju teritori<strong>je</strong><br />
državi ih ima na desetine hi-<br />
bespravnim i kriminalnim po-<br />
ljada. Mesdžid <strong>je</strong> proračunato<br />
dizan<strong>je</strong>m križača. Izmišljaju<br />
s<strong>ruše</strong>n u ramazanu, isključivo u<br />
se razni povodi, instant križni<br />
ime nacionalne i v<strong>je</strong>rske mržn<strong>je</strong><br />
putevi, spomenici svemu i sva-<br />
i netrpeljivosti prema kom narodu, i tu nema nikakve<br />
križ koji to više i ni<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r posta<strong>je</strong><br />
dileme. Dokaz za to <strong>je</strong> 1.500 prikupl<strong>je</strong>nih<br />
simbol mržn<strong>je</strong>, primitivizma, šovinističkog<br />
potpisa livanjskih Hrvata koji složno posl<strong>je</strong>pila<br />
i zatucanosti. Ipak, nikome u Boš-<br />
državaju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a i time ovom<br />
njaka ni<strong>je</strong> naumpalo da zastraži papire i po-<br />
zločinu daju kolektivnu dimenziju. Kad se<br />
krene proces uklanjanja tih simbola mržn<strong>je</strong>,<br />
uzme u obzir da <strong>je</strong> Livno mala općina, onda<br />
koji su postavl<strong>je</strong>ni, recimo, podno Ahmi-<br />
<strong>je</strong> 1.500 potpisa pozamašan procenat, koji<br />
ća, ili na ulazu u Tuzlu, a da ne govorimo<br />
više ni<strong>je</strong> incident, već govori o kritičnoj masi<br />
o onom ruglu iznad Mostara. Bošnjaci ne<br />
Hrvata koji su javno i bestidno saglasni da<br />
žele ni <strong>je</strong>dnom gestom povri<strong>je</strong>diti želju Hr-<br />
treba rušiti muslimanske v<strong>je</strong>rske ob<strong>je</strong>kte,<br />
vata da imaju te svo<strong>je</strong> križače, iako znaju da<br />
gd<strong>je</strong> god se za to pruži prilika. Kad kažemo<br />
se radi o svo<strong>je</strong>vrsnom bezobrazluku. Dokle<br />
da se ovd<strong>je</strong> radi o novoj stranici dejtonske<br />
bismo došli ako bi se Bošnjaci kapricirali i<br />
povi<strong>je</strong>sti, onda mislimo na nekoliko pojava<br />
zastražili pravni osnov za postojan<strong>je</strong> svih<br />
ko<strong>je</strong> su sa <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi ušle<br />
tih bespravno podignutih katoličkih, ali i<br />
u javni, politički, pravni prostor. Prvo, imapravoslavnih<br />
simbola okupaci<strong>je</strong>?! Hrvati u<br />
mo masovnu javnu podršku <strong>je</strong>dnog naroda<br />
Livnu, ali i oni koji ih šutnjom podržava-<br />
<strong>ruše</strong>nju bogomolja drugog naroda, a što se<br />
ju, očito <strong>je</strong> da nisu razum<strong>je</strong>li i ispoštovali<br />
u formi petici<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> pojavljivalo ni u vri<strong>je</strong>me<br />
bošnjačku toleranciju, već su tu plemenitost<br />
rata. Dosad su se izgradn<strong>je</strong> bogomolja sma-<br />
razum<strong>je</strong>li kao slabost, i kao mutavost, pa<br />
trale autonomnim pravom v<strong>je</strong>rskih i narod-<br />
su odlučili da se nastave iživljavati nad tim<br />
nih za<strong>je</strong>dnica, pa se niko nikome ni<strong>je</strong> petljao<br />
slabim narodom. I uistinu, kao da su znali,<br />
u posao. Sad od<strong>je</strong>nom Hrvati uzimaju sebi<br />
bošnjački politički predstavnici nisu ni ri<strong>je</strong>-<br />
za pravo da određuju smiju li Bošnjaci gra-<br />
či rekli u zaštitu livanjskih Bošnjaka. Ako<br />
diti <strong>mesdžid</strong>. Drugo, u dejtonskoj povi<strong>je</strong>sti<br />
bi sudili po toj šutnji, bošnjačka politika <strong>je</strong><br />
se ni<strong>je</strong> dogodio bezobzirniji atak na v<strong>je</strong>rska<br />
saglasna sa <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u ramaza-<br />
prava i slobode, kao što <strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a<br />
nu, dakle, sa postojan<strong>je</strong>m duplih standarda,<br />
u ramazanu, a da taj atak bude popraćen<br />
po kojima apartheidski zakoni vri<strong>je</strong>de za<br />
apsolutnom šutnjom najut<strong>je</strong>cajnih medija,<br />
muslimane, a bezakon<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>di za kršćane<br />
intelektualaca i raznih nevladinih organi-<br />
i njihove bespravno podignute ob<strong>je</strong>kte i<br />
zacija. Reakci<strong>je</strong> se ni<strong>je</strong> udostojio čak ni vi-<br />
simbole. Možda bismo pov<strong>je</strong>rovali <strong>kako</strong> <strong>je</strong><br />
soki predstavnik Valentin Inzko, ko<strong>je</strong>mu <strong>je</strong><br />
normalno da budemo građani drugog reda,<br />
reisu-l-ulema Cerić uputio otvoreno pismo.<br />
da ni<strong>je</strong> reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića koji<br />
Valja primi<strong>je</strong>titi da ni<strong>je</strong> reagirao ni <strong>je</strong>dan od<br />
<strong>je</strong> i ovaj put, dolaskom u Livno, precizno<br />
onih brojnih Hrvata u Sara<strong>je</strong>vu koji <strong>nam</strong> se<br />
dijagnosticirao problem te potvrdio svoju<br />
prodaju kao pobornici za<strong>je</strong>dništva i razumi-<br />
hrabrost i nesebičnu ljubav prema bošnjač-<br />
<strong>je</strong>vanja. Niko od njih čak ni<strong>je</strong> vidio ničeg<br />
kom narodu. Na šta bi <strong>nam</strong> ličila stvarnost<br />
problematičnog u čin<strong>je</strong>nici javnog i veoma<br />
da nemamo reisu-l-ulemu Cerića, koji <strong>je</strong>di-<br />
opasnog ispoljavanja kolektivne genocidne<br />
ni od svih bošnjačkih pravaka ustrajava na<br />
svi<strong>je</strong>sti u Hrvata, koji bez imalo stida traže<br />
zaštiti obespravl<strong>je</strong>nih Bošnjaka!? N<strong>je</strong>gova<br />
<strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> muslimanske bogomol<strong>je</strong>. Analogno<br />
borba za bošnjačku ravnopravnost mora biti<br />
tome, pris<strong>je</strong>tit ćemo se situaci<strong>je</strong> od pri<strong>je</strong> de-<br />
uzor svakome ko računa na izbornu i svaku<br />
setak godina kada <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnom Bošnjaku u drugu podršku bošnjačkog<br />
bošnjač-<br />
čemu, samo <strong>kako</strong> bi se uspravio<br />
naroda.<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudi<strong>je</strong> Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sara<strong>je</strong>vo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Zenica<br />
(KM) 1610550001210010<br />
(DV) 502012000550080<br />
swift: RZBABA2S<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Fadil Pezo<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir<br />
Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin<br />
Dizdarević, Esad Mahovac<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić,<br />
Adem Zalihić, Nedim Makarević<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
PRINT & COPY SHOP, Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografi<strong>je</strong> se ne<br />
vraćaju.<br />
ISSN 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis <strong>je</strong> upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod bro<strong>je</strong>m 622<br />
27. august - 17. ramazan<br />
5
Hutba<br />
Ramazanski zov džihada<br />
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />
Allah,<br />
A<br />
dž.š., <strong>je</strong> u Kur’anu objavio: I<br />
Aznajte da od svega što u borbi zapli-<br />
A<strong>je</strong>nite <strong>je</strong>dna petina pripada Allahu i APoslaniku, i rodbini n<strong>je</strong>govoj, i siročadi, i siromasima,<br />
i putnicima-<strong>nam</strong><strong>je</strong>rnicima, ako<br />
v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>te u Allaha i u ono što smo objavili<br />
robu Našem na dan pob<strong>je</strong>de, na dan kada<br />
su se sukobile dvi<strong>je</strong> skupine, - a Allah sve<br />
može. (El-Enfal, 41.)<br />
Ovaj kur’anski a<strong>je</strong>t, uostalom kao i<br />
ci<strong>je</strong>la sura El-Enfal, objavl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> povodom<br />
Bitke na Bedru, prve i najveće bitke u<br />
povi<strong>je</strong>sti islama koja se desila u m<strong>je</strong>secu<br />
ramazanu, druge godine po Hidžri. Zato<br />
toj velikoj pob<strong>je</strong>di i posveću<strong>je</strong>mo ovu<br />
ramazansku hutbu. Jer, nemoguće <strong>je</strong> govoriti<br />
o ramazanu i n<strong>je</strong>govim fadiletima i<br />
neizm<strong>je</strong>rnim blagodatima, a da se ne kaže<br />
da <strong>je</strong> ramazan, pored toga što <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec<br />
posta, ibadeta koji oživljava i okreplju<strong>je</strong><br />
naše duše kao što rodna i berićetna kiša<br />
oživljava suhu i obamrlu zemlji, i m<strong>je</strong>sec<br />
džihada u ko<strong>je</strong>m su muslimani izvo<strong>je</strong>vali<br />
svo<strong>je</strong> najveće i najznačajni<strong>je</strong> pob<strong>je</strong>de. Post<br />
i džihad su u Kur’anu i kao tematske c<strong>je</strong>line<br />
povezani, <strong>je</strong>r niz a<strong>je</strong>ta o postu u suri El-<br />
Bekare, koji završavaju sa 187. a<strong>je</strong>tom, od<br />
niza a<strong>je</strong>ta o džihadu koji počinju sa 190.<br />
a<strong>je</strong>tom: I borite se na Allahovom putu protiv<br />
onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinite<br />
borbu! Allah, doista, ne voli one koji<br />
zapodi<strong>je</strong>vaju kavgu, di<strong>je</strong>le samo dva a<strong>je</strong>ta.<br />
Dakle, prvi niz a<strong>je</strong>ta podstiče na post, a<br />
drugi na džihad kao ibadet. Veza među<br />
njima <strong>je</strong> jasna. Priprema za džihad i žrtvovan<strong>je</strong><br />
života i imetka na Allahovom putu,<br />
započin<strong>je</strong> pripremom duše i ti<strong>je</strong>la, pripremom<br />
po<strong>je</strong>dinca kao ličnosti, ali i ci<strong>je</strong>log<br />
ummeta, za velike i odlučujuće pob<strong>je</strong>de i<br />
to kroz za<strong>je</strong>dnički ibadet koji se zove post<br />
za koji <strong>je</strong> Allah postačima pripremio posebnu<br />
nagradu.<br />
Pob<strong>je</strong>da koja <strong>je</strong> udarila temel<strong>je</strong> zgradi<br />
islamskog ummeta<br />
V<strong>je</strong>rovatno će se mnogi muslimani<br />
zapitati, zašto se baš prva i najveća bitka<br />
u povi<strong>je</strong>sti islama odigrala u ramazanu?<br />
Zašto ta veličanstvena pob<strong>je</strong>da muslimana<br />
baš u ramazanu, a ne u nekom drugom<br />
m<strong>je</strong>secu? Odgovor <strong>je</strong> vrlo <strong>je</strong>dnostavan.<br />
Zbog toga što Bitka na Bedru simbolizira<br />
kompletan program i put izgradn<strong>je</strong><br />
islamskog ummeta i nudi dugoročni plan<br />
i strategiju s kojom ummet, ako <strong>je</strong> istinski<br />
primi<strong>je</strong>ni, preuzima palicu vođstva nad<br />
c<strong>je</strong>lokupnim čov<strong>je</strong>čanstvom. A to zapravo<br />
znači da <strong>je</strong> Allah, dž.š., podario<br />
muslimanima <strong>je</strong>dan m<strong>je</strong>sec u<br />
ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> ummet u stanju promi<strong>je</strong>niti<br />
sebe u potpunosti, na<br />
ličnom i kolektivnom planu,<br />
i na tom putu, nošen snagom<br />
imana, preći i prebroditi etape<br />
slabosti, zaostalosti, zablud<strong>je</strong>losti,<br />
poniženja, raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nosti<br />
i sl. i popeti se na pob<strong>je</strong>dničko<br />
postol<strong>je</strong>, na tron progresa,<br />
duhovnosti, morala, ponosa i<br />
usp<strong>je</strong>ha. Upravo na to aludira<br />
123. a<strong>je</strong>t u suri Ali Imran u ko<strong>je</strong>m<br />
stoji: Allah vas <strong>je</strong> pomogao<br />
i na Bedru, kada ste bili malobrojni<br />
– zato se bo<strong>je</strong>t Allaha, da<br />
biste bili zahvalni. U prevodu<br />
na bosanski <strong>je</strong>zik, ri<strong>je</strong>č ez-zille,<br />
prevedena <strong>je</strong> kao malobrojnost,<br />
a zapravo znači ponižen<strong>je</strong><br />
i svaki drugi vid slabosti<br />
u ko<strong>je</strong> između ostalog spada i<br />
malobrojnost. Kao da se a<strong>je</strong>tom<br />
želi poručiti: “Vi ste bili<br />
potlačeni, poniženi i nemoćni<br />
sve dok vas Allah ni<strong>je</strong> počastio<br />
islamom i ramazanom i n<strong>je</strong>govim<br />
blagodatima i velikom<br />
ramazanskom pob<strong>je</strong>dom koja<br />
<strong>je</strong> označila novu budućnost<br />
islamu i muslimanima, a koja<br />
će biti u znaku usp<strong>je</strong>ha i pob<strong>je</strong>de.” Tako <strong>je</strong><br />
i <strong>bilo</strong>. Nakon Bitke na Bedru, situacija se<br />
u potpunosti promi<strong>je</strong>nila u korist islama i<br />
muslimana. Oni su osnovali državu koja<br />
<strong>je</strong> u <strong>je</strong>dnom času postala poznata i respektabilna.<br />
Ne samo njihovo okružen<strong>je</strong>, već<br />
<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>li tadašnji svi<strong>je</strong>t čuo za tu malu, ali<br />
jaku državu, za malobrojnu, ali duhom<br />
i v<strong>je</strong>rom u Allaha, snažnu i <strong>je</strong>dinstvenu<br />
muslimansku za<strong>je</strong>dnicu. Jednostavno,<br />
pob<strong>je</strong>da na Bedru <strong>je</strong> izn<strong>je</strong>drila prom<strong>je</strong>ne<br />
u svim sferama društvenog života. Zbog<br />
toga Bedr ni<strong>je</strong> kao druge bitke i pob<strong>je</strong>de<br />
muslimana, bez obzira na njihovu veličinu<br />
i značaj, i zbog toga Allah tu bitku naziva<br />
<strong>je</strong>vmul-furkan – dan rastavljanja Istine<br />
od neistine, dan kada <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlo pobi<strong>je</strong>dilo<br />
tamu i najavilo novu zoru za c<strong>je</strong>lokupno<br />
čov<strong>je</strong>čanstvo ko<strong>je</strong> se gušilo u tami neznaboštva<br />
i nemorala. I Allah tu bitku i pob<strong>je</strong>du<br />
vezu<strong>je</strong> za m<strong>je</strong>sec ramazan <strong>kako</strong> bismo<br />
stalno imali na umu n<strong>je</strong>govu veličinu<br />
Velika pob<strong>je</strong>da<br />
na Bedru ni<strong>je</strong> se<br />
desila slučajno,<br />
ona <strong>je</strong> ustvari<br />
ramazanska<br />
pob<strong>je</strong>da i<br />
neodvojiva <strong>je</strong><br />
od tog mubarek<br />
m<strong>je</strong>seca u<br />
ko<strong>je</strong>m se<br />
učvršću<strong>je</strong> i<br />
obnavlja iman<br />
i u ko<strong>je</strong>m<br />
v<strong>je</strong>rničke duše<br />
doživljavaju<br />
preporod.<br />
i značaj. Bitka na Bedru ima poseban status<br />
i ona <strong>je</strong> privilegovana u odnosu na sve<br />
druge bitke, <strong>je</strong>r su na Bedru udareni temelji<br />
velel<strong>je</strong>pne građevine koja<br />
se zove islamski ummet. Prvi<br />
od tih temelja <strong>je</strong>ste spoznaja i<br />
svi<strong>je</strong>st da <strong>je</strong> pob<strong>je</strong>da od Allaha<br />
i da ne zavisi od broja vojnika<br />
i količine naoružanja, i shodno<br />
tome, da će ummet, kad god se<br />
udalji od Allaha, tj. od N<strong>je</strong>gove<br />
upute i v<strong>je</strong>re islama, doživ<strong>je</strong>ti<br />
poraz i ponižen<strong>je</strong> bez obzira<br />
na materijalnu i fizičku snagu.<br />
U tom smislu su i Allahove ri<strong>je</strong>či:<br />
Allah <strong>je</strong> to zato učinio da<br />
bi vas obradovao i da bi se time<br />
srca vaša umirila; a pob<strong>je</strong>da <strong>je</strong><br />
samo od Allaha – Allah <strong>je</strong> zaista<br />
Silan i Mudar. (El-Enfal, 10.)<br />
Ako ni<strong>je</strong> tako, <strong>kako</strong> <strong>je</strong> onda<br />
moguće da 313 ljudi koji su sa<br />
sobom imali samo dva konja<br />
i 70 deva, pobi<strong>je</strong>di 1.000 do<br />
zuba naoružanih boraca koji<br />
su imali stotinu konja i 700<br />
deva, a ko<strong>je</strong> su dobro poznavali<br />
i ko<strong>je</strong> pri<strong>je</strong> toga na takav način<br />
nisu mogli pobi<strong>je</strong>diti i kad<br />
su bili ravnopravni u pogledu<br />
ljudstva i tehnike. Ne postoji<br />
drugi odgovor osim da <strong>je</strong> Allah<br />
pomogao tu skupinu i omogućio<br />
im da ostvare veličanstvenu<br />
pob<strong>je</strong>du, ali ne tenkovima,<br />
topovima i ostalim ubojitim oruž<strong>je</strong>m, već<br />
uz pomoć neuobiča<strong>je</strong>nog i “nekonvenciolanog”<br />
naoružanja kao što su: kiša, san,<br />
strah koji <strong>je</strong> Allah ulio u srca nev<strong>je</strong>rnika<br />
i vojska meleka predvođena melekom<br />
Džibrilom, koji su nemilice ubijali kolovođe<br />
nev<strong>je</strong>rstva. Spomenuto islamsko pravilo<br />
potvrđu<strong>je</strong> i današn<strong>je</strong> stan<strong>je</strong> islamskog<br />
ummeta. I pored toga što su muslimani<br />
najbrojniji, najbogatiji, pa ako hoćete i<br />
najpismeniji dio čov<strong>je</strong>čanstva, mi smo<br />
isto tako i najponiženiji, najslabiji i najviše<br />
ugn<strong>je</strong>tavan dio čov<strong>je</strong>čanstva. Kakva<br />
<strong>je</strong> korist od brojnosti i silnog materijalnog<br />
bogatstva kad fali kvalitet v<strong>je</strong>re i ub<strong>je</strong>đenja<br />
i kad smo se udaljili od Allaha koji Jedini<br />
da<strong>je</strong> pob<strong>je</strong>du i poraz. A onaj ko <strong>je</strong> daleko<br />
od Allaha, blizu <strong>je</strong> samo poraza i poniženja.<br />
Kakva <strong>je</strong> korist od očiju duhovnom<br />
sli<strong>je</strong>pcu koji ima koprenu na srcu, pa ni<strong>je</strong> u<br />
stanju razlikovati Istinu od neistine, dobro<br />
od zla, prijatelja od neprijatelja. Kakva <strong>je</strong><br />
27. august - 17. ramazan<br />
6
korist <strong>nam</strong>a Bošnjacima što smo većina u<br />
BiH, kad <strong>je</strong> naša v<strong>je</strong>rska i nacionalna svi<strong>je</strong>st<br />
daleko ispod v<strong>je</strong>rske i nacionalne svi<strong>je</strong>sti<br />
druga dva naroda kojih za<strong>je</strong>dno nema<br />
koliko Bošnjaka. I kada zbog tolike zapuštenosti<br />
na v<strong>je</strong>rskom, moralnom, kulturnom<br />
i nacionalnom planu nemamo jasne<br />
cil<strong>je</strong>ve ni jasnu strategiju, pa nas onda drugi<br />
svojataju, “osv<strong>je</strong>šćuju” i “usm<strong>je</strong>ravaju”,<br />
poigravajući se s našom državom, životima<br />
i čašću, i zbijajući s <strong>nam</strong>a neslane šale.<br />
Dakle, na Bedru <strong>je</strong> posijano s<strong>je</strong>me nade u<br />
dušama muslimana do Sudn<strong>je</strong>ga dana, a<br />
ono glasi: dok god <strong>je</strong> Allah s tobom, znaj<br />
da su pob<strong>je</strong>da i usp<strong>je</strong>h tvoji saveznici, u<br />
suprotnom, sam sebe krivi i plači nad svojom<br />
sudbinom.<br />
Allah voli one koji se na N<strong>je</strong>govom putu<br />
bore u saffu kao da su bedem čvrsti<br />
Drugi temelj ili stub koji <strong>je</strong> udaren u<br />
Bici na Bedru i koji <strong>je</strong> upravo tada pokazao<br />
svoju pravu snagu i obezbi<strong>je</strong>dio<br />
pob<strong>je</strong>du muslimanima, <strong>je</strong>ste <strong>je</strong>dinstvo<br />
muslimanskog saffa. Ukoliko se taj uslov<br />
ne ispuni, muslimani mogu čekati godi<strong>nam</strong>a<br />
i dovijati se <strong>kako</strong> god hoće, ali<br />
slast pob<strong>je</strong>de, napretka i usp<strong>je</strong>ha u životu,<br />
neće kušati. Na to nas pods<strong>je</strong>ća i sl<strong>je</strong>deći<br />
kur’anski a<strong>je</strong>t: I pokoravajte se Allahu i<br />
Poslaniku N<strong>je</strong>govu, i ne prepirite se da biste<br />
klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite<br />
izdržljivi, <strong>je</strong>r Allah <strong>je</strong>, zaista, na strani<br />
izdržljivih. (El-Enfal, 46.) Ovo pravilo <strong>je</strong><br />
postavl<strong>je</strong>no na Bedru, ali <strong>je</strong> i danas <strong>je</strong>dnako<br />
aktuelno kao i pri<strong>je</strong> četrnaest stol<strong>je</strong>ća.<br />
Nažalost, muslimani kao ummet su i to,<br />
kao i mnoga druga pravila, zapostavili, pa<br />
nas um<strong>je</strong>sto islamskog <strong>je</strong>dinstva i bratstva<br />
kakvo <strong>je</strong> krasilo prve muslimane u Bici<br />
na Bedru, “krasi” ne<strong>je</strong>dinstvo ko<strong>je</strong> nas <strong>je</strong><br />
usitnilo i podi<strong>je</strong>lilo na državice, emirate,<br />
kral<strong>je</strong>vine, raznorazne parti<strong>je</strong>, stranke i<br />
džemate, i posijalo mržnju, neslogu, zavidnost<br />
i svekoliku smutnju i razdor. To <strong>je</strong><br />
danas postao akutni problem muslimana<br />
na koji uveliko računaju naši neprijatelji.<br />
Zato ni<strong>je</strong> čudo što <strong>je</strong> Olbrajtova davno<br />
izjavila da Zapad ne bi trebao da brine<br />
zbog toga što muslimani pokušavaju da<br />
dođu do vlasti i do što veće samostalnosti,<br />
<strong>je</strong>r današnji muslimani su takvi da će se<br />
oni odmah nakon toga posvađati i potuči<br />
i u trenu izgubiti ono do čega su s mukom<br />
došli. Taj problem posta<strong>je</strong> još veći i stan<strong>je</strong><br />
alarmantni<strong>je</strong> kad se zna da <strong>je</strong> islam posebnu<br />
pažnju posvetio upravo islamskom<br />
<strong>je</strong>dinstvu, i bratsku vezu na temelju imana<br />
pretpostavio krvnoj i <strong>bilo</strong> kojoj drugoj<br />
vezi. Na važnost islamskog bratstva, za<strong>je</strong>dnice<br />
i davanja prednosti društvenim<br />
nad po<strong>je</strong>dinačnim interesima, sv<strong>je</strong>doči i to<br />
što su ibadeti poput posta, <strong>nam</strong>aza i hadža<br />
naređeni da se obavljaju skupno, a ne po<strong>je</strong>dinačno,<br />
da se i na taj način potvrdi ljubav,<br />
sloga i <strong>je</strong>dinstvo islamskog ummeta.<br />
Zbog toga moramo iskoristiti mubarek<br />
ramazan <strong>kako</strong> bi u naš život i naše međuljudske<br />
odnose vratili duh islamskog <strong>je</strong>dinstva<br />
ko<strong>je</strong> su ashabi pokazali na Bedru.<br />
Jer, ukoliko ne iskoristimo blagodat<br />
ramazana i <strong>je</strong>dinstvenu<br />
priliku da napravimo pozitivan<br />
zaokret u našem životu, i<br />
ukoliko sebe i svo<strong>je</strong> potomstvo<br />
ne budemo odgajali u duhu<br />
islamskih načela onda nećemo<br />
znati ko <strong>nam</strong> <strong>je</strong> prijatelj a<br />
ko neprijatelj, i naš biološki, a<br />
kamo li duhovni, opstanak bit<br />
će doveden u pitan<strong>je</strong>, tako da<br />
će naš slučaj najviše ličiti slučaju<br />
pileta u kavezu ogromne<br />
zmi<strong>je</strong>. Naime, <strong>je</strong>dan islamski<br />
učenjak <strong>je</strong> pos<strong>je</strong>tio zoološki vrt<br />
u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> vidio čudan prizor.<br />
Vidio <strong>je</strong> pile <strong>kako</strong> se igra i skakuće<br />
oko ogromne zmi<strong>je</strong> koja<br />
<strong>je</strong> dri<strong>je</strong>mala u svom kavezu. Upitao <strong>je</strong> stražara<br />
što će pile u zmijskom kavezu, a on<br />
mu <strong>je</strong> odgovorio da su mlada pilad zmijska<br />
hrana i da će ga ona po<strong>je</strong>sti čim ogladni.<br />
Nakon toga, učenjak <strong>je</strong> sam sebi rekao:<br />
“Očigledno <strong>je</strong> da to pile ni<strong>je</strong> imalo nikoga<br />
da ga pods<strong>je</strong>ti i poduči ko mu <strong>je</strong> prijatelj<br />
a ko neprijatelj. Da <strong>je</strong> odrastalo uz svoju<br />
majku v<strong>je</strong>rovatno bi ona na n<strong>je</strong>ga preni<strong>je</strong>la<br />
neka važna životna iskustva. Uostalom<br />
takav <strong>je</strong> slučaj i sa narodom koji kroz život<br />
hodi v<strong>je</strong>rski i nacionalno neosv<strong>je</strong>šćen i raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>n<br />
i koji u susret svom neprijatelju<br />
ide bez naučenih lekcija iz histori<strong>je</strong> i bez<br />
pravog odgoja. N<strong>je</strong>ga čeka ista sudbina.”<br />
Dakle, velika pob<strong>je</strong>da na Bedru ni<strong>je</strong><br />
se desila slučajno, ona <strong>je</strong> ustvari ramazanska<br />
pob<strong>je</strong>da i neodvojiva <strong>je</strong> od tog<br />
mubarek m<strong>je</strong>seca u ko<strong>je</strong>m se učvršću<strong>je</strong> i<br />
obnavlja iman i u ko<strong>je</strong>m v<strong>je</strong>rničke duše<br />
doživljavaju preporod. To <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec ponosa,<br />
izbavka iz poniženja i m<strong>je</strong>sec istinske<br />
pob<strong>je</strong>de. Povi<strong>je</strong>st najbol<strong>je</strong> potvrđu<strong>je</strong> i<br />
otkriva koliko <strong>je</strong> prirodna veza između<br />
posta i džihada. Tako su muslimani osim<br />
Bedra, osme hidžretske godine, 21. ramazana,<br />
pob<strong>je</strong>donosno ušli u Mekku, u<br />
ramazanu <strong>je</strong> Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, srušio veliki kip mušričkog<br />
I pored toga što<br />
su muslimani<br />
najbrojniji,<br />
najbogatiji, pa<br />
ako hoćete i<br />
najpismeniji dio<br />
čov<strong>je</strong>čanstva,<br />
mi smo isto tako<br />
i najponiženiji,<br />
najslabiji<br />
i najviše<br />
ugn<strong>je</strong>tavan dio<br />
čov<strong>je</strong>čanstva.<br />
idola Hubela koji se nalazio u Kabi, u<br />
ramazanu <strong>je</strong> naredio Halidu ibn Velidu<br />
da ode srušiti kip Uzza, Amru ibn Asu<br />
da sruši kip idola Suva’a i Zejd ibn Sabitu<br />
da sruši kip Menat. Njihovim <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m<br />
<strong>je</strong> s<strong>ruše</strong>no neznabožačko nakaradno<br />
v<strong>je</strong>rovan<strong>je</strong>, a sv<strong>je</strong>tlo islama, v<strong>je</strong>re čistog<br />
monoteizma i tevhida, zasjalo <strong>je</strong> punim<br />
sja<strong>je</strong>m. U ramazanu, 13. godine po<br />
Hidžri, muslimani su porazili Perzijance<br />
kod Bevviba, u bici u kojoj <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> 8.000<br />
muslimana naspram 100.000 Perzijanca.<br />
U ramazanu su muslimani u<br />
vri<strong>je</strong>me hilafeta Muavi<strong>je</strong>, r.a.,<br />
53. godine po Hidžri, osvojili<br />
otok Rodos, a 92. hidžretske<br />
godine, Tarik ibn Zijad <strong>je</strong> sa<br />
12.000 mudžahida vao prvu pob<strong>je</strong>du u Španiji.<br />
izvo<strong>je</strong>-<br />
Zatim, 658. godine po Hidžri,<br />
25. ramazana, Sejfudin Kutuz<br />
<strong>je</strong> u Bici kod Ajni Džaluta<br />
porazio Tatare posli<strong>je</strong> čega<br />
se nikada više nisu oporavili,<br />
itd. Da, to su bile velike ramazanske<br />
pob<strong>je</strong>de i ne postoji<br />
ni <strong>je</strong>dna prepreka, ma koliko<br />
ona izgledala velika i teška, a<br />
da <strong>je</strong> muslimani neće savladati<br />
i ostvariti usp<strong>je</strong>h ukoliko se<br />
budu držali islamskih principa i temelja<br />
koji su na Bedru uspostavl<strong>je</strong>ni. Međutim,<br />
kada su se muslimani promi<strong>je</strong>nili i kada<br />
<strong>je</strong> u našim životima, um<strong>je</strong>sto iskrene v<strong>je</strong>re,<br />
oslonca na Allaha i <strong>je</strong>dinstva, počela<br />
da dominira ri<strong>je</strong>č sa najman<strong>je</strong> slova, a sa<br />
najviše otrova, “ja”, ja sam to uradio, ja<br />
sam bolji od tebe, ja sam zaslužio više od<br />
drugih, moja partija <strong>je</strong> bolja od tvo<strong>je</strong>, moj<br />
džemat <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini na istini i sl., tada smo<br />
izgubili sebe. I um<strong>je</strong>sto da budemo istinske<br />
ličnosti okupl<strong>je</strong>ne oko Božanskog<br />
programa i upute, ličnosti ko<strong>je</strong> imaju<br />
svo<strong>je</strong> ime i ko<strong>je</strong> nisu repa bez kor<strong>je</strong>na,<br />
pretvorili smo se u zam<strong>je</strong>nicu “ja” u kojoj<br />
<strong>je</strong> sadržan sav naš egoizam i su<strong>je</strong>ta, i<br />
naša svekolika udal<strong>je</strong>nost od principa ponosa<br />
i usp<strong>je</strong>ha: “rekao <strong>je</strong> Allah i N<strong>je</strong>gov<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,” i<br />
“slušamo i pokoravamo se”. A tada su<br />
počeli porazi i poniženja, u ramazanu i<br />
mimo ramazana, <strong>je</strong>r onaj ko u ramazanu<br />
ne pobi<strong>je</strong>di svoju su<strong>je</strong>tu i kome <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov<br />
nefs i n<strong>je</strong>gova strast najveća prepreka do<br />
usp<strong>je</strong>ha, on očigledno ni<strong>je</strong> shvatio smisao<br />
posta i veličinu ramazanske blagodati, i<br />
ni<strong>je</strong> kušao slast ramazanskog ibadeta, pa<br />
onda ne može kušati ni slast pob<strong>je</strong>de i<br />
usp<strong>je</strong>ha.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
7
Hutbe iz tri sveta <strong>mesdžid</strong>a<br />
Mekka: Dr. Salih b. Abdullah b. Humejd<br />
Medina: Dr. Abdulmuhsin<br />
Strah od Allaha Iskoristimo r<br />
Preveo i sažeo:<br />
Amir Durmić<br />
L judska srca neće istin-<br />
Lski biti osvi<strong>je</strong>štena, niti<br />
će biti u potpunosti budna<br />
osim onda kada se u njima<br />
nađe strah i strepnja od<br />
Uzvišenog Allaha. Strah od<br />
Allaha ljude vodi ka onom<br />
što <strong>je</strong> za njih dobro i korisno,<br />
i udaljava ih od onoga što <strong>je</strong><br />
za njih loše i pogubno. On<br />
ih vodi ka ispravnom znanju<br />
i dobrim d<strong>je</strong>lima, a uz sve to,<br />
strah od Allaha čov<strong>je</strong>kove<br />
organe i ekstremitete sputava<br />
i suzdržava od čin<strong>je</strong>nja<br />
gri<strong>je</strong>ha i raznih pri<strong>je</strong>stupa.<br />
Strahopoštovan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rnik<br />
os<strong>je</strong>ća pred Allahom<br />
čini ga N<strong>je</strong>govim pokornim<br />
robom koji izvršava N<strong>je</strong>gove<br />
naredbe i kontroliše svo<strong>je</strong><br />
strasti. Obraćajući se v<strong>je</strong>rnicima,<br />
Gospodar sv<strong>je</strong>tova <strong>je</strong><br />
rekao: I Mene se bojte!<br />
(En-<br />
Nahl, 51.). Strah od Allaha<br />
kod čov<strong>je</strong>ka budi želju da<br />
se nat<strong>je</strong>če u čin<strong>je</strong>nju dobra,<br />
povećava n<strong>je</strong>gove ambici<strong>je</strong><br />
za ahiretom i on u n<strong>je</strong>mu uništava i<br />
najmanji oblik oholosti i zadivl<strong>je</strong>nosti<br />
samim sobom. Sve u svemu, bojazan<br />
koju rob os<strong>je</strong>ća pred svojim Gospodarom<br />
mu pomaže u svakom pogledu.<br />
O tome <strong>je</strong> Uzvišeni rekao: Allah<br />
objavlju<strong>je</strong> najl<strong>je</strong>pši govor, Knjigu sličnu<br />
po smislu, či<strong>je</strong> se pouke ponavljaju, zbog<br />
koji podilazi <strong>je</strong>za one koji se Gospodara<br />
svoga bo<strong>je</strong>, a kada se spomene ime<br />
Allahovo, kože njihove i srca njihova se<br />
smiruju. Ona <strong>je</strong> Allahov pravi put na<br />
koji On ukazu<strong>je</strong> onome kome On hoće...<br />
(Ez-Zumer, 23.). Poštovana braćo,<br />
strah od Allaha <strong>je</strong> poželjan sve onda<br />
dok nas on čini boljim v<strong>je</strong>rnicima i sve<br />
dok nas navodi da činimo ono čime<br />
nas <strong>je</strong> Uzvišeni Allah zadužio i da se<br />
klonimo onoga što <strong>nam</strong> <strong>je</strong> zabranio.<br />
Međutim, v<strong>je</strong>rnik sebi nikada ne smi<strong>je</strong><br />
dozvoliti da ga strah od Allaha odvede<br />
u očaj pa da izgubi nadu u Allahovu<br />
Kada se istinski<br />
strah od Allaha<br />
ustali u srcu<br />
v<strong>je</strong>rnika, on će<br />
svojom snagom<br />
poništiti sve ono<br />
što <strong>je</strong> loše i što<br />
<strong>je</strong> u suprotnosti<br />
s n<strong>je</strong>govom<br />
v<strong>je</strong>rom.<br />
Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />
A llah Uzvišeni <strong>je</strong> posebno vrednovao<br />
Aneke noći i dane u toku godine, a<br />
Aramazan <strong>je</strong> učinio predvodnikom m<strong>je</strong>seci,<br />
u n<strong>je</strong>mu objavio Kur’an, otvorio džennetske<br />
kapi<strong>je</strong> i zatvorio džehennemske i<br />
povezao šejtane u okove. Onaj ko bude<br />
postio n<strong>je</strong>gove dane i noći provodio u <strong>nam</strong>azu,<br />
bit će mu oprošteni prošli gri<strong>je</strong>si. U<br />
n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> noć koja <strong>je</strong> bolja od hiljadu m<strong>je</strong>seci.<br />
Allah, dželle šanuhu, <strong>je</strong> učinio ramazan<br />
sezonom za brisan<strong>je</strong> i oprost gri<strong>je</strong>ha,<br />
m<strong>je</strong>secom dobra i milosti, koji se dočeku<strong>je</strong><br />
sa radošću i ushićen<strong>je</strong>m: Reci; “Neka se<br />
zato Allahovoj blagodati i milosti raduju,<br />
to <strong>je</strong> bol<strong>je</strong> od onoga što gomilaju.” (Pri<strong>je</strong>vod<br />
značenja, Junus, 58.). Cilj ramazanskog<br />
posta <strong>je</strong> postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti: O<br />
v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong><br />
propisan onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se gri<strong>je</strong><br />
eha<br />
klonili (da bi ste bogobojazni bili). (El-Bekare,<br />
183.). Iskrenost <strong>je</strong> temeljni uv<strong>je</strong>t za<br />
ispravnost i prihvatan<strong>je</strong> d<strong>je</strong>la. Ako u n<strong>je</strong>mu<br />
bude trunka rijāa (pretvaranja i dodvoravanja<br />
ljudima), ili dozivanja nekoga<br />
drugoga mimo Allaha i traženja pomoći<br />
od n<strong>je</strong>ga, bit će poništeno i odbačeno, <strong>je</strong>r<br />
Allah, dželle šanuhu, ne prima d<strong>je</strong>lo ko<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> učin<strong>je</strong>no radi nekoga drugog osim (pored)<br />
N<strong>je</strong>ga, što se nedvosmisleno akcentira<br />
u poznatom hadisi-kudsijju: “Ja sam<br />
najneovisniji o tome da Mi se neko kao<br />
drug pripiše, onaj ko to uradi, ostavit ću<br />
ga za<strong>je</strong>dno sa onim koga Mi <strong>je</strong> kao druga<br />
pripisao.’’ (Muslim). Dobro d<strong>je</strong>lo popraćeno<br />
bogobojaznošću se uvećava i tra<strong>je</strong>,<br />
a dobro d<strong>je</strong>lo, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> utemel<strong>je</strong>no na neispravnom<br />
nij<strong>je</strong>tu, slabi i iščezava. Uzvišeni,<br />
u pri<strong>je</strong>vodu značenja, kaže: I Mi ćemo<br />
pristupiti d<strong>je</strong>lima njihovim koja su učinili u<br />
prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.).<br />
Namaz <strong>je</strong> stub islama i n<strong>je</strong>gov drugi temelj<br />
na ko<strong>je</strong>m on počiva, ko ga u potpunosti<br />
ostavi, neće mu biti priml<strong>je</strong>na ostala<br />
d<strong>je</strong>la, post, hadž, dobročinstvo. Rekao <strong>je</strong><br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Između<br />
čov<strong>je</strong>ka, širka (idolopoklonstva,<br />
politeizma) i kufra (nev<strong>je</strong>rstva) <strong>je</strong> ostavmilost<br />
i prestane izvršavati<br />
Allahove naredbe, smatrajući<br />
da nema nikakve šanse<br />
za usp<strong>je</strong>h i li<strong>je</strong>pu konačnicu.<br />
Najbolji pokazatelji ispravnog<br />
i poželjnog straha od<br />
Allaha a<br />
su ustrajnost u či-<br />
n<strong>je</strong>nju dobrih d<strong>je</strong>la i stalna<br />
svi<strong>je</strong>st o toma da nas Allah<br />
prati i da vrlo dobro zna<br />
naše stan<strong>je</strong>. Strah od Allaha<br />
v<strong>je</strong>rnika stalno održava budnim i<br />
ozbiljnim i nikada mu ne pruža garanciju<br />
da se spasio i da <strong>je</strong> u potpunosti<br />
uspio. O onima koji Ga se istinski<br />
bo<strong>je</strong>, Uzvišeni <strong>je</strong> rekao: ...ljudi ko<strong>je</strong> kupovina<br />
i prodaja ne ometaju da Allaha<br />
spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju<br />
ud<strong>je</strong>ljuju, i koji strepe od Dana<br />
u kom će srca i pogledi biti uznemireni.<br />
(En-Nur). Znajte draga braćo da onome<br />
ko se Allaha bude bojao, takvome<br />
niko neće moći nikakvu štetu nani<strong>je</strong>ti,<br />
a onaj ko bude od nekog drugog mimo<br />
N<strong>je</strong>ga strepio, takvome niko neće<br />
moći pomoći. Kada se istinski strah<br />
od Allaha ustali u srcu v<strong>je</strong>rnika, on će<br />
svojom snagom poništiti sve ono što <strong>je</strong><br />
loše i što <strong>je</strong> u suprotnosti s n<strong>je</strong>govom<br />
v<strong>je</strong>rom. Na kraju, budite sv<strong>je</strong>sni da <strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>dna suza koju v<strong>je</strong>rnik pusti iz straha<br />
pred Svevišnjim Allahom dovoljna do<br />
utrne i najžešću vrelinu gri<strong>je</strong>ha.<br />
priliku<br />
27. august - 17. ramazan<br />
8
ibn Muhammed el-Kasim<br />
Kuds: Muhammed Ebu Sinine<br />
amazansku Istinski čuvari<br />
Allahovih svetinja<br />
Dobro d<strong>je</strong>lo<br />
popraćeno bogobojaznošću<br />
ljan<strong>je</strong> <strong>nam</strong>aza.’’ (Muslim).<br />
Onaj ko popravi<br />
se uvećava i<br />
tra<strong>je</strong>, a dobro svoj nij<strong>je</strong>t, bude obavljao<br />
d<strong>je</strong>lo, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> <strong>nam</strong>aze, onako <strong>kako</strong><br />
utemel<strong>je</strong>no na mu <strong>je</strong> naređeno, i isposti<br />
neispravnom m<strong>je</strong>sec ramazan onako<br />
nij<strong>je</strong>tu, slabi i <strong>kako</strong> to doliku<strong>je</strong> i priliči,<br />
iščezava. doista <strong>je</strong> uspio. Zekat se<br />
u mnogim kur’anskim<br />
a<strong>je</strong>tima spomin<strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno<br />
sa <strong>nam</strong>azom, on <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov<br />
nerazdvojni drug, i <strong>je</strong>dan od temelja islama,<br />
koji dušu čisti od škrtosti i pohlepe,<br />
unapređu<strong>je</strong> i čuva imetak, i čov<strong>je</strong>ka svrstava<br />
u red plemenitih i odabranih Allahovih<br />
robova: Uzmi od dobara njihovih<br />
zekat, da ih njime očistiš i blagoslovl<strong>je</strong>nim<br />
ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja<br />
će ih sigurno smiriti. – A Allah sve ču<strong>je</strong> i sve<br />
zna. (Et-T<br />
Tevbe, 103.). Zekat čov<strong>je</strong>ka čuva<br />
od Allahove kazne kojom On kažnjava<br />
gr<strong>je</strong>šnike, i udaljava od n<strong>je</strong>ga velike nedaće<br />
i nesreće, kao što Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu<br />
značenja, kaže: ...onome koji ud<strong>je</strong>lju<strong>je</strong> i ne<br />
gri<strong>je</strong>ši, i ono najl<strong>je</strong>pše smatra istinitim –<br />
n<strong>je</strong>mu ćemo Džennet pripremiti; a onome<br />
koji tvrdiči i os<strong>je</strong>ća se neovisnim i ono najl<strong>je</strong>pše<br />
smatra lažnim – n<strong>je</strong>mu ćemo Džehennem<br />
pripremiti. (El-Lejl, 5. – 10.). Izvršavan<strong>je</strong><br />
zekata <strong>je</strong> znak čov<strong>je</strong>kovog usp<strong>je</strong>ha,<br />
i dokaz n<strong>je</strong>govog ub<strong>je</strong>đenja. On <strong>je</strong> pravo<br />
siromašnih u imetku bogatih, koji su ovu<br />
obavezu dužni izvršiti, bez i najman<strong>je</strong>g<br />
prigovora ili omalovažavanja potrebnih,<br />
njome upotpunjavaju svoju v<strong>je</strong>ru i čuvaju<br />
svoj imetak.<br />
Preveo i sažeo:<br />
Esad Mahovac<br />
Hvala Allahu koji nas<br />
<strong>je</strong> počastio sa nekoliko<br />
Svojih svetosti: svetosti<br />
m<strong>je</strong>sta, svetosti vremena i<br />
svetosti d<strong>je</strong>la. Ako priz<strong>nam</strong>o<br />
Allahu da smo mi čuvari<br />
– murabiti N<strong>je</strong>govog svetog<br />
hrama u ovom časnom<br />
m<strong>je</strong>secu, pa mi smo dakle<br />
ob<strong>je</strong>dinili sve spomenute<br />
svetosti, a to <strong>je</strong> za v<strong>je</strong>rnika<br />
velika počast. Allah od nas<br />
očeku<strong>je</strong> da svojim d<strong>je</strong>lima<br />
potvrdimo da smo mi<br />
istinski čuvari N<strong>je</strong>govog<br />
hrama, pa da li smo spremni<br />
na to?! Ovo <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec<br />
u kome <strong>je</strong> objavl<strong>je</strong>n Kur’an<br />
i m<strong>je</strong>sec u kome <strong>je</strong> Allah<br />
spuštao Svoju pomoć, ali<br />
samo Svojim iskrenim i<br />
odanim robovima. Međutim,<br />
stan<strong>je</strong> većine nas, izuzev<br />
onih kojima se Allah<br />
smilovao, govori o nečemu<br />
sasvim drugom. Naše stan<strong>je</strong><br />
danas radu<strong>je</strong> <strong>je</strong>dino neprijatelja.<br />
Mi smo ummet čija vri<strong>je</strong>dnost <strong>je</strong><br />
utemel<strong>je</strong>na na v<strong>je</strong>ri. Vođa pravov<strong>je</strong>rnih,<br />
Omer b. el-Hattab, radijallahu<br />
anhu, kada <strong>je</strong> zakoračio na ovo tlo u<br />
<strong>je</strong>dnoj ruci <strong>je</strong> nosio svo<strong>je</strong> papuče, a u<br />
drugoj držao povodac svo<strong>je</strong> jahalice,<br />
pa <strong>je</strong> Ebu Ubejde pomislio da <strong>je</strong> to skrnavl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
n<strong>je</strong>govog ugleda i prigovorio<br />
mu zbog toga. Tom prilikom Omer <strong>je</strong><br />
poželio da <strong>je</strong> to rekao neko drugi pa<br />
da ga, na n<strong>je</strong>mu svojstven način, učini<br />
poukom za druge. Međutim, zadovoljio<br />
se ri<strong>je</strong>čima ko<strong>je</strong> i sada odzvanjaju<br />
našom časnom historijom: “Mi smo<br />
narod ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> Allah uzdigao islamom,<br />
Zar nas<br />
svakodnevne<br />
scene terora,<br />
nepravde i<br />
ubijanja neće<br />
opametiti i<br />
navesti da se<br />
vratimo svojoj<br />
v<strong>je</strong>ri?! Zašto<br />
b<strong>je</strong>žimo od<br />
toga?!<br />
i kad god budemo tražili<br />
ponos u nečemu drugom,<br />
Allah će nas poniziti.”<br />
A mi danas ovd<strong>je</strong> um<strong>je</strong>sto<br />
da tražimo ponos u svom<br />
<strong>je</strong>dinstvu i svojoj v<strong>je</strong>ri, mi se<br />
razilazimo ne znajući koliku<br />
uslugu na taj način činimo<br />
neprijatelju. Zar nas svakodnevne<br />
scene terora, nepravde<br />
i ubijanja neće opametiti i<br />
navesti da se vratimo svojoj<br />
v<strong>je</strong>ri?! Zašto b<strong>je</strong>žimo od toga?! A da li<br />
bi mi na taj način učinili išta drugo do<br />
vraćanja i obraćanja Silnom i Jakom<br />
koji bi nas pomogao i Milostivom koji<br />
bi <strong>nam</strong> oprostio? Znajte da za nas ima<br />
nade. Islamski ummet <strong>je</strong> prolazio i<br />
kroz veću krizu i slabost od ove u kojoj<br />
smo mi sada. Ali iz te slabosti nikao<br />
<strong>je</strong> Salahuddin el-Ejjubi, iznikla <strong>je</strong> bitka<br />
Ajnu Džalut. Dovoljno <strong>je</strong> da z<strong>nam</strong>o da<br />
nas Allah želi pomoći ukoliko budemo<br />
N<strong>je</strong>mu odani i pokorni. Allahovi robovi,<br />
vratite se Allahu i znajte da: Allah<br />
čini šta hoće, ali većina ljudi ne zna.<br />
(Jusuf, 21.).<br />
27. august - 17. ramazan<br />
9
Polum<strong>je</strong>sec<br />
Ivan Šarčević<br />
Fran<strong>je</strong>vac sa dva lica<br />
Ivan Šarčević, profesor na Fran<strong>je</strong>vačkoj<br />
teologiji u Sara<strong>je</strong>vu i glavni<br />
urednik Sv<strong>je</strong>tla ri<strong>je</strong>či redovno piše<br />
kolumne za sara<strong>je</strong>vski list Oslobođen<strong>je</strong>.<br />
U tim svojim kolum<strong>nam</strong>a pop<br />
Ivan Šarčević često piše o nesretnim<br />
zloupotrebama v<strong>je</strong>re u političke svrhe.<br />
Iz čitanja n<strong>je</strong>govih kolumni u<br />
Oslobođenju može se steći pogrešan<br />
dojam da <strong>je</strong> Ivan Šarčević čov<strong>je</strong>k pun<br />
toleranci<strong>je</strong> i pravi komšija. Za razliku<br />
od licem<strong>je</strong>rnog pametovanja u Oslobođenju<br />
gd<strong>je</strong> nas Šarčević podučava<br />
<strong>kako</strong> trebamo poštivati drugo i drugači<strong>je</strong><br />
kao i svo<strong>je</strong>, i <strong>kako</strong> moramo biti<br />
tolerantni <strong>je</strong>dni prema drugima ako<br />
želimo sreću ovoj našoj napaćenoj<br />
Bosni i Hercegovini, pop Šarčević se<br />
među katolicima na misama ponaša<br />
sasvim drukči<strong>je</strong>. Ivan Šarčević <strong>je</strong> tri<br />
dana pri<strong>je</strong> sramnog <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a<br />
u livanjskom selu Sturbi bio glavni<br />
propov<strong>je</strong>dnik na velikom okupljanju<br />
katolika u sus<strong>je</strong>dnom selu Vidoši, u<br />
selu odakle <strong>je</strong> došla inicijativa za <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />
sturbskog <strong>mesdžid</strong>a. U toj misi<br />
Ivan Šarčević <strong>je</strong> spomenuo muslimane<br />
ali u <strong>je</strong>dnom drugom kontekstu,<br />
možemo slobodno reći neprim<strong>je</strong>renom<br />
kontekstu ( Govoreći o značaju<br />
D<strong>je</strong>vice Mari<strong>je</strong> za kršćanstvo, pop<br />
Šarčević <strong>je</strong> naveo da i mi muslimani<br />
poštu<strong>je</strong>mo Mariju Majku Božiju.).<br />
Iako ima veliki autoritet među<br />
katolicima Ivan Šarčević <strong>je</strong> prešutio<br />
katoličku sramotu oko <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a<br />
u Sturbi, ni<strong>je</strong> se htio ni<strong>je</strong>dnom<br />
ri<strong>je</strong>čju zauzeti za poštivan<strong>je</strong> drugog<br />
i drugači<strong>je</strong>g, za poštivan<strong>je</strong> komšija<br />
muslimana. Zato ne sumnjamo da<br />
će u prvoj narednoj kolumni u Oslobođenju<br />
opet pisati stare licem<strong>je</strong>rne<br />
teze i na taj način pokušati predstaviti<br />
svećenički poziv u sv<strong>je</strong>tlu dobra<br />
i pomirenja.<br />
SDA i S BiH<br />
Kako su krenuli uskoro neće ht<strong>je</strong>ti ni u džamiji biti<br />
za<strong>je</strong>dno!<br />
Prilikom ovogodišn<strong>je</strong>g obil<strong>je</strong>žavanja<br />
godišnjice 505. viteške brigade u<br />
Bužimu predstavnici SDA i Stranke<br />
za BiH su u prisustvu desetak hiljada<br />
Bošnjaka demonstrirali koliko mrze<br />
<strong>je</strong>dni druge. Naime, delegaci<strong>je</strong> spomenutih<br />
partija ni<strong>kako</strong> nisu pristale da<br />
za<strong>je</strong>dno pos<strong>je</strong>te muzej i šehidsko turbe<br />
i da prouče za<strong>je</strong>dničku fatihu već su to<br />
uradili odvo<strong>je</strong>no. Okupl<strong>je</strong>ni narod <strong>je</strong><br />
ostao u čuđenju <strong>je</strong>r ranijih godina nisu<br />
imali priliku vid<strong>je</strong>ti ovoliku količinu<br />
Oslobođen<strong>je</strong><br />
“Ne tuguj”, konačno pravi feljton o islamu<br />
Od pri<strong>je</strong> nekoliko dana sara<strong>je</strong>vski<br />
list Oslobođen<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> u rubrici feljton<br />
počelo sa objavljivan<strong>je</strong>m seri<strong>je</strong> tekstova<br />
Sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajne strukture BiH<br />
Islamski praktičari pod lupom<br />
Prema<br />
informacijama<br />
našeg magazina, nakon<br />
terorističkog napada<br />
u Bugojnu odnosi unutar<br />
sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajnih<br />
struktura Bosne i Hercegovine<br />
postali su veoma zanimljivi,<br />
odnosno po<strong>je</strong>dinci<br />
iz tih službi vode skrivene kampan<strong>je</strong><br />
protiv po<strong>je</strong>dinih sigurnosnih službenika,<br />
tačni<strong>je</strong> protiv službenika Bošnjaka<br />
muslimana koji su praktični v<strong>je</strong>rnici.<br />
Srpski i hrvatski kadrovi te ateistički<br />
nastro<strong>je</strong>ni bošnjački kadrovi sumnjiče<br />
svo<strong>je</strong> kolege muslimane da su slaba<br />
karika ovih službi <strong>je</strong>r su, <strong>kako</strong> to oni<br />
mržn<strong>je</strong> i raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nosti. Kako <strong>je</strong> krenulo,<br />
još malo pa neće za<strong>je</strong>dno ht<strong>je</strong>ti<br />
ni u džamiju!<br />
čiji <strong>je</strong> autor ugledni šejha Aid ibn Al<br />
Qarni. Tekstovi ko<strong>je</strong> objavlju<strong>je</strong> Oslo-<br />
bođen<strong>je</strong><br />
su dio Al Qarni<strong>je</strong>ve knjige<br />
“Ne tuguj”. Knjiga “Ne tuguj” <strong>je</strong> već<br />
deceniju bestseler u svim arapskim zemljama.<br />
Prodana <strong>je</strong> u više milionskom<br />
tiražu. Prevedena <strong>je</strong> na preko 30 <strong>je</strong>zika.<br />
Među prve pri<strong>je</strong>vode sa arapskog <strong>je</strong>zika<br />
spada i bosanski pri<strong>je</strong>vod “Ne tuguj”,<br />
ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> sačinio Mirza Sarajkić, a u izdanju<br />
renomirane kuće za islamistiku<br />
Bookline iz Sara<strong>je</strong>va. U<strong>je</strong>dno, ovo <strong>je</strong><br />
prvi put da <strong>je</strong> Oslobođen<strong>je</strong><br />
pristalo da<br />
objavi seriju tekstova u ko<strong>je</strong>m se na pozitivan<br />
način govori o islamu. Do sada<br />
Oslobođen<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> uglavnom objavljivalo<br />
tekstove u kojima se na najgori način<br />
piše o islamu, kao što su pisanja Željka<br />
Ivankovića.<br />
kažu, zbog prakticiranja islama bliski<br />
vehabijskim krugovima u BiH. Zbog<br />
ovakve atmosfere u sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajnim<br />
službama BiH <strong>nam</strong>eću se<br />
novi standardi rada u službi. Oni službenici<br />
koji ne kriju svoju privrženost<br />
islamu već postaju predmet pritisaka i<br />
uskraćivanja privilegija.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
10
Biskup Franjo Komarica<br />
Problem u Sturbama <strong>je</strong> trebalo ri<strong>je</strong>šiti ljudski a ne<br />
nasilno<br />
Biskup Franjo Komarica<br />
<strong>je</strong> <strong>je</strong>dini katolički svećenik<br />
koji <strong>je</strong> pozvao livanjske<br />
Hrvate da nesporazume oko<br />
izgradn<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a ri<strong>je</strong>še sa<br />
svojim komšijama na ljudski<br />
način i bez sprovođenja <strong>bilo</strong><br />
kakve sile. Prema sv<strong>je</strong>dočenju<br />
Dževad ef. Hadžića,<br />
glavnog imama Medžlisa<br />
Islamske za<strong>je</strong>dnice u Livnu,<br />
biskup Komarica <strong>je</strong> tim<br />
povodom pisao načelniku<br />
Livna. “Jedini koji <strong>je</strong> nešto<br />
poduzeo <strong>je</strong> biskup Komarica<br />
ko<strong>je</strong>m sam pisao i tražio<br />
da interveniše kod lokalnih<br />
vlasti. On <strong>je</strong> i napisao pismo<br />
načelniku općine Livno Luki Čelanu<br />
i preds<strong>je</strong>dniku vlade 10. kantona Nediljku<br />
Rimcu u ko<strong>je</strong>m ih <strong>je</strong> zamolio da<br />
problem ri<strong>je</strong>še “ljudski a ne nasilno”.<br />
Iako su se načelnik Čelan i preds<strong>je</strong>dnik<br />
Reis dr. Mustafa ef. Cerić<br />
Kantona 10 Rimac oglušili na pismo<br />
biskupa Komarice koristimo ovu priliku<br />
da se iskreno zahvalimo biskupu<br />
Komarici za n<strong>je</strong>govu ljudsku i dobru<br />
komšijsku <strong>nam</strong><strong>je</strong>ru.<br />
Napaduju ga <strong>je</strong>r se bori za svoj narod i svoju v<strong>je</strong>ru<br />
Apel za pomoć<br />
Dalipovski Vasvija<br />
Selam. Nedavno mi se obratila<br />
džematlijka sa sl<strong>je</strong>dećom molbom:<br />
“Molim Vas da mi pomognete.<br />
Ja sam d<strong>je</strong>vojka u invalidskim kolicima.<br />
Rođena 15. 1. 1978. god. u<br />
Zenici. Živim sa majkom. Majka<br />
ima malu penziju. Vezana sam za<br />
kolica. Kolica su mo<strong>je</strong> noge. Bez<br />
njih ne mogu obavljati dnevne poslove<br />
kao što su: kupovina hrane,<br />
odlazak u džamiju, doktoru ...<br />
Imam kolica na guran<strong>je</strong>. Ja nemam<br />
snage za njih <strong>je</strong>r su mi teška<br />
za kretan<strong>je</strong>. Trebao bi neko da mi<br />
konstantno pomaže. Moji prijatelji<br />
nemaju uvi<strong>je</strong>k vremena. Svako<br />
ide svojim poslom. Imaju kolica na<br />
motor od 8.000 KM. Dobavljač<br />
može sniziti na 6.000 KM. Ja nemam<br />
mogućnosti da ih kupim.<br />
Molim Vas da mi pomognete.<br />
Moja adresa. Dalipovski Vasvija,<br />
Jalijski put 139. tel. 061 399 981.’’<br />
Mnogi pametnjakovići u našoj<br />
zemlji skloni su često upućivati<br />
kritike reisu dr. Mustafi ef. Ceriću<br />
zbog n<strong>je</strong>govog navodnog mi<strong>je</strong>šanja u<br />
politiku. Početkom ramazana Bošnjaci<br />
su širom BiH izloženi raznim pritiscima<br />
između kojih se izdvajaju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />
<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi i napad polici<strong>je</strong> Republike<br />
Srpske na bošnjačke povratnike<br />
u Bosanskom Novom i Bosanskoj<br />
Dubici. Iako su Bošnjaci izloženi strašnoj<br />
nepravdi bošnjački političari su<br />
izabrali šutnju. Da se ni<strong>je</strong> umi<strong>je</strong>šao reis<br />
dr. Mustafa ef. Cerić, odnosno da on<br />
ni<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>tio ugrožene Bošnjake i ulio<br />
im malo nade i hrabrosti niko ništa<br />
ne bi poduzeo. Reis Cerić ne prista<strong>je</strong><br />
na šutnju, on se ne žali i ne štedi kada<br />
<strong>je</strong> u pitanju hizmet bošnjačkom narodu.<br />
Zahvaljujući n<strong>je</strong>govoj odlučnosti i<br />
upornosti svako važno pitan<strong>je</strong> po interes<br />
bošnjačkog naroda kao i svako<br />
ugrožavan<strong>je</strong> interesa bošnjačkog naroda<br />
dobi<strong>je</strong> potrebnu pažnju javnosti<br />
zbog čega su spri<strong>je</strong>čene brojne mutne<br />
radn<strong>je</strong> protiv BiH i Bošnjaka. Eto zašto<br />
reisovi kritičari ne vole ni n<strong>je</strong>ga ni<br />
n<strong>je</strong>govo mi<strong>je</strong>šan<strong>je</strong> u politiku!<br />
27. august - 17. ramazan<br />
11<br />
Džematli<strong>je</strong> Sejmena su pomogle<br />
<strong>je</strong>dnom hedijom ali <strong>je</strong> to nedovoljno.<br />
Ako postoji mogućnost da<br />
objavite Vasvijinu molbu u idućem<br />
broju Saffa. Mahsuz selam i unapri<strong>je</strong>d<br />
hvala.<br />
Hfz. Safet ef. Husejnović.
Amir Ahmić<br />
Izuzetan profesionalac i<br />
patriota<br />
Govoreći za portal RTM.ba, Damir<br />
Arnaut, sav<strong>je</strong>tnik Harisa<br />
Silajdžića <strong>je</strong> iznio niz do sada nepoznatih<br />
detalja o osobama ko<strong>je</strong> su dale<br />
veliki doprinos u procesu nedavne<br />
sudske pob<strong>je</strong>de Ejupa Ganića nad<br />
Srbijom u Londonu. “...najvažniji i<br />
najzaht<strong>je</strong>vniji dio mo<strong>je</strong> uloge <strong>je</strong> bio<br />
vezan za pripremu i prezentaciju naše<br />
pravne argumentaci<strong>je</strong>. Ovo nisam<br />
mogao govoriti dok <strong>je</strong> proces trajao,<br />
ali čov<strong>je</strong>k koji mi <strong>je</strong> osigurao najveću<br />
količinu dokumentaci<strong>je</strong> - u najkraćem<br />
roku - <strong>je</strong> bio oficir za vezu našeg<br />
Kabineta sa Haškim tribunalom -<br />
Amir Ahmić. Iako <strong>nam</strong> <strong>je</strong> glavni tužilac<br />
ICTY-a Serge Brammertz odbio<br />
dati svaki dokument koji smo zvanično<br />
tražili, doslovno ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> dokumenta<br />
koji mi <strong>je</strong> u Londonu trebao,<br />
a koji Ahmić ni<strong>je</strong> mogao pribaviti u<br />
roku od sat vremena. Ahmić <strong>je</strong> sve<br />
odradio brzo i profesionalno, rukovodeći<br />
se prvenstveno interesima države<br />
i ne obazirući se na birokratska<br />
podmetanja”, kaže Damir Arnaut.<br />
Amir Ahmić <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od ri<strong>je</strong>tkih<br />
Bošnjaka koji da<strong>je</strong> sve od sebe na zaštiti<br />
interesa BiH i Bošnjaka. Ovaj<br />
izuzetni profesionalac i patriota malo<br />
govori o sebi i svom radu. Um<strong>je</strong>sto<br />
prazne priče Amir Ahmić svoj posao<br />
radi odgovorno i čestito. Damir<br />
Arnaut <strong>je</strong> naveo samo dio onog što<br />
Amir Ahmić skoro svakodnevno<br />
godi<strong>nam</strong>a radi i doprinosi u korist<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
Kad <strong>je</strong> politika sli<strong>je</strong>pa od žel<strong>je</strong> za vlašću<br />
Avazov sramni napad na Amora Mašovića<br />
Proteklih dana iz Republike<br />
Srpske vodi se oštra<br />
kampanja protiv Amora<br />
Mašovića. Jasne su <strong>nam</strong><strong>je</strong>re<br />
predstavnika RS-a, oni<br />
na sve načine žele spri<strong>je</strong>čiti<br />
Amora Mašovića da otkriva<br />
njihove zločinačke tragove.<br />
Kad god otkri<strong>je</strong> neku grobnicu<br />
iz RS-a prema Amoru<br />
Mašoviću krenu razne vrste<br />
optužbi. Na njihovu žalost<br />
takve stvari Amora Mašovića<br />
još više motiviraju i daju mu<br />
snage da nastavi sa razotkrivan<strong>je</strong>m<br />
zločina nad Bošnjacima.<br />
Nažalost, u kampanju<br />
protiv Amora Mašovića ovih<br />
dana uključio se i Dnevni<br />
avaz<br />
koji <strong>je</strong> kroz usta Jasmi-<br />
na Odobašića, bivšeg uposlenika<br />
Instituta za nestale<br />
osobe BiH iznio nekoliko<br />
sramnih optužbi od kojih <strong>je</strong><br />
najgora da <strong>je</strong> Amor Mašović<br />
izdajnik interesa bošnjačkog<br />
naroda. Na istom m<strong>je</strong>stu se vidi zašto<br />
Avaz<br />
napada Amora Mašovića. Naime,<br />
SDA <strong>je</strong> za naredne izbore na svoju listu<br />
stavila i Amora Mašovića. To <strong>je</strong> bio dovoljan<br />
razlog Avazu da ga napadne. Pa<br />
ko to u Bosni i Hercegovini, odnosno<br />
koji to Bošnjak valja ako ne valja Amor<br />
Mašović. Amoru Mašoviću podmetati<br />
da <strong>je</strong> izdajnik bošnjačkog interesa <strong>je</strong><br />
izvan razuma.<br />
Dževad Galijašević<br />
Dodikov plaćenik traži pod<strong>je</strong>lu BiH na tri entiteta<br />
onačno <strong>je</strong> Dževad Galijašević<br />
Kotkrio K zašto ga plaća Milorad<br />
Dodik. Galijaševićeve omil<strong>je</strong>ne novine<br />
banjalučki Fokus<br />
objavile su ovih<br />
dana tekst pod naslovom “Očigledan<br />
i neizb<strong>je</strong>žan raspad BiH na tri etničke<br />
države” a u ko<strong>je</strong>m iznose zalagan<strong>je</strong><br />
Dževada Galijaševića<br />
da se BiH podi<strong>je</strong>li na tri<br />
entiteta.<br />
“Fond za humanitarno<br />
pravo BiH iz Zenice,<br />
čiji <strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnik Dževad<br />
Galijašević smatra da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino<br />
pravedno i demokratsko<br />
r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> u BiH ustavna<br />
federalizacija zeml<strong>je</strong> na tri<br />
većinski etnička multietnička<br />
entiteta, a ukoliko se ovo<br />
r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ne primi<strong>je</strong>ni, sasvim<br />
<strong>je</strong> očigledan i neizb<strong>je</strong>žan<br />
raspad BiH na tri etničke<br />
države”, piše Fokus. Iako <strong>je</strong><br />
Dževad Galijašević psihijatrijski<br />
slučaj ovakvi stavovi se moraju<br />
uzeti zaozbiljno <strong>je</strong>r <strong>je</strong> očigledno da <strong>je</strong><br />
Dodik svojim plaćenicima naložio da<br />
se krene u <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> BiH. Galijašević <strong>je</strong><br />
to ozbiljno shvatio i odmah se dao na<br />
posao.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
12
Foto kritika<br />
U kojoj državi se nalazi Zapadnohercegovački kanton?<br />
Apel za pomoć<br />
Mufid Kozlić<br />
Na ovoj fotografiji vidimo <strong>kako</strong><br />
Vlada Zapadnohercegovačkog<br />
kantona zas<strong>je</strong>da u svom kabinetu u<br />
Širokom Bri<strong>je</strong>gu. Prema simbolima<br />
koji se mogu vid<strong>je</strong>ti na ovoj fotografiji<br />
ni<strong>kako</strong> se ne može naslutiti da se<br />
radi o kantonu koji se nalazi u Bosni i<br />
Hercegovini. Zar <strong>je</strong> moguće da u <strong>je</strong>dnoj<br />
sekularnoj državi kakva <strong>je</strong> Bosna<br />
i Hercegovina simbol neči<strong>je</strong> v<strong>je</strong>re, u<br />
ovom slučaj križ, bude najdominantniji<br />
simbol koji krasi instituciju te iste<br />
Foto polum<strong>je</strong>seca<br />
države? U Bosni i Hercegovini <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnima<br />
sve dozvol<strong>je</strong>no. Zamislimo šta<br />
bi <strong>bilo</strong> kada bi u kabinetu Vlade Sara<strong>je</strong>vskog<br />
kantona na zidu bila ob<strong>je</strong>šena<br />
levha sa ispisanim šehadetom “La ila<br />
he illah”. Naravno, to <strong>je</strong> čak nemoguće<br />
ni zamisliti <strong>je</strong>r bi ta vlada bila optužena<br />
za <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> sekularnog sistema u<br />
BiH. U slučaju Vlade Zapadnohercegovačkog<br />
kantona <strong>je</strong> sasvim drukči<strong>je</strong>,<br />
njima <strong>je</strong> sve dozvol<strong>je</strong>no <strong>je</strong>r su na zid<br />
ob<strong>je</strong>sili križ.<br />
Višegrad - <strong>je</strong>zero Perućac: Džematli<strong>je</strong> Fahdove džami<strong>je</strong> iz Sara<strong>je</strong>va<br />
pomažu u iskopavanju posmrtnih ostataka Bošnjaka ubi<strong>je</strong>nih na<br />
području Višegrada<br />
prošlom broju smo objavili apel<br />
U za Mufida Kozlića koji <strong>je</strong> kao<br />
d<strong>je</strong>čak od 12 godina zadobio povredu<br />
desnog oka na ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> skoro ostao<br />
sli<strong>je</strong>p. Po izbijanju agresi<strong>je</strong> na BiH<br />
uključu<strong>je</strong> se u redove Armi<strong>je</strong> R BiH<br />
a kasni<strong>je</strong> se priključu<strong>je</strong> <strong>je</strong>dinici Odred<br />
“El Mudžahidin”. Nažalost, u maju<br />
1995. godine gasi mu se potpuno vid<br />
na desno oko. U septembru 2007. godine<br />
gubi vid i na li<strong>je</strong>vo oko. Posli<strong>je</strong><br />
tri teške operaci<strong>je</strong> doktori su morali<br />
konstatirati da <strong>je</strong> Mufid ostao potpuno<br />
sli<strong>je</strong>p. Ovaj mladi i nadasve hrabri<br />
čov<strong>je</strong>k ne gubi nadu i hvata se u koštac<br />
sa iskušenjima. Da bi olakšao svoj<br />
život Mufidu su potrebna pomagala.<br />
Najpotrebni<strong>je</strong> pomagalo za Mufida <strong>je</strong><br />
kompjuter. Nažalost, on nema tolika<br />
primanja da bi sebi mogao priuštiti takvo<br />
potrebno pomagalo. S obzirom da<br />
su se odazvala samo dva dobra čov<strong>je</strong>ka<br />
koji su uplatili pomoć na Mufidov<br />
račun, te da još uvi<strong>je</strong>k nedosta<strong>je</strong> dovoljno<br />
novca za kupovinu kompjutera<br />
pozivamo vas da se uključite u ovu<br />
plemenitu akciju opskrbe Mufida<br />
Kozlića sa potrebnom kompjuterskom<br />
opremom. Za sve one koji mogu i žele<br />
pomoći Mufidu mogu to učiniti tako<br />
što će uplatiti svoju donaciju na sli<strong>je</strong>deće<br />
bro<strong>je</strong>ve žiro računa:<br />
Račun u KM kod IK-a banke<br />
1340100000000120<br />
Devizni račun IK-a banka – IBAN:<br />
BA391340100000000120<br />
SWIFT CODE: IKBZBA2X<br />
Adresa:<br />
Mufid Kozlić, Vukotići 39,<br />
72212 Nemila<br />
Broj mobitela:<br />
061 417 958<br />
27. august - 17. ramazan<br />
13
Intervju<br />
Dževad ef. Hadžić, glavni<br />
<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> bi<br />
komši<strong>je</strong> ruš<br />
Prva trećina svetog m<strong>je</strong>seca<br />
ramazana u BiH obil<strong>je</strong>žena<br />
<strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u<br />
džematu Sturba. Ovaj događaj<br />
ražalostio <strong>je</strong> sve muslimane u<br />
Bosni i Hercegovini. O tome<br />
<strong>kako</strong> se Bošnjaci u Livnu nose<br />
sa ovim tužnim događa<strong>je</strong>m<br />
razgovaramo sa Dževad ef.<br />
Hadžićem, glavnim imamom<br />
Medžlisa IZ Livno<br />
Razgovarao: Ezher Beganović<br />
Prva trećina svetog m<strong>je</strong>seca ramazana<br />
u BiH obil<strong>je</strong>žena <strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a<br />
u džematu Sturba. Ovaj događaj<br />
ražalostio <strong>je</strong> sve muslimane u Bosni i<br />
Hercegovini. Kako se Bošnjaci u Livnu<br />
nose sa ovim tužnim događa<strong>je</strong>m?<br />
Hadžić: Ovaj događaj <strong>je</strong> sve muslimane<br />
u Livnu jako pogodio, posebno one u<br />
Sturbi. S<strong>je</strong>ćam se kad sam ih obavi<strong>je</strong>stio<br />
da smo sakupili novac za n<strong>je</strong>govu izgradnju<br />
bili su presretni, <strong>je</strong>r će od sada i oni<br />
imati svoj <strong>mesdžid</strong>, imat će gd<strong>je</strong> za<strong>je</strong>dnički<br />
klanjati, okupljati se, učiti d<strong>je</strong>cu...<br />
Sreći ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> kraja. Posebno <strong>je</strong> svečano<br />
<strong>bilo</strong> kad smo započeli sa izgradnjom. A<br />
onda od<strong>je</strong>dnom, kao grom iz vedra neba,<br />
od<strong>je</strong>knu vi<strong>je</strong>st da naše komši<strong>je</strong> sakupljaju<br />
potpise protiv izgradn<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a. Prvo<br />
nev<strong>je</strong>rica, a onda kad se vi<strong>je</strong>st potvrdila i<br />
kada smo dobili spisak zaht<strong>je</strong>va potpisnika<br />
petici<strong>je</strong>, nismo mogli v<strong>je</strong>rovati da naši sus<strong>je</strong>di,<br />
od kojih smo očekivali podršku i pomoć,<br />
<strong>je</strong>r smo komši<strong>je</strong>, pa komši<strong>je</strong> trebaju<br />
tako postupati, nismo mogli v<strong>je</strong>rovati da<br />
to naši sus<strong>je</strong>di zahti<strong>je</strong>vaju. Da <strong>nam</strong> ne daju<br />
graditi <strong>mesdžid</strong> i da traže da srušimo ovo<br />
što smo do sada izgradili!? Doživ<strong>je</strong>li smo<br />
strašan šok. Niko to ni<strong>je</strong> mogao pretpostaviti.<br />
Pa da smo mogli predvid<strong>je</strong>ti, zar bismo<br />
išli u gradnju? Naravno da ne bismo.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
14
imam Medžlisa IZ Livno<br />
lo <strong>gledati</strong> <strong>kako</strong> <strong>nam</strong><br />
e <strong>mesdžid</strong><br />
biti provokacija izgradnja ob<strong>je</strong>kta koji <strong>je</strong><br />
neophodan za upražnjavan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rskih potreba...<br />
Ali <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> uzalud. Insistirali su na<br />
<strong>ruše</strong>nju. Kasni<strong>je</strong> će pravi razlog isplivati na<br />
površinu. U razgovorima sa vođama petici<strong>je</strong><br />
otvoreno su <strong>nam</strong> rekli da oni ne žele u<br />
svojoj župi islamski ob<strong>je</strong>kat i da ga nikada<br />
nećemo izgraditi. Očigledna <strong>je</strong> bila mržnja<br />
na njihovim ustima dok su to govorili. A<br />
šta su tek os<strong>je</strong>ćala prsa njihova možemo<br />
samo zamisliti.<br />
Kada su čuli da <strong>je</strong> reisu-l-ulema klanjao<br />
na temeljnoj ploči <strong>mesdžid</strong>a koju<br />
nisu bili toga dana uklonuli, sl<strong>je</strong>deći dan<br />
su došli sa velikim bagerom i uništili i tu<br />
ploču i odvezli materijal. A evo sada svaku<br />
noć u vri<strong>je</strong>me teravih-<strong>nam</strong>aza u nekoliko<br />
vozila nailaze cestom pored<br />
Tužni smo i ožalošćeni. Toliko čekati na<br />
izgradnju <strong>mesdžid</strong>a, a onda se pobune komši<strong>je</strong><br />
i s<strong>ruše</strong> ga. Ni<strong>je</strong> to lahko podni<strong>je</strong>ti.<br />
Nakon <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi, svi<br />
dobro<strong>nam</strong><strong>je</strong>rni i razumni ljudi u BiH<br />
se pitaju zašto livanjskim Hrvatima<br />
smeta da njihove komši<strong>je</strong> Bošnjaci na<br />
svojoj zemlji i u svom selu sagrade sebi<br />
mali <strong>mesdžid</strong>. Imate li Vi odgovor na<br />
ovo pitan<strong>je</strong>?<br />
Hadžić: To pitan<strong>je</strong> neprestano postavljamo.<br />
Zašto? Zašto? Stalno ponavljaju <strong>kako</strong><br />
<strong>je</strong> to bespravno izgrađen ob<strong>je</strong>kat i da oni<br />
žele poštovati zakon i da <strong>je</strong> to <strong>je</strong>dini razlog.<br />
Međutim, mi sada jasno z<strong>nam</strong>o da ni<strong>je</strong> to<br />
razlog. Pa da oni žele poštovati zakon, pri<strong>je</strong><br />
ovog ob<strong>je</strong>kta ima na desetine drugih ko<strong>je</strong><br />
bi trebalo porušiti <strong>je</strong>r su izgrađeni bez ikakvih<br />
dozvola, ko<strong>je</strong> ni dan-danas ne pos<strong>je</strong>duju.<br />
Mi nismo izb<strong>je</strong>gavali zakon, mi smo<br />
sve oko ovog ob<strong>je</strong>kta pustili u proceduru,<br />
<strong>je</strong>r da biste predali zaht<strong>je</strong>v za dozvolu, moraju<br />
vam imovinski odnosi biti čisti. Pošto<br />
smo to preko advokata dali u proceduru,<br />
čekali smo samo da on to završi i onda<br />
bismo sve uredno predali. Pa mi smo sve<br />
naše ob<strong>je</strong>kte uradili sa potrebnim dozvolama.<br />
Niti <strong>je</strong>dan naš ob<strong>je</strong>kat ni<strong>je</strong> bespravno<br />
izgrađen, za svaki pos<strong>je</strong>du<strong>je</strong>mo potrebne<br />
dozvole. Zašto bi to činili sa ovim ob<strong>je</strong>ktom<br />
u Sturbi. Jedini razlog naše žurbe <strong>je</strong><br />
blizina m<strong>je</strong>seca ramazana, gd<strong>je</strong> smo ht<strong>je</strong>li<br />
završiti prostoriju za klanjan<strong>je</strong> pri<strong>je</strong> ramazana,<br />
<strong>kako</strong> bismo ramazan proveli u ljudskim<br />
uslovima, <strong>je</strong>r ove godine do sada gd<strong>je</strong><br />
smo klanjali to nisu bili ni približno uslovi<br />
u kojima se klanja. Dakle, ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> ni<br />
<strong>je</strong>dnog realnog i razumnog razloga zašto<br />
bi <strong>nam</strong> rušili <strong>mesdžid</strong>. Kažu bila <strong>je</strong> planirana<br />
munara. Evo ja sada kažem: i da<br />
<strong>je</strong>ste zašto bi to poštenim ljudima smetalo?<br />
Ali evo sad kažem: munara visine 4m <strong>je</strong><br />
bila spominjana u nekim razgovorima, ali<br />
smo na kraju i od toga odustali. Čak smo<br />
odustali i od lukova na prozorima, <strong>kako</strong><br />
bismo i na taj način pokazali neku vrstu<br />
kompromisa, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> <strong>nam</strong>a trebao prostor<br />
za naše aktivnosti i nismo žel<strong>je</strong>li nikakve<br />
di<strong>je</strong>love ob<strong>je</strong>kta što bi naše komši<strong>je</strong> mogli<br />
shvatiti kao provokaciju, a zar može<br />
m<strong>je</strong>sta na kome <strong>je</strong> bio <strong>mesdžid</strong><br />
i uključuju sirene <strong>kako</strong> bi na<br />
taj način <strong>nam</strong>a pokazali koliko<br />
su oni radosni zbog <strong>ruše</strong>nja<br />
mes džida. Da čov<strong>je</strong>ku pamet<br />
stane.<br />
Po mnogima uloga Katoličke<br />
crkve u ci<strong>je</strong>lom ovom slučaju<br />
<strong>je</strong> veoma zabrinjavajuća.<br />
Naša stranka <strong>je</strong> otvoreno<br />
prozvala Katoličku crkvu za<br />
sramnu šutnju kojom se odobrava<br />
navedeno ponašan<strong>je</strong><br />
Hrvata prema Bošnjacima<br />
u Livnu. Kako komentirate<br />
ponašan<strong>je</strong> Katoličke crkve<br />
u vezi <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a u<br />
Sturbi ali i hrvatskog naroda u BiH?<br />
Hadžić: Pa mi smo u traženju povoljnog<br />
r<strong>je</strong>šenja za nas u ovom slučaju razgovarali<br />
i sa katoličkim svećenicima. Tako smo<br />
razgovarali sa župnikom župe Vidoši kojoj<br />
selo Sturba pripada fra Perom Kulišem,<br />
koji <strong>nam</strong> <strong>je</strong> kazao da on lično nema ništa<br />
protiv džami<strong>je</strong> sa munarom i da ne vidi zašto<br />
<strong>je</strong> potrebno to osporavati. Isto su <strong>nam</strong><br />
rekli i fra Marko Semren, gvardijan samostana<br />
Gorica u Livnu i dekan fra Marko<br />
Jukić. Međutim, istina <strong>je</strong> i to da nikada<br />
to javno nisu kazali ni na radiju ili televiziji<br />
niti smo čuli da su to rekli za oltarom<br />
svome puku. Jedini koji <strong>je</strong> nešto poduzeo<br />
<strong>je</strong> biskup Komarica ko<strong>je</strong>m sam pisao i<br />
tražio da interveniše kod lokalnih vlasti.<br />
On <strong>je</strong> i napisao pismo načelniku Općine<br />
Livno Luki Čelanu i preds<strong>je</strong>dniku vlade<br />
10. kantona Nediljku Rimcu u ko<strong>je</strong>m ih<br />
<strong>je</strong> zamolio da problem ri<strong>je</strong>še “ljudski a ne<br />
27. august - 17. ramazan<br />
15<br />
Kada su čuli da<br />
<strong>je</strong> reisu-l-ulema<br />
klanjao na<br />
temeljnoj ploči<br />
<strong>mesdžid</strong>a koju<br />
nisu bili toga<br />
dana uklonuli,<br />
sl<strong>je</strong>deći dan su<br />
došli sa velikim<br />
bagerom i<br />
uništili i tu<br />
ploču i odvezli<br />
materijal.<br />
nasilno”, ali i to <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> bez nekog učinka.<br />
Osta<strong>je</strong> dojam da su se fratri malo više založili<br />
da ne bi <strong>bilo</strong> <strong>ruše</strong>nja. Također, želim<br />
istaći da <strong>je</strong> zabrinjavajuće slab ili nikakav<br />
glas pripadnika hrvatskog naroda <strong>kako</strong><br />
ovd<strong>je</strong> u Livnu, tako isto i šire. Nismo dobili<br />
ri<strong>je</strong>či razumi<strong>je</strong>vanja, potpore, ut<strong>je</strong>he, a<br />
da ne govorimo o podršci. Niko se od vladinih<br />
niti nevladinih udruženja, intelektualaca,<br />
po<strong>je</strong>dinaca ni<strong>je</strong> udostojio izraziti<br />
svo<strong>je</strong> neslagan<strong>je</strong> sa ovim sramnim činom.<br />
To <strong>je</strong> ono što zabrinjava i govori koliko <strong>je</strong><br />
još uvi<strong>je</strong>k Bosna i Hercegvoina opterećena<br />
negativnim nasl<strong>je</strong>đem iz prošlosti.<br />
Stiče se dojam da su lokalne vlasti u<br />
Livnu dale sve od sebe da se <strong>mesdžid</strong><br />
u Sturbi sruši baš u ramazanu. Kako<br />
komentirate ponašan<strong>je</strong> lokalnih vlasti<br />
u ovom slučaju i kakav <strong>je</strong> odnos tih<br />
istih vlasti prema Bošnjacima u ostalim<br />
segmentima društvene stvarnosti u<br />
Livnu?<br />
Hadžić: Imam os<strong>je</strong>ćaj da su<br />
lokalne vlasti igrale dvostruku<br />
igru. S <strong>je</strong>dne strane <strong>nam</strong>a su<br />
stalno govorili <strong>kako</strong> oni imaju<br />
dobru volju izdati potrebnu<br />
dozvolu, ali kao zbog potpisnika<br />
petici<strong>je</strong> to ne smiju, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />
izvršen strašan pritisak na njih<br />
i svaki drugi postupak osim<br />
<strong>ruše</strong>nja će proizvesti samo još<br />
veći pritisak. Mi smo u međuvremenu<br />
(22.6.) predali<br />
zaht<strong>je</strong>v za lokacijsku dozvolu<br />
i zamislite do dana današn<strong>je</strong>g<br />
nismo dobili nikakav odgovor,<br />
ni pozitivan ni negativan.<br />
Općinske vlasti nisu imale<br />
hrabrosti učiniti <strong>je</strong>dinu ispravnu<br />
stvar: zaustaviti gradnju do izdavanja<br />
potrebnih dozvola, a nakon toga, naravno,<br />
dozvoliti <strong>nam</strong> da završimo svoj <strong>mesdžid</strong>.<br />
Oni su na opće iznenađen<strong>je</strong> i naše zaprepašten<strong>je</strong><br />
izdali r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> o <strong>ruše</strong>nju ob<strong>je</strong>kta.<br />
Kada smo vid<strong>je</strong>li da će se to zbilja i dogoditi<br />
i da nema nikakve nade za pozitivno<br />
r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> slučaja za nas, tražili smo da sami<br />
uklonimo ob<strong>je</strong>kat <strong>kako</strong> bismo spasili što<br />
više materijala, što <strong>je</strong> inspektor i odobrio,<br />
<strong>je</strong>r im <strong>je</strong> to bila idealna kombinacija: ob<strong>je</strong>kat<br />
bi bio uklon<strong>je</strong>n i udovoljilo bi se potpisnicima<br />
petici<strong>je</strong>, a s druge strane mi bismo<br />
sami to učinili i niko ne bi mogao vlastima<br />
ništa prigovoriti, niti bi to <strong>bilo</strong> medijski<br />
popraćeno. Mi smo i počeli polahko uklanjati<br />
cigle, <strong>je</strong>r nismo imali nikakvog roka.<br />
Nedugo zatim počela <strong>je</strong> sezona poljskih<br />
radova, pa su m<strong>je</strong>štani koji su se prihvatili<br />
ovog zadatka morali obaviti svo<strong>je</strong> poljske<br />
radove. Malo iza toga nastupio <strong>je</strong> ramazan
pa smo sve prolongirali do iza ramazana.<br />
Druga strana ni<strong>je</strong> više mogla <strong>gledati</strong> ob<strong>je</strong>kat,<br />
te su se ponovo pokrenuli i zatražili od<br />
inspektora Hrvoslava Perkovića da donese<br />
r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> o prinudnom <strong>ruše</strong>nju, što <strong>je</strong> ovaj<br />
hitnim postupkom i učinio, te odredio da<br />
<strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> bude, zamislite, usred ramazana.<br />
Mi smo <strong>je</strong>dnim dopisom tražili bar toliko<br />
razumi<strong>je</strong>vanja da to odgode do iza ramazana,<br />
ali ni tu ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> sluha. Tog osmog<br />
dana ramazana dovezli su bager i uz veliki<br />
broj polici<strong>je</strong> i specijalaca srušili su naš<br />
<strong>mesdžid</strong>. Jezovito.<br />
Bošnjački politički predstavnici u BiH<br />
ostali su ni<strong>je</strong>mi i bez reakci<strong>je</strong> na <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />
<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi. Kako komentirate<br />
njihovu šutnju i recite <strong>nam</strong> nešto više<br />
o ulozi i ponašanju bošnjačkih političara<br />
u Livnu kada <strong>je</strong> u pitanju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />
<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi ali i kad <strong>je</strong> u pitanju<br />
ukupni život Bošnjaka u Livnu?<br />
Hadžić: Na visokom nivou da, izostala<br />
<strong>je</strong> ta reakcija. Um<strong>je</strong>sto da su svi u <strong>je</strong>dnom<br />
glasu osudili ovaj neljudski čin <strong>ruše</strong>nja<br />
<strong>mesdžid</strong>a, doživ<strong>je</strong>li smo <strong>je</strong>dnu veliku tišinu.<br />
Ali naši lokalni predstavnici su zbilja<br />
do posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>g časa za<strong>je</strong>dno sa <strong>nam</strong>a<br />
tražili r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ne bi li se izb<strong>je</strong>glo <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>,<br />
učestvovali su u raznim pregovorima, ali<br />
moramo istaći, mi smo ovd<strong>je</strong> malobrojni,<br />
pa ni naši političari nemaju neki značajniji<br />
ut<strong>je</strong>caj. Oni se trude koliko mogu, ali ponavljam<br />
nemaju prevelik ut<strong>je</strong>caj na svo<strong>je</strong><br />
koalicione partnere u stvarima u kojima i<br />
oni imaju svo<strong>je</strong> interese. Međutim, osta<strong>je</strong><br />
utisak da bi ta bošnjačka politika morala<br />
biti malo žustrija u odbrani naših interesa,<br />
a ne u svemu se povlačiti i dobijati samo<br />
mrvice i time se zadovoljavati. Međutim,<br />
moram ovd<strong>je</strong> istaći da <strong>je</strong> naš uvaženi<br />
reisu-l-ulema dr. Mustafa<br />
ef. Cerić za<strong>je</strong>dno sa muftijom<br />
mostarskim Seidom<br />
ef. Smajkićem i šefom svoga<br />
kabineta Muharemom ef.<br />
Hasanbegovićem istoga dana<br />
bez imalo dvouml<strong>je</strong>nja napustio<br />
sve svo<strong>je</strong> obaveze i toga<br />
dana <strong>je</strong> bio sa džematlijama<br />
u Sturbi, sa kojima <strong>je</strong> iftario i<br />
ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> ohrabrio i poručio im<br />
da nisu sami niti će to ikada<br />
biti. Nakon toga reis ef. <strong>je</strong> klanjao<br />
teraviju u Livnu u džamiji<br />
h. Ahmeda Dukatara i uputio ri<strong>je</strong>či podrške<br />
muslimanima Livna i ta podrška<br />
<strong>je</strong> mnogo značila muslimanima u tom<br />
trenutku koji su pomislili da se za<strong>je</strong>dno sa<br />
ovim <strong>mesdžid</strong>om čitav njihov svi<strong>je</strong>t porušio.<br />
Zato smo zahvalni našem reisu Ceriću<br />
koji se pokazao kao pravi pastir koji brine<br />
za svo<strong>je</strong> stado. Naravno, osim ovoga mi<br />
svakodnevno primamo desetine poziva<br />
običnih ljudi koji <strong>nam</strong> izražavaju potporu<br />
i koji suos<strong>je</strong>ćaju sa <strong>nam</strong>a u ovoj velikoj nepravdi<br />
koja <strong>nam</strong> <strong>je</strong> nanesena.<br />
Tužni smo i<br />
ožalošćeni.<br />
Toliko čekati<br />
na izgradnju<br />
<strong>mesdžid</strong>a, a<br />
onda se pobune<br />
komši<strong>je</strong> i s<strong>ruše</strong><br />
ga. Ni<strong>je</strong> to lahko<br />
podni<strong>je</strong>ti.<br />
Mi smo čvrsto odlučili izgraditi naš <strong>mesdžid</strong> i<br />
mi ćemo, ako Bog da, na tome i ustrajati<br />
Hoće li <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi<br />
učvrstiti ili oslabiti redove Islamske<br />
za<strong>je</strong>dnice i Bošnjaka u Livnu?<br />
Hadžić: Ni u kom slučaju neće oslabiti<br />
naše redove. Mi smo čvrsto odlučili<br />
izgraditi naš <strong>mesdžid</strong> i mi ćemo,<br />
ako Bog da, na tome i ustrajati. Mi<br />
izgradnjom ovog <strong>mesdžid</strong>a želimo<br />
samo zadovoljiti svoju potrebu za<br />
adekvatnim prostorom za naše aktivnosti<br />
i ništa drugo. Nama niti su<br />
<strong>nam</strong><strong>je</strong>re bile provokaci<strong>je</strong> niti <strong>nam</strong> to<br />
treba. Ali isto tako, neka se ne zanose<br />
mišlju neki ljudi iz hrvatskog naroda<br />
da ćemo njih pitati šta to <strong>nam</strong>a treba,<br />
pa ako oni odluče da <strong>nam</strong> to ne treba<br />
onda nećemo ni graditi. Mi ćemo<br />
sami odlučivati o svojim potrebama i<br />
naravno raditi i graditi ono što <strong>nam</strong><br />
treba, ni više ni man<strong>je</strong> od toga. Ovo<br />
<strong>je</strong>st bio težak udarac svakom ko voli<br />
27. august - 17. ramazan<br />
16<br />
džami<strong>je</strong>, svakom ko se imalo os<strong>je</strong>ća<br />
muslimanom i Bošnjakom, ali mnogi<br />
pozivi ohrabrenja i podrške ko<strong>je</strong><br />
smo dobili ovih dana govore <strong>nam</strong><br />
da nismo sami, da su svi muslimani<br />
u Bosni i Hercegovini sa <strong>nam</strong>a, da<br />
za<strong>je</strong>dno proživljavamo sve ovo, da<strong>je</strong><br />
<strong>nam</strong> <strong>je</strong>dnu novu nadu u sv<strong>je</strong>tliju<br />
budućnost, kao i snagu da ustra<strong>je</strong>mo<br />
u našem nastojanju da budemo<br />
muslimani i kao takvi da opstanemo<br />
u ovoj vrlo os<strong>je</strong>tljivoj sredini. Osim<br />
ovog psihološkog udara, mi smo imali<br />
i značajnu materijalnu štetu, gd<strong>je</strong> su<br />
neki ljudi već izrazili svoju spremnost<br />
na pomoć u saniranju nastale štete.<br />
Ovim putem pozivamo sve one koji<br />
mogu pomoći neka to i učine, a svima<br />
se skupa zahvalju<strong>je</strong>mo na ri<strong>je</strong>čima<br />
podrške i ohrabrenja, kao i na materijalnoj<br />
pomoći koju će pružiti.<br />
Rušen<strong>je</strong><br />
S<strong>ruše</strong>n <strong>mesdžid</strong>
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Pederi su očevi<br />
pedofila<br />
Oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> i pedera i<br />
pedofila, ali te sorte nikad ni<strong>je</strong><br />
<strong>bilo</strong> koliko danas, <strong>je</strong>r pederska<br />
industrija razvrata legalizira,<br />
u vrlinu pretvara i forsira<br />
seksualne izopačenosti, ko<strong>je</strong> se<br />
ne mogu dozirati, kao što se ni<br />
narkomanija ne može dozirati.<br />
Legalizacija pederluka prirodno<br />
vodi razbuktavanju pedofili<strong>je</strong>.<br />
Ne može se biti za pederske<br />
slobode, a protiv pedofili<strong>je</strong>,<br />
<strong>je</strong>r ko <strong>je</strong> za pedere, taj <strong>je</strong> i<br />
za pedofile. Zaštitu d<strong>je</strong>ce od<br />
narkomani<strong>je</strong> treba početi u<br />
borbi protiv marihuane, a ne<br />
u borbi protiv heroina; tako i<br />
zaštitu d<strong>je</strong>ce od pedofila treba<br />
početi u borbi protiv svih vrsta<br />
seksualnih nastranosti, od kojih<br />
<strong>je</strong> pederluk najprisutnija<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
Otišao sam sa kćerkom u <strong>je</strong>dan<br />
od megamarketa da kupimo<br />
sveske i knjige za novu<br />
školsku godinu. Popodne <strong>je</strong>, vrelina<br />
<strong>je</strong>, blizu ikindi<strong>je</strong>, vri<strong>je</strong>me kad su najman<strong>je</strong><br />
gužve. U miru smo<br />
izabrali šta <strong>je</strong> potrebno i<br />
krenuli prema izlazu. Sa<br />
gorn<strong>je</strong>g sprata, prema izlazu<br />
i prema garaži, vodi dugačka<br />
pokretna traka u dva<br />
pravca. Na početku izlazne<br />
trake stali smo kćerka i ja,<br />
a na početku dolazne trake,<br />
vidim, idu neki otac i kćer,<br />
bezbeli, da kupe knjige i<br />
sveske, košto smo i mi. Razdaljina<br />
<strong>je</strong> to od nekih tridesetak<br />
metara. Ali, vidim da<br />
<strong>je</strong> ovaj otac stariji koju godinu<br />
od mene, a starija mu<br />
<strong>je</strong> i kćer od mo<strong>je</strong> kćeri za<br />
godinu-dvi<strong>je</strong>. Ako <strong>je</strong> n<strong>je</strong>mu<br />
45, njoj <strong>je</strong> 15-16 godina.<br />
Uhvatim se na čas u razmišljanju<br />
<strong>kako</strong> <strong>je</strong> li<strong>je</strong>po što<br />
očevi brinu ovu brigu i idu<br />
sa kćerima po knjige i sveske.<br />
Kako nema nigd<strong>je</strong> nikog, na tim<br />
pokretnim trakama, osim onog oca, i<br />
ovog oca, one kćeri i ove kćeri, vidim<br />
<strong>kako</strong> <strong>je</strong> i moja kćer spazila sliku koja<br />
<strong>je</strong> nalikovala <strong>nam</strong>a dvoma dok smo<br />
dolazili po knjige. V<strong>je</strong>rovatno i ona<br />
misli: evo još <strong>je</strong>dan babo vodi kćer da<br />
kupe knjige. Idućeg trenutka dobio<br />
sam nagonsku potrebu da svojoj kćerki<br />
dlanom prekri<strong>je</strong>m oči, da joj okrenem<br />
glavu, da stanem ispred n<strong>je</strong> – da<br />
ne vidi to što smo vid<strong>je</strong>li i ja i ona.<br />
Onaj čov<strong>je</strong>k za ko<strong>je</strong>g smo mislili da<br />
<strong>je</strong> otac, i ona d<strong>je</strong>vojčica za koju smo<br />
mislili da <strong>je</strong> kćer - počeli su se ljubiti!<br />
On joj <strong>je</strong> gurnuo ruku ispod kratke<br />
majice, i dodirivao joj <strong>je</strong> grudi, ako su<br />
27. august - 17. ramazan<br />
18<br />
Legalizacija<br />
pederluka<br />
prirodno vodi<br />
razbuktavanju<br />
pedofili<strong>je</strong>,<br />
prvo, <strong>je</strong>r <strong>je</strong>dna<br />
nastranost za<br />
sobom povlači<br />
sl<strong>je</strong>deću, a<br />
drugo, <strong>je</strong>r<br />
su <strong>je</strong>dnaki<br />
estetski kodovi<br />
koji grade<br />
neženstveni,<br />
bispolni i<br />
bespolni<br />
seksualni<br />
ob<strong>je</strong>kt.<br />
to uopće bile grudi, ti d<strong>je</strong>čiji,<br />
pubertetski nagov<strong>je</strong>štaji<br />
žene. D<strong>je</strong>vojčica mu se prepustila,<br />
a u tom prepuštanju<br />
<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovala ili pijano ili<br />
nadrogirano, <strong>je</strong>r se kroz to<br />
ljubl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> sumanuto kikotala.<br />
Nisam mogao zaštititi<br />
kćer od ovog zbunjujućeg<br />
prizora, nad kojim <strong>je</strong> lebd<strong>je</strong>lo<br />
n<strong>je</strong>no neizgovoreno<br />
pitan<strong>je</strong>: “Pa ja sam mislila<br />
da su ovo otac i kći!?” Stid<br />
nas <strong>je</strong> prekrio obo<strong>je</strong>, zbog<br />
ovog bestiđa ko<strong>je</strong> smo vid<strong>je</strong>li.<br />
U trenutku kada smo<br />
se križali, na pokretnim<br />
trakama, pogledao sam u<br />
muškarca i u tu d<strong>je</strong>vojčicu i<br />
vidio da <strong>je</strong> među njima uistinu<br />
bila razlika od barem<br />
tri deceni<strong>je</strong>. Ono što bi moralo<br />
u normalnom društvu<br />
biti smatrano sramotom, i<br />
razvratom, u nas <strong>je</strong> postalo<br />
vrlina, poželjni statusni<br />
simbol. Taj sredn<strong>je</strong>v<strong>je</strong>čni<br />
muškarac ne vidi ničeg nastranog<br />
što se na pokretnim<br />
stepenicama <strong>je</strong>dnog javnog<br />
m<strong>je</strong>sta ljubi sa d<strong>je</strong>vojčicom<br />
kojoj može biti otac, <strong>je</strong>r ga<br />
to u ovom bolesnom društvu<br />
legitimira kao sposobnog muškarca.<br />
A sposoban <strong>je</strong> onaj koji može<br />
parama kupiti sve, pa i neči<strong>je</strong> d<strong>je</strong>tinjstvo.<br />
Ta d<strong>je</strong>vojčica, <strong>je</strong>dnako tako,<br />
ne vidi ničeg ružnog što se ljubaka<br />
sa čov<strong>je</strong>kom koji <strong>je</strong> možda stariji od<br />
n<strong>je</strong>nog oca, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ta čin<strong>je</strong>nica u raji<br />
legitimira kao osobu koja umi<strong>je</strong> naći<br />
skraćene puteve do para i poklona. A<br />
kad nema v<strong>je</strong>re i tradici<strong>je</strong>, onda i ne<br />
postoji ništa izuzev para i poklona.<br />
Produžetak vrste<br />
Na hrvatsko primor<strong>je</strong> prošlog<br />
vikenda <strong>je</strong> uplovio gigantski putnički<br />
brod, kruzer, sa 2.800 pedera.
Hrvatski mediji su se pohvalili<br />
napretkom toleranci<strong>je</strong><br />
u hrvatskom društvu,<br />
budući da ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> nikakvog<br />
otpora čin<strong>je</strong>nici da<br />
tolika armija pedera napada<br />
Hrvatsku. U Hrvatskoj,<br />
inače, ne vole ni Bošnjake,<br />
ali vole bošnjačke pare ko<strong>je</strong><br />
se ostavljaju u turističkoj<br />
sezoni. Možda hrvatsko<br />
društvo i dal<strong>je</strong> ne prihvata<br />
legalizaciju pederluka,<br />
ali voli pare ko<strong>je</strong> su pederi<br />
doni<strong>je</strong>li sa sobom.<br />
Kruzer se zaustavio pred<br />
Dubrovnikom, a 2.800<br />
pedera se razmililo po<br />
Stradunu i dubrovačkim<br />
zidi<strong>nam</strong>a, da provrti stražnjicama,<br />
da se poslika u zanosnim,<br />
smi<strong>je</strong>šnim zagrljajima, gd<strong>je</strong> muškin<strong>je</strong><br />
izigrava da <strong>je</strong> ženskin<strong>je</strong>. Na <strong>je</strong>dnoj od<br />
hrvatskih televizija napravl<strong>je</strong>na <strong>je</strong> i<br />
specijalna reportaža, iz ko<strong>je</strong> se saznalo<br />
da se na kruzeru nalazi planetarna<br />
pederska elita, <strong>je</strong>r su tu prisutni<br />
pederi iz ci<strong>je</strong>log svi<strong>je</strong>ta, koji ploveći<br />
Mediteranom imaju neku vrstu pederskog<br />
samita. A <strong>kako</strong> li izgleda taj<br />
Na hrvatsko<br />
primor<strong>je</strong><br />
prošlog<br />
vikenda<br />
<strong>je</strong> uplovio<br />
gigantski<br />
putnički<br />
brod, kruzer,<br />
sa 2.800<br />
pedera. Možda<br />
hrvatsko<br />
društvo i dal<strong>je</strong><br />
ne prihvata<br />
legalizaciju<br />
pederluka,<br />
ali voli pare<br />
ko<strong>je</strong> su pederi<br />
doni<strong>je</strong>li sa<br />
sobom.<br />
samit? Jedan ženski lezbejski<br />
par <strong>je</strong> u tv kamere<br />
opričao <strong>kako</strong> <strong>je</strong> prisustvovao<br />
spolnom činu dvojice<br />
pedera, te da nikada nisu<br />
vid<strong>je</strong>li takav ljubavni zanos,<br />
a što će reći da se na<br />
ovom brodu održavaju orgi<strong>je</strong>,<br />
gd<strong>je</strong> se <strong>je</strong>dni seksualno<br />
zadovoljavaju, kao psi<br />
na ulici, a drugi navijaju.<br />
Angažirana <strong>je</strong> i neka vrsta<br />
pederskog ginekologa, koji<br />
ima specijalističku ambulantu<br />
za održavan<strong>je</strong> otvora<br />
koji <strong>je</strong> priroda stvorila za<br />
pražn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> izmeta iz ljudskog<br />
organizma, a koji <strong>je</strong><br />
pederima centar duhovno-<br />
sti. Čov<strong>je</strong>k ne može a da sa<br />
šegom ne pomisli šta li li<strong>je</strong>či taj brodski<br />
l<strong>je</strong>kar, dok na ginekološki sto koji<br />
<strong>je</strong> predviđen za žene stavlja muškarce<br />
koji izigravaju žene. V<strong>je</strong>rovatno pred<br />
vratima ambulante sto<strong>je</strong> zabrinuti<br />
pederski muževi, koji bi da su normalni<br />
očekivali da saznaju da li im<br />
<strong>je</strong> žena trudna, a ovako sa zebnjom<br />
očekuju vi<strong>je</strong>sti o zdravlju otvora koji<br />
služi za izbacivan<strong>je</strong> izmeta iz ljudskog<br />
27. august - 17. ramazan<br />
19
organizma. Normalni ljudi se raduju<br />
rađanju d<strong>je</strong>teta, pa seksualnost vide<br />
kao razlog za produžetak i smisao<br />
života, dok se u pedera nema šta roditi,<br />
osim hemoroida i fekalija, koji<br />
su produžetak njihove vrste. Jer ako<br />
čov<strong>je</strong>k od sebe odrekne potomstvo, i<br />
ako svoju seksualnost izopači i centrira<br />
u stražnjicu, onda <strong>je</strong> i on sam to na<br />
šta <strong>je</strong> sebe sveo. Prirodna seksualnost<br />
<strong>je</strong> potrebna da bismo zanovili život, i<br />
mi smo taj život, mi smo ta vrsta, to<br />
di<strong>je</strong>te ko<strong>je</strong> se rađa, a suprotnost tome<br />
<strong>je</strong> pederski razvrat koji ide za negacijom<br />
rađanja i svođen<strong>je</strong>m ljudske vrste<br />
na opsesiju fekalnim otvorima i produktima.<br />
Normalni će ljudi zanjihati<br />
di<strong>je</strong>te, dok pederi nemaju šta drugo<br />
zanjihati doli komade smrada, fizičkog<br />
i mentalnog. S njima <strong>je</strong> moguće<br />
suos<strong>je</strong>ćati kao sa teško obol<strong>je</strong>lim psihijatrijskim<br />
sluča<strong>je</strong>vima, ali nema suos<strong>je</strong>ćanja<br />
sa ambicijom da se razvrat<br />
<strong>nam</strong>etne kao moralni standard, <strong>je</strong>r<br />
onda taj standard zahvata i razboli<strong>je</strong>va<br />
zdravo tkivo ljudske prirodnosti.<br />
Danas ćete i u Bosni i Hercegovini<br />
teško pronaći nekoga ko će kazati da<br />
<strong>je</strong> pederluk bolest, što znači da <strong>nam</strong><br />
<strong>je</strong> već putem medija <strong>nam</strong>etnuta autocenzura,<br />
svi<strong>je</strong>st o tome šta smi<strong>je</strong>mo<br />
a šta ne smi<strong>je</strong>mo reći. To što većina<br />
ljudi i kod nas, a i u svi<strong>je</strong>tu, misli da<br />
su pederi psihijatrijski sluča<strong>je</strong>vi, ne<br />
znači ništa, <strong>je</strong>r većina ljudi zna da im<br />
<strong>je</strong> egzistencija uv<strong>je</strong>tovana mrežom<br />
ideoloških ut<strong>je</strong>caja, u okviru kojih<br />
<strong>je</strong> pederluk standard. Evo, godi<strong>nam</strong>a<br />
se svi<strong>je</strong>t zgražava nad cionističkim<br />
masakrima palestinskih civila,<br />
sigurno <strong>je</strong> i da dominantna većina<br />
Amerikanaca ne podržava te zločine,<br />
ali američka <strong>je</strong> politika nemoćna da<br />
blokira izraelski genocid, samim tim<br />
što Amerikom vladaju Jevreji. Samo<br />
<strong>je</strong> privid da <strong>je</strong> Amerika u vlasništvu<br />
svojih građana i njihovog demokratskog<br />
glasa, a suština <strong>je</strong> da <strong>je</strong> Amerika<br />
izraelska kolonija koja se ni za šta ne<br />
pita. Danas <strong>je</strong> privid da su pederi<br />
nekakva ugrožena manjina koja ne<br />
može da ostvari svoja prava, suština<br />
<strong>je</strong> da su pederi ovladali centrima<br />
politike, ekonomi<strong>je</strong> i kulture, odakle<br />
kreiraju stvarnost, recimo - tako što<br />
će sa sv<strong>je</strong>tskog registra bolesti izbrisati<br />
homoseksualizam, i tako što će<br />
pokoravati <strong>je</strong>dno po <strong>je</strong>dno nacionalno<br />
zakonodavstvo, ko<strong>je</strong> će prihvatati<br />
legalizaciju istospolnih brakova,<br />
protiv kojih više ne možeš ništa reći,<br />
<strong>je</strong>r ćeš biti krivično gon<strong>je</strong>n. Priča o<br />
ugroženosti <strong>je</strong> samo paravan ispod<br />
ko<strong>je</strong>g zjapi tortura pedera nad prirodom<br />
i nad čov<strong>je</strong>čanstvom. To <strong>je</strong> isto<br />
kao kad <strong>nam</strong> kardinal Puljić poruči<br />
<strong>kako</strong> su Hrvati ugroženi u Sara<strong>je</strong>vu,<br />
a Hrvati drže sve važni<strong>je</strong> institucionalne<br />
pozici<strong>je</strong> i ekonomske tokove<br />
i u Sara<strong>je</strong>vu i u drugim gradovima<br />
sa bošnjačkom većinom; ako <strong>je</strong> ko<br />
ugrožen u kra<strong>je</strong>vima sa bošnjačkom<br />
većinom, onda su to Bošnjaci.<br />
Ideologija pederluka - kao vrline<br />
- ubrizgana <strong>je</strong> u sve pore sistema,<br />
bezmalo da nema instance gd<strong>je</strong> pederi<br />
nemaju nekoga svoga, a što ut<strong>je</strong>če<br />
da se razni pederski derivati prel<strong>je</strong>vaju<br />
u masmedijsku kulturu i estetske<br />
afinitete. Evo, neki dan web portal<br />
naše najprofitni<strong>je</strong> kompani<strong>je</strong>, pored<br />
toliko životnih tema, izv<strong>je</strong>štava <strong>kako</strong><br />
pederi imaju za 5,5 odsto man<strong>je</strong> plaće<br />
od ostalih, što znači da neki pederski<br />
plaćenik uređu<strong>je</strong> ovaj sadržaj<br />
i sistemski <strong>nam</strong>eće pederluk kao važno<br />
pitan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> treba da se tiče sviju.<br />
Tako već godi<strong>nam</strong>a na modnoj sceni<br />
imamo tahtaste manekenke ko<strong>je</strong> ne<br />
liče na ženskin<strong>je</strong>, već su slični<strong>je</strong> zatvorenicima<br />
s Golog otoka; neuhran<strong>je</strong>n<strong>je</strong>,<br />
ravne, očerupane... Kao i sve<br />
adrese sa kojih se kreiraju trendovi,<br />
tako su i glavne modne radionice u<br />
vlasništvu pedera, koji nasto<strong>je</strong> trendirati<br />
hermafroditsku estetiku: nimuško-ni-žensko.<br />
Od manekenke se<br />
traži da što man<strong>je</strong> liči na žensko, <strong>kako</strong><br />
bi u ženskim halji<strong>nam</strong>a izgledala kao<br />
preobučeni peder. Ustanovljavan<strong>je</strong> i<br />
diktatura te biseksualne estetike za<br />
veoma kratko vri<strong>je</strong>me <strong>je</strong> iz<strong>je</strong>dnačilo<br />
seksualni ob<strong>je</strong>kt bez ženskih znakova<br />
sa figurom d<strong>je</strong>teta. Pederski estetonazori<br />
krčili su put za afirmaciju pedofili<strong>je</strong>,<br />
budući da između figure ravne,<br />
muškolike manekenke i između<br />
figure d<strong>je</strong>teta, d<strong>je</strong>čaka ili d<strong>je</strong>vojčice,<br />
sve<strong>je</strong>dno <strong>je</strong> – nema bitne razlike. Kad<br />
kažemo – manekenka – onda mislimo<br />
na čitav spektar medijskih likova,<br />
od tv voditeljica, glumica, p<strong>je</strong>vačica,<br />
i sl., ko<strong>je</strong> se inercijom potražn<strong>je</strong> počinju<br />
uklapati u zacrtani kalup pederskog<br />
i pedofilijskog profila.<br />
U slavu prirodnog poretka<br />
Dvojica srednjov<strong>je</strong>čnih muškaraca<br />
koji su prošlog vikenda uhapšena<br />
u Tuzli zbog sumn<strong>je</strong> da su seksualno<br />
iskorištavali 13-godišnju d<strong>je</strong>vojčicu,<br />
morali su se slagati oko nekoliko<br />
stvari: prvo, da <strong>je</strong> curica seksualno<br />
poželjan ob<strong>je</strong>kat, da n<strong>je</strong>no d<strong>je</strong>či<strong>je</strong><br />
ti<strong>je</strong>lo u njima izaziva požudu kakvu<br />
kod normalnih ljudi izaziva ti<strong>je</strong>lo<br />
žene; drugo, da <strong>je</strong> poželjno, dozvol<strong>je</strong>no,<br />
fra<strong>je</strong>rski, seksualno iskoristiti<br />
curicu koja još, ni fizički, ni pravno,<br />
ni<strong>je</strong> napustila d<strong>je</strong>tinjstvo i koja ti<br />
može biti kćerka, a biološki i unuka;<br />
27. august - 17. ramazan<br />
20<br />
treće, morali su <strong>je</strong>dan drugog u oči<br />
po<strong>gledati</strong> i priznati da ih uzbuđu<strong>je</strong> i<br />
veže <strong>je</strong>dnak razvratni cilj. Da<strong>kako</strong>,<br />
sve ovo pod pretpostavkom da se dokažu<br />
sumn<strong>je</strong> zbog kojih su ova dvojica<br />
zatvoreni, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> svako nevin dok<br />
mu se krivica ne dokaže, pa možda<br />
i kad se pod pritiskom “dokaže”.<br />
Ključno pitan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> želimo postaviti<br />
u vezi sa odlukom dvojice srednjov<strong>je</strong>čnih<br />
muškaraca da seksualno<br />
iskorištavaju 13-godišnju d<strong>je</strong>vojčicu<br />
<strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deće: Da li bi pri<strong>je</strong> 20 ili 30 godina<br />
njih dvojica u d<strong>je</strong>vojčici vid<strong>je</strong>li<br />
seksualni ob<strong>je</strong>kt, ili <strong>je</strong> seksualizacija<br />
d<strong>je</strong>teta rezultat medijskih operacija<br />
pederskih trendera i dizajnera, koji<br />
su iskreirali i u svi<strong>je</strong>st utisnuli da <strong>je</strong><br />
seksualno privlačno ti<strong>je</strong>lo bez ženskog<br />
identiteta, odnosno sa fizičkim<br />
znakovima slabašnog muškarca ili<br />
d<strong>je</strong>teta?! Uv<strong>je</strong>ren sam da ova dvojica<br />
muškaraca koji su osumnjičeni za<br />
pedofiliju ne bi bili pedofili da u posl<strong>je</strong>dnjih<br />
deceniju-dvi<strong>je</strong> ne tra<strong>je</strong> žestoka<br />
kampanja izobličavanja i izopačavanja<br />
prirodnih seksualnih afiniteta.<br />
Oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> i pedera i pedofila,<br />
ali ih nikad ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> koliko danas,<br />
<strong>je</strong>r pederska industrija razvrata legalizira,<br />
u vrlinu pretvara i forsira seksualne<br />
izopačenosti, ko<strong>je</strong> se ne mogu<br />
dozirati, kao što se ni narkomanija ne<br />
može dozirati. Legalizacija pederluka<br />
prirodno vodi razbuktavanju pedofili<strong>je</strong>,<br />
prvo, <strong>je</strong>r <strong>je</strong>dna nastranost za<br />
sobom povlači sl<strong>je</strong>deću, a drugo, <strong>je</strong>r<br />
su <strong>je</strong>dnaki estetski kodovi koji grade<br />
neženstveni, bispolni i bespolni seksualni<br />
ob<strong>je</strong>kt.<br />
Nemoguće <strong>je</strong> razdvojiti pederluk<br />
od pedofili<strong>je</strong>. Obo<strong>je</strong> su nastranosti,<br />
od kojih <strong>je</strong>dna već uveliko ostvaru<strong>je</strong><br />
legalizaciju i zakonsku zaštitu, dok<br />
se u nekim evropskim državama nastoji<br />
još spustiti granica za seksualno<br />
iskorištavan<strong>je</strong> d<strong>je</strong>teta, što znači da su<br />
sami parlamentarci zainteresirani za<br />
taj, očito izvanbračni, razvrat. Otud<br />
se ne može biti za pederske slobode,<br />
a protiv pedofili<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r ko <strong>je</strong> za pedere,<br />
taj <strong>je</strong> i za pedofile. Zaštitu d<strong>je</strong>ce<br />
od narkomani<strong>je</strong> treba početi u borbi<br />
protiv marihuane, a ne u borbi protiv<br />
heroina; tako i zaštitu d<strong>je</strong>ce od pedofila<br />
treba početi u borbi protiv svih<br />
vrsta seksualnih nastranosti, od kojih<br />
<strong>je</strong> pederluk najprisutnija. Da<strong>kako</strong> da<br />
<strong>je</strong> nemoguće ukloniti sve one pedere,<br />
pederske agente koji su instalirani<br />
u sistem, ali <strong>je</strong> moguće govoriti u<br />
slavu porodice, tradici<strong>je</strong> i prirodnog<br />
poretka. Ako oni brane svo<strong>je</strong> pravo<br />
da kažu da su pederi, i mi moramo<br />
braniti svoju obavezu da govorimo u<br />
ime očinstva i u ime majčinstva.
Za sve informaci<strong>je</strong> obratiti se na sl<strong>je</strong>deće kontakte:<br />
Za BiH: Tel./fax: 00 387 33 538 456 Za Švicarsku, N<strong>je</strong>mačku i Austriju:<br />
GSM: 00 387 62 157 180 00 41 792 753 835<br />
00 387 61 765 765 el_batar@hotmail.com<br />
ilum.d.o.o@gmail.com<br />
www.islamski-ducan.ch<br />
www.islamskaknjizara.com<br />
Autor:<br />
Dr. Muhammed ibn<br />
Abdurrahman el-Arifi<br />
Uvez: tvrdi<br />
Broj stranica: 331<br />
Ci<strong>je</strong>na: 30 KM<br />
Uživaj u životu<br />
Život <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna od najvećih blagodati ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Uzvišeni Allah<br />
podario čov<strong>je</strong>ku i stoga čov<strong>je</strong>k mora voditi računa<br />
<strong>kako</strong> će se prema njoj odnositi, <strong>kako</strong> će proživ<strong>je</strong>ti život.<br />
Istaknuti učenjak dr. Muhammed b. Abdurrahman el-<br />
Arifi u svom best-selleru "Uživaj u životu" nudi <strong>nam</strong> niz<br />
sav<strong>je</strong>ta koji će <strong>nam</strong> pomoći da ostvarimo istinski usp<strong>je</strong>h u<br />
životu na ovome svi<strong>je</strong>tu, kao i usp<strong>je</strong>h na ahiretu. Prožeta<br />
nizom prim<strong>je</strong>ra iz života, ova knjiga će poslužiti kao<br />
praktičan vodič roditeljima u odgoju d<strong>je</strong>ce, učiteljima<br />
u podučavanju učenika, imamima u odnosu prema<br />
džematlijama, kao i svakom muslimanu i muslimanki<br />
koji žele svoj život proživ<strong>je</strong>ti na najl<strong>je</strong>pši mogući način.<br />
USKORO<br />
Odgoj d<strong>je</strong>ce<br />
POSJETITE SAJAM ISLAMSKE KNJIGE<br />
M<strong>je</strong>sto: KURŠUMLIJA MEDRESA (preko puta Begove džami<strong>je</strong>), Sara<strong>je</strong>vo<br />
Vri<strong>je</strong>me: 15.12.2009. – 15.01.2010. godine<br />
POPUST<br />
OD 20 DO 50%
Politika i društvo<br />
Napad na Bošnjake u RS-u<br />
Repriza već viđenog i doživl<strong>je</strong>nog<br />
Uzimajući u obzir da <strong>je</strong><br />
Dodik za učitel<strong>je</strong> i saveznike<br />
angažirao cionistički režim<br />
opravdano strahu<strong>je</strong>mo da<br />
će budućnost Bošnjaka u<br />
RS-u biti do kraja ugrožena.<br />
Hapšen<strong>je</strong> Blagajčevića,<br />
Dedića i drugih, drugog dana<br />
ramazana, u Bosanskom<br />
Novom i Dubici izgleda<br />
<strong>je</strong> samo uvod u Dodikovo<br />
poigravan<strong>je</strong> sa životima<br />
Bošnjaka u Republici Srpskoj<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Drugog dana ramazana, oko četiri<br />
sahata ujutru, kada su se postači<br />
spremali za klanjan<strong>je</strong> sabah-<strong>nam</strong>aza,<br />
policija Republike Srpske <strong>je</strong> napala<br />
bošnjačke povratnike u Bosanskom Novom<br />
i Bosanskoj Dubici. Srpski specijalci su opkolili<br />
bošnjačke kuće nakon čega su počeli<br />
sa hapšenjima. Uhapšeno <strong>je</strong> pet Bošnjaka,<br />
lica ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> MUP Republike Srpske optužio<br />
za vehabizam. Istog dana oko podne<br />
svi uhapšeni su pušteni na slobodu. Puštan<strong>je</strong><br />
na slobodu svih uhapšenih dokaz <strong>je</strong> da<br />
policija RS-a uopće ni<strong>je</strong> imala povoda niti<br />
opravdanja za izvođen<strong>je</strong> <strong>je</strong>dne tako spektakularne<br />
akci<strong>je</strong>. Međutim, ko <strong>je</strong> tog istog<br />
dana gledao večern<strong>je</strong> dnevnike elektronskih<br />
medija u Republici Srpskoj imao <strong>je</strong> dojam<br />
da <strong>je</strong> policija Republike Srpske <strong>je</strong>dva živu<br />
glavu izni<strong>je</strong>la prilikom hapšenja osumnjičenih<br />
Bošnjaka. Prilozi od kojih se ledi krv<br />
u žilama doprini<strong>je</strong>li su širenju straha i nesigurnosti<br />
kod bošnjačkih povratnika. Sve <strong>je</strong><br />
izgledalo kao da se ponavlja 1992. godina.<br />
“Taj dan ćemo još dugo pamtiti, odnosno<br />
nikada ga nećemo zaboraviti kao što će s<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong><br />
na ’92. godinu ostati u <strong>nam</strong>a do kraja<br />
života. Sve <strong>je</strong> pods<strong>je</strong>ćalo na 1992. godinu<br />
kada su nas srpski policajci i vojnici hapsili<br />
i odvodili u logore. Hajrudin Dedić i Samir<br />
Blagajčević, bivši logoraši srpskih logora postali<br />
su ponovo meta starih dželata”, govori<br />
<strong>nam</strong> <strong>je</strong>dan od prijatelja i rođaka spomenutih<br />
uhapšenih Bošnjaka a či<strong>je</strong> ime zbog n<strong>je</strong>gove<br />
sigurnosti ne navodimo. “Srpska policija<br />
nas <strong>je</strong> ovom akcijom još <strong>je</strong>dnom pods<strong>je</strong>tila<br />
koliko <strong>je</strong> sigurnost nas povratnika upitna i<br />
<strong>kako</strong> <strong>je</strong> malo potrebno da se počini<br />
zločin nad <strong>nam</strong>a. Niko nas<br />
ne može zaštititi niti nas štiti, mi<br />
smo otvorena i nezaštićena meta<br />
srpskih fašističkih cil<strong>je</strong>va”, doda<strong>je</strong><br />
naš spomenuti sagovornik.<br />
<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> danas naći sagovornika<br />
o ovoj temi među bošnjačkim<br />
povratnicima u Bosanskom<br />
Novom i Dubici. Strah i zabrinutost<br />
se kod njih <strong>je</strong>dnostavno<br />
os<strong>je</strong>ti. U takvim uslovima teško<br />
<strong>je</strong> razmišljati o budućnosti. U<br />
napad na bošnjačke povratnike<br />
srpska policija išla <strong>je</strong> pod izgovorom<br />
da hapsi opasne vehabi<strong>je</strong><br />
koji su opasni po sve i da su ti<br />
ljudi stvarali probleme i napadali<br />
čak i komši<strong>je</strong> Bošnjake. Ovu laž demantovali<br />
su bošnjački povratnici i Islamska<br />
za<strong>je</strong>dnica koji su složno stali u odbranu lica<br />
ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> srpska policija hapsila. Na organiziranom<br />
protestnom skupu u Blagaj Ri<strong>je</strong>ci u<br />
Bosanskom Novom govorili su predstavnici<br />
udruženja povratnika, logoraša, Islamske<br />
za<strong>je</strong>dnice i bošnjački politički predstavnici.<br />
Potpreds<strong>je</strong>dnik Skupštine opštine Bosanski<br />
Novi, Senad Bratić medijima <strong>je</strong> tom prilikom<br />
izjavio da Bošnjaci ne spore posao polici<strong>je</strong>,<br />
ali da <strong>je</strong> u navedenoj akciji prekom<strong>je</strong>rno<br />
upotri<strong>je</strong>bl<strong>je</strong>na sila, či<strong>je</strong> su žrtve na kraju bili<br />
d<strong>je</strong>ca i žene, koji su sve posmatrali i pretrp<strong>je</strong>li<br />
strah i šok. “Policija <strong>je</strong> trenirala strogoću i<br />
s pravom se pitamo ko <strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deći”, rekao <strong>je</strong><br />
Bratić. On <strong>je</strong> dodao da nema osnova za sumnjičen<strong>je</strong><br />
Samira Blagajčevića i Hajrudina<br />
Dedića za terorizam. Glavni imam Medžlisa<br />
Islamske za<strong>je</strong>dnice Elvir Vakufac kaže da <strong>je</strong><br />
skup podrška članovima islamske za<strong>je</strong>dnice,<br />
a ne nikakvim vehabijama, dodavši da<br />
<strong>je</strong> u ovom slučaju ri<strong>je</strong>č o običnim građani-<br />
ma. Predstavnik Udruženja logoraša Munir<br />
Šehović izrazio <strong>je</strong> žal<strong>je</strong>n<strong>je</strong> zbog načina na<br />
koji <strong>je</strong> izvedena akcija MUP-a RS i dodao<br />
da Bošnjaci nisu protiv polici<strong>je</strong> ni istraga, ali<br />
protestuju zato što <strong>je</strong> ta akcija pods<strong>je</strong>tila na<br />
događa<strong>je</strong> iz 1992. godine.<br />
Napad srpske polici<strong>je</strong> i medija na bošnjačke<br />
povratnike već <strong>je</strong> stvorio nesagledive<br />
posl<strong>je</strong>dice po budući život Bošnjaka u<br />
ovom di<strong>je</strong>lu Bosne i Hercegovine. Skoro da<br />
nema Srbina u Republici Srpskoj da danas<br />
o Bošnjacima ne misli u smislu da su to sve<br />
Srpska policija<br />
nas <strong>je</strong> ovom<br />
akcijom<br />
još <strong>je</strong>dnom<br />
pods<strong>je</strong>tila<br />
koliko <strong>je</strong><br />
sigurnost nas<br />
povratnika<br />
upitna i <strong>kako</strong> <strong>je</strong><br />
malo potrebno<br />
da se počini<br />
zločin nad<br />
<strong>nam</strong>a.<br />
opasne vehabi<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong>dva čekaju da, <strong>kako</strong> to<br />
kaže samozvani ekspert za terorizam Darko<br />
Trifunović, napadnu Republiku Srpsku.<br />
Podozrivost prema Bošnjacima<br />
<strong>je</strong> očigledna i primi<strong>je</strong>ti i<strong>je</strong>ti se na<br />
svakom koraku. “Ja sam do sada<br />
dosta trgovao sa Srbima iz naše<br />
općine. I pri<strong>je</strong> su priče o vehabijama<br />
imale uticaja na njih, međutim<br />
sada nakon ovih akcija i<br />
medijskih izv<strong>je</strong>štaja srpskih medija<br />
propaganda <strong>je</strong> odradila svoj<br />
posao”, kaže <strong>nam</strong> naš sagovornik<br />
s početka ovog teksta.<br />
Srpski politički i policijski<br />
dužnosnici najavljuju nastavak<br />
sprovođenja akcija, <strong>kako</strong><br />
to oni vole reći, protiv vehabija<br />
u Republici Srpskoj. Milorad<br />
Dodik, premi<strong>je</strong>r Republike<br />
Srpske ovih se dana vratio iz<br />
dvodnevne pos<strong>je</strong>te Izraelu. U izjavama za<br />
medi<strong>je</strong> Milorad Dodik <strong>je</strong> rekao da <strong>je</strong> našao<br />
za<strong>je</strong>dnički <strong>je</strong>zik i puno razumi<strong>je</strong>vanja kod<br />
izraelskih sagovornika kada <strong>je</strong> u pitanju opasnost<br />
od islamskog ekstremizma. Milorad<br />
Dodik <strong>je</strong> pri<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>te Izraelu u medijima<br />
otvoreno govorio da Republika Srpska za<br />
sada nema dovoljno podrške za izdvajan<strong>je</strong> iz<br />
Bosne i Hercegovine, ali da će on i n<strong>je</strong>gov<br />
tim strpljivo nastaviti sa stvaran<strong>je</strong>m uslova<br />
za postizan<strong>je</strong> takvog cilja. Nema bol<strong>je</strong>g<br />
m<strong>je</strong>sta na svi<strong>je</strong>tu od Izraela za učen<strong>je</strong> <strong>kako</strong><br />
se strpljivo od ničega i na tuđoj zemlji stvara<br />
vlastita država. Milorad Dodik <strong>je</strong> otišao<br />
na pravu adresu, Izraelci su najveći stručnjaci<br />
u vođenju borbe protiv muslimana.<br />
Po povratku iz Izraela Milorad Dodik ni<strong>je</strong><br />
krio zadovoljstvo postignutim dogovorima.<br />
V<strong>je</strong>rovatno ćemo u skoroj budućnosti imati<br />
priliku na terenu vid<strong>je</strong>ti sprovođen<strong>je</strong> brojnih<br />
izraelskih doktrina u borbi za nezavisnost<br />
Republike Srpske. Najdirektnija meta tih<br />
izraelsko – Dodikovih taktika bit će bošnjački<br />
povratnici, a vehabizam i islamski<br />
radikalizam će biti matrice na kojima će kliziti<br />
Dodikova doktrina stvaranja a<br />
Republike<br />
Srpske. Uzimajući u obzir da <strong>je</strong> Dodik za<br />
učitel<strong>je</strong> i saveznike angažirao cionistički<br />
režim opravdano strahu<strong>je</strong>mo da će budućnost<br />
Bošnjaka u RS-u biti do kraja ugrožena.<br />
Hapšen<strong>je</strong> Blagajčevića, Dedića i drugih,<br />
drugog dana ramazana, u Bosanskom<br />
Novom i Dubici izgleda <strong>je</strong> samo uvod u<br />
Dodikovo poigravan<strong>je</strong> sa životima Bošnjaka<br />
u Republici Srpskoj.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
22
Intervju: Edin Ramić, šef Kluba Bošnjaka u Vi<strong>je</strong>ću naroda RS-a<br />
Bošnjaci u RS su u prilično nezavidnom položaju<br />
Sa Edinom Ramićem, šefom<br />
Kluba Bošnjaka u Vi<strong>je</strong>ću naroda<br />
RS-a razgovaramo o aktuelnoj<br />
situaciji u Republici Srpskoj te o<br />
događajima vezanim za naredne<br />
izbore<br />
Razgovarao: Ezher Beganović<br />
Gospodine Ramiću, u Republici<br />
Srpskoj sve ključa. Predizborna kampanja<br />
se izvodi na najprljaviji način. Ono<br />
što posebno zabrinjava <strong>je</strong>su veoma opasni<br />
stavovi srpskih političkih predstavnika<br />
kada <strong>je</strong> u pitanju budućnost Bosne<br />
i Hercegovine. Također, vlasti u RS-u<br />
sa svim svojim servisima u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong><br />
vri<strong>je</strong>me vode opasnu kampanju protiv<br />
Bošnjaka koji žive u RS-u i to putem širenja<br />
propagande da <strong>je</strong> RS prepuna opasnih<br />
vehabija – Bošnjaka koji su spremni<br />
udariti na RS. Kako biste opisali<br />
trenutnu situaciju i položaj Bošnjaka u<br />
RS-u?<br />
Ramić: U RS takmičen<strong>je</strong> “ko <strong>je</strong> veći Srbin“<br />
nikad ni<strong>je</strong> prestalo, samo se pred svake izbore<br />
održava neka vrsta finala. Naravno,<br />
lakše <strong>je</strong> voditi kampanju na taj način nego<br />
govoriti o napretku svih stanovnika RS i<br />
nekoj sv<strong>je</strong>tlijoj budućnosti, <strong>je</strong>r bol<strong>je</strong>g života<br />
za stanovnike RS nema bez jake države<br />
BiH. Pri<strong>je</strong> četiri godine aktuelna vlast<br />
i tada predvođena SNSD-om štitila <strong>je</strong> RS<br />
od nekih imaginarnih neprijatelja koji <strong>je</strong><br />
hoće ukinuti i dobiti 100% BiH, taj trud<br />
se isplatio i onima koji su štitili RS i onima<br />
koji su <strong>je</strong> ukidali, rezultat <strong>je</strong> evidentan.<br />
Treba biti pošten pa priznati da <strong>je</strong> RS sada<br />
mnogo politički stabilnija i odlučnija da se<br />
suprotstavi <strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>m obliku centralizaci<strong>je</strong><br />
institucija na nivou BiH. Država BiH<br />
<strong>je</strong>dino može zaštititi svo<strong>je</strong> građane i omogućiti<br />
im <strong>je</strong>dnaka prava u <strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>m di<strong>je</strong>lu<br />
zeml<strong>je</strong> a ne ni<strong>kako</strong> entiteti, kantoni i opštine.<br />
Bošnjaci u RS su u prilično nezavidnom<br />
položaju, nalaze se u okruženju ko<strong>je</strong><br />
im ni<strong>je</strong> prijateljsko, slabi su za <strong>bilo</strong> kakvu<br />
institucionalnu aktivnost <strong>je</strong>r nemaju mehanizme<br />
zaštite svojih prava osim deklarativne<br />
podrške Sara<strong>je</strong>va i tzv. Međunarodne<br />
za<strong>je</strong>dnice nemaju “opipljive” podrške za<br />
poboljšan<strong>je</strong> njihovog kvaliteta života u RS.<br />
Kako komentirate nedavna hapšenja<br />
Bošnjaka u Bosanskom Novom i<br />
Kozarskoj Dubici i dovođen<strong>je</strong> istih u<br />
vezu sa vehabizmom i terorizmom?<br />
Ramić: Kao pokušaj vlasti RS da skrene<br />
pažnju sa svih opstrukcija ko<strong>je</strong> su provodili<br />
s cil<strong>je</strong>m onemogućavanja uspostave<br />
efikasnog sigurnosnog sistema<br />
BiH. Islam <strong>je</strong> problem a muslimani<br />
su izvor nestabilnosti<br />
u BiH to <strong>je</strong> poruka koju vlasti<br />
RS žele poslati sv<strong>je</strong>tskoj javnosti.<br />
Inače, hapšen<strong>je</strong> nevinih<br />
ljudi i kasni<strong>je</strong> puštan<strong>je</strong> na slobodu<br />
samo <strong>je</strong> još <strong>je</strong>dno u nizu<br />
kršenja individualnih ljudskih<br />
prava za šta neko konačno treba<br />
odgovarati.<br />
Prilikom pos<strong>je</strong>te Bosanskom<br />
Novom reis Mustafe ef.<br />
Cerić <strong>je</strong> iznio ozbiljne kritike<br />
na račun bošnjačkih političkih<br />
predstavnika u RS-u.<br />
Reagirajući na posl<strong>je</strong>dnja<br />
hapšenja Bošnjaka u RS-u,<br />
reis <strong>je</strong> rekao da Bošnjaci u<br />
RS-u “nemaju svo<strong>je</strong> političke<br />
predstavnike koji su<br />
dorasli i sposobni da zaštite<br />
njihova ljudska prava i njihovo<br />
pravo na život, v<strong>je</strong>ru, slobodu,<br />
imetak i čast”. Kako komentirate ovakve<br />
stavove reisa Cerića?<br />
Ramić: Predstavnici Bošnjaka u RS nemaju<br />
potrebne alate niti mehanizme zaštite<br />
nacionalnih interesa svoga naroda u<br />
RS, ipak ponavljam da država BiH treba<br />
osigurati <strong>je</strong>dnaka prava svim građanima.<br />
O mehanizmima zaštite nacionalnih interesa<br />
<strong>je</strong> pregovaralo i dogovaralo službeno<br />
Sara<strong>je</strong>vo nakon presude Ustavnog suda<br />
BiH i omogućavanja konstitutivnosti<br />
naroda na ci<strong>je</strong>lom području BiH. U vri<strong>je</strong>me<br />
Alijanse za prom<strong>je</strong>ne uspostavl<strong>je</strong>na<br />
su asimetrična ustavna r<strong>je</strong>šenja u entitetima<br />
koja su štetna za Bošnjake. Ci<strong>je</strong>nim<br />
angažman reis ef. na promociji značaja<br />
povratnika i povratka u RS za ukupnu<br />
stabilnost zeml<strong>je</strong>, kao i brizi za Bošnjake<br />
ma gd<strong>je</strong> oni bili nastan<strong>je</strong>ni.<br />
Posl<strong>je</strong>dnjih godina stalno upozoravate<br />
na opasnost da bi Bošnjaci u RS-u<br />
mogli politički nestati, <strong>je</strong>r su izborni<br />
rezultati iz godine u godinu sve gori i<br />
gori. Pred <strong>nam</strong>a su još <strong>je</strong>dni važni izbori.<br />
S obzirom da se sada već znaju svi<br />
kandidati, programi i zalaganja bošnjačkih<br />
političkih stranaka ali i raspoložen<strong>je</strong><br />
našeg naroda, <strong>je</strong>ste li optimista<br />
ili pesimsita u vezi krajn<strong>je</strong>g izbornog<br />
rezultata?<br />
Meni <strong>je</strong><br />
neshvatljiva teza<br />
koju zastupaju<br />
neke stranke<br />
“bol<strong>je</strong> nemati<br />
predstavnike<br />
nego imati<br />
svakakve (a to<br />
bi kao značilo<br />
nesposobne<br />
i sl.)” što <strong>je</strong><br />
priprema<br />
da se skine<br />
odgovornost<br />
sa eventualnog<br />
političkog<br />
debakla<br />
Bošnjaka u RS.<br />
Ramić: Veliki <strong>je</strong> broj stranaka ko<strong>je</strong> se do<br />
sada nisu pojavljivale na izborima u RS a<br />
kojima su Bošnjaci ciljna glasačka populacija,<br />
ne z<strong>nam</strong> <strong>je</strong>su li sv<strong>je</strong>sni ozbiljnosti<br />
situaci<strong>je</strong> u RS. Ukoliko<br />
proc<strong>je</strong>ne takvih stranaka nisu<br />
dobre i ne obezbi<strong>je</strong>de podršku<br />
izboru svojih kandidata onda<br />
sva<strong>kako</strong> da hoće obezbi<strong>je</strong>diti<br />
izbor kandidata iz reda stranaka<br />
kojima su Srbi ciljna grupa<br />
a Bošnjake još više poslati na<br />
margine političkog života RS.<br />
Plašim se da <strong>je</strong> nekim strankama<br />
bitno da predstave stranačku<br />
infrastrukturu na ci<strong>je</strong>lom području<br />
BiH bez nekog ozbiljni<strong>je</strong>g<br />
angažmana u RS. Nažalost<br />
ni<strong>je</strong> došlo do formiranja koalici<strong>je</strong><br />
bošnjačkih stranaka u RS<br />
koja bi okupila Bošnjake i afirmisala<br />
njihove interese. Ovako<br />
<strong>je</strong> situacija dosta zbunjujuća za<br />
Bošnjake. Meni <strong>je</strong> neshvatljiva<br />
teza koju zastupaju neke stranke<br />
“bol<strong>je</strong> nemati predstavnike<br />
nego imati svakakve (a to bi kao značilo<br />
nesposobne i sl.)”, što <strong>je</strong> priprema da se skine<br />
odgovornost sa eventualnog političkog<br />
debakla Bošnjaka u RS i doprinosa, u ovom<br />
slučaju stranaka ko<strong>je</strong> trenutno nemaju zastupnike<br />
u Narodnoj skupštini RS, brisanju<br />
Bošnjaka sa političke scene RS, a rezultat<br />
<strong>je</strong> kampan<strong>je</strong> poricanja rezultata aktuelnih<br />
predstavnika. Bol<strong>je</strong> bi <strong>bilo</strong> da se takmičimo<br />
za naklonost glasača kvalitetom programa i<br />
čestitošću kadrova koji bi provodili stranačke<br />
programe.<br />
Kada se sagledaju svi aspekti života u<br />
RS-u stiče se dojam da u tom entitetu<br />
postoji konstantna društvena tenzija.<br />
Srpski politički predstavnici, mediji,<br />
nevladina udruženja stalno pri<strong>je</strong>te i<br />
sve rade na <strong>ruše</strong>nju BiH. Opasno se<br />
Bošnjacima kači stigma vehabizma i<br />
terorizma. Kako <strong>je</strong> živ<strong>je</strong>tu u RS-u u<br />
takvim uslovima, koliko su Bošnjaci<br />
zbog navedenih pri<strong>je</strong>tnji i nastojanja<br />
zabrinuti za svoju budućnost?<br />
Ramić: Sve najteže i najgore što se moglo<br />
desiti za Bošnjake već se desilo, ne<br />
treba se plašiti budućnosti, treba v<strong>je</strong>rovati u<br />
bol<strong>je</strong> sutra, v<strong>je</strong>rovati u sebe i raditi na stvaranju<br />
boljih uslova života, svaki po<strong>je</strong>dinac<br />
koliko može, to <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini put. Država treba<br />
imati aktivniju ulogu i n<strong>je</strong>ne instituci<strong>je</strong> moraju<br />
biti katalizator pozitivnih precesa.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
23
Kopiramo s povodom i da ostane upamćeno <strong>kako</strong> ljudi znaju<br />
ponekad biti i pošteni<br />
Dodikova vlast zaglibila <strong>je</strong> u fašističko blato<br />
Bakir Hadžiomerović, urednik emisi<strong>je</strong> “60 minuta” godi<strong>nam</strong>a sa svojim<br />
saradnicima vodi neviđenu kampanju protiv islama i muslimana u BiH.<br />
Hadžiomerović i n<strong>je</strong>govi novinari su objavili gomilu laži na račun brojnih<br />
muslimana u BiH. Kada bi strancima po dolasku u BiH prvo puštali da<br />
odgledaju emisiju “60 minuta” v<strong>je</strong>rovatno bi većina njih u strahu od<br />
postojanja tolikog broja, <strong>kako</strong> to vole reći u “60 minuta”, islamskih<br />
terorista odmah napustili BiH. Ono što <strong>je</strong> policija Milorada Dodika uradila<br />
ovih dana napadajući Bošnjake u Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom,<br />
Bakir Hadžiomerović i društvo mu godi<strong>nam</strong>a rade u Federaciji BiH. Iako<br />
<strong>je</strong> dobio brojne kritike na svoj rad,Hadžiomerović se na sve te kritike<br />
<strong>je</strong>dnostavno oglušio i nastavio sa svojim islamofobičnim praksama. Nakon<br />
napada polici<strong>je</strong> RS na Bošnjake u Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom,<br />
Bakir Hadžiomerović <strong>je</strong> objavio komentar koji na pravi način opisu<strong>je</strong><br />
akciju polici<strong>je</strong> Milorada Dodika. Spomenuti komentar <strong>je</strong> prvi pravi pošteni<br />
pristup Bakira Hadžiomerovića o ovoj temi. Zbog toga smo odlučili da<br />
na ovom m<strong>je</strong>stu objavimo tu Hadžiomerovićevu kolumnu, <strong>kako</strong> bi ostalo<br />
upamćeno da i on zna razmišljati i pisati potpuno normalno i razumno. U<br />
nastavku sli<strong>je</strong>di spomenuta kolumna Bakira Hadžiomerovića<br />
Piše: Bakir Hadžiomerović<br />
Ima tome i pola godine <strong>kako</strong> <strong>je</strong> na ovom<br />
Im<strong>je</strong>stu konstatirano da živimo u takvoj<br />
Idržavi u kojoj <strong>je</strong> sve ono što se danas čini Inemogućim, već sutradan posta<strong>je</strong> izv<strong>je</strong>sno, a<br />
prekosutra <strong>nam</strong> <strong>je</strong> surova realnost. Da <strong>je</strong> ova<br />
konstatacija bila nesumnjivo tačna dokazala<br />
<strong>nam</strong> <strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dnja “spektakularna policijska<br />
akcija” MUP-a Republike Srpske u kojoj <strong>je</strong>,<br />
prema opširnim izv<strong>je</strong>štajima medija pod kontrolom<br />
zločinačkog režima Milorada Dodika,<br />
uhapšeno pet osoba osumnjičenih zato što su,<br />
<strong>kako</strong> stoji u zvaničnom obrazloženju, “u proteklih<br />
m<strong>je</strong>seci na području Republike Srpske<br />
propagandnim i zabran<strong>je</strong>nim materijalima<br />
širili nacionalnu, v<strong>je</strong>rsku i rasnu mržnju i netrepeljivost”.<br />
Uhapšen <strong>je</strong>r <strong>je</strong> išao u džami<strong>je</strong><br />
Ne z<strong>nam</strong> šta bi o ovoj spektakularnoj akciji<br />
imao da kaže vojvoda Ravnogorskog četničkog<br />
pokreta (inače najagilni<strong>je</strong>g predstavnika multietničkog<br />
nevladinog sektora u RS honoriranog<br />
od aktuelnog zločinačkog režima), ali na<br />
osnovu “dokaznog materijala” prikupl<strong>je</strong>nog u<br />
akciji policajaca Dodikovog prvog pendreka<br />
Stanislava Ćađe doznali smo da su “neprija-<br />
telji režima” u svojim domovima na području<br />
Bosanskog Novog i Bosanske Dubice (gradova<br />
koji su, s<strong>je</strong>ćamo se, u ratnozločinačkom zanosu<br />
Radovana Karadžića 1992. prvo temeljito<br />
etnički očišćeni od Bošnjaka, a potom preimenovani<br />
u Novi Grad i Kozarsku Dubicu)<br />
pos<strong>je</strong>dovali i tako opasne materi<strong>je</strong> poput PC<br />
kompjutera, mobilnih telefona i inkriminirajućih<br />
CD-ova.<br />
Osim opreme imanentne samo prekal<strong>je</strong>nim<br />
teroristima i ubicama (koju, by the way, po<br />
pouzdanim policijskim informacijama pos<strong>je</strong>duju<br />
čak i Dodikova unučad) nakon policijske<br />
akci<strong>je</strong> mogli smo doznati i još neke uznemiruju-<br />
će čin<strong>je</strong>nice. Tako su<br />
Nezavisne novine<br />
nara Željka Kopan<strong>je</strong>, pozivajući se na policijske<br />
građeviizvore,<br />
objavile da <strong>je</strong> Hajrudin Dedić uhapšen<br />
zato što “živi na osaml<strong>je</strong>nom m<strong>je</strong>stu do ko<strong>je</strong>g se<br />
dolazi uskim blatnjavim putem”, a Edhem Gaši<br />
zato “što <strong>je</strong> svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivao lokalne<br />
džami<strong>je</strong>”.<br />
Tako <strong>je</strong> režim Milorada Dodika u policijsko-pravosudnu<br />
praksu uveo nove zakonske<br />
odredbe prema kojim Bošnjaci više nemaju mogućnost<br />
da žive “na osami” (daleko od SNSDovskog<br />
sjaja etnički očišćenih gradova u RS) i da<br />
“svakodnevno pos<strong>je</strong>ćuju džami<strong>je</strong>”. “Pa nismo ih<br />
mi rušili da bi Turci sad u njima svakog dana<br />
klanjali”, kao da iz haške ćeli<strong>je</strong> laktaškog nacionalsocijalistu<br />
ohrabru<strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov politički guru<br />
alijas dr. Dragan Dabić.<br />
Posl<strong>je</strong>dnja “Kristalna noć” u aranžmanu<br />
Dodikovog režima ne predstavlja ništa drugo<br />
nego fašistički pokušaj mafijaške hobotnice<br />
da na trenutak amortizira izv<strong>je</strong>štaj američkog<br />
State departmenta o Bosni i Hercegovini u ko<strong>je</strong>m<br />
su političari iz Republike Srpske optuženi<br />
za urušavan<strong>je</strong> i opstrukciju rada bh. institucija<br />
usl<strong>je</strong>d čega <strong>je</strong> vladavina zakona u BiH dovedena<br />
u pitan<strong>je</strong>. Nakon što laktaški vožd i n<strong>je</strong>govi<br />
“psi režima” (razni, zločinom optočeni, vasići,<br />
simići, radmanovići, kusmukice, davidovići...)<br />
istupima u svojim medijima očigledno nisu, u<br />
očima SAD i EU, usp<strong>je</strong>li amnestirati vlastitu<br />
ulogu u višegodišn<strong>je</strong>m <strong>ruše</strong>nju međunarodno<br />
priznate članice U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nih naroda Bosne i<br />
Hercegovine, dodikovci su preko svo<strong>je</strong> polici<strong>je</strong><br />
krenuli u dokazivan<strong>je</strong> nedokazivog, da se, eto, i<br />
oni bore protiv “islamskog globalnog terorizma”.<br />
Hapšen<strong>je</strong> ljudi samo zato što su pos<strong>je</strong>dovali<br />
mobilne telefone, kompjutere i što su “gotovo<br />
svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivali džami<strong>je</strong>”, a uz to su i<br />
Bošnjaci koji imaju tu nesreću da žive na teritoriji<br />
Dodikove srpske Republike Srpske, predstavlja<br />
još <strong>je</strong>dan pouzdan dokaz da <strong>je</strong> aktuelna<br />
vlast u Republici Srpskoj duboko zaglibila u<br />
fašističko blato.<br />
U tom blatu Dodik i n<strong>je</strong>gov režim imaju<br />
samo <strong>je</strong>dnog neprijatelja - žive Bošnjake. O<br />
četnicima koji, načičkani pripadajućom zločinačkom<br />
ikonografijom, slobodno špartaju<br />
Dodikovim entitetom i pri<strong>je</strong>te ri<strong>je</strong>tkim preostalim<br />
i još uvi<strong>je</strong>k od režima neprocesuiranim<br />
Bošnjacima, mafijaška hobotnica ne razmišlja<br />
drugači<strong>je</strong> nego što ih <strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno tretirao<br />
čiča Draža. Kao i 1992. na pola teritori<strong>je</strong> Bosne<br />
i Hercegovine Bošnjacima ni<strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no da<br />
“svakodnevno pos<strong>je</strong>ćuju džami<strong>je</strong>” i da žive<br />
na “osaml<strong>je</strong>nim m<strong>je</strong>stima”, ali <strong>je</strong> zato sasvim<br />
normalno da u centru Banjaluke bude brutalno<br />
likvidiran sv<strong>je</strong>dok Dodikovog kriminala,<br />
pokojni Milan Vukelić i da za n<strong>je</strong>govo ubistvo<br />
nikada niko ne bude čak ni optužen. Istina,<br />
zbog Vukelićevog ubistva svo<strong>je</strong>vremeno <strong>je</strong> pred<br />
kamerama republičkosrspkih gebelsovskih<br />
medija uhapšen (pa ubrzo pušten na slobodu)<br />
<strong>je</strong>dan Bošnjak koji živi, već pogađate, na prostoru<br />
Republike Srpske. Režim zna da su za sve<br />
uvi<strong>je</strong>k krivi Bošnjaci, ti tradicionalni neprijatelji<br />
Dodkove mafijaške hobotnice. Oni su krivi i za<br />
Vukelićevo ubistvo i za život “na osaml<strong>je</strong>nom<br />
m<strong>je</strong>stu do ko<strong>je</strong>g se dolazi uskim blatnjavim<br />
putem” i “za svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivan<strong>je</strong> lokalnih<br />
džamija” i za izv<strong>je</strong>štaj State departmenta u<br />
ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> do kosti ogol<strong>je</strong>na višegodišnja zločinačka<br />
politika <strong>ruše</strong>nja Bosne i Hercegovine od<br />
kadrova SNSD-a... Kako <strong>je</strong> krenulo, Dodikovi<br />
mediji, policija i pravosuđe uskoro bi i za genocid<br />
u Srebrenici iz l<strong>je</strong>ta 1995. mogli optužiti<br />
Bošnjake. Dodik <strong>je</strong> doduše to i verbalno uradio,<br />
a šta će dal<strong>je</strong> biti...? Kako rekosmo, ima tome i<br />
šest m<strong>je</strong>seci, živimo u takvoj državi u kojoj <strong>je</strong> sve<br />
ono što se danas čini nemogućim već sutradan<br />
posta<strong>je</strong> izv<strong>je</strong>sno, a prekosutra <strong>nam</strong> <strong>je</strong> surova realnost.<br />
I više ništa neće biti Smrt fašizmu, sloboda<br />
narodu.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
24
Feljton<br />
Skrivena disertacija: III poglavl<strong>je</strong> : Uticaj društvenih i<br />
administrativnih institucija islama oličenih u turskoj vlasti na<br />
život nemuslimanskog stanovništva<br />
Užasno, očajno,<br />
nepodnošljivo<br />
Andrić kuka nad propisom da<br />
su se kršćani morali drugači<strong>je</strong><br />
oblačiti, čak i po boji od<strong>je</strong>će.<br />
On kuka <strong>kako</strong> se to isto<br />
ticalo i Jevreja. Zaboravlja<br />
pri tome reći da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino<br />
Turska, a naročito Bosna,<br />
prihvatili Jevre<strong>je</strong> iz Špani<strong>je</strong><br />
gd<strong>je</strong> su ubijani, pokrštavani i<br />
prot<strong>je</strong>rivani, a niko u Evropi ih<br />
ni<strong>je</strong> htio primiti<br />
Piše: Kemal Zukić<br />
Već i sami podnaslovi ovog<br />
Vpodglavlja, navedeni odmah<br />
Vispod glavnog naslova, jasno Vpokazuju da Andrić nastavlja da srlja<br />
u novu naučnu nakaradu, da će gaziti<br />
preko istine i da će brkati i mi<strong>je</strong>šati<br />
čitava stol<strong>je</strong>ća, da će se kloniti svake<br />
poštene logike i naročito usporedbi<br />
Bosne iz tog doba sa Evropom iz<br />
istog perioda. On sasvim normalno<br />
uspoređu<strong>je</strong> Bosnu iz XV stol<strong>je</strong>ća sa<br />
Evropom iz XX stol<strong>je</strong>ća. Ova podpoglavlja<br />
su:<br />
1. Islamska shvatanja o pravnom,<br />
društvenom i moralnom položaju<br />
nemuslimanskog stanovništva i<br />
njihova primena u Bosni<br />
a.) Kanun-i-raja i n<strong>je</strong>govo važen<strong>je</strong> u<br />
Bosni<br />
b.) Privredna i moralna zapostavl<strong>je</strong>nost<br />
nemuslimana<br />
v. v) Sputavan<strong>je</strong> crkvenog<br />
života<br />
2. Zaostalost Bosne u civilizaciji<br />
kao posledica turske<br />
vladavine<br />
3. Turska uprava, način rada<br />
n<strong>je</strong>nih organa i n<strong>je</strong>n uticaj<br />
na narodni karakter.<br />
Ovo najobimni<strong>je</strong> poglavl<strong>je</strong><br />
Andrićeve disertaci<strong>je</strong> <strong>je</strong> “filing”<br />
n<strong>je</strong>gove mršave “rasprave”<br />
<strong>kako</strong> bi imala više listova.<br />
Andrić se ovd<strong>je</strong> bavi najčešće<br />
man<strong>je</strong> važnim ili čak sasvim<br />
nevažnim pojavama za ko<strong>je</strong><br />
pabirči podatke uglavnom iz<br />
fran<strong>je</strong>vačkih dokumenata ili<br />
narodnih poslovica. Pri svemu<br />
ovome on govori o svojoj Bosni<br />
kao da ona ni<strong>je</strong> dio Evrope i<br />
svi<strong>je</strong>ta, nego neka vanvremena<br />
i vanzemaljska tvorevina,<br />
izvan ostatka svi<strong>je</strong>ta.<br />
Kanun-i-raja<br />
Pri tome <strong>je</strong> beskrupulozno kritičan<br />
i čistunac koji ne uzima u obzir<br />
težinu položaja n<strong>je</strong>gove domovine na<br />
granici i sudaru dva moćna carstva i<br />
čak dva svi<strong>je</strong>ta. Isto tako se on grdno<br />
ogr<strong>je</strong>šu<strong>je</strong> i o hrišćansku raju, koju navodno<br />
brani, kao i o Bošnjake koji su<br />
Istina <strong>je</strong> vrlo<br />
<strong>je</strong>dnostavna.<br />
Kršćani su<br />
plaćali porez<br />
da ne idu u rat<br />
a muslimani su<br />
stalno morali<br />
ići u rat i ginuti.<br />
nezaštićena stalna meta n<strong>je</strong>gove mržn<strong>je</strong>,<br />
historijskih falisfikata i mračnjačkih<br />
optuživanja.<br />
Na početku poglavlja<br />
Andrić se bavi <strong>je</strong>dnim prastarim<br />
dokumentom koji <strong>je</strong>,<br />
navodno, donio halifa Omer<br />
ibn Hattab za Damask. Kad<br />
potroši dosta papira i strpl<strong>je</strong>nja<br />
čitaoca onda Andrić<br />
i sam konstatu<strong>je</strong>: “Ne podleže<br />
nikakvoj sumnji da u<br />
praksi ni<strong>je</strong> svaki od ovih<br />
propisa tačno i doslovno primenjivan”.<br />
A onda će sasvim<br />
obezvri<strong>je</strong>diti ovaj dokumenat<br />
kad konstatu<strong>je</strong> da su<br />
kršćani i Jevreji “umeli <strong>bilo</strong><br />
podmićivan<strong>je</strong>m <strong>bilo</strong> lukavstvom<br />
da zaobiđu ili izigraju<br />
mnoge tačke ovog kanuna”.<br />
Ustvari, ovaj kanun ni<strong>je</strong><br />
imao nikakva uticaja na<br />
odnose ra<strong>je</strong> i turske vlasti u<br />
Bosni. U n<strong>je</strong>mu stoji zabrana<br />
gradnji i obnove crkava<br />
a zna se da su predstavnici<br />
lokalne i centralne vlasti davali dozvole<br />
za te poslove. Andrić prešuću<strong>je</strong><br />
sve što bi tursku upravu pokazalo bar<br />
malo realni<strong>je</strong> i humani<strong>je</strong>. Tako u vezi<br />
ove zabrane gradnji crkvi ne navodi<br />
prim<strong>je</strong>r gradn<strong>je</strong> velike pravoslavne crkve<br />
u Sara<strong>je</strong>vu za koju <strong>je</strong> najviše novaca<br />
dao upravo turski sultan. Andrić<br />
<strong>je</strong> to morao znati, a ta crkva <strong>je</strong> samo<br />
stotinjak metara udal<strong>je</strong>na od gimnazi<strong>je</strong><br />
27. august - 17. ramazan<br />
25
koju <strong>je</strong> sam Andrić pohađao. Ali, on <strong>je</strong><br />
u stalnoj zavadi sa istinom, stvarnošću<br />
i logikom.<br />
Na svoj uobiča<strong>je</strong>ni mutni način<br />
Andrić zatim ispreda priču <strong>kako</strong> <strong>je</strong> kršćanska<br />
raja plaćala harač, zatim prešuti<br />
da <strong>je</strong> time plaćano nesud<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong><br />
u ratu, a onda dal<strong>je</strong> muti <strong>kako</strong> <strong>je</strong> i raja<br />
trpila zbog rata, “koliko zbog zahteva<br />
rata toliko i zbog vojne samovol<strong>je</strong>”.<br />
Istina <strong>je</strong> vrlo <strong>je</strong>dnostavna. Kršćani<br />
su plaćali porez da ne idu u rat a muslimani<br />
su stalno morali ići u rat i ginuti.<br />
Mada Andrić to predstavlja isključivo<br />
kao privilegiju bosanskih muslimana,<br />
Turaka <strong>kako</strong> ih uporno imenu<strong>je</strong>,<br />
prešućujući da <strong>je</strong> to tražilo odlazak u<br />
stalne ratove, od perzijskog, ruskog,<br />
moldavskog, ukrajinskog ratišta, pa<br />
preko Slavoni<strong>je</strong> i Dalmaci<strong>je</strong> do Beča.<br />
Ti stalni ratovi su desetkovali to “privilegovano”<br />
muslimansko stanovništvo,<br />
ostavljali Bosnu bez vlastite vojske i<br />
izlagali <strong>je</strong> stalnim upadima sus<strong>je</strong>da što<br />
<strong>je</strong> završavalo pokoljima, pljačkama, pal<strong>je</strong>vi<strong>nam</strong>a<br />
i ekonomskim uništavan<strong>je</strong>m<br />
zeml<strong>je</strong>. Sva<strong>kako</strong> bi ispravno <strong>bilo</strong> <strong>gledati</strong><br />
plaćan<strong>je</strong> harača da se izb<strong>je</strong>gne ratna<br />
pogibelj kao privilegiju te ra<strong>je</strong>.<br />
Kad se Andrić već odlučio da upoređu<strong>je</strong><br />
položaj kršćana i muslimana<br />
u Bosni u vri<strong>je</strong>me turske uprave mogao<br />
<strong>je</strong> doći do toga da istinski shvati i<br />
objasni svu tragiku položja pripadnika<br />
svih v<strong>je</strong>ra na ovom prostoru. Um<strong>je</strong>sto<br />
tog poštenog i ob<strong>je</strong>ktivnog pristupa<br />
Andrić se odlučio za crno-bi<strong>je</strong>lu verziju<br />
u kojoj bezobzirno satanizira i vri<strong>je</strong>đa<br />
muslimane a viktimizira kršćane<br />
i tako stvara izmišl<strong>je</strong>nu historiju koja<br />
<strong>je</strong> u sukobu sa stvarnošću i logikom<br />
i kojom se ništa ne može objasniti.<br />
Ovakvim nemoralnim pristupom<br />
Andrić <strong>je</strong> iznev<strong>je</strong>rio sve, prvo mladobosance<br />
ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> navodno simpatizirao<br />
a koji su se predstavljali kao južnoslovenski<br />
patrioti a ne srpski nacionalisti.<br />
Iznev<strong>je</strong>rio <strong>je</strong> i Vuka i Gaja ko<strong>je</strong><br />
veliča kao nosioce ide<strong>je</strong> slavenstva.<br />
Posebno <strong>je</strong> Andrić ovakvim stavom<br />
iznev<strong>je</strong>rio ideju bratstva i <strong>je</strong>dinstva<br />
koja <strong>je</strong> bila glavno načelo komunističke<br />
Jugoslavi<strong>je</strong> u či<strong>je</strong> organe se kasni<strong>je</strong><br />
ubacio i kari<strong>je</strong>ristički lagodno živio.<br />
Andrić <strong>je</strong> izigrao i mentore Austrijance.<br />
Austrija <strong>je</strong> dugo ratovala protiv Turske<br />
u čijoj su vojsci bili i Bošnjaci. Ali,<br />
Austrijanci nemaju tako mračnjačku<br />
mržnju prema Bošnjacima, nego su<br />
okupiran<strong>je</strong>m Bosne došli u kontakt<br />
sa <strong>je</strong>dnim plemenitim i herojskim<br />
narodom Bošnjaka, či<strong>je</strong> su kvalitete<br />
brzo shvatili i poštovali. Neposredno<br />
nakon okupaci<strong>je</strong>, posli<strong>je</strong> žestokog i nerazumnog<br />
otpora Bošnjaka toj okupaciji,<br />
Austrijanci su prihvatili Bošnjake<br />
kao oslonac svo<strong>je</strong> vlasti i kao važan dio<br />
svo<strong>je</strong> vojske. Kod Andrića nema ni pomena<br />
o tome.<br />
Za<strong>je</strong>dnička sudbina slavenskih<br />
naroda<br />
Sa malo elementarnog ljudskog poštenja<br />
Andrić <strong>je</strong> mogao dati mnogo istinitiju<br />
sliku Bosne i n<strong>je</strong>nog okruženja za<br />
turske uprave. Morao <strong>je</strong> znati da su se<br />
svi naši narodi snalazili na razne načine<br />
u njihovoj egzistencijalnoj ugroženosti.<br />
Hrvati su ginuli u mađarskim i austrijskim<br />
vojskama ko<strong>je</strong> su ratovale protiv<br />
turske vojske či<strong>je</strong> su udarne <strong>je</strong>dinice u<br />
prvim redovima bili Bošnjaci. Ginuli su<br />
i <strong>je</strong>dni i drugi za tuđina, ali nisu imali<br />
izbora, tako mali i slabi u proc<strong>je</strong>pu između<br />
mnogo jačih. Hajduci i uskoci su<br />
bili plaćenici u mletačkoj službi a kasni<strong>je</strong><br />
su ih plaćali Austrijanci. Srbi su od početka<br />
poslušno služili u turskoj vojsci<br />
protiv svih turskih neprijatelja a nezavisnost<br />
su isposlovali maestralnim političkim<br />
vratolomijama Miloša Obrenovića,<br />
koji <strong>je</strong> čak ods<strong>je</strong>čenu glavu svog kuma<br />
Karađorđa donio na poklon Turcima.<br />
To <strong>je</strong>st najveće ponižen<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> historija<br />
pamti na ovim prostorima ali <strong>je</strong> rezultat<br />
bio sjajan: samostalnost.<br />
Da <strong>je</strong> htio razum<strong>je</strong>ti svu delikatnost<br />
i strahotu položaja svih slavenskih naroda<br />
na Balkanu, Andrić <strong>je</strong> mogao uzeti<br />
strašni period 1737.-1739. g. Kugom i<br />
neimaštinom izmrcvarena Bosna, čija<br />
<strong>je</strong> mladost ostavila kosti na ratištima<br />
hiljadama lilometara udal<strong>je</strong>nim, našla<br />
se na ivici nestanka. Austrijanci su<br />
odlučili napasti Bosnu sa svih strana,<br />
spri<strong>je</strong>čiti da pomoć dođe iz Turske, fizički<br />
uništiti Bošnjake, pobiti, raseliti ili<br />
pokrstiti. Tako <strong>je</strong> austrijski kralj Karlo<br />
VI jasno napisao u proglasu na lošem<br />
bosanskom <strong>je</strong>ziku, koji <strong>je</strong> štampao u<br />
400 prim<strong>je</strong>raka i raspršio širom Bosne.<br />
Na strani Austrijanaca bili su svi ostali<br />
Slaveni. Katolici su učestvovali direktno<br />
u vojsci koja <strong>je</strong> krenula na Bosnu<br />
1737. g. u julu, nagrnuvši preko Save i<br />
harajući i osvajajući Posavinu. Opkolili<br />
su Banja Luku dok se kod Travnika sakupila<br />
vojska “čudna i strašna” u kojoj<br />
su učestvovali svi “koji su mogli nositi<br />
oruž<strong>je</strong>” a ko odbi<strong>je</strong> imao se ob<strong>je</strong>siti pred<br />
vlastitom kućom. Takvu čudnu vojsku,<br />
koja se borila, po Bog zna koji puta za<br />
goli opstanak naroda Bosne, krenuo<br />
<strong>je</strong> prema Banja Luci Hećim-Oglu Alipaša,<br />
čestit <strong>nam</strong><strong>je</strong>snik Bosne koji ni<strong>je</strong><br />
bio rođeni Bosanac. Ta strašna vojska <strong>je</strong><br />
u <strong>je</strong>dnom danu porazila i razjurila neuporedivo<br />
jaču vojsku osvajača. U isto vri<strong>je</strong>me<br />
su i Srbi, Crnogorci i Albanci prišli<br />
austrijskoj vojsci i osvajali s njima južnu<br />
Srbiju, Makedoniju, Niš, Kral<strong>je</strong>vo, Novi<br />
27. august - 17. ramazan<br />
26<br />
Pazar. Na čelu te srpske vojske bio <strong>je</strong> patrijarh<br />
Arseni<strong>je</strong>, koji će pretrpiti poraz,<br />
za<strong>je</strong>dno sa Austrijancima, uglavnom<br />
od Bošnjaka i dati se u bi<strong>je</strong>g za<strong>je</strong>dno sa<br />
Austrijancima.<br />
Ovo <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od brojnih zastrašujućih<br />
prim<strong>je</strong>ra egzistencijalne ugroženosti<br />
naroda Bosne i borbe za goli život, za<br />
elementarni opstanak na svojoj zemlji.<br />
Bio <strong>je</strong> to, ko zna koji već po redu križarski<br />
rat protiv Bosne, mada tada već<br />
to se ni<strong>je</strong> tako zvalo, <strong>je</strong>r <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> XVIII<br />
stol<strong>je</strong>će.<br />
Kao rođeni Bosanac, kao književnik<br />
i nadrihistoričar, Andrić <strong>je</strong> morao ovakve<br />
epizode pošteno analizirati i pokazati<br />
razumi<strong>je</strong>van<strong>je</strong> i za Bošnjake, <strong>kako</strong><br />
pokazu<strong>je</strong> za katolike i pravoslavce. To <strong>je</strong><br />
posebno mogao dobro unovčiti u komunističkoj<br />
Jugoslaviji i postati barjaktar<br />
bratstva i <strong>je</strong>dinstva. Ali, on to ni<strong>je</strong> nikad<br />
učinio. Mračna i strašna, patološka mržnja<br />
prema Bošnjacima, spri<strong>je</strong>čila ga <strong>je</strong><br />
da historiju gleda ob<strong>je</strong>ktivno. Nažalost,<br />
kasni<strong>je</strong> <strong>je</strong> imao toliko pomagača da mu<br />
pošten<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> ni trebalo. Svi kasniji mračnjaci<br />
i mrzitelji prihvatili su bezrezervno<br />
Andrića kao zastavu pod kojom će jurišati<br />
na Bosnu i Bošnjake. Još kad su<br />
tome pridodali i N<strong>je</strong>goša i Mažuranića,<br />
laž <strong>je</strong> postala istina, čojstvo <strong>je</strong> zami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>no<br />
bezočnim nemoralom.<br />
Da li <strong>je</strong> Andrić već tada, 1924. g.,<br />
znao ili predviđao kakvu dalekosežnu<br />
nesreću i nepravdu <strong>nam</strong>iče na glave<br />
Bošnjaka ali i na Bosnu? Da, znao <strong>je</strong>, ili<br />
bar, slutio <strong>je</strong>. On često priziva osvete i<br />
genocide nad Bošnjacima svojom užasnom<br />
presudom “do daleko u budućnosti”.<br />
Možda ni<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rovao da će imati<br />
toliko opasnih sl<strong>je</strong>dbenika. Zamislite<br />
kakva bi sreća obasjala n<strong>je</strong>govo mračno
lice i um da <strong>je</strong> doživio i to<br />
da najveći ratni zločinac nakon<br />
Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata u<br />
Evropi, ljudska pogan koja <strong>je</strong><br />
iz vuči<strong>je</strong> jazbine sa Durmitora<br />
dogmizala u Bosnu i napravila<br />
haos i pokol<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> malo<br />
ko mogao zamisliti, Radovan<br />
Karadžić stalno kao ideju<br />
vodilju reklamirao mračno<br />
Andrićevo d<strong>je</strong>lo i ned<strong>je</strong>lo i<br />
vapio da ci<strong>je</strong>la Evropa treba<br />
da čita te huškačke gadosti,<br />
um<strong>je</strong>sto “Majn kamfa”. To <strong>je</strong><br />
ono Andrićevo proročanstvo<br />
zla, ko<strong>je</strong> on stalno priziva na<br />
glave Bošnjaka, “do daleko u<br />
budućnost”.<br />
Um<strong>je</strong>sto da ob<strong>je</strong>ktivno<br />
analizira zlu kob svih slavenskih<br />
naroda na Balkanu pri<br />
čemu su se stalno morali priklanjati<br />
nekom jačem i ginuti<br />
u njihovom interesu, Andrić<br />
u ovom poglavlju iznosi neke probleme<br />
kršćana pod turskom vlašću koji su toliko<br />
beznačajni da sve to d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> infantilno.<br />
On izmišlja <strong>kako</strong> su kršćani koji<br />
su “živeli u gradovima i bavili se trgovinom<br />
i zanatstvom” nailazili na prepreke<br />
u radu, ali ne govori ko<strong>je</strong>. On kuka <strong>kako</strong><br />
su za pijačni dan Turci odredili ned<strong>je</strong>lju,<br />
kad kršćani ne rade, pa su slali molbe u<br />
Carigrad da se to promi<strong>je</strong>ni. Andrić govori<br />
da <strong>je</strong> harač ubiran na “lično ponižavajući<br />
način”, opet bez objašn<strong>je</strong>nja.<br />
“Tursko” selo<br />
Posebno Andrić kuka nad propisom<br />
da su se kršćani morali drugači<strong>je</strong> oblačiti,<br />
čak i po boji od<strong>je</strong>će. On kuka <strong>kako</strong><br />
Andriću ne<br />
pada na pamet<br />
da upoređu<strong>je</strong><br />
stan<strong>je</strong> u<br />
n<strong>je</strong>govoj<br />
kršćanskoj<br />
Evropi, za<br />
kojom stalno<br />
vapi. Ne<br />
kaže da dok<br />
se u Turskoj<br />
raspravlja<br />
o crkvenim<br />
zvonima dotle<br />
u Evropi ne<br />
smi<strong>je</strong> biti<br />
ni pomisli o<br />
postojanju<br />
pripadnika<br />
drugih religija,<br />
a kamoli<br />
njihovih<br />
bogomolja.<br />
se to isto ticalo i Jevreja. Zaboravlja pri<br />
tome reći da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino Turska, a čito Bosna, prihvatili Jevre<strong>je</strong> iz Špani<strong>je</strong><br />
narogd<strong>je</strong><br />
su ubijani, pokrštavani i prot<strong>je</strong>ri-<br />
vani, a niko u Evropi ih ni<strong>je</strong> htio ti. Čak <strong>je</strong> turska vlast izgradila i ob<strong>je</strong>kte<br />
primiza<br />
sm<strong>je</strong>štaj Jevreja, Sijavuš-pašine daire.<br />
Ništa to ne vidi ovaj zasli<strong>je</strong>pl<strong>je</strong>ni mrzitelj<br />
nego samo to da su se nosili drugači<strong>je</strong><br />
od Turaka.<br />
Najsm<strong>je</strong>šni<strong>je</strong> <strong>je</strong> što Andrić kao vid<br />
teške diskriminaci<strong>je</strong> navodi da berberi<br />
nisu sm<strong>je</strong>li istim nožem brijati muslimane<br />
i kršćane kao i to da su u javnim<br />
kupatilima postojali posebni peškiri i<br />
pregače za kršćane. Nev<strong>je</strong>rovatno.<br />
Veliki dio “rasprave” Andrić troši<br />
nabrajajući detaljno koliko groša su po<strong>je</strong>dini<br />
fratri davali kao mito da im se<br />
dozvoli popravka crkava. Naravno da<br />
ni ovd<strong>je</strong> ne propušta da citira<br />
svog omil<strong>je</strong>nog bosnomrsca i<br />
islamofoba M. Hernesa.<br />
U turskoj carevini postojao<br />
<strong>je</strong> <strong>je</strong>dan li<strong>je</strong>p običaj a to <strong>je</strong><br />
izgradnja musafirhana kao i<br />
hanedanskih kuća za besplatan<br />
sm<strong>je</strong>štaj putnika <strong>nam</strong><strong>je</strong>rnika<br />
do tri dana i imareta za<br />
njihovu besplatnu ishranu<br />
u tom periodu. Andrić unakazu<strong>je</strong><br />
i ovaj humani običaj<br />
kukajući <strong>kako</strong> su i samostani<br />
bili obavezni da imaju<br />
musafirhane.<br />
Dobar dio ovog poglavlja<br />
Andrić posveću<strong>je</strong> navodnoj<br />
borbi kršćana i hristijana da<br />
im se dozvoli zvon<strong>je</strong>n<strong>je</strong> crkvenih<br />
zvona. Andrić pripisu<strong>je</strong>,<br />
naprim<strong>je</strong>r Fra Grgi Martiću<br />
kao herojsko d<strong>je</strong>lo što <strong>je</strong> izdejstvovao<br />
odobren<strong>je</strong> za zvona a<br />
odmah iza toga upada u neku<br />
vrstu kontradikci<strong>je</strong> priznajući<br />
da su i predstavnici turske<br />
vlasti prisustvovali ceremonijama<br />
zvonjave.<br />
Andriću ne pada na pamet da upoređu<strong>je</strong><br />
stan<strong>je</strong> u n<strong>je</strong>govoj zapadnoj kršćanskoj<br />
Evropi, za kojom stalni vapi. Ne<br />
kaže da dok se u Turskoj raspravlja o crkvenim<br />
zvonima dotle u Evropi ne smi<strong>je</strong><br />
biti ni pomisli o postojanju pripadnika<br />
drugih religija a kamoli njihovih bogomolja.<br />
Uništavaju se bezdušno i ob<strong>je</strong>kti<br />
i pripadnici čak i drugih kršćanskih sekti<br />
a ne smi<strong>je</strong> se ni pomišljati o islamu.<br />
Andrić bi samo autoritativno, bez pogovora,<br />
rekao da se ovo “ne sme pripisati<br />
nekoj toleranciji muslimana”<br />
.<br />
<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> reći do ko<strong>je</strong> m<strong>je</strong>re Andrić ne<br />
pozna<strong>je</strong> svoju domovinu Bosnu a gd<strong>je</strong><br />
počinju n<strong>je</strong>gove bestidne manipulaci<strong>je</strong>.<br />
Tako se okomio i na <strong>je</strong>dan li<strong>je</strong>p običaj i<br />
znak uljudnosti u Bosni da se ne p<strong>je</strong>va<br />
kad se prolazi kroz selo čiji su stanovnici<br />
druge v<strong>je</strong>re. To bi se moglo smatrati provokacijom<br />
pa su to svi izb<strong>je</strong>gavali. Andrić<br />
<strong>je</strong> izmislio da samo kršćani nisu sm<strong>je</strong>li<br />
p<strong>je</strong>vati kroz “tursko selo”. To <strong>je</strong> toliko<br />
nepošteno da <strong>je</strong> čak i Andrićev mentor,<br />
koji ne zna mnogo o Bosni, dopisao na<br />
margini da ovo ni<strong>je</strong> istina.<br />
Andrić i u ovom poglavlju skače sa<br />
teme na temu ali dosl<strong>je</strong>dno svaku oblast<br />
života u Bosni slika mračnim, crnim<br />
bojama koristeći uvi<strong>je</strong>k omil<strong>je</strong>ne kvalifikaci<strong>je</strong><br />
“užasno, očajno, nepodnošljivo”.<br />
Tako se ovd<strong>je</strong> okomio na puteve u Bosni<br />
za osmanske uprave. On i ovd<strong>je</strong> koristi<br />
svoj nev<strong>je</strong>rovatni patent: on upoređu<strong>je</strong><br />
sv<strong>je</strong>dočanstva zlo<strong>nam</strong><strong>je</strong>rnih o Bosni na<br />
kraju sredn<strong>je</strong>v<strong>je</strong>kovne nezavisne države<br />
i na prelazu na tursku upravu, sa aktuelnim<br />
stan<strong>je</strong>m u Evropi u XX stol<strong>je</strong>ću.<br />
Tako on bestidno kaže: “Drumovi, za<br />
ko<strong>je</strong> se turska uprava sve do u najnovi<strong>je</strong><br />
vreme uopšte ni<strong>je</strong> brinula, bili su malobrojni<br />
i u veoma primitivnom stanju“.<br />
Ova konstatacija možda bi d<strong>je</strong>limično<br />
mogla važiti za posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> godine srednjov<strong>je</strong>kovne<br />
Bosne, napadane izvana,<br />
harane, <strong>ruše</strong>ne, uništavane bezdušno<br />
i dušmanski, upravo iz te Evrope.<br />
Konačno, Andrić <strong>je</strong> morao znati da su u<br />
to doba putnici usred Pariza gazili blato<br />
do članaka. To <strong>je</strong> takvo vri<strong>je</strong>me, mračni<br />
srednji vi<strong>je</strong>k, kad su u ci<strong>je</strong>loj Evropi zapušteni<br />
odlični putevi Rimske imperi<strong>je</strong>.<br />
Osmanska carevina, tačno kao i Rimska<br />
imperija, brinula <strong>je</strong> o putevima, ako ni<br />
zbog čega a ono zbog vlastite vojske kojoj<br />
<strong>je</strong> za prevoz trupa, džebhane i artil<strong>je</strong>ri<strong>je</strong><br />
<strong>bilo</strong> neophodno da posto<strong>je</strong> dobri putevi i<br />
mostovi. I upravo <strong>je</strong> to i radila Osmanska<br />
imperija i u Bosni. Postojala <strong>je</strong> dobra putna<br />
mreža a na svaki dan hoda građeni<br />
su bezbrojni hanovi i karavansaraji a na<br />
određenim dionicama morala se obezbi<strong>je</strong>diti<br />
i pitka voda. Ovo potvrđu<strong>je</strong> i čin<strong>je</strong>nica<br />
da u Bosni posto<strong>je</strong> brojni toponimi<br />
koji sadrže u svom imenu ri<strong>je</strong>č “han”.<br />
Konačno, da <strong>je</strong> istina ovo što Andrić piše<br />
o putevima u Bosni, sigurno Turska ne<br />
bi mogla biti tako silovito usp<strong>je</strong>šna sila<br />
pred kojom <strong>je</strong> strepila Evropa.<br />
“Očajnom stanju javnih puteva u<br />
potpunosti <strong>je</strong> odgovarao i poštanski saobraćaj”,<br />
piše Andrić. I to <strong>je</strong> potpuno<br />
netačno, što v<strong>je</strong>rovatno i sam Andrić<br />
zna. Postojao <strong>je</strong> u Turskoj dobro uređen<br />
i poštanski saobraćaj za ono vri<strong>je</strong>me. Ali,<br />
ako gazite historiju i logiku i poredite to<br />
stan<strong>je</strong> sa stan<strong>je</strong>m u Evropi početkom XX<br />
stol<strong>je</strong>ća, onda <strong>je</strong> to istina, ali kome trebaju<br />
takvi falsifikati. Andriću trebaju <strong>kako</strong><br />
bi unakazio sliku svo<strong>je</strong> Bosne. Andrić<br />
registru<strong>je</strong> napore turska uprave u XIX<br />
stol<strong>je</strong>ću na unapređenju putne mreže i<br />
poštanskog saobraćaja ali i to zatamni do<br />
granice nepodnošljive mržn<strong>je</strong> i nemorala.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
27
Pogledi<br />
Srpsko-hrvatski pakt protiv RBiH – hrvatska strana (II dio)<br />
Pripadnici HRB nisu znali<br />
da su njihovi politički čelnici<br />
ustvari doušnici Udbe<br />
Ustaški pokret ni<strong>je</strong> bio politička<br />
stranka. Osnovan <strong>je</strong> 1931.,<br />
razoren 1945., a formalno ukinut<br />
1953., Pavelićevim ukazom – i<br />
nikada obnovl<strong>je</strong>n. Stoga su<br />
od tada prozivke, asocijaci<strong>je</strong>,<br />
reference na Ustaški pokret i<br />
nazivan<strong>je</strong> Hrvata, “Ustašama”,<br />
povi<strong>je</strong>sno i politički pogrešni, a<br />
posl<strong>je</strong>dica su desetl<strong>je</strong>ća udbaške<br />
propagande, koja <strong>je</strong> u svo<strong>je</strong>mu<br />
žargonu hrvatske patriote<br />
u domovini, a naročito u<br />
emigraciji, nazivala “Ustašama”<br />
- iako <strong>je</strong> povi<strong>je</strong>sna istina da<br />
se tek mali dio patriota tako<br />
deklarirao<br />
Piše: Sven Rustempašić<br />
Sara<strong>je</strong>vo, 11. jul 2010.<br />
S<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ne države aminuju Titu udar<br />
Spo Prol<strong>je</strong>ćarima. Ipak, bio <strong>je</strong> to tek<br />
taktički potez ušutkivanja prol<strong>je</strong>tnih<br />
horozova što su prerano kukuriknuli, ali<br />
<strong>je</strong> strateški učinak suprotan: nakon samo<br />
tri godine, mnoge od njihovih cil<strong>je</strong>va<br />
ostvaru<strong>je</strong> novi Ustav 1974., <strong>kako</strong> za federaciju<br />
tako i za svaku republiku, ko<strong>je</strong> dobivaju<br />
više suvereniteta, državnosti. Miku<br />
Tripala treba zapamtiti <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u ustavne<br />
prom<strong>je</strong>ne 1974., unesen amandman o<br />
“pravu republika na samoopred<strong>je</strong>l<strong>je</strong>n<strong>je</strong> do<br />
otc<strong>je</strong>pl<strong>je</strong>nja”. Dabčević-Kučar, Tripalo i<br />
ostali iz KPH, nisu drakonski kažn<strong>je</strong>ni,<br />
po intervenciji Ivana Krajačića<br />
kod Tita. Franjo Tuđman <strong>je</strong><br />
tretiran relativno blago (Tito:<br />
“Tuđmanu ne pakovati”). Pošteda<br />
obuhvaća samo komuniste,<br />
ali ne i nacionaliste - koji su<br />
na montiranim sudskim procesima<br />
dobivali stroge kazne,<br />
te godi<strong>nam</strong>a robijali kao politički<br />
zatvorenici (prvooptuženi<br />
Bruno Bušić, Ante Paradžik,<br />
Dražen Budiša i drugi). Papa<br />
Pavao VI poziva Tita u Vatikan<br />
i da<strong>je</strong> mu titulu dod<strong>je</strong>ljivanu<br />
bečkim carevima, naslov<br />
Počasnog kanonika Zavoda<br />
svetog Jerolima.<br />
U povodu udara u<br />
Karađorđevu, nacionalisti su<br />
izveli nekoliko akcija nasilja<br />
‘na kopnu, na moru i u zraku’:<br />
u Ri<strong>je</strong>čkoj luci <strong>je</strong> potopl<strong>je</strong>n<br />
brod ‘Majsan’, nad Bračkim<br />
kanalom <strong>je</strong> oboren vojni heli-<br />
kopter a nad Čehoslovačkom<br />
civilni avion. Time su ht<strong>je</strong>li<br />
upozoriti svo<strong>je</strong> rušitel<strong>je</strong>, <strong>kako</strong><br />
se Dražen Budiša izrazio na<br />
robiji u Staroj Gradiški, “generalnom<br />
probom obračuna silom<br />
protiv nasilja”. U periodu 1971-1989,<br />
Prol<strong>je</strong>ćari su potopl<strong>je</strong>ni, ali njihov bunt<br />
ni<strong>je</strong> bio uzaludan; pridonio <strong>je</strong> da 1974.<br />
neki od njihovih zaht<strong>je</strong>va budu preneseni<br />
u ustave.<br />
Malo “morgen”<br />
“Morgen, morgen, lacht uns wieder das Gluck.<br />
Gestern, gestern, liegt schon so weit zuruck,<br />
war es auch eine schone, schone Zeit.”<br />
Republikom<br />
Hrvatskom od<br />
1990. nastavlja<br />
vladati KPH<br />
u novov<strong>je</strong>koj<br />
verziji<br />
tuđmanovaca,<br />
koji su agresiju<br />
na RBiH i sve<br />
što sa time ide,<br />
proveli kroz<br />
instituci<strong>je</strong> RH<br />
sa pozicija<br />
vlasti ko<strong>je</strong> su<br />
zauzeli kao<br />
HDZ.<br />
U sklopu manevara ka rastakanju<br />
SSSR i Varšavskog<br />
pakta, nakon čega se N<strong>je</strong>mačka<br />
u<strong>je</strong>dinju<strong>je</strong> a katoličke zeml<strong>je</strong><br />
oslobađaju – N<strong>je</strong>mačka <strong>je</strong> vodila<br />
računa da sa novom Rusijom<br />
ostvari odlične odnose. Stoga<br />
svom kli<strong>je</strong>ntu Hrvatskoj diktira<br />
da garnitura koja će stupiti<br />
na vlast u Zagrebu, uspostavi<br />
što bolji odnos sa ruskim kli<strong>je</strong>ntom<br />
Srbijom; da se situacija<br />
u SFRJ r<strong>je</strong>šava isključivo kooperacijom<br />
Beograd-Zagreb.<br />
N<strong>je</strong>mačka zato uvezu<strong>je</strong> hrvatske<br />
komuniste sa nacionalistima-emigrantima,<br />
i u toj<br />
simbiozi priprema prvu nacional-komunističku<br />
vladu koja<br />
će stupiti na vlast u Zagrebu.<br />
To 1991. posta<strong>je</strong> ‘Vlada nacionalnog<br />
<strong>je</strong>dinstva’ i od tada<br />
vlada Hrvatskom. Osim<br />
KPH, vične srpsko-hrvatskim<br />
odnosima, čiji će lideri komunističke<br />
odore zami<strong>je</strong>niti nacionalnim,<br />
potraženi su i antikomunistički<br />
emigranti skloni<br />
srpsko-hrvatskom paktu. U<br />
eksponiranju tog aspekta, treba<br />
se osvrnuti na ideološkopolitičke<br />
recidive iz Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata,<br />
pređašn<strong>je</strong>g n<strong>je</strong>mačko-hrvatskog saveza.<br />
Nakon raspada NDH, <strong>je</strong>dan od lidera<br />
Ustaškog pokreta, gen. V<strong>je</strong>koslav Luburić,<br />
izmiče ‘ruci osvetnici’ na mađarsko tlo,<br />
ko<strong>je</strong> već kontroliraju Sov<strong>je</strong>ti. Poglavnik<br />
Pavelić <strong>je</strong> totalno odbijao suradnju sa<br />
Sov<strong>je</strong>tskim savezom, ali Luburić posta<strong>je</strong><br />
izuzetak nakon što se u Mađarskoj <strong>je</strong> Crvenoj armiji, koja ga pušta u Španiju,<br />
predaodakle<br />
razvija teoriju o suradnji sa Rusima.<br />
Marginalna ideologija Luburića i n<strong>je</strong>gove<br />
27. august - 17. ramazan<br />
28
udruge ‘Odpor’, bila <strong>je</strong> suprotna<br />
Ustaškom pokretu, čiji se<br />
pripadnici 1945. niti za goli<br />
život nisu predavali Crvenoj<br />
armiji. Bila <strong>je</strong> suprotna ci<strong>je</strong>loj<br />
hrvatskoj emigraciji, koja savez<br />
sa Rusima ni<strong>je</strong> nikada niti tražila<br />
niti prihvaćala. Ali s teritorija<br />
države kojom <strong>je</strong> vladao španjolski<br />
Jevrej Francisco Franco,<br />
Luburić razvija politiku ‘pružene<br />
ruke’ Sov<strong>je</strong>tima (ubojstvo<br />
Luburića u Carcagenti <strong>je</strong><br />
još nerazjašn<strong>je</strong>no, ali tadašnji<br />
strah od sov<strong>je</strong>tskog pritiska,<br />
barem donekle objašnjava to<br />
čudno smaknuće uoči zamaha<br />
Hrvatskog prol<strong>je</strong>ća). ‘Odpor’ otvoreno<br />
traži suradnju s Rusima ako oni žele pomoći<br />
Hrvatima u obnovi samostalne države,<br />
pa makar i s komunistima na čelu.<br />
Francov režim to d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> tolerira, a<br />
Tito nemilosrdno progoni.<br />
Ustaški pokret ni<strong>je</strong> bio politička stranka.<br />
Osnovan <strong>je</strong> 1931., razoren 1945.,<br />
a formalno ukinut 1953., Pavelićevim<br />
ukazom – i nikada obnovl<strong>je</strong>n. Stoga su<br />
od tada prozivke, asocijaci<strong>je</strong>, reference<br />
na Ustaški pokret i nazivan<strong>je</strong> Hrvata,<br />
“Ustašama”, povi<strong>je</strong>sno i politički pogrešni,<br />
a posl<strong>je</strong>dica su desetl<strong>je</strong>ća udbaške<br />
propagande, koja <strong>je</strong> u svo<strong>je</strong>mu žargonu<br />
hrvatske patriote u domovini, a naročito<br />
u emigraciji, nazivala “Ustašama” - iako <strong>je</strong><br />
povi<strong>je</strong>sna istina da se tek mali dio patriota<br />
tako deklarirao. Većina <strong>je</strong> bila okupl<strong>je</strong>na<br />
oko političkog cilja uspostave samostalne<br />
hrvatske države, ali ne na Ustaškom<br />
programu i organizaciji koja ne postoji<br />
od 1953. Samozvane “Ustaše”, bile su<br />
često u doušničkom odnosu sa Udbom,<br />
u funkciji provokatora za kompromitaci<strong>je</strong><br />
hrvatskih patriota. Poznat <strong>je</strong> upad<br />
u Jugoslaviju 1972., ‘Bugojanske grupe’,<br />
naoružanih hrvatskih emigranata, nakon<br />
nasilnog sloma Hrvatskog prol<strong>je</strong>ća - koja<br />
<strong>je</strong> u okolini Bugojna pokušala pokrenuti<br />
narodni ustanak protiv totalitarnog komunističkog<br />
režima. Bili su to pripadnici<br />
emigrantske organizaci<strong>je</strong> ‘Hrvatsko<br />
revolucionarno bratstvo’ (HRB) - ko<strong>je</strong>ga<br />
<strong>je</strong> 1950-tih godina u Beogradu osnovala<br />
Udba! Pripadnici HRB nisu znali da su<br />
njihovi politički čelnici - u javnosti veliki i<br />
vatreni Hrvati, “Ustaše” - ustvari doušnici<br />
Udbe, koja <strong>je</strong> trebala alibi za obračun s<br />
hrvatskom oporbom doma i u emigraciji.<br />
Svi su pripadnici ubačene grupe likvidirani<br />
u prethodno postavl<strong>je</strong>nim zas<strong>je</strong>dama,<br />
osim Ludviga Pavlovića, koji <strong>je</strong> odležao<br />
kaznu od 18 godina do 1990., kada se priključio<br />
hrvatskoj postrojbi; da bi odmah<br />
na početku rata bio likvidiran, i to, neki<br />
Hrvati sumnjaju, od strane hrvatskih kadrova<br />
Udbe u vlasti Fran<strong>je</strong> Tuđmana.<br />
‘’Intermarium’’ –<br />
Romanizacija Evrope<br />
Republikom Hrvatskom<br />
od 1990. nastavlja vladati<br />
KPH u novov<strong>je</strong>koj verziji tuđmanovaca,<br />
koji su agresiju na<br />
RBiH i sve što sa time ide, proveli<br />
kroz instituci<strong>je</strong> RH sa pozicija<br />
vlasti ko<strong>je</strong> su zauzeli kao<br />
HDZ; pri čemu su HDZ BiH,<br />
n<strong>je</strong>na paradržava ‘Hrvatska<br />
Republika Herceg-Bosna’<br />
osnovana 1991., i n<strong>je</strong>na vojna<br />
postrojba HVO (stranačka<br />
vojska), bile suizvršioci te politike<br />
u i protiv RBiH i n<strong>je</strong>nih<br />
odanih građana. U Hrvatskoj<br />
i BiH u proteklih 20 godina<br />
d<strong>je</strong>luju i druge hrvatske stranke, ali su one<br />
marginalne, pa su u toku srpsko-hrvatske<br />
agresi<strong>je</strong> na RBiH, SDP, HSLS, HSS …<br />
tek gledale <strong>kako</strong> se obavlja krvavi posao.<br />
Bilo <strong>je</strong> nekih disidenata, uglavnom u vidu<br />
osobnog herojstva, poput liberala Vlade<br />
Gotovca. Jedini stranački izuzetak <strong>je</strong><br />
HSP Ante Paradžika i Dobroslava Parage,<br />
či<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> predmet ove prezentaci<strong>je</strong>,<br />
uz dužnu distinkciju da su <strong>je</strong>dino oni<br />
ustali protiv srpsko-hrvatskog genocidnog<br />
pakta.<br />
Ustaški “folklor”, korišten tokom agresi<strong>je</strong><br />
na RBiH, bio <strong>je</strong> propagandni metod<br />
motiviranja vlastitih vojnika i fasada koja<br />
<strong>je</strong> prikrivala da RH i Hrvate doista vode<br />
pripadnici organa “bivšeg sistema”: KP,<br />
SSO, KOS, SDB, TO, diplomacija, vojna<br />
industrija, milicija, mediji. Hrvatska emigracija<br />
u proteklih 20 godina ni<strong>je</strong> imala<br />
važnu ulogu u vlasti i ekonomiji, nego <strong>je</strong><br />
služila mobilizaciji hrvatskog domoljublja<br />
i davanja velikih financijskih sredstava liderima<br />
režima u Hrvatskoj i surogatima<br />
u BiH. Nazivan<strong>je</strong> Hrvata “Ustašama”, <strong>je</strong><br />
udbaška podvala; taj pokret <strong>je</strong> tema za pov<strong>je</strong>sničare.<br />
Relevantna <strong>je</strong> samo struktura<br />
koju <strong>je</strong> uspostavio HDZ kao državne organe<br />
RH i surogate u BiH.<br />
Vatikan <strong>je</strong><br />
1933. sa<br />
N<strong>je</strong>mačkom<br />
sklopio ugovor<br />
i osnovao<br />
snažnu tajnu<br />
organizaciju<br />
‘Intermarium’,<br />
sa glavnim<br />
cil<strong>je</strong>m<br />
promoci<strong>je</strong><br />
dominaci<strong>je</strong><br />
katolicizma<br />
u sredn<strong>je</strong>evropskim<br />
državama od<br />
Baltika do<br />
Jadrana.<br />
Ipak, <strong>je</strong>dan <strong>je</strong> izuzetak postojao:<br />
Tuđman <strong>je</strong> u emigraciji<br />
stupio u dobre odnose sa<br />
Odporašima-Luburičevcima,<br />
u skladu sa n<strong>je</strong>mačkim uv<strong>je</strong>tom<br />
da ne kvari dobre odnose<br />
N<strong>je</strong>mačke i nove Rusi<strong>je</strong>. Tako<br />
<strong>je</strong> shvatljivo povezivan<strong>je</strong> Fran<strong>je</strong><br />
Tuđmana i St<strong>je</strong>pana Mesića s<br />
Odporašima, utaborenim na<br />
Norvalu kod Toronta u Kanadi,<br />
gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> Mesić 1992. iš’o p<strong>je</strong>vati<br />
‘Juru i Bobana’. Iz takvih baza<br />
<strong>je</strong> potekao Gojko Šušak. Mesić<br />
<strong>je</strong> izjavio ‘Globusu’ da se odatle<br />
sa ‘punom vrećom dolara’<br />
vratio u Zagreb, odakle ga <strong>je</strong><br />
Tuđman odmah poslao na<br />
važan zadatak u Široki Bri<strong>je</strong>g -<br />
da tamo zbaci s kormila HDZ<br />
BiH St<strong>je</strong>pana Kljuića, pro-bosanskog<br />
Hrvata, a <strong>nam</strong>etne<br />
oficira KOS-a Matu Bobana,<br />
<strong>kako</strong> <strong>je</strong> to objasnila Jasna Babić<br />
u zagrebačkom ‘Globusu’ malo<br />
posli<strong>je</strong> tog ‘čudnog’ događaja.<br />
Na čelu ‘Hrvatske Republike<br />
Herceg-Bosne’ su bili sve odreda<br />
oprobani kadrovi komunističkog<br />
režima. ‘Globus’ <strong>je</strong><br />
tada objavio njihove fotografi<strong>je</strong><br />
sa kratkim biografijama.<br />
Zanimljivo <strong>je</strong> da u crescendu<br />
svojih povika protiv fašista,<br />
Mesić nikad ni<strong>je</strong> spomenuo<br />
Luburića. I to <strong>je</strong> nemala zagonetka<br />
koju bi on morao javno objasniti.<br />
Jer, on <strong>je</strong> bio udvaračem ‘Odporašima’, ako<br />
ne i v<strong>je</strong>rnim saveznikom; s njima <strong>je</strong> p<strong>je</strong>vao<br />
‘Juru i Bobana’ dok ni<strong>je</strong> i sebe, ipso facto,<br />
pretvorio u crnog egzekutora s crvenim<br />
<strong>je</strong>zikom. Dijalektička mitomanija <strong>je</strong> nemoguća<br />
bez pod<strong>je</strong>le i zavađanja onih ko<strong>je</strong><br />
dobiju pod svoju vlast. Da su ti udbaši<br />
notorni psihopatski kriminalci, pokazalo<br />
se kroz njihov rat protiv RBiH u čvrstom<br />
savezu i sinkroniziranoj kolaboraciji sa srpskim<br />
pripadnicima obav<strong>je</strong>štajnih sistema.<br />
Hrvatski i srpski udbaši, usp<strong>je</strong>šno surađuju<br />
i sa bošnjačkim kolegama ka uništenju<br />
RBiH, Bosanaca i Hercegovaca lojalnih<br />
građana, te getoizaciji preostalog bošnjačkog<br />
naroda.<br />
Vatikan <strong>je</strong> 1933. sa N<strong>je</strong>mačkom sklopio<br />
ugovor i osnovao snažnu tajnu organizaciju<br />
‘Intermarium’, sa glavnim cil<strong>je</strong>m promoci<strong>je</strong><br />
dominaci<strong>je</strong> katolicizma u sredn<strong>je</strong>-evropskim<br />
državama od Baltika do Jadrana,<br />
čime <strong>je</strong>, npr., pripreml<strong>je</strong>n teren za stvaran<strong>je</strong><br />
NDH. Ova veza i dal<strong>je</strong> funkcionira, <strong>je</strong>r taj<br />
ugovor (‘Concordat’) još važi i <strong>je</strong>r stalno<br />
n<strong>je</strong>mačkom političkom scenom dominira<br />
Kršćansko-demokratska (katolička!) partija<br />
(CDU), koja <strong>je</strong> sa pozici<strong>je</strong> vlasti, 1991.<br />
priznala nezavisnost Sloveni<strong>je</strong> i Hrvatske.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
29
Ramazan<br />
Ramazanska razmišljanja<br />
Neusp<strong>je</strong>h uz red i planiran<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />
bolji od neplanski ostvarenog<br />
usp<strong>je</strong>ha i nereda<br />
Red i sklad u životu<br />
podrazum<strong>je</strong>vaju da u kopanju<br />
po utrobi zeml<strong>je</strong> i klesanju<br />
u kamenu gradiš svoju<br />
budućnost, bez oslanjanja<br />
na <strong>bilo</strong> koga drugog, osim<br />
na Allaha, i to istinskim<br />
a ne lažnim tevekkulom i<br />
osloncem. A nered i zbrka<br />
<strong>je</strong> da od svojih bliskih i<br />
daljnih rođaka i prijatelja<br />
očeku<strong>je</strong>š da ti ri<strong>je</strong>še životne<br />
probleme i daju r<strong>je</strong>šenja<br />
u najsitnijim stvarima, kao<br />
što danas većina islamskog<br />
ummeta s<strong>je</strong>di skrštenih ruku<br />
čekajući izbore u Americi<br />
i Izraelu, nadajući se da<br />
će im se ostvariti životni<br />
san o slobodi ukoliko u<br />
tim državama na političku<br />
scenu dođe neki “um<strong>je</strong>reni”<br />
političar za preds<strong>je</strong>dnika i da<br />
će im se on smilovati i imati<br />
razumi<strong>je</strong>vanja za njihove<br />
probleme i nedaće<br />
Piše: Dr. Salah Sultan<br />
Preveo i prilagodio:<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />
Red, harmonija i planiran<strong>je</strong><br />
su svojstva<br />
koja bi morala biti<br />
sastavni dio života čov<strong>je</strong>ka<br />
kao razumnog bića, a<br />
posebno bi život onih koji<br />
se deklarišu kao v<strong>je</strong>rnici<br />
i sl<strong>je</strong>dbenici Kur’ana i<br />
sunneta, kao upute objavl<strong>je</strong>ne<br />
s nebesa, morao biti<br />
u znaku spomenutih svojstava.<br />
Dok su nered, zbrka i stihijsko<br />
d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> karakteristike onih<br />
koji su kroz život vođeni snagom<br />
strasti i proht<strong>je</strong>va, a ne snagom uma<br />
i Allahove objave, i koji, na njihovu<br />
veliku žalost, nisu shvatili smisao<br />
života i pravi cilj zbog ko<strong>je</strong>g su stvoreni.<br />
A šta zapravo znači i <strong>kako</strong> se u<br />
svakodnevnom životu ispoljava red,<br />
odnosno nered, pokušat ćemo objasniti<br />
u narednim prim<strong>je</strong>rima.<br />
Preciznost i predanost<br />
Uređen život podrazumi<strong>je</strong>va stalno<br />
razmišljan<strong>je</strong>, <strong>kako</strong> o tvom danas, tako<br />
i tvome sutra, a u skladu kur’anskih<br />
ri<strong>je</strong>či: Eto tako vam Allah objašnjava<br />
propise da biste razmislili i o ovome i o<br />
onome svi<strong>je</strong>tu. (El-Bekare, 219.-220.).<br />
A nesređen život i životna zbrka sadržani<br />
su u ri<strong>je</strong>čima onih koji govore:<br />
Mi živimo od danas do sutra, ta život<br />
ionako nema nikakvog smisla. Ili <strong>kako</strong><br />
<strong>je</strong> Kur’an opisao njihov odnos prema<br />
životu: Postoji samo život naš zemaljski,<br />
živimo i umiremo, <strong>je</strong>dino nas vri<strong>je</strong>me<br />
uništi. (El-Džasi<strong>je</strong>, 24.). Red u životu<br />
podrazumi<strong>je</strong>va da ti kao musliman<br />
učiš Kur’an od početka, a<strong>je</strong>t po a<strong>je</strong>t,<br />
suru po suru, dok ne dođeš do kraja,<br />
a nered <strong>je</strong> da čitaš Kur’an tamo gd<strong>je</strong> ga<br />
27. august - 17. ramazan<br />
30<br />
Red u životu<br />
znači da živiš<br />
sa Kur’anom<br />
svojim<br />
razumom<br />
i dubokim<br />
promišljan<strong>je</strong>m,<br />
i srcem na ko<strong>je</strong><br />
Kur’an ostavlja<br />
trag, i dušom<br />
koja se mi<strong>je</strong>nja<br />
nabol<strong>je</strong> nakon<br />
učenja Kur’ana.<br />
otvoriš. Red u životu znači<br />
da živiš sa Kur’anom svojim<br />
razumom i dubokim promišljan<strong>je</strong>m,<br />
i srcem na ko<strong>je</strong><br />
Kur’an ostavlja trag, i dušom<br />
koja se mi<strong>je</strong>nja nabol<strong>je</strong><br />
nakon učenja Kur’ana. To<br />
ćeš postići ako Kur’an učiš<br />
sa dubokim razmišljan<strong>je</strong>m,<br />
pa ćeš u skladu s tim nekada<br />
završiti učen<strong>je</strong> Kur’ana<br />
obraćajući pažnju samo na<br />
značen<strong>je</strong> man<strong>je</strong> poznatih<br />
ri<strong>je</strong>či (kelimat el-garibe),<br />
nakon toga, u toku druge<br />
hatme skoncentrisat ćeš se<br />
na povode objave određenih<br />
kur’anskih a<strong>je</strong>ta, treći put na fikhske<br />
propise u Kur’anu, četvrti put na odgojni<br />
aspekt kur’anskih a<strong>je</strong>ta, peti put<br />
na aspekt preporoda i obnove i sl. A<br />
nered znači da Kur’an učiš li<strong>je</strong>nog i teškog<br />
<strong>je</strong>zika, odsutnog razuma, tvrdog<br />
srca, dušom koja <strong>je</strong> opi<strong>je</strong>na strastima<br />
i pokvarenim mislima. Red u životu<br />
znači da ti kao student i intelektualac<br />
dobro znaš šta ćeš čitati, a šta nećeš. I<br />
kada čitaš dobru knjigu neka to bude<br />
barem dva puta, prvi put da shvatiš<br />
ideju knjige općenito, a drugi put da<br />
shvatiš po<strong>je</strong>dinosti knjige i pronikneš u<br />
određene misli i ide<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> autor želio<br />
posebno naglasiti. Poznati muslimanski<br />
mislilac, Mustafa Akkad, rekao <strong>je</strong>:<br />
“Ja više volim pročitati <strong>je</strong>dnu knjigu<br />
dva puta, nego pročitati dvi<strong>je</strong> knjige.”<br />
A nered znači da čitaš bez reda, što ti<br />
god dođe do ruke, kao i da čitaš bez<br />
razmišljanja, da preskačeš poglavlja i<br />
pasuse, da čitaš samo ono što se tebi<br />
na prvi pogled sviđa, i da spozna<strong>je</strong> do<br />
kojih si došao u tvojoj glavi budu kao<br />
ostrva koja međusobno nisu povezana<br />
ni kopnom ni mostovima, tako da<br />
se s <strong>je</strong>dnog ne može doći na drugo.<br />
Red znači da ti kao direktor za svaki<br />
svoj sastanak pripremiš iscrpan izv<strong>je</strong>štaj<br />
i napraviš plan za daljni rad, da<br />
uvi<strong>je</strong>k dolaziš sa dobrim pri<strong>je</strong>dlozima
i mogućim r<strong>je</strong>šenjima, da ti kao profesor,<br />
imam i daija, član neke organizaci<strong>je</strong>,<br />
političkog ili nekog drugog<br />
ti<strong>je</strong>la, dolaziš na nastavu, predavan<strong>je</strong> i<br />
sastanak, dobro pripreml<strong>je</strong>n, sa jasnim<br />
konceptom i tačkama predavanja, odnosno<br />
sa jasnim pri<strong>je</strong>dlozima za sastanak<br />
tvog kolektiva ili ti<strong>je</strong>la čiji si član.<br />
A nered <strong>je</strong> da na predavan<strong>je</strong> ili sastanak<br />
dođeš praznih ruku, pa onda pričaš<br />
nepovezano i u <strong>je</strong>dnom predavanju<br />
kazu<strong>je</strong>š ljudima sve što znaš o islamu,<br />
da ti lično nemaš ni <strong>je</strong>dnog pri<strong>je</strong>dloga<br />
na sastanku, a prvi raspravljaš o svim<br />
tačkama ko<strong>je</strong> su drugi predložili i da s<br />
visine gledaš na ostale svo<strong>je</strong> kolege, odnosno<br />
studente i džematli<strong>je</strong>, misleći da<br />
si ti najpametniji čov<strong>je</strong>k koji hoda po<br />
zemlji, a kada ljudi od tebe traže r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong><br />
za određeni problem, a ne samo<br />
li<strong>je</strong>pu priču, tvoj odgovor <strong>je</strong>: “Vri<strong>je</strong>me<br />
li<strong>je</strong>či sve.” Red u životu podrazumi<strong>je</strong>va<br />
da tačno isplaniraš šta ćeš uraditi<br />
danas, ali isti tako i šta ćeš raditi u narednih<br />
pet ili deset godina, i da nastojiš<br />
sa maksimalnom preciznošću i predanošću<br />
da ostvariš zacrtani plan. A zbrka<br />
i nered u životu znače da dozvoliš<br />
sebi da budeš poput kamena u moru<br />
koji se nikada neće sam pomaknuti<br />
ili peruške u pustinji s kojom se v<strong>je</strong>tar<br />
poigrava <strong>kako</strong> hoće, i da se ponašaš nerazumno<br />
poput ljudi ko<strong>je</strong> Kur’an navodi<br />
kao negativan prim<strong>je</strong>r, a koji su,<br />
kada su ih poslanici pozivali u istinsku<br />
v<strong>je</strong>ru, govorili: “Zatekli smo pretke<br />
<strong>kako</strong> ispovi<strong>je</strong>daju v<strong>je</strong>ru i mi<br />
ih sli<strong>je</strong>dimo u stopu.” (Ez-<br />
Zuhruf, 23.).<br />
Otkrivan<strong>je</strong> novih<br />
mogućnosti<br />
Red i sklad u životu<br />
podrazumi<strong>je</strong>vaju da u kopanju<br />
po utrobi zeml<strong>je</strong> i<br />
klesanju u kamenu, gradiš<br />
svoju budućnost, bez oslanjanja<br />
na <strong>bilo</strong> koga drugog,<br />
osim na Allaha, i to istinskim<br />
a ne lažnim tevekkulom i osloncem.<br />
A nered i zbrka <strong>je</strong> da od svojih<br />
bliskih i daljnih rođaka i prijatelja<br />
očeku<strong>je</strong>š da ti ri<strong>je</strong>še životne probleme<br />
i daju r<strong>je</strong>šenja u najsitnijim stvarima,<br />
kao što danas većina islamskog ummeta<br />
s<strong>je</strong>di skrštenih ruku čekajući<br />
izbore u Americi i Izraelu, nadajući<br />
se da će im se ostvariti životni san o<br />
slobodi ukoliko u tim državama na<br />
političku scenu dođe neki “um<strong>je</strong>reni”<br />
političar za preds<strong>je</strong>dnika i da će im se<br />
on smilovati i imati razumi<strong>je</strong>vanja za<br />
njihove probleme i nedaće. Ne znaju<br />
da <strong>je</strong> to što čekaju samo tlapnja i<br />
pusta želja i da ummet na taj način<br />
nikada neće izaći iz krize. Kad ćemo<br />
već <strong>je</strong>dnom shvatiti da <strong>je</strong> naš izlaz i<br />
spas, uz Allahovu pomoć, u ulaganju<br />
truda na nivou po<strong>je</strong>dinca i ummeta,<br />
u iskrenom v<strong>je</strong>rovanju, nauci i vlastitim<br />
izumima i proizvodnji koji će<br />
Red i sklad<br />
u životu<br />
podrazumi<strong>je</strong>va<br />
da činiš ono što<br />
si u mogućnosti<br />
i da se ne<br />
prihvataš<br />
posla i službe<br />
za koju nisi<br />
sposoban ni<br />
dostojan, <strong>je</strong>r će<br />
ti ona doni<strong>je</strong>ti<br />
ponižen<strong>je</strong>.<br />
nas učiniti neovisnim i ponosnim i<br />
koji će sa nas skinuti okove ropstva,<br />
potlačenosti, poniženja i ovisnosti o<br />
drugima. Red i sklad u životu znači<br />
da svaki po<strong>je</strong>dinac islamskog ummeta<br />
radi na otkrivanju novih mogućnosti<br />
i potencijala za progres i preporod<br />
i da te potencijale iskoristi u<br />
čin<strong>je</strong>nju dobra sebi i drugima i usrećivanju<br />
svi<strong>je</strong>ta oko sebe, <strong>kako</strong> muslimana<br />
tako isto i nemuslimana. A<br />
zbrka <strong>je</strong> da čov<strong>je</strong>k živi kao razjareni<br />
bik koji sli<strong>je</strong>po ide u <strong>je</strong>dnom pravcu<br />
i neće se zaustaviti dok ne udari u<br />
među i polomi rogove i razbi<strong>je</strong> glavu.<br />
Kad vlastitom krivicom, ne poštujući<br />
znakove na putu i upozorenja,<br />
i bezglavo jureći u pravcu u ko<strong>je</strong>m<br />
ne bi smio ići, upadneš u rupu punu<br />
zmija, kasno <strong>je</strong> da tražiš spas. Red i<br />
sklad u životu podrazumi<strong>je</strong>va da činiš<br />
ono što si u mogućnosti i da se ne<br />
prihvataš posla i službe za koju nisi<br />
sposoban ni dostojan, <strong>je</strong>r će ti ona<br />
doni<strong>je</strong>ti ponižen<strong>je</strong>. U tom smislu su<br />
i ri<strong>je</strong>či Muhammeda, sallallahu alejhi<br />
ve sellem: “Ne doliku<strong>je</strong><br />
muslimanu da sam sebe<br />
ponižava, time što će sebe<br />
opteretiti onim što ni<strong>je</strong><br />
u stanju da uradi i nosi.”<br />
A zbrka i nered su da prihvatiš<br />
svaki posao i svaku<br />
funkciju koja ti se ponudi<br />
smatrajući da <strong>je</strong> to počast<br />
za tebe, <strong>je</strong>r ćeš nakon kratkog<br />
vremena otkriti da <strong>je</strong><br />
to ponižen<strong>je</strong> za tebe i da si<br />
na taj način ugrozio pravo<br />
drugih ljudi i učinio zulum<br />
onome ko <strong>je</strong> bio sposoban<br />
za tu poziciju, ali legalnim<br />
i regularnim putem ni<strong>je</strong><br />
mogao doći do n<strong>je</strong>.<br />
I ono što posebno treba zapamtiti<br />
<strong>je</strong>ste, da su i minimalan usp<strong>je</strong>h<br />
i profit uz planiran<strong>je</strong>, makar to <strong>bilo</strong><br />
i na duže staze, bolji od mnogo trenutačnog<br />
usp<strong>je</strong>ha i neplanskog rada i<br />
proizvodn<strong>je</strong>. Jer, malo nasel<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />
planski izgrađeno i ima kompletnu<br />
infrastrukturu, u ko<strong>je</strong>m se ljudi međusobno<br />
vole, poštuju i pomažu, bol<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> od velikih gradova čiji su di<strong>je</strong>lovi<br />
odvo<strong>je</strong>ni <strong>je</strong>dni od drugih poput gore<br />
spomenutih ostrva, a zgrade neplanski<br />
i bez ikakvog ukusa, smisla i reda<br />
nabacane i ozidane, a njihovi stanovnici<br />
međusobno podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni i posvađani,<br />
svaki od njih gleda samo svoj<br />
interes, međusobno se kao komši<strong>je</strong> ne<br />
poznaju, ne pozdravljaju i ne pomažu.<br />
Bez obzira na veličinu i lažni sjaj<br />
takvog grada, on može biti samo prim<strong>je</strong>r<br />
nereda i zbrke i ogledalo lošeg i<br />
nesređenog ljudskog života.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
31
Reportaža<br />
Ramazanska disciplina<br />
U zdravom duhu<br />
zdrav ummet<br />
Gotovo <strong>je</strong> nemoguće<br />
nabrojati sve što se u<br />
Sara<strong>je</strong>vu dešava tokom<br />
ramazana: post, iftari,<br />
somuni, mukabele, teravi<strong>je</strong>,<br />
Lejletul-kadr, sadekatul-fitr<br />
itd. Samo u ramazanu može<br />
se toliko stvari spojiti i da<br />
sve bespri<strong>je</strong>korno funkcionira<br />
i da nas sve to ispunjava i<br />
čini boljima. To potvrđu<strong>je</strong><br />
i onu tezu da su upravo u<br />
ramazanu muslimani ostvarili<br />
najveće podvige i najveća<br />
dostignuća<br />
Piše: Erdem Dizdar<br />
Ramazan u glavnom gradu naše<br />
Rdržave oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> za n<strong>je</strong>gove<br />
Rstanovnike bio poseban događaj. ROnima koji su ga provodili u postu i<br />
intenzivni<strong>je</strong>m ibadetu bila <strong>je</strong> prilika da<br />
okri<strong>je</strong>pe svoja srca već pomalo zahrđala<br />
od dunjalučke svakodnevnie. Oni drugi<br />
su se pak trudili, iz dubokog poštovanja,<br />
olakšati postačima pomažući im<br />
u poslovima i izb<strong>je</strong>gavajući <strong>je</strong>sti i piti<br />
u njihovom prisustvu. Mnogi su upravo<br />
kroz tu solidarnost sa postačima<br />
os<strong>je</strong>tili snagu i l<strong>je</strong>potu v<strong>je</strong>re u <strong>je</strong>dnog<br />
Boga i spremnost na odrican<strong>je</strong> od ovozemaljskih<br />
užitaka samo radi N<strong>je</strong>ga.<br />
Upravo zato i <strong>je</strong>ste ramazan mnogima<br />
bio prilika da razmisle o sebi i o svome<br />
odnosu prema Gospodaru i prilika za<br />
teobu i novi početak. Taj duh međusobne<br />
solidarnosti, darivanja i vraćanja<br />
onom istinskom duhovnom rahatluku<br />
mogao se os<strong>je</strong>titi u svakoj mahali, ulici<br />
i kvartu Sara<strong>je</strong>va.<br />
Srce ibadeta<br />
O tom duhu najbol<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>doče sara<strong>je</strong>vske<br />
džami<strong>je</strong> i <strong>mesdžid</strong>i koji su<br />
tokom ramazana krcati v<strong>je</strong>rnicima, a<br />
posebno na teravih-<strong>nam</strong>azima koji se<br />
na području Medžlisa Islamske za<strong>je</strong>dnice<br />
Sara<strong>je</strong>vo obavljaju na preko 240<br />
27. august - 17. ramazan<br />
32<br />
m<strong>je</strong>sta. Mnogi muslimani koji i nisu<br />
baš revnosni u odlasku u džamiju, tokom<br />
ramazana bivaju redovne džematli<strong>je</strong>.<br />
Osim teravija to <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>tno i na<br />
drugim <strong>nam</strong>azima tokom dana.<br />
Kada su pak teravih-<strong>nam</strong>azi u nju, Čaršijska džamija i Tabački mes-<br />
pitadžid<br />
bili su mali da prime sve one koji<br />
su ht<strong>je</strong>li priuštiti sebi to zadovoljstvo da<br />
klanjanju teravih-<strong>nam</strong>az sa hatmom.<br />
Uz li<strong>je</strong>p i melodičan glas hafiza koji <strong>je</strong><br />
izvirao iz duše i dopirao do srca, džematli<strong>je</strong><br />
su s lahkoćom odstajali i odslušali<br />
<strong>je</strong>dan džuz Kur’ana svake noći.<br />
Muslimani posvećuju posebnu pažnju<br />
učenju Kur’ana tokom ramazna, te se<br />
u bosanskim džamijama praktiku<strong>je</strong>
učen<strong>je</strong> mukabela gd<strong>je</strong> se za ramazan<br />
prouči ci<strong>je</strong>li Kur’an. U Sara<strong>je</strong>vu, u<br />
Hadžijskoj džamiji organizovana <strong>je</strong><br />
i ove godine mukabela za žene gd<strong>je</strong><br />
Kur’an uče pet žena hafiza.<br />
Večeri Kur’ana<br />
U okviru pro<strong>je</strong>kta obil<strong>je</strong>žavanja<br />
1.400 godina od početka objave<br />
Kur’ana Muhammedu, a.s., Medžlis<br />
Islamske za<strong>je</strong>dnice Sara<strong>je</strong>vo organizovao<br />
<strong>je</strong> i večeri Kur’ana. Svake godine<br />
tokom m<strong>je</strong>seca ramazana Bosnu i<br />
Hercegovinu, a tako i Sara<strong>je</strong>vo, pos<strong>je</strong>te<br />
učači Kur’ana iz islamskih zemalja.<br />
Ovog ramazana u pos<strong>je</strong>ti su bili hafizi<br />
iz Egipta i Libi<strong>je</strong> koji su za<strong>je</strong>dno s domaćim<br />
hafizima pos<strong>je</strong>ćivali sara<strong>je</strong>vske<br />
džami<strong>je</strong> i v<strong>je</strong>rnicima upriličili ugodna<br />
druženja s Kur’anom.<br />
Svi<strong>je</strong>st o za<strong>je</strong>dništvu<br />
Kao kruna ove manifestacija <strong>je</strong><br />
obil<strong>je</strong>žavan<strong>je</strong> Lejletu-l-kadra, noći u<br />
kojoj <strong>je</strong> počelo objavljivan<strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong><br />
Boži<strong>je</strong> poslanice ci<strong>je</strong>lom čov<strong>je</strong>čanstvu.<br />
To <strong>je</strong> noć za koju Uzvišeni<br />
Stvoritelj kaže da <strong>je</strong> bolja i od hiljadu<br />
m<strong>je</strong>seci, u kojoj <strong>je</strong> Božanski mir<br />
sve dok zora ne svane. Centralna<br />
svečanost obil<strong>je</strong>žavanja mubarek<br />
noći Lejletu-l-kadra u organizaciji<br />
Medžlisa IZ-e Sara<strong>je</strong>vo bit će upriličena<br />
u Istiklal džamiji. Osim učača<br />
iz Sara<strong>je</strong>va koji će izvoditi program,<br />
očeku<strong>je</strong> se dolazak šest učača-gostiju<br />
iz Republike Turske.<br />
Sva<strong>kako</strong> da su nezaobilazni i za<strong>je</strong>dnički<br />
iftari tokom ramazana. U<br />
Medžlisu IZ-e Sara<strong>je</strong>vo tokom ramazna<br />
organizovano <strong>je</strong> oko četrdeset iftara<br />
po džematima. Značajnu ulogu<br />
u ovoj ramazanskoj aktivnosti imaju<br />
omladinska i studentska udruženja.<br />
Mi smo bili u pos<strong>je</strong>ti Udruženju<br />
“Svitan<strong>je</strong>” ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> organizovalo iftar<br />
za oko tridesetak studenata. Semir,<br />
student iz Sara<strong>je</strong>va, ko<strong>je</strong>g smo zatekli<br />
na iftaru iznio <strong>nam</strong> <strong>je</strong> svo<strong>je</strong> utiske:<br />
“Ova iftarska okupljanja su vrlo<br />
nadahnjujuća <strong>je</strong>r <strong>nam</strong> pokazuju da<br />
smo, u vremenu u ko<strong>je</strong>m živimo i<br />
načinom života koji vodimo, u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni<br />
pred obavezujućim normama<br />
svakodnevnog prakticiranja životnog<br />
puta islama. Također, način na koji<br />
smo okupl<strong>je</strong>ni <strong>je</strong> vrlo dobro smišl<strong>je</strong>n,<br />
zato <strong>je</strong>r nas ne obavezu<strong>je</strong> na daljn<strong>je</strong><br />
prisustvo i samo nas prijateljski<br />
okuplja dajući <strong>nam</strong> <strong>je</strong>dno određeno<br />
zadovoljstvo šireg prakticiranja<br />
ibadeta i povećavajući<br />
<strong>je</strong>dnu općenitu svi<strong>je</strong>st o<br />
za<strong>je</strong>dništvu.”<br />
Put u Mekku<br />
Semir doda<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bi se<br />
ovakva praksa trebala nastaviti<br />
i posli<strong>je</strong> ramazana:<br />
“Jer za razliku od drugih<br />
vidova okupljanja ovd<strong>je</strong> bi<br />
dolazio veći broj ljudi koji<br />
ni<strong>je</strong> toliko islamski obrazovan,<br />
ali koji bi žel<strong>je</strong>li da<br />
budu, pa im predočavajući<br />
li<strong>je</strong>pi ahlak muslimana mi<strong>je</strong>njamo<br />
sliku da su muslimani<br />
primitivni i neobrazovani.”<br />
U “Svitanju” su <strong>nam</strong><br />
kazali <strong>kako</strong> <strong>je</strong> prema njihovom<br />
mišl<strong>je</strong>nju mnogo više<br />
ovakvih i sličnih aktivnosti tokom<br />
ovog ramazana nego što <strong>je</strong> to bio slučaj<br />
prošle godine. Oni, pak, s ponosom<br />
ističu još <strong>je</strong>dnu svoju aktivnost: “Već<br />
nekoliko godina uspi<strong>je</strong>vamo oraganizirati<br />
odlazak na umru, obilzak Kabe<br />
tokom ramazna za petnaestak mladih<br />
ljudi do 25 godina. Imamo prijatel<strong>je</strong> u<br />
Saudijskoj Arabiji koji plate troškove<br />
putovanja a mi se pobrinemo za sm<strong>je</strong>štaj<br />
u Mekki.”<br />
M<strong>je</strong>sec darivanja<br />
Ramazan <strong>je</strong> osim posta i m<strong>je</strong>sec darivanja.<br />
Prenose se preda<strong>je</strong> da <strong>je</strong> Božiji<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
O tom duhu<br />
najbol<strong>je</strong><br />
sv<strong>je</strong>doče<br />
sara<strong>je</strong>vske<br />
džami<strong>je</strong> i<br />
<strong>mesdžid</strong>i koji<br />
su tokom<br />
ramazana<br />
krcati<br />
v<strong>je</strong>rnicima,<br />
a posebno<br />
na teravih<strong>nam</strong>azima<br />
koji<br />
se na području<br />
Medžlisa<br />
Islamske<br />
za<strong>je</strong>dnice<br />
Sara<strong>je</strong>vo<br />
obavljaju na<br />
preko 240<br />
m<strong>je</strong>sta.<br />
bio najdarežljiviji upravo<br />
u ovom m<strong>je</strong>secu. Sli<strong>je</strong>deći<br />
n<strong>je</strong>govu praksu muslimani,<br />
pored obaveznog davanja<br />
sadekatu-l-fitra i zekata, organiziraju<br />
mnogobrojne humanitarne<br />
akci<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bi se<br />
pomogle socijalno najugroženi<strong>je</strong><br />
kategori<strong>je</strong> društva. U<br />
ovim akcijama postavljaju se<br />
štandovi ispred šoping centara<br />
na kojima se prikupljaju<br />
hrana i <strong>nam</strong>irnice, od<strong>je</strong>vni<br />
predmeti kao i školski pribor<br />
za d<strong>je</strong>cu, <strong>je</strong>r se kraj ramazana<br />
ove godine poklapa<br />
sa početkom nove školske<br />
godine.<br />
Radost najmlađima<br />
Također nisu zaboravl<strong>je</strong>ni<br />
ni oni najmlađi, te su ove godine<br />
organizovane pos<strong>je</strong>te studentica<br />
Fakulteta islamskih nauka i učenica<br />
Gazi Husrev-begove medrese vrtićima<br />
na području Sara<strong>je</strong>vskog kantona<br />
i tom prilikom izvodio se i kraći program.<br />
Dok <strong>je</strong> zadn<strong>je</strong>g dana ramazana<br />
planirana pos<strong>je</strong>ta bolesnoj d<strong>je</strong>ci koja su<br />
hospitalizirana na Kliničkom centru<br />
Koševo. Tom prilikom će im biti podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni<br />
i bajramski paketići. V<strong>je</strong>rskoprosv<strong>je</strong>tna<br />
služba Medžlisa će i ove godine<br />
organizovati pod<strong>je</strong>lu bajramskih<br />
paketića prvog dana Bajrama posli<strong>je</strong><br />
podne-<strong>nam</strong>aza u Istiklal džamiji na<br />
Otoci za polaznike mektebske nastave<br />
i d<strong>je</strong>cu iz vrtića JU D<strong>je</strong>ca Sara<strong>je</strong>va.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
33
Ramazanske fetve<br />
Aktuelna pitanja i dileme<br />
Možda će postač od svo<br />
imati samo gladovan<strong>je</strong><br />
Saff redovno prenosi fetve<br />
eminentnih islamskih<br />
učenjaka iz različitih pravnih<br />
i drugih islamskih naučnih<br />
oblasti i c<strong>je</strong>lina<br />
Odabrao, preveo i prilagodio:<br />
Mr. Semir Imamović<br />
M<strong>je</strong>sec rada i produktivnosti<br />
Kako odgovoriti onima koji kažu da<br />
ramazanski post negativno ut<strong>je</strong>če na<br />
ekonomsku produktivnost?<br />
Dr. Halid ibn Su’ud el-Hulejbi<br />
V<strong>je</strong>rovatno se, kao i ja, iščuđu<strong>je</strong>š ljudima<br />
kojima post služi kao izgovor<br />
u nemarnosti i neizvršavanju radnih<br />
obaveza u skladu sa ugovorom, i koji<br />
kašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> na posao pravdaju odmorom<br />
i snom, koji se u vri<strong>je</strong>me posta, navodno<br />
smatra ‘ibadetom (?), svoju neproduktivnost<br />
i neaktivnost pravdaju<br />
fizičkom iscrpl<strong>je</strong>nošću, glađu i žeđu,<br />
svoj pri<strong>je</strong>vremeni odlazak sa radnog<br />
m<strong>je</strong>sta pravdaju time da moraju izvršiti<br />
pripreme za iftar, svoju aroganciju<br />
i ljutnju i nedolično ponašan<strong>je</strong> prema<br />
radnim kolegama i kli<strong>je</strong>nteli, pravdaju,<br />
zamislite, nervozom koju kod njih<br />
uzroku<strong>je</strong> post!? Da mi <strong>je</strong> samo znati<br />
<strong>kako</strong> ti ljudi doživaljavaju post i kakav<br />
efekat on proizvodi na njihova srca. Ili<br />
im to uopće i ni<strong>je</strong> bitno, <strong>je</strong>r oni post<br />
tumače u skladu sa vlastitim proht<strong>je</strong>vima.<br />
Ramazan <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec rada, požrtvovanosti<br />
i produktivnosti, a ne m<strong>je</strong>sec<br />
li<strong>je</strong>nosti, slabosti i fizičke klonulosti.<br />
To <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec u ko<strong>je</strong>m su muslimani<br />
ostvarili najveće pob<strong>je</strong>de, <strong>kako</strong> u dalekoj<br />
prošlosti tako i u sadašnjosti, post<br />
im ni<strong>je</strong> bio prepreka u tome, kao što<br />
im ni<strong>je</strong> bio prepreka u izvršavanju životnih<br />
zadataka, sa punom ozbiljnoću,<br />
predanošću i potrebnim kvalitetom.<br />
U ovom kontekstu vri<strong>je</strong>di spomenuti<br />
da ri<strong>je</strong>či Poslanika, sallallahu ‘alejhi<br />
ve sllem: ‘’Allah, dželle šenuhu, voli<br />
od vas, da kada radite neki posao, taj<br />
posao upotpunite (usavršite)’’ (Ebu-<br />
J’ala, 4386. Šejh Albani oci<strong>je</strong>nio ga <strong>je</strong><br />
v<strong>je</strong>rodostojnim u Es-Silsiletu-s-sahiha,<br />
1113.)., nisu ograničene na određeno<br />
vri<strong>je</strong>me, niti na određeno m<strong>je</strong>sto,<br />
niti na određnu situaciju, one su opće<br />
pravilo, či<strong>je</strong> izvršen<strong>je</strong> ne ovisi o okolnostima.<br />
Kako neko uopće može dovesti<br />
post u <strong>bilo</strong> kakvu vezu sa neradom<br />
i neaktivnošću, kada <strong>je</strong> osnovni<br />
cilj posta odgajan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rničke duše na<br />
bogobojaznosti, kao što kaže Uzvišeni,<br />
u pri<strong>je</strong>vodu značenja: ‘’O v<strong>je</strong>rnici!<br />
Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong> propisan<br />
onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se grijaha<br />
klonili (da bi ste bogobojazni bili).’’<br />
(El-Bekare, 183.), a bogobojaznost <strong>je</strong><br />
unutarnja duhovna snaga, dubokih<br />
kor<strong>je</strong>na, koja kada ispuni ljudsku dušu,<br />
postane n<strong>je</strong>n zaštitnik od svega što izaziva<br />
Božiju srdžbu i n<strong>je</strong>n pokretač ka<br />
svemu što On voli i čime <strong>je</strong> zadovoljan.<br />
Kako <strong>je</strong> ‘’itkan’’ (savršenstvo, potpunost,<br />
temeljitost) <strong>je</strong>dan od n<strong>je</strong>govih<br />
savršenih atributa, s kojima se opisao<br />
u Kur’anu: ‘’To <strong>je</strong> Allahovo d<strong>je</strong>lo koji<br />
<strong>je</strong> sve savršeno stvorio’’ (Pri<strong>je</strong>vod značenja,<br />
En-Neml, 88.), otuda <strong>je</strong> N<strong>je</strong>gova<br />
ljubav i naklonost prema onima koji<br />
svo<strong>je</strong> poslove obavljaju potpuno, i u<br />
skladu sa zaht<strong>je</strong>vima struke, neupitna<br />
i zagarantovana. Čov<strong>je</strong>k svoju bogo-<br />
bojaznost na poslu dokazu<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>šću<br />
da ga Allah, dželle šenuhu, nadzire<br />
svo vri<strong>je</strong>me, i da će ga pitati za svaku,<br />
bespravno potrošenu i protračenu minutu<br />
u onome što se ne tiče n<strong>je</strong>govih<br />
poslovnih obaveza, zatim viskom moralnošću<br />
i prim<strong>je</strong>renim ponašan<strong>je</strong>m, te<br />
li<strong>je</strong>pim odnosom prema svojim radnim<br />
kolegama i kli<strong>je</strong>ntima, ponašajući se<br />
sve vri<strong>je</strong>me poput darežljivog izvora,<br />
27. august - 17. ramazan<br />
34<br />
koji ljude obasipa dobrom i iz ko<strong>je</strong>g<br />
izbija svako dobro. Poslanik, sallallahu<br />
‘alejhi ve sellem, <strong>je</strong>, u psobenoj dovi,<br />
molio Allaha, dželle šenuhu, da bude<br />
blag prema onima, koji u ummetu<br />
preuzmu neku dužnost i budu blag<br />
prema ljudima, a da onima koji, vršeći<br />
neku dužnost, ispol<strong>je</strong> grubost prema<br />
ljudima, Allah oteža, kao što su oni<br />
otežali drugima. (Muslim, 1828.). Od<br />
Poslanika, sallallhu ‘al<strong>je</strong>hi ve sellem,<br />
se, također, prenosi da <strong>je</strong> rekao: ‘’Post<br />
<strong>je</strong> štit, ko od vas bude postio, neka ne<br />
govori gr<strong>je</strong>šne ri<strong>je</strong>či i neka se ne prepire,<br />
a ako ga neko uvr<strong>je</strong>di ili ga pokuša<br />
uvući u svađu, neka kaže: ‘’Ja postim.’’<br />
(Buharija, 1894., Muslim, 1151.). Kada<br />
bi svaki postač nosio sa sobom ovaj bi<strong>je</strong>li<br />
bajrak (zastavu), šejtanu ne bi ostalo<br />
ništa drugo nego da gorke suze roni,<br />
<strong>je</strong>r bi smo na taj način osu<strong>je</strong>tili n<strong>je</strong>govu<br />
najveću zav<strong>je</strong>ru koju <strong>je</strong> kovao c<strong>je</strong>li period<br />
pri<strong>je</strong> ramazana, <strong>kako</strong> bi upropastio<br />
naš post i ubacio kost razdora među<br />
nas. Pozivam te da mi se pridružiš u<br />
ovom hairli poslu, dostavljanja poruke<br />
strpljivosti svim postačima, i suprostavljanja<br />
trendu svadljivosti i konfliktnosti<br />
moralnom parolom ‘’ja postim’’,<br />
i pods<strong>je</strong>ćanja ljudi na osnovnu svrhu i<br />
cilj posta, možda i uspi<strong>je</strong>mo, ako ni<strong>kako</strong><br />
drugači<strong>je</strong> onda bar postizan<strong>je</strong>m<br />
nagrade kod Uzvišenog Gospodara.<br />
(Izvor: www. islamtoday.net).<br />
Post i zdravl<strong>je</strong><br />
Esselamu alejkum!! Mo<strong>je</strong> pitan<strong>je</strong><br />
se odnosi na dužnost posta m<strong>je</strong>seca<br />
Ramazana. Naime, imam dijagnosticiran<br />
bipolarni poremećaj raspoloženja,<br />
usli<strong>je</strong>d ko<strong>je</strong>g svaki dan<br />
trošim terapiju. S obzirom da pi<strong>je</strong>m<br />
dosta tekućine tokom dana post u<br />
dugim l<strong>je</strong>tnim danima mi pričinjava<br />
dosta poteškoća. Da li sam dužan<br />
postiti m<strong>je</strong>sec Ramazan?
g posta<br />
Dr. Enes L<strong>je</strong>vaković, fetva-i-emin<br />
Alejkemu selam! Ozbiljnost i<br />
prirodu vašeg poremećaja, te da li<br />
post pogoršava Vaše zdravstveno<br />
stan<strong>je</strong> ili usporava ozdravl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
trebate razmotriti s pouzdanim<br />
l<strong>je</strong>karom. Ne z<strong>nam</strong>o koliku teškoću<br />
za Vas predstavlja post, da li <strong>je</strong> ona<br />
podnošljiva ili ne, te Vam ne možemo<br />
reći da li ste dužni postiti ili ne.<br />
Općenito bolest kojoj post šteti ili<br />
usporava ozdravl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, <strong>je</strong>ste opravdan<strong>je</strong><br />
za mršen<strong>je</strong>. Kada se stan<strong>je</strong> popravi,<br />
treba napostiti propuštene dane makar<br />
i u periodu kada <strong>je</strong> dan kraći. Ako <strong>je</strong><br />
bolest trajna i ne dozvoljava post, onda<br />
osta<strong>je</strong> mogućnost iskupa fidjom, tj.<br />
za svaki dan posta nahraniti <strong>je</strong>dnog<br />
siromaha (oko 7 ili 10 KM dnevno,<br />
ovisno o imovinskoj situaciji osobe.<br />
Svako najbol<strong>je</strong> pozna<strong>je</strong> svoju situaciju<br />
i mogućnosti, a Bog će suditi o tome<br />
da li smo bili iskreni ili ne, koliko smo<br />
u pravu, a koliko ne. (Izvor: www.<br />
rijaset.ba, Pitanja i odgovori).<br />
D<strong>je</strong>ca i obaveznost <strong>nam</strong>aza i posta<br />
Esselamu alejkum! Želio bih da mi<br />
kažete od ko<strong>je</strong> godine <strong>je</strong> di<strong>je</strong>te obvezno<br />
da klanja, a od ko<strong>je</strong> obavezno da<br />
post?<br />
Dr. Enes L<strong>je</strong>vaković, fetva-i-emin<br />
Alejkemu selam! Obaveza klanjanja,<br />
posta i druge v<strong>je</strong>rske obaveze, nasta<strong>je</strong><br />
s fizičkim punol<strong>je</strong>tstvom osobe, a ono<br />
kod d<strong>je</strong>čaka nastupa s pojavom prve<br />
poluci<strong>je</strong> (izl<strong>je</strong>va s<strong>je</strong>mena) u snu, a kod<br />
d<strong>je</strong>vojčica s pojavom prve menstruaci<strong>je</strong>.<br />
Ako nema tih znakova, onda s navršenih<br />
15 godina života. (Izvor: www.<br />
rijaset.ba, Pitanja i odgovori).<br />
Ustajan<strong>je</strong> na sehur <strong>je</strong> ‘ibadet<br />
Često imamo priliku slušati o vr<strong>je</strong>dnosti<br />
sehura u ramazanu i hadise<br />
koji na to podstiču, pogotovo<br />
one u kojima se kaže da <strong>je</strong> u sehuru<br />
berićet, međutim to <strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me u ko<strong>je</strong>m<br />
većina nas ni<strong>je</strong> navikla uzimati<br />
hranu, pa se teže odluču<strong>je</strong>mo na<br />
sehur, radi<strong>je</strong> <strong>je</strong>demo pred<br />
spavan<strong>je</strong> i tako sebi uskraću<strong>je</strong>mo<br />
ovo veliko dobro.<br />
Kako vi gledate na to?<br />
Šejh Abdulaziz ibn Bāz,<br />
Allah mu se smilovao<br />
Nema sumn<strong>je</strong> u to da <strong>je</strong> sehur<br />
sunnet i d<strong>je</strong>lo ko<strong>je</strong> približava<br />
Uzvišenom Allahu.<br />
Potvrdu za to nalazimo u<br />
ri<strong>je</strong>čima Poslanika, sallallahu<br />
‘alejhi ve sellem: ‘’Ustajte<br />
na sehur, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u sehuru berićet.’’;<br />
‘’Ono po čemu se naš<br />
post razliku<strong>je</strong> od posta ehlu<br />
kitabija (kršćana i židova) <strong>je</strong> uziman<strong>je</strong><br />
sehura.’’ Sa stanovišta islamskog prava<br />
sehur predstavlja pohvalan čin, a ne<br />
strogu v<strong>je</strong>rsku dužnost, zbog či<strong>je</strong>g se<br />
ostavljanja čov<strong>je</strong>k smatra gr<strong>je</strong>šnikom<br />
ili pri<strong>je</strong>stupnikom, ali <strong>je</strong> sva<strong>kako</strong> poželjno<br />
da se muslimani privikavaju na<br />
ovo hairli di<strong>je</strong>lo, makar sa nekoliko<br />
zalogaja hrane, ili ako ničim drugim<br />
onda barem kojim gutlja<strong>je</strong>m vode, ili<br />
mli<strong>je</strong>ka, samo da ne ostavljaju sehur. U<br />
svemu što po<strong>je</strong>du ili popiju za sehur <strong>je</strong><br />
berićet i veliko dobro, i pomoći će mu<br />
u lakšem izvršavanju dnevnih obaveza.<br />
Sehur ne bi trebalo ostavljati i zbog<br />
Poslanikove, sallallahu ‘alejhi ve sellem,<br />
preporuke: ‘’Ustajte na sehur, <strong>je</strong>r<br />
<strong>je</strong> u sehuru berićet.’’ Ovu vrstu blagoslova<br />
(berićeta) ne bi trebali propuštati<br />
i zapostavljati, naprotiv treba učiniti<br />
sve da se ona, makar i u minimalnoj<br />
formi, ispoštu<strong>je</strong>. (Izvor: Fetāva nûrun<br />
‘ale-d-derbi, 3/1222.).<br />
Svakim<br />
počin<strong>je</strong>nim<br />
gri<strong>je</strong>hom,<br />
postaču se<br />
umanju<strong>je</strong><br />
nagrada za<br />
post, sve<br />
dok na kraju,<br />
zbog mnoštva<br />
gri<strong>je</strong>ha, od<br />
posta ne ostane<br />
ništa drugo<br />
izuzev gladi i<br />
žeđi.<br />
Status posta osobe koja<br />
drugima čini nepravdu<br />
Muhammed ibn Salih<br />
el-Munedžid<br />
Post bi čov<strong>je</strong>ku trebao biti<br />
dodatni motiv u ostavljanju<br />
onoga ono što <strong>je</strong>, po islamu,<br />
strogo zabran<strong>je</strong>no, pri<strong>je</strong> svega,<br />
ogovoranja, laži, prenošenja<br />
tuđih ri<strong>je</strong>či s cil<strong>je</strong>m sijanja<br />
neprijateljstva među ljudima,<br />
nepravde, nasilja a zatim<br />
i ostalih velikih gri<strong>je</strong>ha, <strong>je</strong>r<br />
svrha posta ni<strong>je</strong> puko gladovan<strong>je</strong><br />
i apstinencija od hrane, pića i strasti,<br />
nego stican<strong>je</strong> bogobojaznosti (takve).<br />
Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu značenja kaže: ‘’O<br />
v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong><br />
propisan onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se grijaha<br />
klonili (da bi ste bogobojazni bili).’’<br />
(El-Bekare, 183.). Svakim počin<strong>je</strong>nim<br />
gri<strong>je</strong>hom, postaču se umanju<strong>je</strong> nagrada<br />
za post, sve dok na kraju, zbog mnoštva<br />
gri<strong>je</strong>ha, od posta ne ostane ništa drugo<br />
izuzev gladi i žeđi. U tom sv<strong>je</strong>tlu treba<br />
posmatrati i hadis: ‘’Možda postač od<br />
svoga posta neće imati ništa osim gladovanja.’’<br />
(Ibn Madže, 1690, a v<strong>je</strong>rodotojnim<br />
ga <strong>je</strong> oci<strong>je</strong>nio El-Albani u Sahihu<br />
suneni ibn madže). Stoga smo dužni<br />
učiniti iskrenu teobu od gri<strong>je</strong>ha, vratiti<br />
se Allahu, dželle šenuhu, i popraviti svoja<br />
d<strong>je</strong>la ne bi li <strong>nam</strong> se Allah smilovao<br />
i primio naš post. Dakle, samo čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
gri<strong>je</strong>ha, kakav <strong>je</strong> nepravda ili laž ne kvari<br />
post, ali umanju<strong>je</strong> nagradu predviđenu<br />
za post. (Izvor: www.islam-qa.com).<br />
27. august - 17. ramazan<br />
35
Ramazan<br />
Propisi, pravila, promišljanja<br />
Abeceda ramazanskog<br />
posta<br />
Ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: le’allekum<br />
tettekūn / <strong>kako</strong> biste<br />
bogobojazni bili, <strong>kako</strong><br />
biste se gri<strong>je</strong>ha sačuvali,<br />
pojašnjavaju mudrost<br />
propisivanja posta, a ona <strong>je</strong><br />
postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti<br />
i straha od Allaha, dželle<br />
šenuhu, koji opet udaljavaju<br />
čov<strong>je</strong>ka od gri<strong>je</strong>ha i sužavaju<br />
put šejtanu do ljudskog srca.<br />
Et-Takva <strong>je</strong> zaštita kojom<br />
se čov<strong>je</strong>k štiti od vatre (ar.<br />
el-vika<strong>je</strong>, zaštita), a post <strong>je</strong><br />
siguran vodič ka toj zaštiti.<br />
Upravo <strong>je</strong> to i najpreciznija<br />
definicija bogobojaznosti<br />
(takve), da između sebe i<br />
džehennemske vatre postaviš<br />
zaštitu, perdu, izvršavajući<br />
ono što ti <strong>je</strong> naređeno i<br />
propisano, i ostavljajući ono<br />
što ti <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no<br />
Pripremio: Mr. Semir Imamović<br />
Ramad(z)an <strong>je</strong> deveti m<strong>je</strong>sec lunar-<br />
Rnog (hidžretskog) kalendara. O<br />
Rtome <strong>kako</strong> <strong>je</strong> dobio naziv posto<strong>je</strong> Rdva tumačenja: prema <strong>je</strong>dnom od njih<br />
ramadan <strong>je</strong> glagolska imenica glagola remeda<br />
/ <strong>je</strong>rmudu, što znači spaliti, spržiti,<br />
ramadan spalju<strong>je</strong> gri<strong>je</strong>he, kao što vatra<br />
spalju<strong>je</strong> drva, a drugo tumačen<strong>je</strong> kaže da<br />
<strong>je</strong> u vri<strong>je</strong>me kada su predislamski Arapi<br />
davali imena m<strong>je</strong>secima bila velika žega<br />
i vrućina (ramdā), i tako su m<strong>je</strong>secu, u<br />
ko<strong>je</strong>m se to dogodilo, dali naziv ramadan.<br />
Ramazan ima svoju svetost koju ni<br />
na koji način ni<strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no oskrnaviti,<br />
čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m javnih gri<strong>je</strong>ha u n<strong>je</strong>mu, konzumiran<strong>je</strong>m<br />
hrane i pića na javnim m<strong>je</strong>stima,<br />
pomagan<strong>je</strong>m drugih u neizvršenju<br />
ove v<strong>je</strong>rske dužnosti, pozivan<strong>je</strong>m ljudi<br />
u gri<strong>je</strong>h, i <strong>bilo</strong> čime drugim što ukazu<strong>je</strong><br />
na n<strong>je</strong>govo nepoštivan<strong>je</strong> i nipodaštavan<strong>je</strong>.<br />
Allah, dželle šanuhu, <strong>je</strong> odabrao<br />
ovaj m<strong>je</strong>sec, između ostalih m<strong>je</strong>seci, za<br />
<strong>je</strong>dan od, N<strong>je</strong>mu, najdražih i najčasnijih<br />
‘ibadeta, post, a odabrao ga <strong>je</strong> i za spuštan<strong>je</strong><br />
i objavljivan<strong>je</strong> Kur’ana, kao i svih<br />
prethodnih nebeskih objava. Vasile ibn<br />
el-Eska’, radijallahu anhu, prenosi da <strong>je</strong><br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Ibrahimovi Suhufi objavl<strong>je</strong>ni su u<br />
prvoj noći ramazana; Tevrat šeste noći ramazana;<br />
Indžil trinaeste noći ramazana, a<br />
Kur’an dvadeset i četvrte noći ramazana.”<br />
(Ahmed, 4/107.).<br />
Mudrost kur’anskog pods<strong>je</strong>ćanja<br />
Islamski učenjaci složni su u tome da<br />
<strong>je</strong> post m<strong>je</strong>seca ramazana propisan druge<br />
godine po Hidžri. Iz toga proizilazi da <strong>je</strong><br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio<br />
devet ramazana. Propisivan<strong>je</strong> posta<br />
prošlo <strong>je</strong> kroz dva stadija: u prvom stadiju<br />
ljudi su imali pravo birati između posta i<br />
it’ama (nahranjivanja siromaha) za svaki<br />
propušteni dan, a nakon toga sli<strong>je</strong>di drugi<br />
stadij u ko<strong>je</strong>m se post uspostavlja kao<br />
individulna obaveza (fardu-’ajn), a it’am<br />
(nahranjivan<strong>je</strong>, fidja) osta<strong>je</strong> važiti samo<br />
za one koji ni<strong>kako</strong> nisu u mogućnosti<br />
postiti. Mudrost toga <strong>je</strong> postepenost (tederrudž)<br />
u propisivanju, <strong>kako</strong> bi se ljudi<br />
navikli na ovaj propis, slično kao u slučaju<br />
postepene zabrane alkohola, koja <strong>je</strong> prošla<br />
kroz četiri etape. Savm (post) u <strong>je</strong>zičkom<br />
smislu predstavlja ustezan<strong>je</strong>, ostavljan<strong>je</strong>,<br />
suzdržavan<strong>je</strong>, a u teriminološkom (šerijatsko-pravnom)<br />
smislu označava ustezan<strong>je</strong><br />
od <strong>je</strong>la, pića, spolnog općenja i svega što<br />
kvari post, od pojave zore do zalaska sunca,<br />
sa cil<strong>je</strong>m približavanja Allahu, dželle<br />
šanuhu, i sticanja N<strong>je</strong>gove naklonosti.<br />
Prim<strong>je</strong>re za <strong>je</strong>dno i drugo značen<strong>je</strong> nalazimo<br />
u Kur’anu, <strong>je</strong>zičko u r<strong>je</strong>čima Allaha,<br />
dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu značenja: Pa<br />
27. august - 17. ramazan<br />
36<br />
<strong>je</strong>di i pij i budi vesela! A ako vidiš čov<strong>je</strong>ka<br />
kakva, ti reci: “Ja sam se zav<strong>je</strong>tovala<br />
Milostivom da ću šut<strong>je</strong>ti (savma), i danas ni<br />
s kim neću govoriti”, a šerijatsko u r<strong>je</strong>čima<br />
Allaha, dželle šanuhu: Dozvoljava vam se<br />
da se u noćima dok tra<strong>je</strong> post sasta<strong>je</strong>te sa svojim<br />
že<strong>nam</strong>a; one su od<strong>je</strong>ća vaša, a vi ste njihova<br />
od<strong>je</strong>ća. Allah zna da vam <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> teško,<br />
pa <strong>je</strong> prihvatio pokajan<strong>je</strong> vaše i oprostio<br />
vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji<br />
da dobi<strong>je</strong>te ono što vam <strong>je</strong> Allah već odredio.<br />
Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati<br />
bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti zore; od tada postite<br />
sve do noći. Sa že<strong>nam</strong>a ne smi<strong>je</strong>te imati<br />
snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama. To<br />
su Allahove granice, i ne približujte im se!<br />
Eto tako Allah objašnjava ljudima propise<br />
Svo<strong>je</strong> da bi se onoga što im <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no<br />
klonili. (El-Bekare, 187.) Odrednica “sa<br />
cil<strong>je</strong>m približavanja Allahu, dželle šanuhu,<br />
i sticanja N<strong>je</strong>gove naklonosti” isključu<strong>je</strong><br />
post onih koji poste iz navike, ili po<br />
uzoru na druge, ili iz zdrastvenih razloga,<br />
ili pod prisilom, ili <strong>kako</strong> bi se pokazali<br />
pred ljudima i sl. Njihov post se ne smatra<br />
šerijatski ispravnim, za n<strong>je</strong>ga neće biti nagrađeni,<br />
i njime nisu izvršili v<strong>je</strong>rsku obavezu.<br />
Ovu odrednicu nalazimo u r<strong>je</strong>čima<br />
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko<br />
bude postio m<strong>je</strong>sec ramazana, v<strong>je</strong>rujući u<br />
Allaha, ubi<strong>je</strong>đen u n<strong>je</strong>govu obaveznost, i<br />
nadajući se N<strong>je</strong>govoj nagradi, bit će mu<br />
oprošteni prošli gri<strong>je</strong>si.” (Buharija, 1900.,<br />
Muslim, 760.) Post <strong>je</strong> bio propisan i prijašnjim<br />
narodima, kršćanima, Jevrejima<br />
i drugima, a o čemu govori 183-i a<strong>je</strong>t<br />
sure El-Bekare: O v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam<br />
se post, kao što <strong>je</strong> propisan onima pri<strong>je</strong> vas,<br />
da biste se grijaha klonili<br />
(da bi ste bogo-<br />
bojazni bili). Pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rnika na ovu<br />
čin<strong>je</strong>nicu, nosi u sebi dvojaku korist: u<br />
n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> ut<strong>je</strong>ha za v<strong>je</strong>rnike, <strong>kako</strong> se ne<br />
bi os<strong>je</strong>tili usaml<strong>je</strong>nim u ovom, po svemu,<br />
specifičnom ibadetu, i prigovarali <strong>kako</strong><br />
<strong>je</strong> propisan samo njima a ne i drugima.<br />
Poznata <strong>je</strong> stvar da čov<strong>je</strong>k lakše podnosi<br />
teškoću kada tu teškoću di<strong>je</strong>li sa drugima,<br />
što <strong>nam</strong>, između ostalog, potvrđuju<br />
naredni stihovi: “Da ni<strong>je</strong> i drugih koji<br />
za<strong>je</strong>dno sa mnom svoju braću oplakuju,<br />
sigurno bi se ubila, oni ko<strong>je</strong> oni oplakuju<br />
nisu kao moj brat, ali u njihovoj tuzi<br />
pronalazim ut<strong>je</strong>hu.” Ove stihove kazala<br />
<strong>je</strong> poznata sahabijka Hansa, radijallahu
anha, dok <strong>je</strong> oplakivala svo<strong>je</strong> poginule u<br />
Bici na Uhudu. Pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m se, također,<br />
želi poslati nedvosmislena poruka –<br />
nema niti <strong>je</strong>dnog dobra kojim <strong>je</strong> Allah,<br />
dželle šanuhu, obdario prijašn<strong>je</strong> narode,<br />
a da to isto dobro ni<strong>je</strong> dao i islamskom<br />
ummetu, a ramazanski post <strong>je</strong> sva<strong>kako</strong><br />
<strong>je</strong>dno od najvećih dobara ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> ikada<br />
ikome dato: on uči čov<strong>je</strong>ka strpl<strong>je</strong>nju, požrtvovanosti<br />
i izdržljivosti, uči ga da ono<br />
što mu <strong>je</strong> milo i drago ostavi radi Boži<strong>je</strong>g<br />
rizaluka, oslanjajući se na N<strong>je</strong>ga i nadajući<br />
se N<strong>je</strong>govoj neizm<strong>je</strong>rnoj nagradi.<br />
Samo Allah zna kolika <strong>je</strong> ta nagrada! U<br />
hadisi-kudsijju se kaže: “Za svako dobro<br />
d<strong>je</strong>lo čov<strong>je</strong>k ima između desetorostruke<br />
i sedamstorostruke nagrade, osim posta,<br />
koji pripada Meni, i Ja za n<strong>je</strong>ga posebno<br />
nagrađu<strong>je</strong>m, <strong>je</strong>r čov<strong>je</strong>k u n<strong>je</strong>mu ostavlja<br />
strasti i <strong>je</strong>lo samo zbog Mene.” (Buharija,<br />
503., Muslim, 862.).<br />
Put ka bogobojaznosti<br />
Ovome bi mogli dodati i treću korist,<br />
koju <strong>je</strong> spomenuo Ibn Kesir u svome<br />
Tefsiru. Naime, on pojašnjava da pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong><br />
u sebi nosi poruku nat<strong>je</strong>canja i<br />
konkurenci<strong>je</strong>, kao da im želi reći: post <strong>je</strong><br />
propisan i vama i onima pri<strong>je</strong> vas, <strong>kako</strong> bi<br />
ste dobili <strong>je</strong>dnaku priliku za nat<strong>je</strong>can<strong>je</strong>m<br />
u dobru, ali i <strong>kako</strong> bi ste pokazali da ste<br />
vi bolji od njih, i da ovaj ibadet izvršavate<br />
revnosni<strong>je</strong>, predani<strong>je</strong> i potpuni<strong>je</strong>.<br />
Ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: le’allekum tettekūn<br />
/ <strong>kako</strong> biste bogobojazni bili, <strong>kako</strong> biste se<br />
gri<strong>je</strong>ha sačuvali, pojašnjavaju mudrost<br />
propisivanja posta, a ona <strong>je</strong> postizan<strong>je</strong><br />
bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle<br />
šanuhu, koji opet udaljavaju čov<strong>je</strong>ka od<br />
gri<strong>je</strong>ha i sužavaju put šejtanu do ljudskog<br />
srca. Et-Takva <strong>je</strong> zaštita kojom se čov<strong>je</strong>k<br />
štiti od vatre (ar. el-vika<strong>je</strong>, zaštita), a post<br />
<strong>je</strong> siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo <strong>je</strong> to<br />
i najpreciznija definicija bogobojaznosti<br />
(takve), da između sebe i džehennemske<br />
vatre postaviš zaštitu, perdu,<br />
izvršavajući ono što ti <strong>je</strong> naređeno<br />
i propisano, i ostavljajući<br />
ono što ti <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no. Da<br />
post štiti i udaljava od gri<strong>je</strong>ha<br />
i nemorala, i sužava prilaz<br />
šejtanu, govori i sl<strong>je</strong>deći hadis:<br />
“O skupino mladića, ko<br />
do vas bude u stanju, neka<br />
se oženi, a ko nema mogućnosti,<br />
neka posti, <strong>je</strong>r post <strong>je</strong><br />
zaštita (vidžā’).” (Muttefekun<br />
alejhi). Post u ko<strong>je</strong>m nema<br />
bogobojaznosti (čuvanja od<br />
gri<strong>je</strong>ha, ružnih ri<strong>je</strong>či, izvršavanja<br />
onoga što <strong>je</strong> Allah, dželle<br />
šanuhu, naredio, pri<strong>je</strong> svega<br />
<strong>nam</strong>aza) i koji ne čini čov<strong>je</strong>ka<br />
bogobojaznim, <strong>je</strong> poput ti<strong>je</strong>la<br />
bez duše. U tom smislu su Poslanikove,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, ri<strong>je</strong>či: “Allah,<br />
dželle šanuhu, nema potrebu za tim da<br />
neko ostavlja hranu i piće (gladu<strong>je</strong>), ako<br />
pri<strong>je</strong> toga ni<strong>je</strong> ostavio lažno sv<strong>je</strong>dočen<strong>je</strong>,<br />
postupan<strong>je</strong> po n<strong>je</strong>mu i prepirku sa ljudima.”<br />
(Buharija, 1903., Buharija 2345.,<br />
Tirmizi, 702.). Postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti<br />
<strong>je</strong>, dakle, osnovna svrha i cilj posta, dok<br />
su ostale koristi, bile one individulane ili<br />
kolektivne, popratne. Propisivan<strong>je</strong> posta<br />
otkriva <strong>nam</strong> još <strong>je</strong>dnu veoma važnu dimneziju<br />
islamskog zakonodavstva: Allah,<br />
dželle šanuhu, pokornost i odanost Svojih<br />
robova iskušava na različite načine, nekada<br />
kroz izvršavan<strong>je</strong> određenih d<strong>je</strong>la, kao<br />
što <strong>je</strong> u slučaju <strong>nam</strong>aza, zekata i hadždža,<br />
a nekada <strong>je</strong>dnostavno kroz ustezan<strong>je</strong> i<br />
suzdržavan<strong>je</strong> od duševnih proht<strong>je</strong>va, kao<br />
što <strong>je</strong> u slučaju posta.<br />
Nema posta bez nij<strong>je</strong>ta<br />
Post se sastoji od dviju komponenti:<br />
unutarn<strong>je</strong> <strong>nam</strong><strong>je</strong>re (nij<strong>je</strong>t) i ustezanja<br />
(suzdržavanja, ostavljanja, imsak), izostanak<br />
<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong> od ove dvi<strong>je</strong> komponente<br />
Odrednica<br />
“sa cil<strong>je</strong>m<br />
približavanja<br />
Allahu, dželle<br />
šanuhu, i<br />
sticanja<br />
N<strong>je</strong>gove<br />
naklonosti”<br />
isključu<strong>je</strong> post<br />
onih koji poste<br />
iz navike, ili po<br />
uzoru na druge,<br />
ili iz zdrastvenih<br />
razloga, ili pod<br />
prisilom, ili <strong>kako</strong><br />
bi se pokazali<br />
pred ljudima,<br />
i sl.<br />
čini post nevažećim, osim u iznimnim<br />
situacijama, ko<strong>je</strong> ćemo naknadno spomenuti.<br />
Nij<strong>je</strong>t podrazumi<strong>je</strong>va četiri stvari: a)<br />
čvrsto uv<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> (da <strong>je</strong> sutrašnji dan, ko<strong>je</strong>g<br />
<strong>nam</strong><strong>je</strong>rava postiti, od ramazana), što<br />
<strong>je</strong> suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b)<br />
<strong>nam</strong><strong>je</strong>ru određene vrste posta (post ramazana,<br />
ili zav<strong>je</strong>tni post, ili iskupni post,<br />
ili napaštan<strong>je</strong> i sl.), ni<strong>je</strong> dovoljna uopćena<br />
<strong>nam</strong><strong>je</strong>ra; c) donošen<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta u toku<br />
noći, u periodu između zalaska sunca i<br />
nastupanja zore, što <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> većine<br />
islamskih pravnika, koji svoj stav temel<strong>je</strong><br />
na ri<strong>je</strong>čima Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />
sellem: “Ko u toku noći ne učini nij<strong>je</strong>t za<br />
post, n<strong>je</strong>gov post <strong>je</strong> neispravan.’’ (Ebu-<br />
Davud, 2454., Tirmizi, 730.,<br />
Nesai, 4/196., Ibn Madže,<br />
1700. V<strong>je</strong>rodostojnim ga <strong>je</strong><br />
oci<strong>je</strong>nio Nasiruddin el-Albani<br />
u Sahihul-džami’u, 6538.);<br />
d) obnavljan<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta za svaki<br />
dan ramazana, što potvrđu<strong>je</strong><br />
prethodno citirani hadis. Ovo<br />
<strong>je</strong>, također, mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> ko<strong>je</strong>g zastupa<br />
većina islamskih učenjaka.<br />
Kao dokaz za ovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
navodi se i sl<strong>je</strong>deće obrazložen<strong>je</strong>:<br />
svaki dan ramazana<br />
<strong>je</strong> zaseban ibadet, koji ni<strong>je</strong> u<br />
uzročno-posl<strong>je</strong>dičnoj vezi sa<br />
onim prethodnim niti narednim,<br />
ispravnost <strong>je</strong>dnog ne<br />
povlači za sobom ispravnost<br />
drugog i obrnuto, a razdvaja<br />
ih period u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no<br />
činiti ono što kvari post.<br />
(El-Medžmu’u<br />
, 6/302., Redul-<br />
muhtar, 2/87., Keššaful-kina’i,<br />
2/315.). Nasuprot ovom <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> malikijskih<br />
učenjaka, Zufera i Ahmeda prema<br />
<strong>je</strong>dnom predanju, da <strong>je</strong> nij<strong>je</strong>t na početku<br />
ramazana dovoljan za ci<strong>je</strong>li ramazan, i da<br />
postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t za svaki<br />
dan ramazana, analogno <strong>nam</strong>azu: kao<br />
što onaj koji obavlja <strong>nam</strong>az ni<strong>je</strong> dužan<br />
obnoviti nij<strong>je</strong>t na svakom rekatu, tako<br />
postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t svaki<br />
dan. Potporu ovom mišl<strong>je</strong>nju dali su i<br />
neki savremeni učenjaci, kao što <strong>je</strong> šejh<br />
Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah<br />
mu se smilovao, koji <strong>je</strong> rekao: “Ovo <strong>je</strong>, po<br />
meni, ispravni<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r ako upitaš<br />
<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>g muslimana šta <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>tio na<br />
početku ramazana, reći će ti da <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>-<br />
tio post ci<strong>je</strong>log m<strong>je</strong>seca, a ne samo <strong>je</strong>dan<br />
n<strong>je</strong>gov dio.’’ (Eš-Šerhul-mumti’<br />
Eš-Šerhul-mumti’, , 6/356.).<br />
Nij<strong>je</strong>t u toku noći ostvaru<strong>je</strong>mo na <strong>je</strong>dan<br />
od tri načina: srčanom odlukom da ćemo<br />
postiti sutrašnji dan, ustajan<strong>je</strong>m na sehur<br />
i uziman<strong>je</strong>m <strong>je</strong>la i pića (ustajan<strong>je</strong>m u periodu<br />
u ko<strong>je</strong>m inače ne usta<strong>je</strong>mo potvrđu<strong>je</strong>mo<br />
da smo ustali radi posta), samopods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m<br />
da ćemo sutra postiti ukoliko<br />
nas u tome ne spri<strong>je</strong>či validan šerijatski<br />
razlog. (Fetava-s-sijam<br />
, 37.). Donošen<strong>je</strong><br />
27. august - 17. ramazan<br />
37
nij<strong>je</strong>ta u toku noći uv<strong>je</strong>t <strong>je</strong> za ispravnost<br />
obaveznog posta, dok <strong>je</strong> dobrovoljni post<br />
ispravan ukoliko se nij<strong>je</strong>t za n<strong>je</strong>ga donese<br />
u toku dana, pod uv<strong>je</strong>tom da onaj ko<br />
želi postiti dobrovoljni post, pri<strong>je</strong> toga ni<strong>je</strong><br />
učinio ništa što kvari post. Dokaz za to <strong>je</strong><br />
hadis u ko<strong>je</strong>m se navodi da <strong>je</strong> Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, ušao <strong>je</strong>dnog<br />
dana kod Aiše, radijallahu anha, i pitao <strong>je</strong><br />
da li ima šta za <strong>je</strong>sti. Pošto <strong>je</strong> od n<strong>je</strong> dobio<br />
negativan odgovor, Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, <strong>je</strong> rekao: “Onda, danas<br />
postim.’’ (Muslim, 1451.). U slučaju da<br />
nij<strong>je</strong>t za dobrovoljni post bude donešen<br />
u toku dana, nagrada za post počin<strong>je</strong> važiti<br />
od onog momenta kada <strong>je</strong> nij<strong>je</strong>t donešen.<br />
Ali, ako se radi o određenoj vrsti<br />
dobrovoljnog posta, kao što <strong>je</strong> post poned<strong>je</strong>ljkom<br />
i četvrtkom, ili bi<strong>je</strong>lim danima<br />
u m<strong>je</strong>secu, onome, ko u vezi s ovom<br />
vrstom posta, donese nij<strong>je</strong>t u toku dana,<br />
neće biti upisan post tih dana, <strong>je</strong>r se za<br />
n<strong>je</strong>ga ne može reći da ih <strong>je</strong> postio u c<strong>je</strong>losti.<br />
Dakle, gore spomenuti propis odnosi<br />
samo na onoga ko posti opću nafilu, a ne<br />
neku određenu vrstu nafile, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> za ovo<br />
drugo potreban nij<strong>je</strong>t od početka dana.<br />
Onaj ko donese srčanu odluku o prekidu<br />
posta u ramazanu, time <strong>je</strong> pokvario<br />
svoj post, makar ne učinio ništa što kvari<br />
post, <strong>je</strong>r Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
kaže: “D<strong>je</strong>la se vr<strong>je</strong>dnuju prema <strong>nam</strong><strong>je</strong>rama,<br />
i svakom čov<strong>je</strong>ku pripada ono<br />
što <strong>je</strong> naumio.” (Buharija, 1., Muslim,<br />
1907.). Također, post ne izisku<strong>je</strong> nikakvu<br />
posebnu aktivnost, izuzev srčane odluke,<br />
isto se može reći i za prekid posta, dovoljno<br />
<strong>je</strong> samo doni<strong>je</strong>ti srčanu odluku i na<br />
taj način prekinuti post. (Sahihu fikhi-s-<br />
sunneti, 2/106.). Za razliku od prethodne<br />
situaci<strong>je</strong>, onaj ko zanij<strong>je</strong>ti da će učiniti nešto<br />
što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no u vri<strong>je</strong>me posta (što<br />
kvari post), pokvarit će post samo ukoliko<br />
to učini, a ne i samom <strong>nam</strong><strong>je</strong>rom. Ovd<strong>je</strong><br />
islamski pravnici spominju pravilo: “Ko<br />
zani<strong>je</strong>ti prekid (napuštan<strong>je</strong>) ibadeta, time<br />
<strong>je</strong> pokvario taj ibadet, a onaj ko zanij<strong>je</strong>ti<br />
da će učiniti nešto što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no u<br />
toku tog ibadeta, i to ne učini, ni<strong>je</strong> pokva-<br />
rio ibadet.’’ (Eš-Šerhul-mumti’<br />
Eš-Šerhul-mumti’, , 6/364.).<br />
Ostavlja strasti i <strong>je</strong>lo zbog Mene<br />
Druga komponenta posta <strong>je</strong> imsāk<br />
(ustezan<strong>je</strong>, suzdržavan<strong>je</strong>) od svega što<br />
kvari post, pri<strong>je</strong> svega hrane i pića i spolnog<br />
općenja, koji kvare post prema konsenzusu<br />
islamskih učenjaka i pravnih<br />
škola. O obavezi ustezanja od <strong>je</strong>la, pića<br />
i spolnog općenja govori 187. a<strong>je</strong>t sure<br />
El-Bekare: Zato se sada sastajte sa njima<br />
u želji da dobi<strong>je</strong>te ono što vam <strong>je</strong> Allah već<br />
odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete<br />
mogli razlikovati bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti<br />
zore; od tada postite sve do noći, kao i hadis:<br />
“Ko u danu ramazana, iz zaborava,<br />
nešto po<strong>je</strong>de ili popi<strong>je</strong>, neka<br />
nastavi postiti, to ga <strong>je</strong> samo<br />
Allah nahranio i napojio.”<br />
(Buharija, 1923., Muslim,<br />
1155.). Propis <strong>je</strong>la i pića ima<br />
sve ono što ima funkciju hrane,<br />
kao što su hranjive in<strong>je</strong>kci<strong>je</strong>,<br />
te ono što se uobiča<strong>je</strong>nim<br />
putem (kroz usta i nos) unese<br />
ili dospi<strong>je</strong> u ti<strong>je</strong>lo (želudac),<br />
poput raznih vrsta li<strong>je</strong>kova<br />
(tableta, kapi, sirupa i sl.). Na<br />
to ukazu<strong>je</strong> hadis Lekita ibn<br />
Sabireta, radijallahu anhu,<br />
u ko<strong>je</strong>m se kaže: “I dobro<br />
isperi nos, osim kada budeš<br />
postio.” (Ebu-Davud, 142.,<br />
Nesai, 1/66., Tirmizi, 788.<br />
V<strong>je</strong>rodostojnim su ga oci<strong>je</strong>nili<br />
Ibn Hibban, 1087. i Ibn<br />
Huzejme, 150.). “Hadis, kao<br />
što vidimo, traži od postača<br />
da se ustegne od prekom<strong>je</strong>rnog ispiranja<br />
nosa, <strong>kako</strong> to ne bi <strong>bilo</strong> uzrokom dospi<strong>je</strong>vanja<br />
vode u unutrašnjost ti<strong>je</strong>la (želudac),<br />
a samim time pokvarilo post. Na<br />
temelju toga kažemo da sve što dospi<strong>je</strong><br />
u unutrašnjost ti<strong>je</strong>la oralnim ili putem<br />
nosa, kvari post.” (Eš-Šerhul-mumti’<br />
Eš-Šerhul-mumti’,<br />
,<br />
6/368.). Ovd<strong>je</strong> dolazimo do veoma važnog<br />
principa kada su u pitanju muftirati<br />
(stvari ko<strong>je</strong> kvare post), a koji bi se mogao<br />
formulisati na sl<strong>je</strong>deći način: post<br />
kvari <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno konzumiran<strong>je</strong> hrane i<br />
pića, i onoga što ima funkciju hrane i<br />
pića, kao i ono što se unese u ti<strong>je</strong>lo uobiča<strong>je</strong>nim<br />
putem, na usta i nos, makar<br />
nemalo tu funkciju. Ovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> zastupaju<br />
pravnici sve četiri poznate pravne<br />
škole (Tebjinul-hakaiki, 1/326., El-<br />
Medžmu’, 6/317.,<br />
Šerhu zerkani ‘ala halil,<br />
,<br />
1/207., Šerhu muntehal-iradat, 1/448.).<br />
Nasuprot tome, sve što ni<strong>je</strong> hrana i piće,<br />
Ovd<strong>je</strong> dolazimo<br />
do veoma<br />
važnog<br />
principa kada<br />
su u pitanju<br />
muftirati (stvari<br />
ko<strong>je</strong> kvare<br />
post): post<br />
kvari <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno<br />
konzumiran<strong>je</strong><br />
hrane i pića,<br />
i onoga što<br />
ima funkciju<br />
hrane i pića,<br />
kao i ono što se<br />
unese u ti<strong>je</strong>lo<br />
uobiča<strong>je</strong>nim<br />
putem, na usta<br />
i nos, makar<br />
nemalo tu<br />
funkciju.<br />
i nema funkciju hrane i pića,<br />
ili se unese u ti<strong>je</strong>lo analnim,<br />
venoznim, kožnim, mišićnim<br />
ili nekim drugim putem, koji<br />
se ne smatra uobiča<strong>je</strong>nim<br />
putem unosa, i ne dospi<strong>je</strong><br />
u želudac, kao što su razne<br />
vrste li<strong>je</strong>kova (in<strong>je</strong>kci<strong>je</strong> ko<strong>je</strong><br />
ne sadrže hranjive sastojke,<br />
pumpica za astmu, čepići za<br />
temperaturu, kapi za uši i oči<br />
ukoliko ne postoji mogućnost<br />
njihovog dospi<strong>je</strong>vanja u<br />
želudac, priman<strong>je</strong> oksigena,<br />
lokalna anestezija, potpuna<br />
anestezija pod uv<strong>je</strong>tom da ne<br />
tra<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>li dan, razne kreme,<br />
mirisi, i sl.), sve to ne kvari<br />
post. (Pogledaj detaljni<strong>je</strong>:<br />
Muftiratu-s-savmi el-mu’āsire,<br />
Ahmed ibn Muhammed el-<br />
Halil, 33. – 99.).<br />
Kao što <strong>je</strong> propisan imsak (ustezan<strong>je</strong>)<br />
od spolnog općenja, isto tako <strong>je</strong> propisano<br />
ustezan<strong>je</strong> od strasti uopćeno, a o čemu<br />
govori rani<strong>je</strong> citirani hadisi-kudsijj: “Za<br />
svako dobro d<strong>je</strong>lo čov<strong>je</strong>k ima između<br />
desetorostruke i sedamstorostruke nagrade,<br />
osim posta, koji pripada Meni, i Ja<br />
za n<strong>je</strong>ga posebno nagrađu<strong>je</strong>m, <strong>je</strong>r čov<strong>je</strong>k<br />
u n<strong>je</strong>mu ostavlja strasti i <strong>je</strong>lo samo zbog<br />
Mene.” (Buharija, 503., Muslim, 862.).<br />
Mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> <strong>je</strong> većine islamskih pravnika da<br />
se pod strašću ovd<strong>je</strong> prvenstveno misli na<br />
izbacivan<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena, <strong>bilo</strong> onanisan<strong>je</strong>m<br />
(samozadovoljvan<strong>je</strong>m), <strong>bilo</strong> prilikom ljubavne<br />
igre među supružnicima, ili usl<strong>je</strong>d<br />
gledanja u ono što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no, ili na<br />
<strong>bilo</strong> koji drugi način, s izuzetkom polu-<br />
ci<strong>je</strong> u snu. (Ed-derrul-muhtar<br />
Ed-derrul-muhtar, , 2/104., El-<br />
Kavaninul-fikhij<strong>je</strong>, 81., Revdatu-t-talibin,<br />
2/361., El-Umm, 2/86., El-Mugni, 3/48.).<br />
Da <strong>je</strong> <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno izbacivan<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena strast<br />
27. august - 17. ramazan<br />
38
potvrđu<strong>je</strong> i drugi hadis u kome Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “I za spolno<br />
općen<strong>je</strong> bit će vam upisana sadaka”, a<br />
kada <strong>je</strong> priupitan: “Zar će, ako udovolji<br />
svojoj strasti, imati sadaku?”, odgovorio<br />
<strong>je</strong>: “Ako će mu, u slučaju da to učini na<br />
zabran<strong>je</strong>n način, biti upisan gri<strong>je</strong>h, zašto<br />
mu onda, ako to učini na dozvol<strong>je</strong>n način,<br />
ne bi bila upisana sadaka?” (Muslim,<br />
1006.). Hadis pojašnjava da se zadovoljavan<strong>je</strong><br />
strasti ostvaru<strong>je</strong> icbacivan<strong>je</strong>m s<strong>je</strong>-<br />
mena prilikom spolnog odnosa. (Sahihu<br />
fikhi-s-sunneti, 2/106.). Neki učenjaci<br />
smatraju da post, također, kvari izlazak<br />
mezja (sluzi koja se luči pri<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena pri<br />
spolnom nadražaju), no ispravno <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
da mezj ne kvari post, <strong>je</strong>r između<br />
n<strong>je</strong>ga i sperme posto<strong>je</strong> stanovite razlike u<br />
efektima ko<strong>je</strong> uzrokuju (intenzitetu strasti,<br />
opuštanju ti<strong>je</strong>la), i u pravnim posl<strong>je</strong>dicama<br />
(izlazak sperme izisku<strong>je</strong> obredno<br />
kupan<strong>je</strong> – gusul, dok <strong>je</strong> u slučaju izlaska<br />
mezja dovoljno oprati spolni organ i po-<br />
prskati od<strong>je</strong>ću, kao što to sugeriraju v<strong>je</strong>-<br />
rodostojni hadisi). (Eš-Šerhul-mumti’<br />
Eš-Šerhul-mumti’,<br />
,<br />
6/374.). Osim navedenih muftirata, koji<br />
se tiču nij<strong>je</strong>ta, <strong>je</strong>la, pića i strasti, u pravnim<br />
knjigama se spominju: <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno<br />
povraćan<strong>je</strong> (povraćan<strong>je</strong> punim ustima);<br />
nastupan<strong>je</strong> menstrualnog i postporođajnog<br />
ciklusa; odmetništvo od islama;<br />
gubitak sv<strong>je</strong>sti; hidžama (puštan<strong>je</strong> krvi).<br />
Dokaz da <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno povraćan<strong>je</strong> kvari<br />
post su ri<strong>je</strong>či Poslanika, sallallahu alejhi<br />
ve sellem: “Koga nadvlada povraćan<strong>je</strong>,<br />
ni<strong>je</strong> dužan napostiti dan u kome mu se<br />
to dogodilo, a ko <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno povrati, neka<br />
naposti.” (Ebu-Davud, 2380., Tirmizi<br />
(716.), Ibn Madže, 1676., Ahmed, 2/468.<br />
V<strong>je</strong>rdostojnim ga <strong>je</strong> oci<strong>je</strong>nio El-Albani u<br />
El-Irvau, 923.). Nastupan<strong>je</strong> menstrualnog<br />
i postporođajnog ciklusa i odmetništvo<br />
od islama kvari post po <strong>je</strong>dnoglasnom<br />
mišl<strong>je</strong>nju islamskih učenjaka. (El-Mugni<br />
,<br />
3/25.). Većina islamskih učenjaka (hanbelijski,<br />
malikijski i šafijski mezheb), na<br />
stanovištu <strong>je</strong> da gubitak svi<strong>je</strong>sti tokom<br />
ci<strong>je</strong>log dana ramazana kvari post, dok<br />
<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> hanefijskih i nekih šafijskih<br />
učenjaka da gubitak svi<strong>je</strong>sti, nakon što <strong>je</strong><br />
učin<strong>je</strong>n nij<strong>je</strong>t za post, ne ut<strong>je</strong>če na post,<br />
kao što <strong>je</strong> slučaj sa spavan<strong>je</strong>m. Međutim,<br />
postoji razlika između spavanja i gubitka<br />
svi<strong>je</strong>sti, <strong>je</strong>r spavač reagu<strong>je</strong> na poziv, dok<br />
osoba koja <strong>je</strong> izgubila svi<strong>je</strong>st, ne reagu<strong>je</strong>.<br />
Stav <strong>je</strong> hanefijske, malikijske i šafijske<br />
pravne škole da hidžama (puštan<strong>je</strong> krvi)<br />
ne kvari post, suprotno hanbelijskim učenjacima<br />
koji hidžamu ubrajaju u muftirate.<br />
Dva su temeljna dokaza na koja se oslanja<br />
prva grupa učenjaka: prvi <strong>je</strong> hadis Ibn<br />
Abbasa u ko<strong>je</strong>m se jasno kaže: “Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, <strong>je</strong><br />
u vri<strong>je</strong>me posta, puštao krv<br />
(činio hidžamu).” (Buharija,<br />
1939., Ebu-Davud, 2372.,<br />
Tirmizi, 776.), a drugi <strong>je</strong> hadis<br />
Ebu-Se’ida, radijallahu anhu:<br />
“Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, <strong>je</strong> dopustio (dao olakšicu)<br />
postaču da pušta krv.”<br />
(Sahih li gajrihi: Nesai, 3241.,<br />
Darekutni, 2/182., Bejheki,<br />
4/264, El-Irva, 4/74.). Hadis:<br />
“Pokvarili su post i onaj koji<br />
pušta i onaj kome se pušta<br />
krv.’’ (Tirmizi, 774., Ebu-<br />
Davud, 2367.), sugerira da bi<br />
njih dvojica u konačnici, zbog<br />
efekata ko<strong>je</strong> prouzroku<strong>je</strong> hidžama,<br />
mogli pokvariti svoj<br />
post, što potvrđu<strong>je</strong> predaja<br />
koju <strong>je</strong> Abdurrahman ibn Ebi<br />
Lejla prenio od nekih ashaba:<br />
“Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, <strong>je</strong> zabranio puštan<strong>je</strong><br />
krvi i neprekidni post<br />
do sehura, ne sa cil<strong>je</strong>m njihovog oharamljivanja,<br />
nego <strong>kako</strong> bi sačuvao svo<strong>je</strong><br />
ashabe od onoga što im može naškoditi<br />
u vri<strong>je</strong>me posta.’’ (Ebu-Davud, 2374.,<br />
Abdurrezzak, 7535.). Analogno puštanju<br />
krvi, post neće pokvariti: dobrovoljno<br />
davan<strong>je</strong> krvi, uziman<strong>je</strong> krvi u svrhu laboratorijske<br />
pretrage, dijaliza ukoliko u sebi<br />
ne sadrži ubrizgavan<strong>je</strong> hranjivih sastojaka<br />
u krv, curen<strong>je</strong> krvi iz nosa. (Muftiratu-s-<br />
sijamil-mu’asire, Ahmed ibn Muhammed<br />
el-Halil, 75., 76., Sahihu fikhi-s-sunneti,<br />
2/113., 114.).<br />
Napomena: Navedene stvari pokvarit<br />
će post samo ukoliko ih postač učini<br />
svo<strong>je</strong>voljno (‘amden), sv<strong>je</strong>sno (fi hāli-zzikri)<br />
i sa znan<strong>je</strong>m (‘ilm). Svo<strong>je</strong>voljnost<br />
isključu<strong>je</strong> ono što se dogodi mimo čov<strong>je</strong>kove<br />
vol<strong>je</strong>, kao na prim<strong>je</strong>r, da mu uđe prašina<br />
u usta, ili dim, ili proguta mušicu, ili<br />
pljuvačku, ili mu prilikom ispiranja usta<br />
i nosa uđe voda u usta, i ono što čov<strong>je</strong>k<br />
Ramazan ima<br />
svoju svetost<br />
koju ni na koji<br />
način ni<strong>je</strong><br />
dozvol<strong>je</strong>no<br />
oskrnaviti,<br />
čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m<br />
javnih gri<strong>je</strong>ha<br />
u n<strong>je</strong>mu,<br />
konzumiran<strong>je</strong>m<br />
hrane i pića<br />
na javnim<br />
m<strong>je</strong>stima,<br />
pomagan<strong>je</strong>m<br />
drugih u<br />
neizvršenju<br />
ove v<strong>je</strong>rske<br />
dužnosti,<br />
pozivan<strong>je</strong>m<br />
ljudi u gri<strong>je</strong>h.<br />
učini pod prisilom (pri<strong>je</strong>tnjom smrću, ili<br />
fizičkim maltretiran<strong>je</strong>m). U tom smislu<br />
su ri<strong>je</strong>či, Allah, dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu<br />
značenja: Ni<strong>je</strong> gri<strong>je</strong>h ako u tome pogri<strong>je</strong>šite,<br />
gri<strong>je</strong>h <strong>je</strong> ako to <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno učinite; a Allah<br />
prašta i samilostan <strong>je</strong>., Onoga koji zani<strong>je</strong>če<br />
Allaha, nakon što <strong>je</strong> u N<strong>je</strong>ga v<strong>je</strong>rovao,<br />
- osim ako bude na to primoran, a srce mu<br />
ostane čvrsto u v<strong>je</strong>ri -, čeka Allahova kazna.<br />
One kojima se nev<strong>je</strong>rstvo bude mililo stići će<br />
srdžba Allahova i njih čeka patnja velika.<br />
(En-Nahl, 106.). Sv<strong>je</strong>snost isključu<strong>je</strong> ono<br />
što se učini iz zaborava, bez obzira da li se<br />
radilo o <strong>je</strong>lu i piću, spolnom općenju, ili<br />
<strong>bilo</strong> čemu drugom što kvari post. Dokaz<br />
za to su ri<strong>je</strong>či Allah, dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu<br />
značenja: “Gospodaru naš, na kazni<br />
nas ako zaboravimo ili što nehotice učini-<br />
mo!”<br />
(El-Bekare, 286.). U hadisu ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong><br />
zabil<strong>je</strong>žio Muslim navodi se da<br />
<strong>je</strong> Allah, dželle šanuhu, uslišio<br />
njihovu dovu. A<strong>je</strong>t <strong>je</strong> općeg<br />
karaktera i svojim značen<strong>je</strong>m<br />
obuhvata ono što se, u vri<strong>je</strong>me<br />
posta, uradi iz zaborava. Na to<br />
da <strong>je</strong> zaborav opravdan razlog,<br />
koji postača amnestira od odgovornosti<br />
za konzumiran<strong>je</strong><br />
hrane i pića u danu ramazana,<br />
ukazu<strong>je</strong> i hadis: “Ko u danu<br />
ramazana, iz zaborava, nešto<br />
po<strong>je</strong>de ili popi<strong>je</strong>, neka nastavi<br />
postiti, to ga <strong>je</strong> samo Allah nahranio<br />
i napojio.’’ (Buharija,<br />
1923., Muslim, 1155.). U<br />
Hakimovoj verziji ovog hadisa<br />
kaže se: “Ko u danu ramazana<br />
učini nešto što kvari post, iz<br />
zaborava, ni<strong>je</strong> dužan napostiti<br />
taj dan.” Znan<strong>je</strong> isključu<strong>je</strong><br />
ono što se učini zbog nepoznavanja<br />
propisa i nepoznavanja<br />
stvarnog (čin<strong>je</strong>ničnog)<br />
stanja. Onaj ko iz neznanja<br />
prekrši neku od zabrana posta, ili zbog<br />
nepoznavanja čin<strong>je</strong>ničnog stanja (da li <strong>je</strong><br />
još uvi<strong>je</strong>k dan ili <strong>je</strong> nastupilo vri<strong>je</strong>me iftara),<br />
prekine post, ni<strong>je</strong> pokvario svoj post,<br />
i ni<strong>je</strong> dužan napostiti taj dan. Esma bint<br />
Ebi Bekr, radijallahu anhuma, pripovi<strong>je</strong>da:<br />
“Jednom smo, u Poslanikovo vri<strong>je</strong>me,<br />
u oblačnom danu prekinuli post, misleći<br />
da <strong>je</strong> nastupio iftar, ali se uskoro nakon<br />
toga pojavilo sunce.” Ni<strong>je</strong> zabil<strong>je</strong>ženo da<br />
im <strong>je</strong> Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
naredio da naposte taj dan. Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, ni<strong>je</strong> zahti<strong>je</strong>vao<br />
ni od Adija ibn Hatima da naposti dan u<br />
ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong>, zbog pogrešnog razumi<strong>je</strong>vanja<br />
a<strong>je</strong>ta: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli<br />
razlikovati bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti zore;<br />
od tada postite sve do noći, <strong>je</strong>o duže nego<br />
što mu <strong>je</strong> dopušteno, i tako prekoračio<br />
vri<strong>je</strong>me predviđeno za sehur. (Eš-Šerhul-<br />
mumti’, 6/384. – 390.).<br />
Nastavit će se ...<br />
27. august - 17. ramazan<br />
39
Ramazan<br />
Bedr - trajna inspiracija<br />
Bitka za istinu i pravdu<br />
Allahovom odredbom i pomoći<br />
ova bitka, na prvi pogled<br />
neravnopravnih protivnika,<br />
okončala se blistavom<br />
pob<strong>je</strong>dom muslimana. Na<br />
Bedru su muslimani imali<br />
četrnaest šehida, šest<br />
muhadžira i osam ensarija.<br />
Mušrici su imali strašne<br />
gubitke, sedamdeset poginulih<br />
i sedamdeset zarobl<strong>je</strong>nih.<br />
Među poginulim <strong>je</strong> bio i<br />
najokor<strong>je</strong>liji neprijatelj islama<br />
i muslimana, Ebu Džehl –<br />
faraon ovog ummeta<br />
Piše: Aljo ef. Cikotić<br />
Allah vas <strong>je</strong> pomogao na Bedru, kada<br />
Aste bili malobrojni, zato se Allaha<br />
Abojte, da biste bili zahvalni. (Alu<br />
‘Imrân, 123.)<br />
Sedamnaesti dan ramazana druge godine<br />
po Hidžri upisan <strong>je</strong> na stranicama<br />
islamske povi<strong>je</strong>sti kao dan razdvajanja<br />
istine od neistine – <strong>je</strong>wmu’l-furkan, dan<br />
kada <strong>je</strong> muslimanska vojska u prvom<br />
izravnom sukobu pobi<strong>je</strong>dila mnogobrojniju<br />
mušričku vojsku na Bedru.<br />
Muhammed, s.a.v.s., i muslimani pod<br />
pritiskom i terorom mekkanskih prvaka<br />
morali su napustiti svo<strong>je</strong> domove i imanja<br />
u Mekki, te u ime Allaha, učiniti Hidžru<br />
u drugu sredinu gd<strong>je</strong> su pronašli plodno<br />
tlo za širen<strong>je</strong> misi<strong>je</strong> islama. Kada su se<br />
sm<strong>je</strong>stili u Medini i kada su oformili svoju<br />
za<strong>je</strong>dnicu razmišljali su o tome <strong>kako</strong> će<br />
povratiti svoj imetak koji su njihovi neprijatelji<br />
koristili u Mekki. Vraćan<strong>je</strong>m bar<br />
di<strong>je</strong>la tog imetka pomogli bi svoju za<strong>je</strong>d-<br />
nicu i ekonomski oslabili svog protivnika.<br />
Šansa za ostvaren<strong>je</strong> te žel<strong>je</strong> ukazala se<br />
druge godine po Hidžri, u m<strong>je</strong>secu ramazanu<br />
kada <strong>je</strong> do muslimana doprla vi<strong>je</strong>st o<br />
velikoj karavani koja se sa teškim tovarom<br />
vraća iz Šama u Mekku. Karavanu koja <strong>je</strong><br />
brojala oko hiljadu deva predvodio <strong>je</strong> poglavar<br />
mušrika Mekke, Ebu Sufjan, a n<strong>je</strong>no<br />
obezb<strong>je</strong>đen<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> veliko, oko četrdeset<br />
ljudi. Poslanik, s.a.v.s.,<br />
se posav<strong>je</strong>tovao sa ashabima,<br />
sa muhadžirima i ensarijama,<br />
i svi su bili za to da se presretne<br />
karavana. Niko ni<strong>je</strong> tada<br />
očekivao da će doći do većeg<br />
sukoba sa Kurejšijama pa <strong>je</strong> sa<br />
Poslanikom, s.a.v.s., pošlo svega<br />
314 ashaba. Sedamdeset ashaba<br />
su bili muhadžiri a ostali<br />
su bili ensari<strong>je</strong>. Dakle, krenuli<br />
su da zapli<strong>je</strong>ne karavanu, a ne<br />
u rat.<br />
Ebu Sufjan <strong>je</strong> bio sv<strong>je</strong>stan<br />
da n<strong>je</strong>gova karavana predstavlja<br />
bogatstvo ci<strong>je</strong>le Mekke, te<br />
da <strong>je</strong> izazov za mnoga plemena<br />
a posebno za muslimane<br />
u Medini. On <strong>je</strong> bio veoma<br />
oprezan i stalno <strong>je</strong> slao izvidnicu<br />
ispred s cil<strong>je</strong>m ispitivanja<br />
sigurnosti puta. Posebno <strong>je</strong> bio<br />
oprezan kada <strong>je</strong> bio u blizini<br />
Medine. Izvidnica <strong>je</strong> primi<strong>je</strong>tila<br />
tragove koji su dolazili iz<br />
pravca Medine. Ebu Sufjan<br />
<strong>je</strong> shvatio o čemu se radi te <strong>je</strong><br />
poslao poruku u Mekku da<br />
<strong>je</strong> karavana u opasnosti. Poruku <strong>je</strong> nosio<br />
brzi Damdam radi ko<strong>je</strong> se Mekka digla<br />
na noge. Ebu Džehl <strong>je</strong> odmah počeo organizovati<br />
vojsku koja <strong>je</strong> pošla u pravcu<br />
Bedra.<br />
U međuvremenu Ebu Sufjan <strong>je</strong> promi<strong>je</strong>nio<br />
sm<strong>je</strong>r kretanja karavane zaobilazeći<br />
Bedr čime <strong>je</strong> izb<strong>je</strong>gao opasnost i sačuvao<br />
karavanu. Odmah <strong>je</strong> Mekkelijama<br />
poslao novu poruku da <strong>je</strong> karavana spašena<br />
i da se mogu vratiti kući. Ebu Džehl<br />
<strong>je</strong> insistirao da se ide do Bedra <strong>kako</strong> bi<br />
pokazali svoju moć. Kazao <strong>je</strong>: “Boga mi,<br />
nećemo se vratiti sve dok ne dođemo<br />
do Bedra. Tu ćemo provesti tri dana.<br />
Klaćemo deve i gostiti se, pićemo vino i<br />
uživati, pa neka svi Arapi čuju za to, tako<br />
da nas se plaše za sva vremena.”<br />
Poslanik, s.a.v.s., <strong>je</strong> obavi<strong>je</strong>šten o kre-<br />
tanju Kurejšija i njihovoj <strong>nam</strong><strong>je</strong>ri. On<br />
sazva svo<strong>je</strong> ashabe na Šuru – vi<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>,<br />
pa im reče: “Uzvišeni Allah mi <strong>je</strong> obećao<br />
<strong>je</strong>dnu od dvi<strong>je</strong> skupine; ili karavanu<br />
Jedna od<br />
najvećih<br />
poruka Bedra:<br />
“Islam će<br />
se morati<br />
braniti krvlju<br />
mudžahida<br />
i životima<br />
šehida!” Ta<br />
borba za istinu<br />
trajaće do<br />
Sudn<strong>je</strong>g dana.<br />
ili vojsku!” Želio <strong>je</strong> saznati njihovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
o novonastaloj situaciji, karavana<br />
<strong>je</strong> izmakla a očeku<strong>je</strong> ih tri puta brojnija<br />
i bol<strong>je</strong> naoružana neprijateljska<br />
vojska. Mikdad ibn Amr, muhadžir,<br />
ustade i reče: “Allahov<br />
Poslaniče, idi kuda ti Allah<br />
naređu<strong>je</strong>, a mi ćemo s tobom.<br />
Tako mi Allaha, nećemo ti<br />
reći kao što su Israilćani rekli<br />
Musau: ‘Idi ti i tvoj Gospodar<br />
pa se borite, a mi ćemo ovd<strong>je</strong><br />
s<strong>je</strong>diti.’ Ne, mi ćemo ići sa tvo<strong>je</strong><br />
desne i li<strong>je</strong>ve strane, ispred<br />
i iza tebe i boriti se za<strong>je</strong>dno s<br />
tobom.” Poslanik, s.a.v.s., <strong>je</strong><br />
znao da muhadžiri tako misle<br />
ali <strong>je</strong> želio čuti i ensari<strong>je</strong><br />
kojih <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> puno više. S’ad<br />
ibn Muaz, poglavar plemena<br />
Evs reče: “Allahov Poslaniče,<br />
da možda ne strahu<strong>je</strong>š da će<br />
ensari<strong>je</strong> reći da <strong>je</strong> njihova obaveza<br />
da te štite samo u njihovim<br />
domovima. Ja ti kažem<br />
u ime svih ensarija: ‘Idi kuda<br />
želiš, mi ćemo svuda sa tobom,<br />
udruži se s kim hoćeš, a<br />
prekini vezu s kim hoćeš, od<br />
našeg imetka uzmi što hoćeš a<br />
daj <strong>nam</strong> što hoćeš. Ono što od<br />
nas uzmeš draže <strong>nam</strong> <strong>je</strong> nego da si <strong>nam</strong><br />
to ostavio, a što narediš mi ćemo učiniti.<br />
Tako mi Allaha, kada bi se ispred nas<br />
more ispri<strong>je</strong>čilo, a ti krenuo da ga pređeš i<br />
mi bismo krenuli s tobom. Mi se ne plašimo<br />
ako ćemo se sutra sukobiti s neprijatel<strong>je</strong>m,<br />
strpljivi smo u ratu, a iskreni u<br />
životu. Možda će nas Allah tebi prikazati<br />
onakvim kakvim nas želiš vid<strong>je</strong>ti’.” Kada<br />
<strong>je</strong> čuo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> i muhadžira i ensarija<br />
Poslanik, s.a.v.s., reče: “Krenite i radujte<br />
se, <strong>je</strong>r, tako mi Allaha, kao da gledam<br />
m<strong>je</strong>sta njihove pogibi<strong>je</strong>.”<br />
Muslimani su požurili ka izvorima<br />
na Bedru. Kada su stigli do prvog izvora,<br />
Muhammed, s.a.v.s., sjahao <strong>je</strong> s kamile sa<br />
<strong>nam</strong><strong>je</strong>rom da se tu ulogori. Poznajući dobro<br />
taj kraj, Habbab ibn Munzir, prišao <strong>je</strong><br />
Poslaniku i rekao: “Allahov Poslaniče, <strong>je</strong><br />
li ova tačka na koju si ti sjahao m<strong>je</strong>sto na<br />
ko<strong>je</strong> te <strong>je</strong> Allah doveo, zbog čega mi nećemo<br />
ni kročiti dal<strong>je</strong> niti ćemo se povlačiti,<br />
ili <strong>je</strong> to stvar ličnog mišl<strong>je</strong>nja, rata i varke?”<br />
27. august - 17. ramazan<br />
40
Neke poruke i pouke<br />
Muhammed, s.a.v.s., <strong>je</strong> odgovorio: “To <strong>je</strong><br />
zaista ovo drugo, upravo onako <strong>kako</strong> si<br />
rekao.” Habbab <strong>je</strong> onda dodao: “Allahov<br />
Poslaniče, ovo ni<strong>je</strong> dobro m<strong>je</strong>sto. Mi bismo<br />
trebali ići napri<strong>je</strong>d dok ne stignemo<br />
do vrela ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> najbliže neprijatelju. Tu<br />
bismo se opskrbili vodom a onda izvor<br />
zatrpali pi<strong>je</strong>skom. Borili bismo se s neprijatel<strong>je</strong>m,<br />
i kad bismo se povukli imali<br />
bismo vode za piće, a oni <strong>je</strong> ne bi imali.”<br />
V<strong>je</strong>rov<strong>je</strong>snik, s.a.v.s., prihvati n<strong>je</strong>gov plan<br />
i tako i uradiše. Muslimani se sm<strong>je</strong>stiše<br />
na gornjoj, bližoj poziciji, a Kurejši<strong>je</strong> stigoše<br />
i ods<strong>je</strong>doše na donjoj, daljoj poziciji.<br />
Muslimani sagradiše zaklon za<br />
Poslanika, s.a.v.s. Onda Resulullah,<br />
s.a.v.s., rasporedi svoju vojsku pokazujući<br />
im gd<strong>je</strong> će koji od mušričkih vojskovođa<br />
stradati. Te noći Allah, dž.š., spusti<br />
kišu koja <strong>je</strong> mušricima izazvala neprilike<br />
i neugodnosti, <strong>je</strong>r im <strong>je</strong> teren razblatila<br />
i teško su se kretali. Muslimanima <strong>je</strong> ta<br />
ista kiša bila milost od Allaha. Ona ih<br />
osv<strong>je</strong>ži i rashladi, pokvasi pi<strong>je</strong>sak i utaba<br />
zemlju, te im korake učini sigurnim<br />
i čvrstim. Poslanik, s.a.v.s., noć <strong>je</strong> proveo<br />
klanjajući i moleći Allaha, dž.š., za usp<strong>je</strong>h<br />
u sutrašnjoj bici. Muslimanski borci su<br />
Allahovom odredbom spokojno zaspali i<br />
dobro se odmorili. Kad <strong>je</strong> On učinio da se<br />
radi sigurnosti svo<strong>je</strong> u san zavedete i s neba<br />
vam kišu spustio da bi vas njome očistio i da<br />
bi od vas šejtanovo uznemiravan<strong>je</strong> odstranio<br />
i da bi srca vaša jakim učinio i njome<br />
korake učvrstio. (El-Enfal, 11.)<br />
Ujutro dvi<strong>je</strong> protivničke vojske izađoše<br />
<strong>je</strong>dna naspram druge. Prvo <strong>je</strong> došlo do<br />
po<strong>je</strong>dinačnih odm<strong>je</strong>ravanja snaga. U dvoboju<br />
su se susreli Ubejda protiv mušrič-<br />
kog poglavar Utbe ibn Rebi’a, Hamza<br />
protiv Utbinog brata Šejbe i Alija protiv<br />
Utbinog sina Velida. Hamza i Alija su<br />
brzo savladali svo<strong>je</strong> protivnike, a ‘Ubejde<br />
i Utbe raniše <strong>je</strong>dan drugoga, tako da su<br />
oba stradala. Nakon što uvid<strong>je</strong>še stradan<strong>je</strong><br />
trojice svojih junaka mušrici navališe<br />
svom snagom na muslimane. Allahov<br />
Poslanik, s.a.v.s., prizivao <strong>je</strong><br />
Allaha u dovi: “Gospodaru<br />
moj, ako strada ova skupina<br />
v<strong>je</strong>rnika danas, neće Te niko<br />
drugi v<strong>je</strong>rovati.”<br />
Uzvišeni Allah u plemenitoj<br />
Knjizi kaže: Kad <strong>je</strong><br />
Gospodar tvoj nadahnuo meleke:<br />
“Ja sam s vama, pa učvrstite<br />
one koji v<strong>je</strong>ruju!” U srca nev<strong>je</strong>rnika<br />
Ja ću strah uliti, pa ih vi po<br />
šijama udarite, i udarite ih po<br />
prsima. Zato što se suprotstavljaju<br />
Allahu i Poslaniku N<strong>je</strong>govu; a<br />
onoga ko se suprotstavlja Allahu<br />
i Poslaniku N<strong>je</strong>govu, Allah će<br />
zaista strašno kazniti. Kazna vam <strong>je</strong> to, pa<br />
<strong>je</strong> iskusite, a nev<strong>je</strong>rnike čeka patnja u ognju.<br />
(El-Enfal, 12.-14.) Uzvišeni <strong>je</strong> poslao pomoć<br />
u vidu vojske meleka: Poslaću vam<br />
hiljadu meleka koji će <strong>je</strong>dni za drugim dolaziti.<br />
(El-‘Araf, 9.)<br />
Allahovom odredbom i pomoći ova<br />
bitka, na prvi pogled neravnopravnih protivnika,<br />
okončala se blistavom pob<strong>je</strong>dom<br />
muslimana. Na Bedru su muslimani imali<br />
četrnaest šehida, šest muhadžira i osam<br />
ensarija. Mušrici su imali strašne gubitke,<br />
sedamdeset poginulih i sedamdeset zarobl<strong>je</strong>nih.<br />
Među poginulim <strong>je</strong> bio i najokor<strong>je</strong>liji<br />
neprijatelj islama i muslimana, Ebu<br />
Džehl – faraon ovog ummeta.<br />
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i muslimani<br />
pob<strong>je</strong>dnički i ponosno vratiše se u Medinu.<br />
Svi neprijatelji su od tog sedamnaestog dana<br />
ramazana druge hidžretske godine drugači<strong>je</strong><br />
gledali na muslimane. Mnogo <strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />
onih koji prihvatiše islam. Zarobl<strong>je</strong>nike sa<br />
Bedra Poslanik, s.a.v.s., otpusti uz otkup, a<br />
oni koji nisu imali tu mogućnost zaduži da<br />
po deset medinskih d<strong>je</strong>čaka nauče čitati i<br />
pisati i time stiču uv<strong>je</strong>t za slobodu.<br />
Bitka na Bedru <strong>je</strong> bila prekretnica u<br />
historiji do tada male muslimanske za<strong>je</strong>dnice.<br />
Nakon n<strong>je</strong> muslimani preuzimaju<br />
najvažniju ulogu u historijskim kretanjima<br />
tog i puno šireg područja.<br />
Bitka na<br />
Bedru <strong>je</strong> bila<br />
prekretnica<br />
u historiji do<br />
tada male<br />
muslimanske<br />
za<strong>je</strong>dnice.<br />
Nakon n<strong>je</strong><br />
muslimani<br />
preuzimaju<br />
najvažniju ulogu<br />
u historijskim<br />
kretanjima tog<br />
i puno šireg<br />
područja.<br />
- Pob<strong>je</strong>da na Bedru <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>r apsolutne<br />
moći Uzvišenog Allaha, dž.š.: Allah<br />
vas <strong>je</strong> pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni,<br />
zato se Allaha bojte, da biste bili<br />
zahvalni. (Alu ‘Imrân, 123.). I kad ste vi<br />
od Gospodara vašega pomoć zatražili, On<br />
vam se odazvao: “Ja ću vas sa hiljadu meleka<br />
potpomoći koji će sve <strong>je</strong>dni iza drugih<br />
nastupati.”<br />
(El-Enfal, 9.). U srca nev<strong>je</strong>rnika<br />
Ja ću strah uliti, pa ih vi po šijama i<br />
prsima udarajte. (El-Enfal, 12.).<br />
- Bedr <strong>nam</strong> šal<strong>je</strong> poruku kome to<br />
Allah, dž.š., pomaže: O v<strong>je</strong>rnici, ako<br />
Allaha pomognete (N<strong>je</strong>govu<br />
v<strong>je</strong>ru), i On će vama pomoći<br />
i korake vaše učvrstiti.<br />
(Muhammed, 7.).<br />
- Institucija Šure – obaveznog<br />
dogovaranja i sav<strong>je</strong>tovanja<br />
među muslimanima o pitanjima<br />
i poslovima Ummeta<br />
posebno dolazi do izražaja na<br />
Bedru i tako nas obavezu<strong>je</strong><br />
shodno kur’anskoj poruci:<br />
...i dogovaraj se s njima. (Alu<br />
‘Imrân, 159.)<br />
- Jedna od najvećih poruka<br />
Bedra: “Islam će se morati<br />
braniti krvlju mudžahida<br />
i životima šehida!” Ta borba<br />
za istinu trajaće do Sudn<strong>je</strong>g<br />
dana. Božiji Poslanik, s.a.v.s.,<br />
to <strong>je</strong> potvrdio u hadisu ko<strong>je</strong>g<br />
prenosi Muslim: “Allahova v<strong>je</strong>ra neće<br />
nikada nestati, <strong>je</strong>r će <strong>je</strong> svojim životima<br />
čuvati skupina v<strong>je</strong>rnika sve do Sudn<strong>je</strong>ga<br />
dana.” Zar nisu i naši mudžahidi i še-<br />
hidi najbolja potvrda ove istine, kao i<br />
džihad u Čečeniji, Palestini, Kašmiru,<br />
Filipinima... Ali, velike najavl<strong>je</strong>ne oružane<br />
bitke (Bedrovi) za islam tek predsto<strong>je</strong>.<br />
Moći će se dobiti lahko, uz Allahovu pomoć,<br />
ako dobi<strong>je</strong>mo bitku sa samim sobom.<br />
Poraziti neprijatel<strong>je</strong> iznutra: nezasite<br />
strasti, neum<strong>je</strong>rene proht<strong>je</strong>ve, bolesne žel<strong>je</strong><br />
i ljubav prema dunjaluku. Ostavljajući<br />
gri<strong>je</strong>he, dižemo bajrak islama visoko u<br />
našim srcima i tako otvaramo puteve velikih<br />
pob<strong>je</strong>da Ummeta.<br />
- Bedr <strong>nam</strong> šal<strong>je</strong> i poruku da ni<strong>je</strong>dan<br />
pripadnik islama ne smi<strong>je</strong> biti zaboravl<strong>je</strong>n.<br />
Zato su muslimani Bošnjaci<br />
u čitavom svi<strong>je</strong>tu proglasili u znak svebošnjačke<br />
muslimanske solidarnosti 17.<br />
dan ramazani šerifa – Danom dijaspore.<br />
U funkciji toga 17. noć ili dan ramazana<br />
ukuplja se sergija u svim džematima<br />
Bošnjaka za potrebe najugroženijih njihovih<br />
džemata. Danas su to džemati u<br />
man<strong>je</strong>m enitetu BiH. Molim Allaha,<br />
dž.š., da oprosti <strong>nam</strong>a i svim muslimanima.<br />
Molim Ga da <strong>nam</strong> dâ da u <strong>nam</strong>a<br />
trajno svi<strong>je</strong>tli duh Bedra, n<strong>je</strong>gove pouke i<br />
poruke. Amin!<br />
27. august - 17. ramazan<br />
41
Zelena transferzala<br />
Albanska Gora: Šištavecu u zijaret<br />
Sada živimo ljirno - slo<br />
U Šištavecu trenutno živi<br />
oko 250 domaćinstava.<br />
Šištavec <strong>je</strong>dno od<br />
devet goranskih sela<br />
svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>nih<br />
Albaniji. Kosovskom di<strong>je</strong>lu<br />
Gore pripada 18 sela<br />
Piše: Refki Alija<br />
Kada se iz K<strong>ruše</strong>va, dvadesetak<br />
kilometara južno od Dragaša,<br />
krene desno preko ri<strong>je</strong>ke,<br />
dočeku<strong>je</strong> vas dosta loš makadam po<br />
kome mogu da se kreću samo džipovi,<br />
traktori ili “visočija” kola. To<br />
<strong>je</strong> put koji <strong>je</strong> vodio do nekadašn<strong>je</strong><br />
karaule JNA “Jasika” na granici<br />
sa Republikom Albanijom. Kada<br />
se nakon dvadesetak minuta stigne<br />
na vrh, na 1.360 metara nadmorske<br />
visine, pojavlju<strong>je</strong> se ogromna i<br />
velel<strong>je</strong>pna visoravan. Na putu, gd<strong>je</strong><br />
ostavljamo kombi, pošto se kolima<br />
ne smi<strong>je</strong> dal<strong>je</strong>, granica <strong>je</strong> obil<strong>je</strong>žena<br />
sa tri kupe kamena.<br />
Neumoljivi komandir<br />
U neposrednoj blizini nedavno<br />
<strong>je</strong> izgrađena moderna zgrada.<br />
Komandir, tako <strong>nam</strong> se predstavio,<br />
kaže da ne možemo dal<strong>je</strong> iako<br />
uredno dobija lične karte, što <strong>je</strong><br />
dovoljno m<strong>je</strong>štanima ovog kraja da<br />
prođu, međutim ne pušta nas dal<strong>je</strong>.<br />
Kaže da “sporazum između Albani<strong>je</strong><br />
i Kosova podrazumi<strong>je</strong>va da granicu<br />
sa ličnom kartom mogu da prolaze<br />
samo oni m<strong>je</strong>štani koji se nalaze u<br />
prečniku od 15 kilometara”. Pošto<br />
smo mi iz 40-ak kilometara udal<strong>je</strong>nog<br />
Prizrena dal<strong>je</strong> ne možemo.<br />
Moramo se vratiti na Vrbnicu, gd<strong>je</strong><br />
se nalazi zvanični granični prelaz.<br />
“Ovaj <strong>je</strong> samo za okolno stanovništvo”,<br />
pojašnajva <strong>nam</strong> komandir.<br />
Na naše insistiran<strong>je</strong> da<br />
nas pusti, komandir zove<br />
svog nadređenog koji odo-<br />
brava da prođemo i odemo<br />
do Šištaveca, <strong>je</strong>dnog od<br />
devet goranskih sela ko<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>no<br />
Albaniji. Dan <strong>je</strong> preli<strong>je</strong>p.<br />
Visoravan također. U daljini<br />
se vide bunkeri, sv<strong>je</strong>doci<br />
prohujalog vremena i<br />
“gvozdene zav<strong>je</strong>se” između<br />
tadašn<strong>je</strong> Jugoslavi<strong>je</strong> i<br />
Albani<strong>je</strong>. Samo stotinjak<br />
metara od novoizgrađene<br />
albanske pogranične<br />
zgrade, s druge strane – kosovske<br />
strane, posmatramo nesvakidašnji<br />
prizor – zaboravl<strong>je</strong>n pri<strong>je</strong> nekoliko<br />
decenija. Dvi<strong>je</strong> žene srpom žanju<br />
zob. Sredov<strong>je</strong>čni muškarac vezu<strong>je</strong><br />
snopove, sve izgleda kao pri<strong>je</strong> pola<br />
vi<strong>je</strong>ka, samo nema p<strong>je</strong>sme. Mlađa<br />
žena, v<strong>je</strong>rovatno d<strong>je</strong>vojka, ima vojničke<br />
pantalone na sebi. Na glavi joj<br />
<strong>je</strong> kačket sa podužim prednjim di<strong>je</strong>lom<br />
a odozgo marama. Naknadno<br />
smo vid<strong>je</strong>li da se sve mlade d<strong>je</strong>vojke<br />
tako nose u selu. Ovd<strong>je</strong> <strong>je</strong> “belo”<br />
lice, neoprženo suncem izgleda i dal<strong>je</strong><br />
na ci<strong>je</strong>ni kao nekada. D<strong>je</strong>vojke,<br />
ko<strong>je</strong> su ovd<strong>je</strong> i dal<strong>je</strong> najveća radna<br />
snaga, ljubomorno čuvaju to “svo<strong>je</strong><br />
bogatstvo”.<br />
I dok devojke<br />
i udate žene,<br />
obučene<br />
pretežno u<br />
trenerke i<br />
pantalone,<br />
stalno vrve<br />
selom sa<br />
srpovima,<br />
vilama ili<br />
konjima noseći<br />
si<strong>je</strong>no, mladići<br />
dosta moderno<br />
obučeni, s<strong>je</strong>de i<br />
ne rade ništa.<br />
Šištavečka idila<br />
“U Šištavecu trenutno<br />
živi oko 250 domaćisntava.<br />
Iselilo se odavde još oko<br />
600 familija. Sada žive u<br />
Kuksu, Tirani, Londonu.<br />
Ovd<strong>je</strong> živimo od poljoprivrede<br />
i stočarstva. Sada,<br />
l<strong>je</strong>ti beremo borovnice<br />
i druge šumske plodove”,<br />
kaže <strong>nam</strong> sredov<strong>je</strong>čni<br />
muškarac ne predstavivši<br />
se pošto žuri da poveže<br />
snopove.<br />
Do sela ima još oko<br />
kilometar. Sve <strong>je</strong> obrađeno. Osim<br />
<strong>je</strong>čma, raži i zobi najčešća kultura <strong>je</strong><br />
krompir. Krompir <strong>je</strong> zasijan na nekim<br />
parcelama i po hektar. Ne vidi<br />
se da <strong>je</strong> prskan protiv “krompirove<br />
zlatice”. Znači sve <strong>je</strong> prirodno i nezagađeno.<br />
Usput srećemo nekoliko<br />
žena, odnosno d<strong>je</strong>vojaka ko<strong>je</strong> na<br />
konjima nose si<strong>je</strong>no i ne govore sa<br />
strancima. Samo nagnu glavu i prođu.<br />
Unaokolo su bunkeri koji i dal<strong>je</strong><br />
sv<strong>je</strong>doče o prošlom vremenu Envera<br />
Hodže. Stižemo ispred Šištaveca na<br />
nekoliko stotina metara. Slika kao iz<br />
bajke. Nekoliko kuća, možda pojata,<br />
pokrivene su slamom. Dvi<strong>je</strong> žene nju a iznad Šištaveca se uzdiže po-<br />
žavisoka<br />
planina, ali bez šume. Jasni<br />
27. august - 17. ramazan<br />
42
odno<br />
su tragovi stočnih puteva. Sa druge<br />
strane, ograđen bodljikavom žicom,<br />
nalazi se stadion za male sportove.<br />
Odatle se kao na dlanu vidi ci<strong>je</strong>la<br />
visoravan.<br />
Ismailj Sopi, m<strong>je</strong>štanin K<strong>ruše</strong>va<br />
koji <strong>je</strong> meni i još trojici znatiželjnika<br />
bio vodič i do granice nas dovezao<br />
kombi<strong>je</strong>m,<br />
pods<strong>je</strong>ća nas da<br />
<strong>je</strong> Šištavec <strong>je</strong>dno od devet goran-<br />
skih sela svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>nih<br />
Albaniji. “Kosovskom di<strong>je</strong>lu Gore<br />
pripada 18 sela. Urvić i Jalovlajne u<br />
Makedoniji i devet ih <strong>je</strong> u Albaniji:<br />
Šištavec, Bor<strong>je</strong>, Orešek, Zapod,<br />
Košarište. Najveći broj naših narod-<br />
nih p<strong>je</strong>sama i kazivanja potiču vo iz Šištaveca, K<strong>ruše</strong>va i Broda”,<br />
uprakaže<br />
Sopi koji naglašava da su se n<strong>je</strong>govi<br />
svo<strong>je</strong>vremeno u K<strong>ruše</strong>vo doselili<br />
iz Albani<strong>je</strong>.<br />
Otvaran<strong>je</strong> granice sa Albanijom<br />
omogućili im <strong>je</strong>, veli on, da se povežu<br />
višedecenijske rodbinske i ostale<br />
veze. “Trenutno se ja više družim<br />
sa m<strong>je</strong>štanima Šištaveca, nego sa<br />
komšijama iz obližn<strong>je</strong> Globočice ili<br />
Restelice u kosovskom di<strong>je</strong>lu Gore.<br />
Pošto smo bili pečalbari, nostalgični<br />
smo pa volimo da dođemo ovd<strong>je</strong><br />
i vidimo <strong>kako</strong> <strong>je</strong> to nekada, pri<strong>je</strong><br />
više deceni<strong>je</strong>, izgledalo kod nas.<br />
Podmlađu<strong>je</strong>mo se tako,<br />
gledajući njihovu tradiciju,<br />
nošnju i pris<strong>je</strong>ćamo<br />
se <strong>kako</strong> <strong>je</strong> to sve nekada<br />
kod nas izgledalo. U naš,<br />
kosvski dio Gore, posl<strong>je</strong>dnjih<br />
godina uda<strong>je</strong> se veliki<br />
broj d<strong>je</strong>vojaka odavde iz<br />
ovih sela u Albaniji. Samo<br />
u Brodu, ako se ne varam,<br />
udalo ih se 20-ak. Mladi<br />
momci su odavde pob<strong>je</strong>gli,<br />
najviše ih <strong>je</strong> u Londonu,<br />
Treba <strong>nam</strong> 26<br />
hiljada eura<br />
za munaru.<br />
To bi <strong>nam</strong><br />
mnogo značilo<br />
da se ezan u<br />
našem selu<br />
ču<strong>je</strong> posli<strong>je</strong><br />
65 godina.<br />
Apelu<strong>je</strong>m na<br />
ljude dobre<br />
vol<strong>je</strong> da <strong>nam</strong><br />
pomognu da<br />
uspi<strong>je</strong>mo u<br />
ovom našem<br />
nij<strong>je</strong>tu.<br />
d<strong>je</strong>vojke su ostale same i traže načina<br />
da se udaju”, kaže Sopi žaleći se<br />
što ne mogu kolima da prolaze granicu.<br />
To bi im omogućilo<br />
još bol<strong>je</strong> ekonomske i druge<br />
veze.<br />
Na samom ulasku u<br />
selo vidni su ostaci ogromnih<br />
skladišta, magacina<br />
gd<strong>je</strong> se čuvao krompir,<br />
brašno i ostale životne<br />
<strong>nam</strong>irnice u doba Envera<br />
Hodže. Kuća ima pokrivenih<br />
cri<strong>je</strong>pom, ali i plehom.<br />
Naravno i slamom. Sa desne<br />
strane <strong>je</strong> velika škola.<br />
Ima poveće dvorište, koševe<br />
i stative. Rekoše da <strong>je</strong><br />
to osnovna i srednja škola.<br />
Srednju, na albanskom naravno,<br />
pohađaju učenici iz<br />
ostalih di<strong>je</strong>lova ovoga kraja<br />
koji potpada pod oblast<br />
Kuksa, mada <strong>je</strong> Šištavec zasebna opština<br />
i ima zgradu od nekoliko prostorija<br />
gd<strong>je</strong> se mogu podići osnovna<br />
dokumenta.<br />
“Trenutno živimo malo bol<strong>je</strong><br />
nego u komunističkom vaktu. U<br />
vri<strong>je</strong>me Envera Hodže nismo mogli<br />
da vidimo gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> K<strong>ruše</strong>vo. Sada<br />
živimo ljirno (slobodno). Niko nas<br />
ne sprečava da idemo i vraćamo se.<br />
Meni su dva sina otišla u London i<br />
dobro žive. Pomažu meni i ostalim<br />
članovima famili<strong>je</strong>. Dobro <strong>je</strong> sada.<br />
Ne možemo da se požalimo” , tvrdi<br />
Češit Adžija kome ćerka sa brda viče<br />
i prebacu<strong>je</strong> da ne govori sa strancima.<br />
Sa li<strong>je</strong>ve i desne strane ima dosta<br />
27. august - 17. ramazan<br />
43
starih kuća. Sedmoro-osmoro d<strong>je</strong>ce<br />
igraju neku igru. Mnoga d<strong>je</strong>ca ovd<strong>je</strong><br />
imaju imena iz latinoameričkih<br />
serija. Kažu da do sedme godine,<br />
dakle, dok ne pođu u školu, ne znaju<br />
ni <strong>je</strong>dnu albansku ri<strong>je</strong>č. Treba se<br />
međutim dobro napregnuti <strong>kako</strong> se<br />
razum<strong>je</strong>lo šta govore. U centru sela<br />
<strong>je</strong> nešto poput trga. Na nekim <strong>je</strong>d-<br />
nospratnim zgradama i dal<strong>je</strong> piše<br />
“Živeo marksizam i lenjinizam” ,<br />
“Živeo socijalizam”. Naspram toga,<br />
na daljini od najviše dva i po kilometra<br />
<strong>je</strong> Novo Selo, <strong>je</strong>dino selo nastan<strong>je</strong>no<br />
albanskim živl<strong>je</strong>m u ovom<br />
kraju. Iz dosta moderenog džipa ču<strong>je</strong><br />
se goranska muzika. Jedan od mladića,<br />
reče da studira u Blago<strong>je</strong>vgradu<br />
u Bugarskoj, na američkom univerzitetu.<br />
Rodom <strong>je</strong> odavde, ali n<strong>je</strong>govi<br />
poodavno žive u Tirani. Kada završi<br />
studi<strong>je</strong> planira da se zaposli negd<strong>je</strong><br />
u Tirani. Ostali momci čekaju da<br />
se ne<strong>kako</strong> domognu inostranstva.<br />
Bilo da se ožene sa nekom od onih<br />
devojaka ko<strong>je</strong> već imaju papire, ili<br />
ilegalno odu odavde. I dok d<strong>je</strong>vojke<br />
i udate žene, obučene pretežno u<br />
trenerke i pantalone, stalno vrve selom<br />
sa srpovima, vilama ili konjima<br />
noseći si<strong>je</strong>no, mladići dosta moderno<br />
obučeni, s<strong>je</strong>de i ne rade ništa.<br />
Džamija bez munare<br />
Dominantno m<strong>je</strong>sto na trgu zauzima<br />
džamija. Samo <strong>je</strong> odzidana<br />
betonskim blokovima i postavl<strong>je</strong>no<br />
joj <strong>je</strong> kube od bi<strong>je</strong>log pleha. Li<strong>je</strong>po<br />
izgleda. “Nedosta<strong>je</strong> <strong>nam</strong> još munara.<br />
Imamo pro<strong>je</strong>kat, ali nemamo<br />
više para. Mi iz dijaspore pri<strong>je</strong> nekoliko<br />
godina inicirali smo izgradnju<br />
džami<strong>je</strong>, ali iscrp<strong>je</strong>li smo se<br />
Pomozimo izgradnju šištavečke džami<strong>je</strong><br />
K oristimo ovu priliku da pozo-<br />
Kvemo i obavi<strong>je</strong>stimo sve one<br />
koji su spremni pomoći nima iz sela Šištavec da dovrše iz-<br />
muslimagradnju<br />
svo<strong>je</strong> prve džami<strong>je</strong>, odnosno<br />
da izgrade munaru i da se sa<br />
više. Treba <strong>nam</strong> 26 hiljada eura za<br />
munaru. To bi <strong>nam</strong> mnogo značilo<br />
da se ezan u našem selu ču<strong>je</strong> posli<strong>je</strong><br />
65 godina. Apelu<strong>je</strong>m na ljude dobre<br />
vol<strong>je</strong> da <strong>nam</strong> pomognu da uspi<strong>je</strong>mo<br />
u ovom našem nij<strong>je</strong>tu. Spremni smo<br />
na svaki vid saradn<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bismo<br />
bar mlađim generacijama omogućili<br />
da spoznaju našu v<strong>je</strong>ru pošto <strong>nam</strong>a<br />
iz poznatih razloga <strong>je</strong> to <strong>bilo</strong> zabran<strong>je</strong>no”,<br />
kaže Hurmet Uka, nekada<br />
visoki oficir specijalnih snaga vojske<br />
i polici<strong>je</strong> Republike Albani<strong>je</strong>, sada<br />
Škola u Šištavecu<br />
n<strong>je</strong> po prvi put nakon 65 godina<br />
zauči ezan, da to mogu učiniti putem<br />
naše redakci<strong>je</strong> ili preko našeg<br />
saradnika Refki Ali<strong>je</strong> ko<strong>je</strong>g možete<br />
kontaktirati putem e-maila: refkialija@gmail.com.<br />
nastan<strong>je</strong>n u <strong>je</strong>dnoj zapadnoevrpskoj<br />
državi. On svakog l<strong>je</strong>ta dolazi u<br />
rodni kraj. Dosta emotivno govori<br />
o periodu kada <strong>je</strong> ovd<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> “drugo<br />
vri<strong>je</strong>me”. Veoma <strong>je</strong> komunikativan,<br />
ali vojnički oprezan, iako <strong>je</strong> vojsku<br />
napustio pri<strong>je</strong> više od 10 godina,<br />
kod n<strong>je</strong>ga <strong>je</strong> tako primetan. “Naše<br />
komši<strong>je</strong> iz Novog Sela su usp<strong>je</strong>li da<br />
sagrade i džamiju i munaru. Mi nismo<br />
u toj mogućnosti. Veru<strong>je</strong>m da<br />
će se naći neko ko će <strong>nam</strong> pomoći”,<br />
kaže Uka dok nas časti sokom<br />
<strong>je</strong>r <strong>je</strong> to <strong>bilo</strong> desetak dana pri<strong>je</strong> ramazana.<br />
Već se približavao akšam i<br />
trebalo se vraćati natrag. Uka nas,<br />
onako veseo i pričljiv, ispraća do<br />
izlaska iz sela. Na tom putu na česmi<br />
vidimo stariju ženu obučenu u<br />
vunenim bošćama. Prala <strong>je</strong> ovčiju<br />
kožu <strong>kako</strong> bi od n<strong>je</strong> napravila postekiju.<br />
Opraštamo se od Uke i za 20-<br />
ak minuta stižemo do granice. Sada<br />
nas niko ne zaustavlja. Ipak, iz zgrade<br />
iziđe uniformisani čov<strong>je</strong>k kome<br />
<strong>je</strong> Uka telefonom javio da ćemo mi<br />
ostati malo duže nego što su <strong>nam</strong><br />
oni dozvolili, vrati <strong>nam</strong> lične karte<br />
i mi nastavismo ka K<strong>ruše</strong>vu. Kada<br />
smo nakon 45 minuta stigli u selo,<br />
petnaestak žena i d<strong>je</strong>ce iz Šištaveca<br />
na otkupnoj stanici prodavali su<br />
borovnice. Rekoše da <strong>je</strong> ci<strong>je</strong>na bila<br />
euro i 40 a u Prizrenu <strong>je</strong> bila dva<br />
eura.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
44
Sandžački putokazi<br />
Autonomija Sandžaka<br />
<strong>je</strong> test za izdajnike<br />
Piše: Almir Mehonić<br />
Autonomija Sandžaka <strong>je</strong> iznova<br />
Aob<strong>je</strong>dinila srpsku javnost, političa-<br />
Are, analitičare, medi<strong>je</strong> i bošnjačke Afoteljaše. Svi oni su na nož dočekali formiran<strong>je</strong><br />
inicijativnog odbora za obnovu<br />
Narodnog vi<strong>je</strong>ća Sandžaka i ponovno<br />
pokretan<strong>je</strong> priče o r<strong>je</strong>šavanju statusa Sandžaka.<br />
Zalagan<strong>je</strong> za autonomnost Sandžaka<br />
ni<strong>je</strong> bez kori<strong>je</strong>na i argumenata. Valjda<br />
<strong>je</strong> i to <strong>je</strong>dan od razloga ovako burne<br />
antisandžačke histeri<strong>je</strong> u kojoj se protagonisti<br />
<strong>je</strong>dne sasvim legalne evropske ide<strong>je</strong><br />
anatemišu, proglašavaju secesionistima,<br />
teroristima, ratnohuškačima. Međutim,<br />
ni to ni<strong>je</strong> novo za Sandžak i Bošnjake.<br />
Kada <strong>je</strong> davne 1917. godine doni<strong>je</strong>ta poznata<br />
S<strong>je</strong>nička deklaracija u kojoj <strong>je</strong> zbog<br />
specifičnog historijskog trenutka traženo<br />
r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong> pitanja Sandžaka, odnosno<br />
uvažavanja n<strong>je</strong>gove specifičnosti i bliskosti<br />
sa Bosnom i Hercegovinom, sandžački<br />
prvaci, potpisnici ove deklaraci<strong>je</strong> su na još<br />
teži način predstavljani u javnosti Srbi<strong>je</strong>.<br />
Nakon formiranja Kral<strong>je</strong>vine Srba, Hrvata<br />
i Slovenaca 1918. godine, srpski režim<br />
<strong>je</strong> ovu Konferenciju proglasio “austrofilskom”,<br />
a n<strong>je</strong>ne učesnike optužio za veleizdaju.<br />
Srpski režim <strong>je</strong> većinu učesnika<br />
ove konferenci<strong>je</strong> uhapsio, međutim, pritiskom<br />
bošnjačkih poslanika oni su kasni<strong>je</strong><br />
pušteni na slobodu, dok <strong>je</strong> b<strong>je</strong>lopoljski<br />
gradonačelnik Hilmi-beg Kajabegović<br />
1918. godine, za<strong>je</strong>dno sa austrijskom vojskom,<br />
preb<strong>je</strong>gao u Bosnu. Nakon pet godina<br />
provedenih u Sara<strong>je</strong>vu, Hilmi-beg <strong>je</strong><br />
uspio da od srpskog generala Stepe Stepanovića,<br />
či<strong>je</strong> <strong>je</strong> s<strong>je</strong>dište <strong>bilo</strong> u Sara<strong>je</strong>vu,<br />
dobi<strong>je</strong> dozvolu za povratak u svo<strong>je</strong> rodno<br />
Akovo (Bi<strong>je</strong>lo Pol<strong>je</strong>). No, Crnogorci su<br />
ga sa još šestoricom n<strong>je</strong>govih pratilaca,<br />
u novembru 1924. godine, ubili i raskomadali.<br />
Dakle, srpski, kao i crnogorski<br />
režim zavisno od mogućnosti i trenutka,<br />
obračunavali su se na najgrublji način sa<br />
onim sandžačkim prvacima koji su tražili<br />
i minimum prava za svoj narod. Iz ovih<br />
prim<strong>je</strong>ra, kao i prim<strong>je</strong>ra partizanske autonomi<strong>je</strong><br />
Sandžaka, pa sve do<br />
referenduma 1991. godine o<br />
autonomiji Sandžaka, vidi se<br />
kontinuitet borbe za autonomnost<br />
ove regi<strong>je</strong>. Ipak, u posl<strong>je</strong>dnjim<br />
dešavanjima postoji<br />
nešto novo, što ne bil<strong>je</strong>ži sandžačka<br />
historija. Po prvi put<br />
za<strong>je</strong>dno u isti glas sa srpskim<br />
i crnogorskim režimom avaz<br />
protiv Sandžaka su pustili i<br />
po<strong>je</strong>dini Bošnjaci. Izjave o<br />
Sandžaku kao “opasnoj bajci”,<br />
“priči gubitnika”, “davno<br />
prošlom vremenu” su davali<br />
od Mehe Omerovića koji gle<br />
čuda ni<strong>je</strong> ni Sandžaklija, preko<br />
Ljajića, Džudževića, pa sve<br />
do Đukanovićevih privatnih<br />
Bošnjaka, od kojih <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan<br />
izv<strong>je</strong>sni Mevludin Nuhodžić<br />
poslanik DPS iz Bi<strong>je</strong>log Polja,<br />
grada iz ko<strong>je</strong>g su iznikli veliki<br />
borci za sandžačku autonomiju,<br />
pomenuti Hilmi-beg<br />
Kajabegović i Rifat Burdžović<br />
Tršo. Veselnik Nuhodžić<br />
i ostale bošnjačke antisandžakli<strong>je</strong><br />
iz <strong>je</strong>dnog i drugog di<strong>je</strong>la<br />
Sandžaka zaboravljaju odakle<br />
su potekli, hoće da <strong>nam</strong> objasne da su<br />
gubitnici naši i njihovi d<strong>je</strong>dovi koji su<br />
ubijani zbog te ide<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> zapravo i logično<br />
očekivati od ljudi kojima se ideja zove<br />
fotelja. Za njih ni<strong>je</strong> “opasna bajka” i “priča<br />
gubitnika” kada na temelju genocida nad<br />
Bošnjacima izgradite Republiku Srpsku i<br />
još tražite n<strong>je</strong>nu samostalnost, nego kada<br />
tražite autonomiju i prava po evropskim<br />
standardima za regiju koja ima svo<strong>je</strong> historijske<br />
osobenosti. Ipak, ovakva sandžakofobija<br />
govori <strong>nam</strong> o ispravnosti našeg<br />
puta. Više nego ikada trebamo biti sv<strong>je</strong>sni<br />
Ideja<br />
autonomnosti<br />
Sandžaka <strong>je</strong><br />
žeravica koju<br />
ako držiš prži,<br />
a ako pustiš<br />
ugasi se. S<br />
ponosom smo<br />
tu žeravicu<br />
prihvatili od<br />
naših predaka<br />
i s ponosom <strong>je</strong><br />
držimo i od n<strong>je</strong><br />
ne odusta<strong>je</strong>mo.<br />
svojih prava, tim pri<strong>je</strong> što su <strong>nam</strong> ugrožena.<br />
A ideja autonomnosti Sandžaka <strong>je</strong><br />
žeravica koju ako držiš prži, a ako pustiš<br />
ugasi se. S ponosom smo tu<br />
žeravicu prihvatili od naših<br />
predaka i s ponosom <strong>je</strong> držimo<br />
i od n<strong>je</strong> ne odusta<strong>je</strong>mo. Danas<br />
u našem zaht<strong>je</strong>vu mogu stojati<br />
iste one ri<strong>je</strong>či ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Sulejman<br />
Ugljanin kao preds<strong>je</strong>dnik Bošnjačkog<br />
nacionalnog vi<strong>je</strong>ća<br />
Sandžaka uputio saveznim i<br />
republičkim organima tadaš-<br />
n<strong>je</strong> SRJ 1999. godine. “Želimo<br />
vas pos<strong>je</strong>titi da <strong>je</strong> donošen<strong>je</strong>m<br />
Ustava Bošnjacima protiv njihove<br />
vol<strong>je</strong> i njihove saglasnosti,<br />
oduzeto rani<strong>je</strong> stečeno pravo<br />
konstitutivnog naroda. Danas<br />
Bošnjaci nemaju nikakav<br />
status. Bošnjaci u Sandžaku<br />
i drugim di<strong>je</strong>lovima države,<br />
čine dio <strong>je</strong>dinstvenog nacionalnog<br />
korpusa sa Bošnjacima<br />
u Bosni i Hercegovini, koji<br />
su u bivšoj SFRJ bili državotvoran<br />
i konstitutivni narod...<br />
U to ime, pozivamo vas da u<br />
skladu sa vašim ovlašćenjima<br />
pokrenete postupak za r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong><br />
statusa Sandžaka i statusa<br />
Bošnjaka. U cilju izgradn<strong>je</strong><br />
slobodnog multinacionalnog,<br />
multikulturalnog, multikonfesionalnog i<br />
demokratskog društva, Bošnjačko nacionalno<br />
vi<strong>je</strong>će Sandžaka osta<strong>je</strong> otvoreno<br />
i spremno za dijalog”, piše u pismu Sulejmana<br />
Ugljanina, tadašn<strong>je</strong>g preds<strong>je</strong>dnika<br />
BNV, a sadašn<strong>je</strong>g ministra u srpskoj<br />
Vladi. On <strong>je</strong> danas od ovih ri<strong>je</strong>či odustao,<br />
kao što <strong>je</strong> odustao Ljajić od referenduma<br />
o autonomiji, koji <strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno sa sadašnjim<br />
kolegom Ugljaninom sproveo u Sandžaku.<br />
U međuvremenu ove ide<strong>je</strong> zami<strong>je</strong>nili<br />
su sa beogradskim foteljama iz kojih izgleda<br />
moraš i misliti i pričati beogradski.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
45
Zločin<br />
Logoraši imami i učenici Gazi Husrev-begove medrese sa područja<br />
Bosanske krajine (V dio)<br />
Zatočeni imami i učenici<br />
Medrese u koncentracionim<br />
logorima<br />
Nastavljamo sa obrađivan<strong>je</strong>m<br />
ratnih zločina nad imamima<br />
i učenicima Gazi Husrevbegove<br />
medrese sa područja<br />
Bosanske Krajine. Ovu temu<br />
obrađu<strong>je</strong>mo na osnovu<br />
iscrpnog materijala koji <strong>nam</strong><br />
<strong>je</strong> ustupio uvaženi Muharem<br />
ef. Omerdić, autor knjige<br />
“Imami šehidi” i najbolji<br />
poznavalac ove teme u BiH<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Ovo <strong>je</strong> stranica teške sudbine<br />
muslimana, islama i Bošnjaka<br />
u Bosanskoj Krajini. Govor <strong>je</strong><br />
o ljudima, imamima, koji su slika i<br />
prilika svoga naroda od ko<strong>je</strong>g su potekli,<br />
sa kojim su radili, o ljudima koji<br />
su učili V<strong>je</strong>ri i dobroti. Sam tekst <strong>je</strong><br />
više šutnja ili mukli <strong>je</strong>k i uzdah mučenih,<br />
ran<strong>je</strong>nih, poniženih i na grozan<br />
način ubi<strong>je</strong>nih pravednika. Ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />
odlučnog osuđivanja zločinaca koji su<br />
najgore stvari nad njima sv<strong>je</strong>sno i bez<br />
povoda počinili.<br />
Imami i medresali<strong>je</strong> u<br />
koncentracionim logorima<br />
Jugo Rešad, imam u Humićima<br />
kod Ključa, zatočenik srpskog koncentracionog<br />
logora na Manjači.<br />
Oslobođen <strong>je</strong> u oktobru 1992. Trajno<br />
<strong>je</strong> na<strong>ruše</strong>no n<strong>je</strong>govo zdravl<strong>je</strong> od posl<strong>je</strong>dica<br />
mučenja u konclogoru. Izjava<br />
Rešad ef. Juge.<br />
“Radio sam kao imam kod Ključa.<br />
Za vri<strong>je</strong>me stradanja muslimanskog naroda<br />
na ovom terenu lično sam zatečen<br />
sa narodom u tim stradanjima. Negd<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> pošlo zlo da se dešava oko Hadžijskog<br />
bajrama. Bajram-<strong>nam</strong>az nismo klanjali,<br />
<strong>je</strong>r niko ni<strong>je</strong> smio da dođe u džamiju<br />
zbog pri<strong>je</strong>tnji nekih bandi ko<strong>je</strong><br />
su odvodile muslimane. Pošlo <strong>je</strong> nagore<br />
kada <strong>je</strong> SUP dao ultimatum da se<br />
preda oruž<strong>je</strong> kog nismo imali. Obavili<br />
smo dosta razgovora sa predstavnicima<br />
srpskog naroda i uvi<strong>je</strong>k su <strong>nam</strong> jamčili<br />
mir i slobodan život. Nažalost, sve <strong>je</strong> to<br />
išlo smišl<strong>je</strong>no da se muslimanski narod<br />
ustraši, fizički onesposobi, v<strong>je</strong>rski onemogući<br />
da izvršava obaveze, materijalno<br />
osiromaši. Sve su to i usp<strong>je</strong>li četnici koji<br />
su se služili svim zv<strong>je</strong>rstvima. Počeli su<br />
odvoditi omladince u SUP Ključ i činiti<br />
najveća zv<strong>je</strong>rstva nad njima. Ponovo<br />
su dali ultimatum da se preda oruž<strong>je</strong> u<br />
protivnom neće ostati ni<strong>je</strong>dan musliman<br />
i muslimanka. Džematli<strong>je</strong> su predale<br />
oruž<strong>je</strong> <strong>je</strong>r nisu mogli više <strong>gledati</strong><br />
sinove krvave i prebi<strong>je</strong>ne. Posli<strong>je</strong> toga<br />
naišla <strong>je</strong> vojska sa dva transportera i<br />
p<strong>je</strong>šadijom. svi su imali maske na licu.<br />
Naredili su da svi muslimani izađu iz<br />
kuća: žene, d<strong>je</strong>ca, starci. Sve su postrojili<br />
uz zid i pucali iznad glava da bi zastrašili<br />
narod. Tukli su sinove pred majkama<br />
raznim predmetima. U <strong>je</strong>dnom zaseoku<br />
džemata Humići u Prhovu isti dan su<br />
na zv<strong>je</strong>rski način zaklali, mučili i ubili<br />
preko pedeset muškaraca, žena i d<strong>je</strong>ce.<br />
Posli<strong>je</strong> tog zločina u taj zaseok nikome<br />
od muslimana ni<strong>je</strong> bio dozvol<strong>je</strong>n pristup.<br />
Zakopali su ih u za<strong>je</strong>dničku grobnicu<br />
nakon desetak dana i bagerom ih<br />
zagrnuli. Pretresli su moj stan, razbijali<br />
su, pucali, bacali i derali Kur’an i knjige.<br />
Posli<strong>je</strong> toga, ponovo odvođen<strong>je</strong>, ispitivan<strong>je</strong>,<br />
tuča u SUP-u Ključ. Nailazi i druga<br />
27. august - 17. ramazan<br />
46<br />
četnička vojska koja postrojava, stri<strong>je</strong>lja,<br />
tuče. Ubi<strong>je</strong>ne muslimane ne smi<strong>je</strong>mo<br />
sahranjivati sa dženazom. Dana 18. juna<br />
1992. dolaze da hapse mene, opkoljavaju<br />
kuću sa automatima na gotovs. Odvode<br />
me u SUP Ključ gd<strong>je</strong> počin<strong>je</strong> ispitivan<strong>je</strong><br />
i maltretiran<strong>je</strong>. Nude mi odmah da<br />
budem dobar, kulturan, pametan a ne<br />
tvrdoglav. “Ako budeš takav uradićemo<br />
ti ono što želiš, da te odvezemo gd<strong>je</strong> god<br />
hoćeš i tebe i porodicu, uprotivnom<br />
bićeš ubi<strong>je</strong>n posli<strong>je</strong> kad ti zakol<strong>je</strong>mo<br />
d<strong>je</strong>cu i ženu”, govorili su. Tražili su da<br />
im kažem za oruž<strong>je</strong>, za organizaciju, za<br />
vođe. Na sve sam to odgovarao da ne<br />
z<strong>nam</strong> i da to ni<strong>je</strong> moj posao. Poslali su<br />
me u ćeliju sa ri<strong>je</strong>čima da ću tražiti kap<br />
vode. Ponovo su me pozvali nakon dva<br />
sata. Pitali su me da li sam znao u ćeliji<br />
išta. Rekao sam da ne z<strong>nam</strong> ništa.<br />
Isleđivao me neki vojvoda kom nisam<br />
znao ni ime ni prezime, samo z<strong>nam</strong> da<br />
<strong>je</strong> radio u SUP-u Sara<strong>je</strong>vo. Pozvao <strong>je</strong> policajce<br />
ri<strong>je</strong>čima: ‘Dođite braćo da hodžu<br />
deremo’. Došlo ih <strong>je</strong> šestorica i naredili<br />
da skinem jaknu. Nisam uspio ni da<br />
pogledam oko sebe, počeli su udarci sa<br />
svih strana. Tukli su nogama, palicama,<br />
drvenim predmetima, kundakom<br />
od puške. To <strong>je</strong> trajalo dva sata dok se<br />
nisam onesvi<strong>je</strong>stio. Vukli su me do ćeli<strong>je</strong>.<br />
Drugi dan ponovo su me pozvali i<br />
pitali da li sam došao sebi i da li ću biti<br />
dobar. Ponovo nisam mogao odgovarati<br />
na pitanja koja su bila protiv muslimanskog<br />
naroda. Naredili su mi da se<br />
krstim, što sam odbio. Ponovo su me<br />
tukli, njih desetak, tri sata, onesvi<strong>je</strong>stio<br />
sam se. Posuli su me vodom, došao sam<br />
sebi, ponovo me tuku, ponovo gubl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
svi<strong>je</strong>sti. Odvoze me u ćeliju. Treći dan<br />
me ponovo izvode, pri<strong>je</strong>te stri<strong>je</strong>ljan<strong>je</strong>m,<br />
tuku, onesv<strong>je</strong>šćuju me. Traže od mene<br />
potpis: da potpišem da smo krivi, mislim,<br />
za stradan<strong>je</strong> muslimanskog naroda.<br />
Nisam htio da potpišem. Tuku me<br />
po glavi puškom. Padam u nesvi<strong>je</strong>st,
odvlače me u ćeliju. Četvrti dan dolaze<br />
u ćeliju, uc<strong>je</strong>njuju ubistvom d<strong>je</strong>ce i<br />
žene. Odvode me u sobu gd<strong>je</strong> me krste,<br />
tuku. Brojao sam četvrti dan palice po<br />
glavi i nabrojio oko 400. Pao sam u besv<strong>je</strong>sno<br />
stan<strong>je</strong>, odvukli su me u ćeliju i<br />
više nisam bio pokretan. Nisam mogao<br />
ni <strong>je</strong>dnim di<strong>je</strong>lom ti<strong>je</strong>la da mrdnem.<br />
Došli su peti dan po mene ali se nisam<br />
mogao dići, pa su me trojica izni<strong>je</strong>li na<br />
drugi sprat i ubacili u sobu. Došlo ih<br />
<strong>je</strong> trinaest, tražili da potpišem da smo<br />
mi učinili zločin protiv svog naroda. To<br />
sam odbio. Ponovo su me počeli tući.<br />
Nisam pristao i posli<strong>je</strong> tuče da potpišem.<br />
Nastavili su da me tuku i tražili da<br />
se prekstim. Nisam mogao ni ruke da<br />
dižem i uz njihovu pomoć sam se morao<br />
prekrstiti. Nisu mi davali hranu ni<br />
vodu pet dana i pet noći. Trinaesti dan<br />
sam bio onesvi<strong>je</strong>šten. Trinaesti dan sam<br />
odvežen u bolnicu Ključ. Probudio sam<br />
se nakon dužeg vremena i intervenci<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>dnog l<strong>je</strong>kara od 35-40 god. koji se<br />
zgrozio na postupke zločinaca. Čuo sam<br />
kad su me preuzimali da im <strong>je</strong> rekao da<br />
me više ne tuku <strong>je</strong>r sam ubi<strong>je</strong>n. Naveče<br />
su me pokupili oko 11 sati i prevezli na<br />
Manjaču uz razne provokaci<strong>je</strong>.<br />
Na Manjači u logoru nalazim 2.000<br />
muslimana koji su bili gladni, iznemogli,<br />
pretučeni. Zvali su me na isleđivan<strong>je</strong>,<br />
tražili saradnju. Rekao mi <strong>je</strong> kapetan:<br />
‘Sv<strong>je</strong>stan si m<strong>je</strong>sta gd<strong>je</strong> se nalaziš.<br />
Ovo <strong>je</strong> logor. Ako ne pristaneš, bićeš<br />
ubi<strong>je</strong>n.’ Saradnja se odnosila u tome da<br />
muslimanima kad se vratimo u dotične<br />
džemate govorimo o nastavku saradn<strong>je</strong><br />
između dva naroda. Da se ekstremi<br />
ubuduće prijave i da se potpiše lojalnost.<br />
Te naše izjave pod prisilom su snimili<br />
kamerom i potpisom na otkucanom listu.<br />
U logoru <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> užasno. Ljudi su<br />
bili na granici smrti od gladi, žeđi, pili<br />
smo mokraću. Posli<strong>je</strong> toga svega oslobođen<br />
sam i preuzeo me “Merhamet”. U<br />
Banja Luci nismo imali nikakve slobode.<br />
Bili smo hapšeni, privođeni. Narod<br />
Banja Luke <strong>je</strong> gladan i nalazi se u teškom<br />
stanju. Primio sam 2.000 palica.<br />
Mokrio sam 15 dana krv...”<br />
Mahmuljin Ilijas, imam u<br />
Kalatama kod Pri<strong>je</strong>dora, zatočenik<br />
srpskog koncentracionog<br />
logora u Trnopolju kod<br />
Pri<strong>je</strong>dora. Od posl<strong>je</strong>dica logorskog<br />
života umro <strong>je</strong> 1997.<br />
godine.<br />
Merdžanić Ramiz, imam<br />
u Čejrecima kod Pri<strong>je</strong>dora;<br />
u l<strong>je</strong>to 1992. odveden u konclogor<br />
a potom deportiran<br />
u Hrvatsku. Od posl<strong>je</strong>dica<br />
logorskog života teško <strong>je</strong> obolio;<br />
umro <strong>je</strong> 2000. godine.<br />
Mešanović Mustafa, imam u Bošćeni<br />
kod Pri<strong>je</strong>dora, od 20. jula 1992. zatočenik<br />
srpskog konclogora u Trnopolju.<br />
Mujkanović Esad, imam u Srednjim<br />
Jakupovićima, OIZ Kozarac, od kraja<br />
maja 1992. zatočenik srpskih konclogora<br />
Omarska i na Manjači. Oslobođen<br />
<strong>je</strong> u oktobru 1992. godine. Izjava Esadef.<br />
Mujkanovića. “Dana 12. juna 1992.<br />
priveden sam za<strong>je</strong>dno sa bratom, <strong>je</strong>dnim<br />
radnim kolegom i nekoliko komšija u sabirni<br />
logor u Trnopolju pod izgovorom<br />
da idemo na kraći razgovor i da se vraćamo<br />
kući, ali to <strong>je</strong> potrajalo predugo. Isti<br />
dan odvode nas u logor “Keraterm” gd<strong>je</strong><br />
smo dočekani bati<strong>nam</strong>a ko<strong>je</strong> su kao prve<br />
teško padale. Narednog dana u rano jutro<br />
izvode mene i pomenutog radnog kolegu<br />
Avdić Faruka, te nas t<strong>je</strong>raju da kleknemo<br />
na kol<strong>je</strong>na i tad nasta<strong>je</strong> ponovno<br />
batinjan<strong>je</strong> punih 10 minuta. Narednog<br />
dana ponovo nas pozivaju i odvode na<br />
ispitivan<strong>je</strong> i tu nas t<strong>je</strong>raju da govorimo,<br />
čak što sigurno i ni<strong>je</strong> istina, protiv naših<br />
ljudi. Posli<strong>je</strong> ispitivanja, sa manjom<br />
grupom, odvode nas za “Omarsku” gd<strong>je</strong><br />
nastaju prave ovozemaljske patn<strong>je</strong>.<br />
Bivamo sm<strong>je</strong>štani u takozvanu “bi<strong>je</strong>lu<br />
kuću” gd<strong>je</strong> osta<strong>je</strong>mo punih pet dana,<br />
i tu provodimo najteže dane u ci<strong>je</strong>lom<br />
boravku u logoru. Tako mi Allaha, <strong>bilo</strong><br />
<strong>je</strong> momenata kada sam učio smrtnički<br />
šehadet, <strong>je</strong>r sam mislio kada me izvedu<br />
na redovno batinjan<strong>je</strong> da se neću živ<br />
vratiti. Za vri<strong>je</strong>me boravka u tzv. “bi<strong>je</strong>loj<br />
kući” bio sam izveden i pretučen tri<br />
puta i v<strong>je</strong>rujte, tako mi Allaha, molio<br />
Tako mi<br />
Allaha, <strong>bilo</strong><br />
<strong>je</strong> momenata<br />
kada sam<br />
učio smrtnički<br />
šehadet, <strong>je</strong>r<br />
sam mislio<br />
kada me izvedu<br />
na redovno<br />
batinjan<strong>je</strong> da<br />
se neću živ<br />
vratiti.<br />
sam kada me tuku da to bude<br />
palica, <strong>je</strong>r palica <strong>je</strong> nešto<br />
smi<strong>je</strong>šno u odnosu na druge<br />
rekvizite za batinjan<strong>je</strong>. S obzirom<br />
da <strong>je</strong> vama poznato da<br />
<strong>je</strong> hrana u logoru bila užasno<br />
slaba, glad me <strong>je</strong> nat<strong>je</strong>rala da<br />
<strong>je</strong>dan dan idem dva puta na<br />
ručak. Kada sam otišao drugi<br />
put i završio sa ob<strong>je</strong>dovan<strong>je</strong>m<br />
moj komšija, koji <strong>je</strong> od mene<br />
udal<strong>je</strong>n oko 1 km sprijateljio<br />
se sa četnicima radi svojih interesa<br />
i ocvikao me straži od<br />
kojih sam dobio finu porciju<br />
batina. Posli<strong>je</strong> mene u tzv.<br />
“bi<strong>je</strong>loj kući” <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> užasno.<br />
Prostorija 16 m 2 a 50 osoba.<br />
Tokom noći vršili smo nuždu<br />
u <strong>je</strong>dnu kantu koju bi ujutro<br />
ispraznili i oprali, te tokom<br />
dana pili vodu iz te iste posude.<br />
Ni u snu nismo sm<strong>je</strong>li tražiti<br />
da idemo u WC, <strong>je</strong>r ko bi<br />
to učinio dobio bi takve batine<br />
da se ne bi mogao vratiti<br />
sam. Dan u “Omarskoj” se<br />
ne<strong>kako</strong> mogao i durati, <strong>bilo</strong><br />
<strong>je</strong> svega, ali zato noć <strong>je</strong> bila smrt. Nikada<br />
nisam bio siguran da me neće izvesti i<br />
premlatiti a u najgorem slučaju - ubiti.<br />
Tako mi Allaha, v<strong>je</strong>rujte, za mene batine<br />
nisu predstavljale neku veliku opasnost<br />
naspram onog što smo gledali i slušali.<br />
Gledali smo <strong>kako</strong> ubijaju na naše oči, a<br />
ono što smo slušali <strong>je</strong> užasno, <strong>je</strong>r slušati<br />
krikove ljudi ko<strong>je</strong> su mučili i ubijali su<br />
žalosni, a ti krikovi su izluđivali. U logoru<br />
“Omarska” pod takvom sam tortu-<br />
rom proveo nepuna dva m<strong>je</strong>seca.”<br />
Mustafić Šerif, imam na<br />
Hambarima, Pri<strong>je</strong>dora, zatočenik koncentracionih<br />
logora “Omarska” i na<br />
Manjači.<br />
Porča Atif, ima u Gornjim<br />
Jakupovićima, Kozarac, kra<strong>je</strong>m maja<br />
1992. odveden u konclogor “Omarska”,<br />
a potom u konclogor na Manjači.<br />
Rušidi hfz. Ismail-ef., rođen u<br />
Tetovu, Makedonija, 15. januara<br />
1930.; poznat <strong>je</strong> po nadimku “hafiz<br />
Makedonac”, ci<strong>je</strong>li radni vi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> proveo<br />
u Bosni, a veći dio na području Kozarca;<br />
rat ga <strong>je</strong> zatekao na dužnosti imama u<br />
džematu Mutnik - Grad, OIZ Kozarac;<br />
četnici su ga za<strong>je</strong>dno sa n<strong>je</strong>govom porodicom<br />
odveli u maju 1992. u konclogor<br />
Trnopol<strong>je</strong>. Nakon izlaska iz logora odlazi<br />
u Francusku gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> umro 24. februara<br />
1999. Ukopan <strong>je</strong> devet dana kasni<strong>je</strong><br />
u haremu Mutničke džami<strong>je</strong>, Kozarac,<br />
po n<strong>je</strong>govoj oporuci.<br />
Spahić Mirsad, imam u Gornjoj<br />
Sanici kod Ključa, zatočenik srpskih<br />
zločinaca u koncentracionom logoru u<br />
Ključu.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
47
Politika<br />
Pomozite Pakistanu<br />
da se ne bi radikalizovao<br />
Intervju<br />
Zemira Gorin<br />
prikupljanja pom<br />
Piše: Halil Senusija<br />
Počela su da zvone zvona uzbune.<br />
Džemat-i-islami, islamska<br />
partija u Pakistanu, pruža najveću<br />
pomoć milionima pogođenih u<br />
Pakistanu, pa humana sav<strong>je</strong>st svi<strong>je</strong>ta<br />
napokon počin<strong>je</strong> da shvaća posl<strong>je</strong>dice.<br />
Dok ljudi umiru od kolere i nedostatka<br />
pitke vode, očito da to mnoge<br />
ne uznemirava. Sve dok to ne postane<br />
pri<strong>je</strong>tnja uzdrmanim marionetskim<br />
režimima instalisanim u zemljama<br />
trećeg svi<strong>je</strong>ta.<br />
Mada <strong>je</strong> javnost žestoko alarmirana<br />
bro<strong>je</strong>m ljudi pogođenih poplavama<br />
u Pakistanu (poginulo preko<br />
1.500 ljudi, 4,6 miliona izb<strong>je</strong>glih, a<br />
od toga čak 650.000 ljudi nemaju<br />
čak ni provizorno sklonište), pomoć<br />
se slabo sakuplja i daleko ispod potreba.<br />
Sada kad <strong>je</strong> postalo očito da<br />
su “islamisti” najveća pomoć narodu<br />
i da se narod okreće na njihovu<br />
stranu, počinju da se odvrću sirene za<br />
pomoć.<br />
Tako n<strong>je</strong>mački Tageszeitung<br />
danas<br />
alarmira na naslovnoj stranici člankom<br />
pod naslovom “Islamista, tvoj<br />
prijatelj i pomagač”, te navodi u svome<br />
članku izjave ko<strong>je</strong> treba da ubodu<br />
oči zapadnih političara, kao npr.<br />
izjava <strong>je</strong>dnog l<strong>je</strong>kara: “Ja ne volim<br />
vašu demokratiju, ali z<strong>nam</strong>, kada <strong>je</strong><br />
kod vas katastrofa, da država pomaže.”<br />
Akcenat <strong>je</strong> na “ja ne volim vašu<br />
demokratiju”, čisto da se Zapad malo<br />
pods<strong>je</strong>ti, kome prepuštaju Pakistan.<br />
“Oni su dobro organizovani i efikasni<br />
pomagači: islamistički dobrovoljci.<br />
Ali niko ne želi s njima sarađivati.”<br />
To <strong>je</strong> shvatio naravno i korumpirani<br />
preds<strong>je</strong>dnik Pakistana Asif<br />
Ali Zardari (ko<strong>je</strong>m kriza i ni<strong>je</strong> neki<br />
događaj, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> od početka poplava<br />
već dva puta putovao u inostranstvo,<br />
posl<strong>je</strong>dnji put u Rusiju - dok u normalnim<br />
zemljama političari otkazuju<br />
sva planirana putovanja čak i u<br />
slučaju mnogo manjih katastrofa):<br />
“Postoji mogućnost da će negativne<br />
snage iskoristiti situaciju tako što će,<br />
recimo, uzeti d<strong>je</strong>cu koja su ostala siročad<br />
i odvesti ih u svo<strong>je</strong> kampove i<br />
napraviti od njih teroriste sutrašnjice.”<br />
John Kerry, bivši preds<strong>je</strong>dnički<br />
kandidat Demokratske stranke u<br />
SAD-u, se također zabrinuo za situaciju,<br />
obišao neka krizna područja s<br />
preds<strong>je</strong>dnikom Pakistana te dodao i<br />
svo<strong>je</strong> strahove Zardari<strong>je</strong>vim izjavivši:<br />
“Mi ne želimo dodatne džihadiste,<br />
koji će nastati zbog krize.”<br />
Dakle u tom grmu leži zec.<br />
Hiljade poginulih, milioni prot<strong>je</strong>ranih,<br />
d<strong>je</strong>ca koja umiru od kolere,<br />
spavaju pod otvorenim nebom, piju<br />
zagađenu vodu, sve se to mirno i<br />
udobno može pratiti i sa seći<strong>je</strong>, na<br />
malim ekranima, ali, pazi sad - pojava<br />
džihadista! E tu se već mora nešto<br />
uraditi. Možda bi dobra opcija bila<br />
da borbeni avioni, koji neprestano<br />
preli<strong>je</strong>ću iznad ovog unesrećenog naroda<br />
u pravcu Afganistana i ubijaju<br />
“džihadiste”, <strong>je</strong>dnostavno bace koju<br />
hidrogensku bombu na taj potencijalno<br />
“džihadasti” narod, da pobiju<br />
sve potencijalne <strong>je</strong>time-džihadiste i<br />
prekrate im i muke i olakšaju i njima<br />
i sebi?! Zapravo i nisu daleko od<br />
toga. Američki avioni ustvari usred<br />
poplava nastavljaju i sa bombardovan<strong>je</strong>m<br />
paštunskih sela na s<strong>je</strong>veru<br />
Pakistana, dopremajući im njihovu<br />
porciju demokrati<strong>je</strong>.<br />
Očito isprepadani usp<strong>je</strong>hom<br />
Hamasa, koji <strong>je</strong> u najtežim vremenima<br />
gledao da pomogne svom narodu,<br />
um<strong>je</strong>sto da prikuplja političke<br />
poene, te upravo na taj način stekao<br />
pov<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> glasača na prvim izborima<br />
na kojima <strong>je</strong> učestvovao, zapadnjaci<br />
će v<strong>je</strong>rovatno pokušati da spri<strong>je</strong>če<br />
taj scenario. Koliko neki od njih zaista<br />
brinu zbog teškog stanja naroda<br />
pogođenog poplavom zasigurno ni<strong>je</strong><br />
odlučujući faktor u pomoći (<strong>je</strong>smo<br />
li ikada i mislili da <strong>je</strong>ste?). Važno<br />
<strong>je</strong> spri<strong>je</strong>čiti “islamiste” da dođu na<br />
vlast.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
48<br />
Na Unsko-sanskom kantonu <strong>je</strong><br />
pokrenuta intenzivna akcija za<br />
pomoć narodu Gaze pod motom<br />
“Jedna cigla od tebe za Gazu” a s<br />
nazivom “Flotilla slobode 2”<br />
Ostali kra<strong>je</strong>vi BiH još uvi<strong>je</strong>k nisu<br />
toliko upoznati s ovom akcijom, o<br />
kakvoj akciji se zapravo radi?<br />
Gorinjac: Organizator ove akci<strong>je</strong> na<br />
sv<strong>je</strong>tskom nivou <strong>je</strong> The European<br />
Campaign to End the Siege on Gaza<br />
-ECESG (Evropska kampanja za ukidan<strong>je</strong><br />
blokade Gazi) iz Brisela u kojoj su<br />
uključene brojne humanitarne organizaci<strong>je</strong>,<br />
s <strong>nam</strong><strong>je</strong>rom da nekoliko brodova<br />
koji će nositi humanitarnu pomoć krenu<br />
prema Gazi, a u isto vri<strong>je</strong>me bi 18.<br />
septembra krenuo i konvoj kopnenim<br />
putem čiji <strong>je</strong> organizator Viva Palestine.<br />
Do početka jula 9.000 osoba, muslimana<br />
i nemuslimana, su aplicirali<br />
da žele učestvovati u flotilli, bez obzira<br />
na sve što se desilo prvoj flotilli koja <strong>je</strong><br />
napadnuta od strane Izraela. Ko želi da<br />
sazna detal<strong>je</strong> dovoljno <strong>je</strong> da u internet<br />
pretraživaču ukuca “Freedom Flotilla<br />
2”.<br />
Kako ste se Vi pridružili ovoj akciji?<br />
Gorinjac: Preko Udruženja Svitan<strong>je</strong><br />
iz Sara<strong>je</strong>va stigao <strong>je</strong> poziv da se pokuša<br />
iz BiH poslati <strong>je</strong>dan brod za Gazu<br />
koji bi se zvao Srebrenica, što ni<strong>je</strong> nemoguće<br />
kad bi se stvarno uložio za<strong>je</strong>dnički<br />
trud. Ja sam za ovu akciju saznala<br />
preko drugih ljudi kojima <strong>je</strong> bio upućen<br />
direktan poziv, s tim da sam se ja<br />
dobrovoljno prijavila za aktivan rad u<br />
ovoj akciji. Napravila sam plan aktivnosti<br />
za USK, te sam m<strong>je</strong>sec dana samo<br />
vršila koordinaciju i kontakte u općina-<br />
ma USK-a. Ovoj akciji iz USK-a su se<br />
odazvali: iz Bihaća organizaci<strong>je</strong> Žene sa<br />
Une, Udružen<strong>je</strong> antifašista i Islamski<br />
pedagoški fakultet, iz Bosanske Krupe<br />
Udružen<strong>je</strong> Vatan, iz Sanskog Mosta<br />
Udružen<strong>je</strong> OKC ATIS i Medžlis IZ<br />
Sanski Most.<br />
Kako ste kao po<strong>je</strong>dinac mogli preuzeti<br />
ovako velik teret? Da li iza Vas<br />
stoji neka organizacija?
jac, koordinator akci<strong>je</strong><br />
oći za Palestinu u USK<br />
Gorinjac: Iza mene u ovoj akciji ne stoji<br />
nikakva organizacija, prijavila sam se<br />
kao po<strong>je</strong>dinac. Najveća podrška mi <strong>je</strong><br />
prvo Allah, dž.š., a nakon toga da me<br />
ni<strong>je</strong> suprug podržavao kroz ci<strong>je</strong>lu akciju<br />
ne bi mogla ništa postići. Šta me moti-<br />
vira za ovo sve? Ljubav prema Allahu.<br />
Ja sam to preuzela zato što se bojim<br />
Allaha i bojim se stati pred Allaha, a<br />
želim Ga vid<strong>je</strong>ti, želim vid<strong>je</strong>ti N<strong>je</strong>gove<br />
lice, to <strong>je</strong> moj san. Tuga i bol patn<strong>je</strong> palestinskog<br />
naroda me prati kroz moju<br />
svakodnevnicu. Kad čov<strong>je</strong>k iščitava i<br />
uđe u problematiku Palestine, onda ne<br />
možeš više biti miran. Ne može čov<strong>je</strong>k<br />
koji ima srce a da ne da svoj doprinos.<br />
Mi Bošnjaci se moramo zaista aktivirati.<br />
Ja ne mogu da shvatim da smo mi<br />
do jučer primali humanitarnu pomoć,<br />
nosili garderobu koja <strong>je</strong> nečiji poklon,<br />
dobijali igračke, toliko se tome radovali<br />
i toliko za tim vapili. Ja ne mogu<br />
da shvatim da su ljudi zaboravili sve to,<br />
stvarno ne mogu. Ja kao individua, kao<br />
Allahov rob, kao v<strong>je</strong>rnik maksimalno<br />
što mogu <strong>je</strong>ste da se suos<strong>je</strong>ćam s tim<br />
ljudima.<br />
Ljudi ne suos<strong>je</strong>ćaju. I oni koji su<br />
upoznati s problematikom, to ih drži<br />
na momenat, ljudi plaču, i to <strong>je</strong> to, a<br />
sutradan žive ponovo kao da gledaju<br />
neki film. Znači nisu razvili u sebi, ne<br />
n<strong>je</strong>guju i ne odgajaju se u tom duhu. A<br />
to <strong>je</strong> u zapadnom svi<strong>je</strong>tu tradicija. Mi<br />
tu tradiciju moramo razviti ako želimo<br />
živ<strong>je</strong>ti islam, ako kažemo da smo<br />
muslimani. Kada pogledamo Zapad,<br />
dolazimo da zaključka da njih vira isključivo humanizam. Šta moti-<br />
motivira<br />
engleskog parlamentarca George<br />
Galloweya, za koga kažu da <strong>je</strong> okor<strong>je</strong>li<br />
humanista. Jednostavno, ostario<br />
<strong>je</strong> boreći se za pravdu. Ne samo za<br />
Palestinu, ali u zadn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me isključivo<br />
za Palestinu. Allah zna, možda će<br />
i svoj život dati za Palestinu, iako ni<strong>je</strong><br />
još uvi<strong>je</strong>k primio islam. U vrlo bliskim<br />
odnosima <strong>je</strong> s premi<strong>je</strong>rom Palestine<br />
Ismailom Hanijom. Trenutno organizuju<br />
konvoj kopnenim putem pod<br />
organizacijom Viva Palestine. Drugi<br />
prim<strong>je</strong>r <strong>je</strong> nobelovka iz Irske,<br />
a ima koliko god hoćete takvih<br />
prim<strong>je</strong>ra. U ECESG-u<br />
iz Belgi<strong>je</strong>, zam<strong>je</strong>nica <strong>je</strong> kršćanka.<br />
Meni teško pada<br />
što mi muslimani većinom<br />
nemamo takav nivo svi<strong>je</strong>sti.<br />
Hvala Allahu opet nisam<br />
sama.<br />
Ustanove ko<strong>je</strong> ste kontaktirali koliko<br />
su vam izlazile u susret?<br />
Gorinjac: Unsko-sanska televizija <strong>je</strong><br />
bila maksimalno kooperativna, radio,<br />
njihovi radnici, službenici Općine<br />
Bihać također, kome god sam se obratila<br />
svi su bili susretljivi. Iako nastupam<br />
kao po<strong>je</strong>dinac, preko telefona, samo<br />
mi dal<strong>je</strong> otvaraju put i šalju me odgovornim<br />
osobama, iako me nikada nisu<br />
vid<strong>je</strong>li. Samo kažem da sam koordinator<br />
akci<strong>je</strong> za Palestinu i oni kažu da nikakvih<br />
problema nema i valjda su bili<br />
upoznati od pri<strong>je</strong> s ovom akcijom koju<br />
smo pokrenuli, a Općini sam naravno<br />
i pismeni dopis poslala. U Bihaću<br />
smo bili prijatno iznenađeni kada smo<br />
od Komrada dobili besplatan štand na<br />
trgu i 15 dana besplatnog korištenja javne<br />
površine od Općine Bihać, a direktor<br />
Doma kulture <strong>je</strong> odobrio besplatno<br />
korišten<strong>je</strong> sale i ozvučen<strong>je</strong>. Štand smo<br />
dobili od 2. do 10. augusta i od 23. do<br />
30. augusta na trgu. Samo za ovu prvu<br />
sedmicu na štandu smo prikupili 1.300<br />
KM, ali veća, daleko veća korist <strong>je</strong>ste<br />
reakcija ljudi.<br />
Što se tiče Cazina, direktorica Doma<br />
kulture <strong>nam</strong> <strong>je</strong> maksimalno izašla u susret<br />
da besplatno koristimo veliku salu<br />
za tribinu na kojoj su gosti bili Nađa<br />
Dizdarević i Hatidža Pečenković,<br />
preds<strong>je</strong>dnica udruženja Žene sa Une.<br />
Također, općina Cazin <strong>je</strong> za ovu akciju<br />
za Gazu donirala 2.000 KM, a i medijski<br />
<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> popraćeno. Općina Bužim <strong>je</strong><br />
također bila jako susretljiva u vezi s organizovan<strong>je</strong>m<br />
tribine, tako da smo i tu<br />
besplatno dobili salu za tribinu. M<strong>je</strong>sna<br />
za<strong>je</strong>dnica B. Otoke <strong>je</strong> podržala da se<br />
i tamo održi tribina, međutim uslovi<br />
nisu bili baš podobni. Neposredno<br />
27. august - 17. ramazan<br />
49<br />
nakon napada na brod Mavi Marmara<br />
koji <strong>je</strong> krenuo iz Turske, Medžlis IZ<br />
Bihać organizovao <strong>je</strong> tribinu u Bihaću<br />
u Domu kulture, a povodom ove zadn<strong>je</strong><br />
akci<strong>je</strong> mediji su nas javno podržali.<br />
Također, Bihaćko muftistvo <strong>je</strong> dalo<br />
svoj doprinos tako što <strong>je</strong> muftija prvu<br />
hutbu u ramazanu posvetio Gazi i prikupljanju<br />
novčanih sredstava za ovu<br />
flotillu, te se nakon džume na sergiji<br />
prikupilo oko 850 KM, što mi ni<strong>kako</strong><br />
ne smatramo malim.<br />
Ostatak intervjua pročitajte na<br />
www.islambosna.ba<br />
IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svi<strong>je</strong>ta<br />
Silajdžić uputio pismo Tadiću<br />
Kuvajt: pomoć za muškarce koji<br />
imaju dvi<strong>je</strong> žene<br />
Tekstovi (islam)<br />
Budimo zahvalni na malim<br />
stvarima<br />
Nadi<strong>je</strong>van<strong>je</strong> imena, klan<strong>je</strong> akikakurbana<br />
i sunnećen<strong>je</strong> muške d<strong>je</strong>ce<br />
Nauka i zanimljivo<br />
“Skyfarming” – uzgajan<strong>je</strong> riže na<br />
neboderima<br />
M<strong>je</strong>sec se smanju<strong>je</strong><br />
IB TV<br />
Ramazan u turskoj porodici<br />
Pogled <strong>je</strong>dnog nemuslimana na<br />
hidžab<br />
Reel bad Arabs
Islamnet<br />
Saudijska Arabija<br />
Saudijci imaju veliko<br />
humano srce<br />
Pakistanski muslimani se ovih<br />
dana nose sa prevelikim iskušen<strong>je</strong>m<br />
ko<strong>je</strong> im donose nezapamćene<br />
poplave. Ban Ki Moon, generalni<br />
sekretar U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nih nacija kaže da<br />
u svom životu ni<strong>je</strong> vidio veću katastrofu<br />
od poplave u Pakistanu.<br />
Muslimanima u Pakistanu treba<br />
pomoć svake vrste. Hvala Bogu,<br />
potrebna pomoć Pakistanu <strong>je</strong> već<br />
počela stizati. Ovom prilikom posebno<br />
ističemo ulogu i napore Saudijske<br />
Arabi<strong>je</strong> koja čini sve da pošal<strong>je</strong><br />
potrebnu pomoć pakistanskim<br />
muslimanima. Dok pišemo ovaj<br />
tekst novinske agenci<strong>je</strong> javljaju da<br />
<strong>je</strong> Saudijska Arabija da sada sakupila<br />
i distribuirala pomoć u iznosu<br />
oko 200 miliona američkih dolara.<br />
Osim toga, Saudijska Arabija <strong>je</strong> na<br />
raspolagan<strong>je</strong> stavila dvi<strong>je</strong> bolnice<br />
za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> povri<strong>je</strong>đenih Pakistanaca,<br />
a brojne spasilačke ekipe za<br />
spašavan<strong>je</strong> se nalaze na terenu. Saudijska<br />
Arabija <strong>je</strong> apsolutno najveći<br />
donator pomoći Pakistanu. Saudijci<br />
su još <strong>je</strong>dnom pokazali svoju<br />
velikodušnost. Ovaj narod pomaže<br />
svakome ko god se nađe u nevolji.<br />
Velikodušni saudijski narod se isto<br />
ponašao i kada <strong>je</strong> trebalo pomoći<br />
Bosni i Hercegovini. Njihovu pomoć<br />
nikada nećemo niti smi<strong>je</strong>mo<br />
zaboraviti.<br />
Norveška<br />
Fašisti svih nacija u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni u mržnji protiv islama<br />
Ovih dana bil<strong>je</strong>žimo dva<br />
zanimljiva događaja<br />
iz Norveške i Bosne i Hercegovine.<br />
Naime, ne<strong>kako</strong><br />
u isto vri<strong>je</strong>me u Norveškoj<br />
u Fredrikstadu i u Bosni i<br />
Hercegovini u Tomislavgradu<br />
nepoznati počinioci su na<br />
džamijama ispisali uvredljive<br />
grafite na račun islama i<br />
muslimana. Iako su grafiti<br />
ispisani različitim <strong>je</strong>zicima,<br />
iako su počinioci potpuno<br />
različitih nacija i toliko udal<strong>je</strong>ni<br />
<strong>je</strong>dni od drugih, njihovi<br />
simboli, uvrede i v<strong>je</strong>rovanja su identični.<br />
Kao što se vidi na fotografijama uz<br />
ovaj tekst norveško – hrvatski kršćanski<br />
mrzitelji islama svojim komšijama<br />
muslimanima pri<strong>je</strong>te fašizmom. Bošnjaci<br />
su već os<strong>je</strong>tili na svojoj koži svu<br />
količinu fašizma kod komšija Hrvata.<br />
SAD<br />
Bosanska džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada Utike<br />
Poznato <strong>je</strong> da su i Norvežani bili zagriženi<br />
fašisti. Tamošnji muslimani još<br />
nisu bili žrtve tog fašizma. Nadamo se<br />
da se to neće nikada dogoditi iako se<br />
muslimanima upravo pri<strong>je</strong>ti fašizmom.<br />
Fašisti svih nacija su u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni u mržnji<br />
protiv islama.<br />
Dok se kampanja širom Amerike<br />
rasplamsava protiv gradn<strong>je</strong> Islamskog<br />
kulturnog centra u New Yorku,<br />
stanovnici Utike ponosno i raširenih<br />
ruku prihvaćaju renoviran<strong>je</strong> stare i<br />
napuštane metodističke crkve i n<strong>je</strong>no<br />
adaptiran<strong>je</strong> u džamiju. Naime, grad<br />
Utika <strong>je</strong> ohrabrio obnovu i adaptaciju<br />
stare zgrade, bivše crkve (Trinity United<br />
Methodist Church), u džamiju.<br />
Pri<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong> godine ova zgrada <strong>je</strong> bila u<br />
tako lošom stanju da <strong>je</strong> grad naredio<br />
n<strong>je</strong>no hitno <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>. Međutim, Bosanska<br />
Islamska za<strong>je</strong>dnica Utike u pregovoru<br />
sa gradonačelnikom grada <strong>je</strong><br />
usp<strong>je</strong>la otkupiti ovu napuštenu crkvu<br />
za simboličnih hiljadu dolara. Proces<br />
obnove i renoviranja napuštene crkve<br />
<strong>je</strong> trajao dvi<strong>je</strong> godine da bi napokon<br />
ovaj ob<strong>je</strong>kat dobio u potpunosti novi<br />
izgled, <strong>kako</strong> enteri<strong>je</strong>ra tako i eksteri<strong>je</strong>ra.<br />
Ovako nagizdana i blistava ova dža-<br />
mija <strong>je</strong> svojom l<strong>je</strong>potom nadmašila sve<br />
ob<strong>je</strong>kte grada Utike. Članovi Islamske<br />
za<strong>je</strong>dnice Utike nisu žalili svo<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />
niti novac. Neprekidno su dobrovoljno<br />
radili na ovom ob<strong>je</strong>ktu od 2008. i gotovo<br />
pola miliona dolara <strong>je</strong> već uloženo<br />
u renovaciju, ove nekad metodističke<br />
crkve, koja datira još od davne 1800.<br />
godine. “Ova džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada<br />
Utike i jako mi <strong>je</strong> drago da <strong>je</strong> imamo”,<br />
istakao <strong>je</strong> gradonačelnik Utike.<br />
Gradonačelnik Utike David Roefaro<br />
<strong>je</strong> rekao: “Bosanci su uradili prekrasan<br />
posao u renovaciji ovog ob<strong>je</strong>kta. Oni<br />
su svojim marljivim radom i v<strong>je</strong>štinom<br />
usp<strong>je</strong>li spasiti dragulj iz 18. stol<strong>je</strong>ća, s<br />
kojim su se tadašnji stanovnici grada<br />
Utike uveliko ponosili, vratili ponovno<br />
u blistavog neproc<strong>je</strong>nljivog dragulja<br />
s kojim se sadašnji stanovnici Utike<br />
ponose. Ova džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada<br />
Utike i jako mi <strong>je</strong> drago da <strong>je</strong> imamo”,<br />
istakao <strong>je</strong> gradonačelnik Utike. ( www.<br />
bošnjaci.net)<br />
27. august - 17. ramazan<br />
50
Srbija<br />
Albanija do Beograda<br />
Srbijanski mediji uz koordinaciju<br />
sigurnosnih<br />
službi ovih dana vode <strong>je</strong>dnu<br />
veoma zanimljivu i nadasve<br />
smi<strong>je</strong>šnu javnu kampanju.<br />
Naime, u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />
neožen<strong>je</strong>ni srpski mladići<br />
iz opust<strong>je</strong>lih srpskih sela sa<br />
juga Srbi<strong>je</strong>, u nemogućnosti<br />
da se ožene lokalnim<br />
d<strong>je</strong>vojkama, bračnu sreću<br />
traže u Albaniji gd<strong>je</strong> putem<br />
specijaliziranih agencija<br />
usp<strong>je</strong>šno sklapaju brak sa<br />
daleko mlađim Albankama.<br />
Tu pojavu srbijanski mediji<br />
predstavljaju kao najnoviju<br />
albansku strategiju stvaranja<br />
velike Albani<strong>je</strong>. “Kao što su,<br />
za evropske prilike, neviđeno<br />
visokom stopom nataliteta<br />
‘osvojili’ Kosovo, pa i dobar dio juga<br />
Srbi<strong>je</strong>, sada pripremaju sl<strong>je</strong>deću etapu.<br />
Albanke, mahom iz okoline Skadra,<br />
preko agencija upoznaju usaml<strong>je</strong>ne domaćine,<br />
koji su po pravilu i više od deset<br />
godina stariji od njih. Pošto se njihova<br />
rodbina uv<strong>je</strong>ri koliko zeml<strong>je</strong> ima<br />
mladoženja i da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini nasl<strong>je</strong>dnik,<br />
brak se odobrava, budući da <strong>je</strong> gotovo<br />
sigurno da će d<strong>je</strong>vojka da nadživi muža<br />
i nasli<strong>je</strong>di iman<strong>je</strong>. A kada se to dogodi,<br />
za njom će iz Albani<strong>je</strong> stići rođaci, ili<br />
možda i budući muž”, piše beogradski<br />
Kurir<br />
pozivajući se na izvor iz sigurnosnih<br />
službi. Srbijanski mediji posebno<br />
su zabrinuti <strong>je</strong>r se Albanke masovno<br />
udaju u Rašku oblast, koja se naslanja<br />
na Kosovo, a odnedavno su u potrazi i<br />
za đuvegijama iz Toplice. “V<strong>je</strong>rovatno<br />
tu ima i pravih ljubavi. I to se dešava.<br />
Ali, razmislite sad dobro: zbog čega<br />
ni<strong>je</strong>dan albansko-srpski brak ni<strong>je</strong> sklopl<strong>je</strong>n<br />
u istočnoj Srbiji, gd<strong>je</strong> takođe ima<br />
mnogo sela iz kojih su sve d<strong>je</strong>vojke pob<strong>je</strong>gle<br />
glavom bez obzira? Sve ovo isuviše<br />
liči na smišl<strong>je</strong>nu strategiju. Albanci<br />
sve ovo smišl<strong>je</strong>no rade, <strong>je</strong>r će d<strong>je</strong>cu<br />
vaspitavati po albanskim običajima”.<br />
Po srbijanskim medijima u Srbiji više<br />
ne važi ona stara srpska izreka “Srbija<br />
do Tokija”, um<strong>je</strong>sto toga na sceni <strong>je</strong><br />
“Albanija do Beograda”!<br />
Afrika<br />
Majmunsko meso –<br />
delikates na evropskim<br />
soframa<br />
Turska<br />
Izrael i Turska ojačale ekonomske veze<br />
Posl<strong>je</strong>dnjih m<strong>je</strong>seci, odnosno tokom<br />
ci<strong>je</strong>le ove godine, a naročito<br />
nakon izraelskog zločina nad humanitarnim<br />
konvojom “Flotila”, odnosi<br />
između Turske i Izraela su na<strong>ruše</strong>ni<br />
skoro do prekida svih diplomatskih<br />
odnosa. Iako <strong>je</strong> to tako, ekonomska<br />
saradnja između ove dvi<strong>je</strong> zeml<strong>je</strong><br />
bil<strong>je</strong>ži sasvim drukči<strong>je</strong> rezultate.<br />
Naime, prema statističkim<br />
podacima izvoz<br />
izraelske robe u Tursku u<br />
posl<strong>je</strong>dnjih sedam m<strong>je</strong>seci,<br />
zaključno sa julom m<strong>je</strong>secom,<br />
porastao <strong>je</strong> za čitavih<br />
32 %, dok <strong>je</strong> uvoz turske<br />
robe u Izrael porastao za<br />
30%. Izrael <strong>je</strong> do kraja jula<br />
ove godine uvezao robe iz Turske u<br />
ukupnom iznosu od milijarde i po<br />
američkih dolara. Turska <strong>je</strong> najvažniji<br />
saveznik Izraela u regiji. Rast<br />
ekonomske saradn<strong>je</strong> u proteklom periodu<br />
govori u prilog tome, odnosno<br />
da su Izrael i Turska još uvi<strong>je</strong>k vezani<br />
jakim vezama.<br />
Proteklih dana britanski istražitelji<br />
su u zračnoj luci Charles de<br />
Gaulle otkrili ogromne količine diml<strong>je</strong>nog<br />
majmunskog i krokodilskog<br />
mesa kojima <strong>je</strong> odredište trebala biti<br />
Francuska. Pretražujući 134 putnika<br />
s 29 različitih letova tokom perioda<br />
od 17 dana, ekipa sačin<strong>je</strong>na od<br />
stručnjaka iz londonskog Zoološkog<br />
društva, Kral<strong>je</strong>vskog veterinarskog<br />
koledža i još nekoliko veterinarskih<br />
fakulteta pronašla <strong>je</strong> ni man<strong>je</strong> ni<br />
više nego 270 tona mesa 11 afričkih<br />
životinjskih vrsta. Najčešće se<br />
radi o sušenom majmunskom mesu.<br />
Promet ovim mesom <strong>je</strong> protivzakonit.<br />
Međutim, sa porastom afričke<br />
imigraci<strong>je</strong> u Evropi raste i potražnja<br />
za ovim mesom. Mnogi Afrikanci<br />
smatraju da <strong>je</strong> majmunsko meso<br />
najbolji delikates. Trenutno, sušeno<br />
majmunsko meso <strong>je</strong> najskupl<strong>je</strong> meso<br />
u Evropi. Zbog potražn<strong>je</strong> i skupoće<br />
lokalni farmeri u Africi prave veoma<br />
unosan biznis. Dok se manji majmuni<br />
dime i transportiraju čitavi, veći<br />
majmuni, poput čimpanze, obično se<br />
raskomadaju. “Čimpanze su lovcima<br />
vrlo zanimljiva meta <strong>je</strong>r kad upucate<br />
<strong>je</strong>dnu ostale dolaze u pomoć pa ih<br />
lovac može ubiti još više”, objašnjava<br />
Doug Cress, izvršni direktor PASA<br />
(Pan-African Sanctuary Alliance).<br />
“Ali mladunčad čimpanze <strong>je</strong> najbolja<br />
premija. Lovac <strong>je</strong> po komadu može<br />
prodati za svotu između 500 i 1.000<br />
dolara.”<br />
27. august - 17. ramazan<br />
51
N<strong>je</strong>mačka<br />
Ekstremizam dobro<br />
naplativa roba<br />
Prošlog m<strong>je</strong>seca n<strong>je</strong>mačke vlasti<br />
su pokrenule novi program<br />
za borbu protiv, <strong>kako</strong> to oni kažu,<br />
ekstremizma kod muslimana.<br />
Program <strong>je</strong> nazvan “HATIF” ili<br />
“Napusti terorizam i islamski fanatizam”<br />
, a koji predviđa da država<br />
ekstremiste zaposli i da im<br />
da stan u zam<strong>je</strong>nu za odbacivan<strong>je</strong><br />
ekstremističkih ideja i saradnju sa<br />
sigurnosnim službama. Sličan program<br />
n<strong>je</strong>mačka vlada <strong>je</strong> 2001. godine<br />
sprovodila prema n<strong>je</strong>mačkim<br />
nacističkim i sličnim pokretima.<br />
N<strong>je</strong>mački sigurnosni eksperti su<br />
sigurni da ima mnogo osoba sa ekstremnim<br />
shvatanjima i praksama<br />
koji bi rado napustili taj put samo<br />
im za to treba pomoć. Zato su Ni<strong>je</strong>mci<br />
osmislili program “HATIF”.<br />
Prema zvaničnim informacijama<br />
n<strong>je</strong>mačke vlade u N<strong>je</strong>mačkoj živi<br />
oko 36 hiljada muslimanskih ekstremista.<br />
Moramo se složiti da u<br />
N<strong>je</strong>mačkoj ali i drugim evropskim<br />
zemljama živi veliki broj muslimana<br />
koji ništa ne rade osim što putem<br />
interneta šire tekfirske ide<strong>je</strong>. Sada<br />
imaju priliku da unovče svoj ekstremizam<br />
a da i dal<strong>je</strong>, dobro uhl<strong>je</strong>bl<strong>je</strong>ni<br />
i pod lažnim imenima ala Abu<br />
Muhamed i slično, šire svo<strong>je</strong> sulude<br />
tekfirske ide<strong>je</strong>. Po svemu sudeći<br />
“HATIF” će um<strong>je</strong>sto suzbijanja<br />
ekstremizma isti samo još više širiti.<br />
SAD<br />
Najvažnija bitka američkih muslimana<br />
Nakon dobi<strong>je</strong>nih dozvola<br />
za početak izgradn<strong>je</strong><br />
velikog islamskog centra i<br />
džami<strong>je</strong> na Manhattanu,<br />
stotinjak metara od Ground<br />
Zero, m<strong>je</strong>sta na ko<strong>je</strong>m<br />
su s<strong>ruše</strong>ne kule Sv<strong>je</strong>tskog<br />
trgovinskog centra u New<br />
Yorku u Americi <strong>je</strong> nastupio<br />
haos. Izgradnja spomenutog<br />
islamskog centra i džami<strong>je</strong><br />
postala <strong>je</strong> najvažnija američka<br />
tema. Ova tema <strong>je</strong> u<br />
Americi aktuelnija i važnija čak i od<br />
toliko očekivanog povlačenja američkih<br />
vojnika iz Iraka. Amerika u ovoj<br />
problematici pokazu<strong>je</strong> dva lica. Jedno<br />
lice prezentiraju organi vlasti na čelu<br />
sa preds<strong>je</strong>dnikom Barackom Obamom<br />
koji poštuju ustav svo<strong>je</strong> zeml<strong>je</strong> i<br />
omogućuju izgradnju islamskog centra<br />
na Manhattanu a drugo lice pokazu<strong>je</strong><br />
većina Amerikanaca koji svojim<br />
islamofobičnim stavovima vuku<br />
Ameriku u potpuno drugom sm<strong>je</strong>ru.<br />
Amerikanci su sve karte bacili na sto<br />
i otvoreno krenuli u obračun sa islamom<br />
i muslimanima. Koliko <strong>je</strong> islamofobija<br />
uzela maha u New Yorku<br />
najbol<strong>je</strong> govori ponašan<strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnika<br />
Obame koji se, iako <strong>je</strong> prošle<br />
Palestina<br />
Palestinke zatvorenice cionističkog režima<br />
Fotografija koja ilustrira ovaj tekst<br />
prikazu<strong>je</strong> grupu mladih Palestinki<br />
zatvorenica u izraelskom zatvoru Damon.<br />
Ovakav zatvor ne postoji nigd<strong>je</strong><br />
u svi<strong>je</strong>tu osim u Izraelu. Cionisti na isti<br />
način tretiraju palestinske muškarce i<br />
žene. Prema zvaničnim informacijama<br />
sv<strong>je</strong>tskih organizacija za ljudksa prava,<br />
sedmice dao svoj glas za izgradnju<br />
spomenutog islamskog centra, sada<br />
koleba <strong>kako</strong> da postupi. Dakle, Amerika<br />
<strong>je</strong> na <strong>je</strong>dnoj velikoj raskrsnici.<br />
Ukoliko razum izgubi bitku od bezumnih<br />
i veoma brojnih islamofobičnih<br />
snaga (oko 70 % američke javnosti<br />
se protivi izgradnji islamskog centra<br />
na Manhattanu) Amerika će ti veoma opasnim putem. Čini se da<br />
krenubi<br />
pogrešno izabrana strana ovaj put<br />
Ameriku više mogla koštati nego pokretan<strong>je</strong><br />
ratova protiv muslimana u<br />
Iraku i Afganistanu. Također, bez<br />
obzira kakav ishod ovog obračuna na<br />
kraju bio američki muslimani će od<br />
danas imati potpuno drukčiju i daleko<br />
važniju ulogu.<br />
izraelski cionisti su od 1967.<br />
godine do danas uhapsili i<br />
osudili na dugotrajne zatvorske<br />
kazne 15 hiljada Palestinki.<br />
Mnoge od njih osuđene<br />
su na doživotne robi<strong>je</strong>. Tretman<br />
Palestinki zatvorenica<br />
u cionističkim zatvorima <strong>je</strong><br />
veoma zabrinjavajući. Če-<br />
sto se zna desiti da zatvorski<br />
stražari dopuste izraelskim<br />
vojnicima da po zatvorskim<br />
ćelijama zlostavljaju Palestinke.<br />
Silovanja, skidan<strong>je</strong><br />
do gole kože i druge, slične<br />
vrste ponižavanja su česte<br />
torture kojima su izložene Palestinke<br />
zatvorenice. O njima se niko ne brine<br />
niti ko tugu<strong>je</strong> za njima osim njihovih<br />
najbližih. Iako su izložene neljudskim<br />
tretmanima od strane cionista, Palestinke<br />
zatvorenice nasto<strong>je</strong> biti ponosne<br />
i dostojanstvene žene. Ova fotografija<br />
<strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od dokaza njihove čestitosti.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
52
Francuska<br />
Francuski fudbalski reprezentativci <strong>je</strong>du halal meso<br />
Nakon fijaska na Sv<strong>je</strong>tskom<br />
fudbalskom prvenstvu<br />
u Južnoj Africi u<br />
Francuskoj <strong>je</strong> pokrenuta<br />
sveobuhvatna reforma reprezentativnog<br />
fudbala. Tako<br />
su se na tapeti našla mnoga<br />
pitanja. Osim r<strong>je</strong>šavanja dilema<br />
sa igračkim kadrom na<br />
red <strong>je</strong> došla i rasprava o hrani<br />
koju <strong>je</strong>du francuski reprezentativci.<br />
Naime, Vikash<br />
Dhorasoo, francuski fudbaler<br />
<strong>je</strong> na svom blogu ovih dana objavio<br />
informaciju da se francuski fudbalski<br />
reprezentativci hrane halal hranom.<br />
Zbog velikog broja igrača koji se hrane<br />
halal hranom bivši selektor Raymond<br />
Domenech <strong>je</strong> donio odluku da svi <strong>je</strong>du<br />
halal hranu. Ovu informaciju <strong>je</strong> potvrdio<br />
i novi selektor francuske reprezentaci<strong>je</strong><br />
Laurent Blanc koji <strong>je</strong> u<strong>je</strong>dno<br />
najavio da će ukinuti takvu praksu.<br />
Ubuduće će po Laurent Blancu halal<br />
hranu neće <strong>je</strong>sti svi fudbaleri, ta opcija<br />
će ostati samo za muslimane fudbalere<br />
koji ne žele <strong>je</strong>sti drugu hranu.<br />
Pakistan<br />
Poplava uništava<br />
Pakistan?<br />
Foto islamneta<br />
Život na kocki radi kocke leda<br />
Pakistan: Pakistanac ulaže sav napor da uz pomoć unutarn<strong>je</strong> gume<br />
pređe ri<strong>je</strong>ku i prenese kocku leda.<br />
Pakistanski politički analitičari<br />
ističu da će katastrofalne<br />
poplave ko<strong>je</strong> još uvi<strong>je</strong>k haraju zemljom<br />
imati strašne posl<strong>je</strong>dice po<br />
budućnost Pakistana. Prema njima<br />
budućnost Pakistana će biti potpuno<br />
drukčija i do kraja neizv<strong>je</strong>sna.<br />
Aktuelna politika ni<strong>je</strong> u stanju da<br />
odgovori svim izazovima i tu će se<br />
stvari neminovno mi<strong>je</strong>njati. Nema<br />
sumn<strong>je</strong>, odmah nakon kakvog-takvog<br />
saniranja posl<strong>je</strong>dica od poplave<br />
u zemlji će nastupiti teška<br />
politička kriza. Pakistanski narod<br />
<strong>je</strong> veoma nezadovoljan aktuelnom<br />
političkom scenom. Saudijska Arabija,<br />
<strong>je</strong>dan od najjačih pakistanskih<br />
saveznika otvoreno upozorava na<br />
moguću katastrofu u ci<strong>je</strong>loj regiji<br />
ukoliko se kriza koja kuca na vrata<br />
Pakistana realizira do kraja. S druge<br />
strane, poplava <strong>je</strong> skoro potpuno<br />
zaustavila građanski rat u Pakistanu<br />
između vladinih trupa i protalibanskih<br />
snaga. Kako za sada stvari<br />
sto<strong>je</strong> pakistanska vlada će teško<br />
smoći snage za nastavak te borbe. U<br />
tom slučaju Amerikanci neće imati<br />
izbora. Okupacija Pakistana se <strong>nam</strong>eće<br />
kao neminovna opcija. Poplava<br />
<strong>je</strong> sa sobom doni<strong>je</strong>la mnogo problema,<br />
šta će iza poplave ostati kad<br />
se povuče, samo Dragi Bog zna.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
53
Svi<strong>je</strong>t medija<br />
Američka demokratija na ispitu<br />
Da li su muslimani<br />
punopravni građani?<br />
Pokušaji republikanskih<br />
političara da zadnjih sedmica<br />
spri<strong>je</strong>če gradnju džamija su<br />
pokazali stepen islamofobi<strong>je</strong><br />
u američkom društvu<br />
Piše: John Esposito*<br />
Republikanski kandidati su uskočili<br />
Rna zahuktali voz ciljajući ka rasi-<br />
Rstičkim stavovima naspram islama Ri muslimana kao političko pomagalo da<br />
pobi<strong>je</strong>de na dolazećim novembarskim izborima.<br />
Izmišl<strong>je</strong>ne optužbe iz 2008. godine<br />
da <strong>je</strong> Obama musliman – kao da bi<br />
ga to trebalo diskreditovati i da <strong>je</strong>ste – <strong>je</strong><br />
prim<strong>je</strong>r islamofobi<strong>je</strong> koja se danas koristi<br />
kao dio političke strategi<strong>je</strong>. Na ovu formu<br />
političkog govora mržnja se osvrnuo Colin<br />
Powell u svojoj podršci Obami kada<br />
<strong>je</strong> upitao:<br />
“Je li ima nešto loše u tome ako ste<br />
musliman u ovoj zemlji?... Čuo sam članove<br />
svo<strong>je</strong> stranke koji su govorili ‘on <strong>je</strong><br />
musliman i možda <strong>je</strong> u dosluhu sa teroristima’.<br />
Ovako stvari ne bi trebale biti u<br />
Americi.”<br />
Bivši preds<strong>je</strong>davajući američkog<br />
doma predstavnika Newt Gingrich, koji<br />
očajno traži da ponovo zauzme ulogu<br />
vodećeg republikanca, zadnjih sedmica<br />
<strong>je</strong> pokušao da izazove bizarnu pri<strong>je</strong>tnju<br />
nacionalnoj sigurnosti govoreći o prim<strong>je</strong>ni<br />
islamskog prava – šerijata – ko<strong>je</strong> i ne<br />
postoji u Americi. “Jedna od stvari koju<br />
ću danas predložiti <strong>je</strong> da nigd<strong>je</strong> u SAD-u<br />
šerijat ni pod kojim uslovima ne smi<strong>je</strong> biti<br />
smatran zam<strong>je</strong>nom američkom zakonodavstvu.<br />
Tačka.” Sli<strong>je</strong>deći n<strong>je</strong>gov prim<strong>je</strong>r,<br />
republikanski političar Rex Duncan iz<br />
Oklahome izjavio <strong>je</strong> da se nalazimo “u<br />
ratu u ko<strong>je</strong>m se odluču<strong>je</strong> preživljavan<strong>je</strong><br />
Amerike”, i da se “gmizan<strong>je</strong> šerijata u<br />
američko pravosuđe mora zasutaviti.” U<br />
Kaliforniji, američki desničari su ispred<br />
islamskog centra u gradu<br />
Temecula organizovali protest<br />
i pozvali su demonstrante da<br />
povedu svo<strong>je</strong> pse <strong>je</strong>r “muslimani<br />
mrze Jevre<strong>je</strong>, kršćane,<br />
žene i pse.”<br />
Ovakav odnos članova<br />
američke republikanske<br />
stranke ima utemel<strong>je</strong>nu tradiciju<br />
ot<strong>kako</strong> su njihovi glavni<br />
preds<strong>je</strong>dnički kandidati<br />
(John McCain, Mitt Romney<br />
i Rudy Guiliani) preuzeli neosnovane<br />
tvrdn<strong>je</strong> na račun<br />
muslimana. U preds<strong>je</strong>dničkoj<br />
predizbornoj kampanji<br />
2008. godine, republikanski<br />
kandidat za preds<strong>je</strong>dnika,<br />
John McCain preuziman<strong>je</strong>m<br />
stavova poznatih TV-popova<br />
se htio približiti kršćanskoj<br />
desnici.<br />
McCaina su podržali Ron<br />
Parsley i John Hagee, dvojica<br />
poznatih kršćanskih cionista.<br />
Parsley <strong>je</strong> u svojoj knjizi<br />
“Silent no more“ (Dosta <strong>je</strong><br />
šutn<strong>je</strong>) izdatoj 2005. godine<br />
upozoravao na “rat između<br />
islama i kršćanske civilizaci<strong>je</strong>”. Parsley<br />
kritiku<strong>je</strong> “duhovni očaj” američke l<strong>je</strong>vice<br />
koja zagovara razdvajan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>re i države.<br />
On islam vidi kao “antikršćansku v<strong>je</strong>ru”<br />
zasnovanu na “prevari”. U knjizi stoji da<br />
<strong>je</strong> poslanik Muhammed “primao objave<br />
od demona a ne od pravog Boga”. Te<br />
nastavlja “čin<strong>je</strong>nica da <strong>je</strong> uopće došlo do<br />
osnivanja Amerike <strong>je</strong> d<strong>je</strong>lomično utemel<strong>je</strong>no<br />
u želji za uništavan<strong>je</strong>m ove lažne<br />
v<strong>je</strong>re.” “Džihad <strong>je</strong> došao u Ameriku i ako<br />
izgubimo rat protiv islamskog fašizma, to<br />
će promi<strong>je</strong>niti svi<strong>je</strong>t kakvog sada z<strong>nam</strong>o<br />
Islamofobija<br />
kao rak-rana<br />
društva se<br />
mora takvom<br />
prepoznati i<br />
protiv n<strong>je</strong> se<br />
mora boriti<br />
kao i protiv<br />
antisemitizma.<br />
Ona <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja<br />
našem<br />
pluralističkom<br />
načinu života.<br />
… Oni čekaju da se odazovu pozivu kao<br />
terorističke ćeli<strong>je</strong> protiv ove naci<strong>je</strong>. Ovo<br />
<strong>je</strong> rat između kulta smrti i kulture života,<br />
sloboda i traganja za srećom”<br />
… “Radikalne sekte u<br />
kojima se nalazi 200 miliona<br />
islamista, misle da imaju nalog<br />
od Boga da ubiju kršćane i<br />
Jevre<strong>je</strong>. Ovo <strong>je</strong> v<strong>je</strong>rski rat.”<br />
Nakon što <strong>je</strong> informisan<br />
o Hagee<strong>je</strong>vim ekstremnim<br />
stavovima o islamu, McCain<br />
se ni<strong>je</strong> odmah distancirao od<br />
ovog propov<strong>je</strong>dnika. Tek kada<br />
su procurili n<strong>je</strong>govi anti-katolički<br />
stavovi, u kojima kaže<br />
da <strong>je</strong> Hitler nastavio rad ko<strong>je</strong>g<br />
<strong>je</strong> započela “katolička crkva”<br />
koju <strong>je</strong> nazvao “ba<strong>bilo</strong>nska<br />
kurva”, McCain <strong>je</strong> prekinuo<br />
veze s njim.<br />
Kongresmeni Sue Myrick i<br />
Paul Broun su u međuvremenu<br />
bezusp<strong>je</strong>šnoj kampanji optužili<br />
organizaciju američkih<br />
muslimana CAIR (Council<br />
on American-Islamic<br />
Relations) da posp<strong>je</strong>šu<strong>je</strong> tajnu<br />
infiltraciju muslimanskih<br />
studenata ko<strong>je</strong> onda ubacuju<br />
u ključne komisi<strong>je</strong> nacionalne<br />
sigurnosti na Capitol Hillu.<br />
Američki muslimani: mitovi i stvarnost<br />
Američke muslimane obavija aura<br />
stranaca i terorista i te ih se predstavlja<br />
kao “druge”. Ali šta <strong>nam</strong> otkrivaju galupove<br />
ankete o američkim muslimanima?<br />
Da su oni <strong>je</strong>dna od najraznolikijih za<strong>je</strong>dnica<br />
na svi<strong>je</strong>tu, u kojima se, u SAD-u, nalaze<br />
pripadnici 68 različitih zemalja kao i<br />
američkih prelaznika u islam. Tokom zadnjih<br />
desetl<strong>je</strong>ća ogromna većina američkih<br />
muslimana se ekonomski i politički<br />
27. august - 17. ramazan<br />
54
*John Esposito <strong>je</strong> profesor<br />
međunarodnog prava i<br />
islamskih nauka na univerzitetu<br />
Georgetown. Utemeljivač<br />
<strong>je</strong> i centra “princa Alwaleed Bin<br />
Talal” za muslimansko-kršćanski<br />
dijalog na istom univerzitetu.<br />
uklopila u američko društvo. Među njima<br />
su muškarci i žene koji pokrivaju čitav<br />
socioekonomski spektar: akademici<br />
(l<strong>je</strong>kari, advokati, inžin<strong>je</strong>ri, profesori), direktori<br />
velikih koncerna, vlasnici manjih<br />
firmi kao i obični radnici. 70% muslima-<br />
na ima zaposlen<strong>je</strong> – za razliku od 64%<br />
američkog pros<strong>je</strong>ka. Žene muslimanke<br />
kućnom budžetu doprinose skoro kao i<br />
muškarci, više nego žene u drugim v<strong>je</strong>rskim<br />
za<strong>je</strong>dnicama. Obrazovan<strong>je</strong> <strong>je</strong> mnogim<br />
muslimana važan segment, koji su,<br />
nakon Jevreja, najobrazovnija v<strong>je</strong>rska za<strong>je</strong>dnica<br />
u SAD-u. 40% muslimana imaju<br />
visoko obrazovan<strong>je</strong>, u poređenju sa 29%<br />
svih Amerikanaca. 31% su studenti, u<br />
poređenju sa 10% svih Amerikanaca.<br />
Uprkos njihovoj integraciji kao američkim<br />
građanima, njihova v<strong>je</strong>rska i građanska<br />
prava su ugrožena. Danas, gradnja<br />
džamija u New Yorku, Staten Islandu<br />
pa do Tennesseeja i Kaliforni<strong>je</strong> <strong>je</strong> postala<br />
nacionalna politička stvar. Planovi da se<br />
izgradi islamski centar u blizini World<br />
Trade Centera su postali referendum na<br />
državnom nivou o ko<strong>je</strong>mu se diskutu<strong>je</strong> u<br />
svim porama društva. Komentatori političke<br />
desnice, tvrdolinijaški kršćanski popovi<br />
i blogeri agresivno zastupaju mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
da <strong>je</strong> islamski centar podsmi<strong>je</strong>h u lice<br />
familijama žrtava 11. septembra (zaboravljajući<br />
čin<strong>je</strong>nicu da su nedužni muslimani<br />
uposleni u WTC-u također izgubili živote<br />
11.09.) Za njih <strong>je</strong> ovaj islamski kulturni<br />
centar “spomenik terorizmu”.<br />
Islamofobija <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja američkom<br />
načinu života<br />
Napori da se islam i muslimani demoniziraju<br />
su postali političko sredstvo<br />
i ugrožavaju Ustavom zagarantovane<br />
slobode ne samo muslimana nego svih<br />
Amerikanaca. Islamofobija <strong>je</strong> postala<br />
ono šta <strong>je</strong> antisemitizam za Jevre<strong>je</strong>,<br />
utemel<strong>je</strong>na na mržnji i netrepeljivosti<br />
naspram v<strong>je</strong>re, kulture<br />
ili rase. Uprkos Bushevom i<br />
Obaminom razlikovanju između<br />
čina terorizma i v<strong>je</strong>re<br />
ogromne većine muslimana,<br />
mi smo danas sv<strong>je</strong>doci vrha<br />
ledenog bri<strong>je</strong>ga koji svoj početak<br />
ima u 11. septembru.<br />
Izjave političara krajn<strong>je</strong> desnice<br />
te v<strong>je</strong>rskih vođa i medijskih<br />
publicista kao što <strong>je</strong> komentar<br />
Ann Coulter:<br />
“Mi bismo trebali okupirati njihove<br />
zeml<strong>je</strong>, ubiti njihove vođe i preobratiti<br />
ih u kršćanstvo”, se ne bi nikada pojavili<br />
u vodećim medijima Amerike na<br />
račun Jevreja, kršćana ili drugih entičkih<br />
ili rasnih grupa. Učestalost sličnih<br />
izjava posp<strong>je</strong>šuju atmosferu straha i<br />
neprijateljstva koja <strong>je</strong> krajn<strong>je</strong> neutemel<strong>je</strong>nja.<br />
Michael Savage, voditelj emisi<strong>je</strong><br />
The savage nation, upozorava: “Kažem<br />
vam – većina Amerikanaca bi pozdravila<br />
bacan<strong>je</strong> atomskih bombi na neki od<br />
glavnih arapskih gradova. Ni<strong>je</strong> ih briga<br />
na koji… Mislim da te ljude moramo<br />
silom pokrstiti. To <strong>je</strong> v<strong>je</strong>rovatno <strong>je</strong>dina<br />
stvar koja ih može preobratiti u ljudska<br />
bića.”<br />
Reagujući na kritike zbog zlostavljanja<br />
iračkih zatvorenika u Ebu Grejbu,<br />
Rush Limbaugh <strong>je</strong> komentirao: “Oni<br />
su ti koji su bolesni… Oni su to koji su<br />
perverzni. Oni su ti koji su opasni. Oni<br />
su ti koji su ispod nivoa ljudskosti.”<br />
Vodeće osobe kršćanske desnice ničim<br />
ne zaostaju. Franklin Graham <strong>je</strong> izjavio<br />
da “Bog islama ni<strong>je</strong> isti kao Bog judeo-kršćanske<br />
v<strong>je</strong>re. Radi se o nekom drugom<br />
Bogu koji <strong>je</strong> stvorio veoma zlu i podlu<br />
v<strong>je</strong>ru.” Na Fox news, Pat Robertson upozorava:<br />
“Ovaj čov<strong>je</strong>k (Muhammed) <strong>je</strong> bio<br />
pob<strong>je</strong>sneli fanatik. Bio <strong>je</strong> lopov i bandit. I<br />
tvrdnja da teroristi zloupotrebljavaju islam<br />
Komentatori<br />
političke<br />
desnice,<br />
tvrdolinijaški<br />
kršćanski<br />
popovi i blogeri<br />
zastupaju<br />
mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />
islamski centar<br />
podsmi<strong>je</strong>h u<br />
lice familijama<br />
žrtava<br />
(zaboravljajući<br />
čin<strong>je</strong>nicu da<br />
su nedužni<br />
muslimani<br />
uposleni u<br />
WTC-u također<br />
izgubili živote<br />
11.09.).<br />
… kažem vam da <strong>je</strong> taj čov<strong>je</strong>k<br />
bio ubica. I misliti da <strong>je</strong> to v<strong>je</strong>ra<br />
mira <strong>je</strong> laž.”<br />
Posl<strong>je</strong>dice islamofobi<strong>je</strong><br />
Dil<strong>je</strong>m Amerike islamofobični<br />
nastupi su stigmatizirali<br />
muslimane kao negativce,<br />
izazivajući negativne stavove<br />
kod onih koji muslimane ne<br />
poznaju lično. Ankete galupa i<br />
PEW-a pokazuju da veliki broj<br />
ispitanika sumnja u lojalnost<br />
muslimana i da bi podržali<br />
m<strong>je</strong>re ko<strong>je</strong> označavaju muslimane<br />
kao što <strong>je</strong> nošen<strong>je</strong> posebnih<br />
iskaznica. Govor mržn<strong>je</strong><br />
kulminira u nasilju naspram<br />
muslimana, sika te potomaka<br />
drugih manjina azijskih i<br />
bliskoistočnih usel<strong>je</strong>nika koji<br />
“izgledaju kao muslimani”.<br />
Ovo <strong>je</strong> odvelo do diskriminirajućih<br />
optužbi glavnih muslimanskih<br />
institucija (džamija, grupa za borbu za<br />
građanska prava, humanitarnih organizacija).<br />
Briga za unutrašnju sigurnost <strong>je</strong><br />
nažalost dovela do zloupotrebe zakona za<br />
borbu protiv terorizma kao što su hapšenja<br />
muslimana na osnovu v<strong>je</strong>re što potkopava<br />
naše građanske slobode. Rezultat <strong>je</strong><br />
rastuća klima sumnjičenja i nev<strong>je</strong>rice.<br />
Pogled napri<strong>je</strong>d<br />
Islamofobija kao rak-rana društva se<br />
mora takvom prepoznati i protiv n<strong>je</strong> se<br />
mora boriti kao i protiv antisemitizma.<br />
Ona <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja našem pluralističkom<br />
načinu života i ona <strong>je</strong> ispit našeg zalaganja<br />
za demokratske principe i vri<strong>je</strong>dnosti.<br />
Političari i v<strong>je</strong>rske vođe, komentatori i<br />
stručnjaci moraju učiniti više na suzbijanju<br />
govora mržn<strong>je</strong>; oni moraju biti vodilja<br />
u osiguranju i jačanju v<strong>je</strong>rskog pluralizma<br />
i obostranog uvažavanja. Moraju povući<br />
liniji razgraničenja između v<strong>je</strong>re islama i<br />
terorističkih napada koji islam navode kao<br />
opravdan<strong>je</strong>. Razvodnjavan<strong>je</strong> ovih granica<br />
od strane zagovarača mržn<strong>je</strong> (<strong>kako</strong> muslimanskih<br />
tako i nemuslimanskih) čiji<br />
retorički ispadi vode ka demoniziranju,<br />
isključuju i vode ka prihvatanju stavova<br />
koji sabotiraju građanska prava <strong>kako</strong> muslimana<br />
tako i nemuslimana.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
55
Svi<strong>je</strong>t medija<br />
Malo “čudo” u Granadi<br />
Tihi glas mu<strong>je</strong>zina<br />
Pri<strong>je</strong> sedam godina <strong>je</strong><br />
otvorena nova velika džamija<br />
u Granadi, 500 godina<br />
nakon što <strong>je</strong> kršćanska<br />
rekonkvista prot<strong>je</strong>rala<br />
muslimane sa Iberijskog<br />
poluostrva. Unatoč<br />
multikulturalnom karakteru<br />
grada, zov mu<strong>je</strong>zina kod<br />
nekih stanovnika stvara<br />
nelagodnost<br />
Piše: Troy Nahumko<br />
Izvor: Qantara.de<br />
Pri<strong>je</strong>vod s n<strong>je</strong>mačkog: Muamer<br />
Dedić<br />
Podne <strong>je</strong>. Jedan mladi muškarac<br />
se pen<strong>je</strong> spiralnim stepenicama,<br />
na či<strong>je</strong>m kraju se otkriva<br />
impresivan pogled na čitavu dolinu.<br />
Malo odmori, potom uze dubok dah<br />
i potom <strong>je</strong> nastalo vri<strong>je</strong>me: onda se<br />
ču<strong>je</strong> nešto, što se tu 500<br />
godina ni<strong>je</strong> čulo. Nešto,<br />
što se 800 godina, pet puta<br />
dnevno u čitavoj državi<br />
oglašavalo.<br />
Islamski poziv na molitvu<br />
U Granadi smo. Oko<br />
nas <strong>je</strong> Alhambra, uvi<strong>je</strong>na<br />
uz brda Sierra Nevade, koja<br />
svojim valovitim izgledom<br />
flamenko haljine okružu<strong>je</strong><br />
dolinu.<br />
Granada, poznati grad,<br />
koju <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tski putnik Ibn<br />
Battuta opisao kao ponos<br />
Endelusa. Tu <strong>je</strong> čov<strong>je</strong>k iz<br />
Tangera sreo ljude koji su<br />
živ<strong>je</strong>li u poznatim m<strong>je</strong>stima<br />
duž puta svile – gradovi poput<br />
Samarkanda, Tabriza ili Kon<strong>je</strong> – ali<br />
koji su se na kraju ovd<strong>je</strong> skrasili. Čak<br />
su se ljudi iz Indi<strong>je</strong> selili u Granadu.<br />
Grad <strong>je</strong> i danas, m<strong>je</strong>sto gd<strong>je</strong> se<br />
mi<strong>je</strong>šaju kulture svi<strong>je</strong>ta, gd<strong>je</strong> se sreću<br />
ljudi iz svih kra<strong>je</strong>va svi<strong>je</strong>ta, da bi<br />
se upoznali i razmi<strong>je</strong>nili iskustva i<br />
ide<strong>je</strong>.<br />
U Granadi<br />
smo. Oko nas<br />
<strong>je</strong> Alhambra,<br />
uvi<strong>je</strong>na uz brda<br />
Sierra Nevade,<br />
koja svojim<br />
valovitim<br />
izgledom<br />
flamenko<br />
haljine<br />
okružu<strong>je</strong><br />
dolinu.<br />
Granada,<br />
poznati grad,<br />
koju <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tski<br />
putnik Ibn<br />
Battuta opisao<br />
kao ponos<br />
Endelusa.<br />
M<strong>je</strong>sto susreta za<br />
multikulturalnu za<strong>je</strong>nicu<br />
Tumaran<strong>je</strong>m kroz<br />
Albayzin, dio grada, koji <strong>je</strong><br />
prvenstveno bio predviđen<br />
za priman<strong>je</strong> muslimanskih<br />
izb<strong>je</strong>glica, koji su b<strong>je</strong>žali<br />
ped kršćanskim trupama<br />
sa s<strong>je</strong>vera, dolazi se u sveprisutni<br />
miris kardomona<br />
u ulicama i kasabicama sa<br />
ugodnim marokanskim<br />
restoranima, internacionalnim<br />
hotelima, te multilingualnim<br />
znakovima.<br />
Muzika uličnih svirača<br />
sastavl<strong>je</strong>na od m<strong>je</strong>šavine<br />
Jimi Hendrix-a i flamenka<br />
se sada pet puta na dan<br />
prekida radi poziva na molitvu.<br />
“Ja živim ovd<strong>je</strong> duže od 25 godina”,<br />
s ponosom kaže šef restorana<br />
“Manchachia”, koji se odliku<strong>je</strong><br />
po ukusnim domaćim specialitetima.<br />
Među posluživan<strong>je</strong>m Cerveca i<br />
Tapasa, kao i pripreme za narudžbe<br />
iz komšiluka, on tečno i <strong>je</strong>dnostavno<br />
prelazi sa arapskog na španjolski.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
56
“Živim ovd<strong>je</strong> duže nego u Maroku,<br />
tako da <strong>je</strong> ovo moja domovina”, kaže<br />
on.<br />
Onaj mladi muškarac, gore na<br />
minaretu, iako Azijat <strong>je</strong> također dio<br />
multikulturne m<strong>je</strong>šavine. Pet puta<br />
dnevno na molitvu poziva muslimane<br />
pori<strong>je</strong>klom iz Maroka, Alžira<br />
i svih ostaih država svi<strong>je</strong>ta koji su se<br />
tu doselili.<br />
Za razliku od tehnički dot<strong>je</strong>ranih<br />
ezana sa uskih minareta u Kairu,<br />
škripavog ezana puštenog sa kasete<br />
u Iranu ili m<strong>je</strong>šavine zvukova iz biblijskog<br />
grada Sane, gd<strong>je</strong> se 60 glasova<br />
presi<strong>je</strong>caju, ezan u Granadi <strong>je</strong><br />
ljudski glas ko<strong>je</strong>g nosi samo v<strong>je</strong>tar.<br />
Zvuk tako lagan i prozračan, da<br />
samo nekoliko koraka od munare<br />
biva progutan iznad Alhambre.<br />
Apsurdne optužbe<br />
Zašto li ovako tih, a ne pojačan<br />
glas, u <strong>je</strong>dnom od najglasnijih gradova<br />
u Europi? Objašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnostavno:<br />
U komšiluku džami<strong>je</strong> se<br />
nalazi katolička crkva, ut<strong>je</strong>cajan<br />
faktor, koji sve, što bi zvuk zvona<br />
moglo baciti u pozadinu, gleda sa<br />
ekstremnim nepov<strong>je</strong>ren<strong>je</strong>m.<br />
Potpal<strong>je</strong>no sa antiislamskim govorima,<br />
stvaraju se uvi<strong>je</strong>k novi prigovori<br />
protiv džami<strong>je</strong> koji su nev<strong>je</strong>rovatni.<br />
Upozorava se na parkiran<strong>je</strong><br />
auta na trotoarima, kao i na mase<br />
ljudi na javnim m<strong>je</strong>stima. Optužba<br />
koja zvuči apsurdno u državi čiji<br />
stanovnici većinu vremena provode<br />
na ulicama. Poruka iza ovakve<br />
optužbe <strong>je</strong> jasna: Ovd<strong>je</strong> se možete<br />
uklopiti, ali samo ako se neprim<strong>je</strong>tno<br />
ponašate.<br />
Malo čudo<br />
Čin<strong>je</strong>nica da <strong>je</strong> džamija<br />
uopće izgrađena, <strong>je</strong><br />
sama po sebi malo čudo.<br />
U Španiji gradski zastu-<br />
pnici redovno odbijaju<br />
dozvole za gradnju džamija,<br />
potpomognuti od<br />
strane male, ali jake prosv<strong>je</strong>dne<br />
za<strong>je</strong>dnice.<br />
Zbog toga su muslimani<br />
prisil<strong>je</strong>ni da za<strong>je</strong>dničke<br />
molitve obavljaju u<br />
privatnim prostorijama ili<br />
garažama. Povlačen<strong>je</strong> muslimanske<br />
za<strong>je</strong>dnice, u osamu i tajnost, može<br />
u za<strong>je</strong>dnici stvoriti nezadovojstvo i<br />
b<strong>je</strong>s. S tim se baš stvara suprotno<br />
od tako hitno tražene integraci<strong>je</strong>.<br />
Ovakav način netoleranci<strong>je</strong> i<br />
neprihvaćanja se ne svodi samo na<br />
dosel<strong>je</strong>nike. Također za muslimane<br />
rođene u Španiji <strong>je</strong> ovakav način<br />
ophođenja postao svakodnevnica.<br />
Pri<strong>je</strong> nekoliko godina, Udružen<strong>je</strong><br />
muslimana Špani<strong>je</strong>, zahti<strong>je</strong>valo <strong>je</strong><br />
dozvolu za za<strong>je</strong>dničku molitvu u<br />
poznatoj džamiji u Kordobi, koja <strong>je</strong><br />
u međuvremenu postala vlasništvo<br />
Vatikana.<br />
Pogrešan sm<strong>je</strong>r, “pogrešan” bog<br />
Povlačen<strong>je</strong><br />
muslimanske<br />
za<strong>je</strong>dnice,<br />
u osamu i<br />
tajnost, može<br />
u za<strong>je</strong>dnici<br />
stvoriti<br />
nezadovoljstvo<br />
i bi<strong>je</strong>s. S tim<br />
se baš stvara<br />
suprotno od<br />
tako hitno<br />
tražene<br />
integraci<strong>je</strong>.<br />
Potaknuti za<strong>je</strong>dničkom molitvom<br />
pape Benedikta XVI sa turskim<br />
glavnim muftijom u Plavoj<br />
džamiji u Istanbulu, muslimani<br />
su se nadali da se svete dvorane i<br />
u Kordobi mogu upotri<strong>je</strong>biti na<br />
sličan način. Oni su ht<strong>je</strong>li neka-<br />
dašnji paganski hram di<strong>je</strong>liti sa tolicima. Španjolski katolici se ka-<br />
tu<br />
mole od 16. stol<strong>je</strong>ća - u tom periodu<br />
<strong>je</strong> bila izgrađena crkva unutar<br />
džami<strong>je</strong>.<br />
Pri<strong>je</strong>dlog <strong>je</strong> odmah bio odbi<strong>je</strong>n.<br />
Od tada su pored mihraba uvi<strong>je</strong>k<br />
postro<strong>je</strong>ni zaštitari. Uvi<strong>je</strong>k spremni<br />
zaustaviti svakog pos<strong>je</strong>tioca, koji bi<br />
se molio u pogešnom sm<strong>je</strong>ru, prema<br />
“pogrešnom” bogu.<br />
Pored toga, <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> prilika u kojima<br />
se zabrana molitve za muslimane<br />
ignorisala. Tako <strong>je</strong> španski teokratski<br />
diktator Francisco Franco<br />
1974. godine, tada još nepoznatom<br />
Sadamu Huseinu, dozvolio molitvu<br />
u mihrabu.<br />
Rasprostran<strong>je</strong>ni protekcionizam<br />
se čini kontraproduktivnim<br />
– sva<strong>kako</strong> da sekularizam koji ja-<br />
sno odvaja državu od cr-<br />
kve danas osvaja Španiju.<br />
Mnogo mladih ljudi koji<br />
nisu doživ<strong>je</strong>li 40 godina<br />
Franco diktature se pitaju,<br />
zašto su katolički simboli<br />
u velikom broju istaknuti<br />
na javnim m<strong>je</strong>stima, <strong>je</strong>r<br />
Španija ima v<strong>je</strong>rski neu-<br />
tralan ustav.<br />
Alternativa sukobu<br />
Dio r<strong>je</strong>šenja, za prelazak<br />
preko nepov<strong>je</strong>renja, se<br />
nalazi u s<strong>je</strong>ni munare, koja<br />
se nadvija iznad Alhambre<br />
u Granadi. Latino – američki<br />
imigranti, koji su primili<br />
islam, žive u malom prostoru<br />
sa mladim Amerikancima, koji su<br />
se tu skrasili, da bi naučili španjolski<br />
<strong>je</strong>zik. Zvukovi flamenka lebde<br />
u zraku, dok staros<strong>je</strong>dioci nabavljaju<br />
hl<strong>je</strong>b od dosel<strong>je</strong>nika iz istočne<br />
Europe koji rade u pekarama čiji su<br />
vlasnici dosel<strong>je</strong>nici iz Alžira.<br />
Ljudi koji ovd<strong>je</strong> žive, nisu zainteresirani<br />
za to da li će papa dozvoliti<br />
muslimanima Kordobe da di<strong>je</strong>le <strong>je</strong>dno<br />
sveto m<strong>je</strong>sto sa katolicima ili, da<br />
li sudija iz Madrida smatra da se zov<br />
mu<strong>je</strong>zina iznad gradske četvrti zvane<br />
Albayazin kosi sa javnim interesom.<br />
Postoji <strong>je</strong>dna izreka u Španiji:<br />
“V<strong>je</strong>trenjača vlade se okreće sporo”.<br />
V<strong>je</strong>rovatno će biti prekasno,<br />
dok vladajuća skupina shvati, da u<br />
Albayzinu postoji <strong>je</strong>dinstvena šansa,<br />
da se iz prošlosti nauči, te da se ne<br />
čine iste greške kao u drugim državama.<br />
Ali do tada, svako ko ide<br />
kroz sokake ko<strong>je</strong> od obale ri<strong>je</strong>ke<br />
Daro vode gore sli<strong>je</strong>deći prigušeni<br />
glas mu<strong>je</strong>zina, s<strong>je</strong>tit će se da direktnoj<br />
konfrontaciji postoji uvi<strong>je</strong>k<br />
aternativa.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
57
Kutak za mlade<br />
Kur’anska pravila (I dio): Međuljudski odnosi<br />
Reci robovima Mojim<br />
govore samo li<strong>je</strong>pe<br />
Ramazan <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec Kur’ana. U n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> počelo n<strong>je</strong>govo<br />
objavljivan<strong>je</strong>, i spuštan<strong>je</strong> iz Levhi mahfuza na čisto Poslanikovo srce,<br />
u n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svake godine učio<br />
ci<strong>je</strong>li Kur’an pred Džibrilom, a u godini u kojoj <strong>je</strong> umro, dva puta, i<br />
u n<strong>je</strong>mu su naši dobri prethodnici i odabrane generaci<strong>je</strong> muslimana<br />
posebnu pažnju posvećivali učenju i proučavanju Kur’ana. Sli<strong>je</strong>dom<br />
te čin<strong>je</strong>nice, a sa željom da i naši ramazani dobiju prepoznatljivu<br />
kur’ansku boju, u ovom ramazanskom broju, i u nekoliko narednih<br />
bro<strong>je</strong>va, pokušat ćemo, govoreći o kur’anskoj metodologiji,<br />
načelima, pravilima, formulama i obrascima, Kur’an učiniti bližim i<br />
dostupnijim širem čitalačkom auditoriju<br />
u ono što se objavlju<strong>je</strong> <strong>nam</strong>a, a naš Bog<br />
i vaš Bog <strong>je</strong>ste – <strong>je</strong>dan, i mi se N<strong>je</strong>mu<br />
pokoravamo.”<br />
(El-Isra, 46.). U dva od<br />
sedam kiraeta (nar<strong>je</strong>čja), ovaj a<strong>je</strong>t se<br />
uči: Vu kūlū li-n-nasi hasena, za razliku<br />
od gore navedenog kiraeta, koji glasi:<br />
Ve kūlū lin-nâsi husnā. El-kavlul-hasen<br />
(li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č) <strong>je</strong>, kažu islamski učenjaci,<br />
ri<strong>je</strong>č koja <strong>je</strong> li<strong>je</strong>pa u načinu na koji<br />
se izgovara i sadržaju; u načinu: tako<br />
što će se izgovoriti blago i n<strong>je</strong>žno, bez<br />
grubosti i aroganci<strong>je</strong>; u sadržaju, tako<br />
što će n<strong>je</strong>n sadržaj biti samo dobro i ništa<br />
više. Svaka ri<strong>je</strong>č koja u sebi sadrži<br />
dobro, <strong>je</strong> li<strong>je</strong>pa, i svaka li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong>,<br />
sama po sebi, dobro.<br />
Pripremio: Mr. Semir Imamović<br />
Spuštan<strong>je</strong> i objavljivan<strong>je</strong> Kur’ana<br />
najjasnija <strong>je</strong> i najočitija manifestacija<br />
Boži<strong>je</strong> milosti prema ljudima.<br />
On <strong>je</strong> pojašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> svake stvari, uputa,<br />
opomena i pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>. Za onoga ko<br />
ga bude učio, pripreml<strong>je</strong>na <strong>je</strong> posebna<br />
nagrada i čeka ga svako dobro na<br />
ovom i budućem svi<strong>je</strong>tu. N<strong>je</strong>gova živa<br />
personifikacija <strong>je</strong> bio Poslanik, sallallahu<br />
alejh ve sellem, on <strong>je</strong>, ustvari, i u<br />
teorijskom i u praktičnom smislu, bio<br />
Kur’an koji hoda. Najkraći put do<br />
kur’anskih riznica <strong>je</strong>su n<strong>je</strong>gova opća<br />
pravila i obrasci, ko<strong>je</strong>, ukoliko čov<strong>je</strong>k<br />
bude proučavao i promišljao, odvest<br />
će ga do žel<strong>je</strong>nog cilja, otkrit će mu<br />
skrivene kur’anske tajne, i pronaći će<br />
u Kur’anu ono što on ustvari <strong>je</strong>ste –<br />
uputu i pravi put. Kur’anska pravila su<br />
a<strong>je</strong>ti ili di<strong>je</strong>lovi a<strong>je</strong>ta, koji u sebi nose<br />
jasnu i nedvosmislenu poruku. Iako<br />
njihov sadržaj često ne prelazi nekoliko<br />
ri<strong>je</strong>či, oni u sebi nose sveobuhvatno,<br />
univerzalno i višestruko značen<strong>je</strong>.<br />
Prvo u nizu tih pravila su ri<strong>je</strong>či Uzvišenog,<br />
u pri<strong>je</strong>vodu značenja: I kada samo<br />
od sinova Israilovih zav<strong>je</strong>t uzeli da ćete<br />
(...) ljudima li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či govoriti. (El-Bekare,<br />
83.). Njime se, kao što možemo<br />
vid<strong>je</strong>ti, reguliše <strong>je</strong>dan od najvažnijih<br />
aspekata međuljudskih odnosa, a to<br />
<strong>je</strong> aspekt verbalne komunikaci<strong>je</strong>. Ovo<br />
pravilo se, u različitim kontekstima i<br />
u približno sličnoj formi, ponavlja na<br />
više m<strong>je</strong>sta u Kur’anu. Takav <strong>je</strong> recimo<br />
a<strong>je</strong>t: Reci robovima Mojim da govore<br />
samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či... : - <strong>je</strong>r bi šejtan mogao<br />
posijati neprijateljstvo među njima,<br />
šejtan <strong>je</strong>, doista, čov<strong>je</strong>kov otvoreni neprijatelj.<br />
(El-Isra, 53.), kao i ri<strong>je</strong>či Uzvišenog,<br />
u pri<strong>je</strong>vodu značenja: I sa sl<strong>je</strong>dbenicima<br />
Knjige raspravljajte na najl<strong>je</strong>pši<br />
način, - ne i sa onima među njima koji<br />
su nepravedni -, i recite: “Mi v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo<br />
27. august - 17. ramazan<br />
58<br />
Spomeni, u Knjizi, Ibrahima<br />
Prim<strong>je</strong>na ovog pravila čini se posebno<br />
važnom u današn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me kada<br />
se, u svom svakodnevnom životu, susrećemo<br />
za različitim kategorijama,<br />
skupi<strong>nam</strong>a i tipovima ljudi, sa muslimanima<br />
i nemuslimanima, v<strong>je</strong>rnicima<br />
i nev<strong>je</strong>rnicima, dobrim i lošim, malim<br />
i velikim, štaviše potrebno <strong>nam</strong> <strong>je</strong> u<br />
komunikaciji sa <strong>nam</strong>a najbližim ljudima,<br />
roditeljima, bračnim partnerom<br />
i d<strong>je</strong>com, pa i prema onima s kojima,<br />
zbog poslovnih obaveza, ostvaru<strong>je</strong>mo<br />
bliske kontakte, kao što su radnici, poslodavci,<br />
radne kolege i poslovni partneri.<br />
Kur’an <strong>nam</strong> <strong>je</strong>, kroz navođen<strong>je</strong><br />
praktičnih prim<strong>je</strong>ra, pojasnio na koji<br />
način se ovo pravilo implementira u<br />
svakodnevnom životu. Navest ćemo<br />
tri različite situaci<strong>je</strong> n<strong>je</strong>gove prim<strong>je</strong>ne.<br />
Govoreći o kodeksima verbalnog<br />
ophođenja prema roditeljima i uopćeno<br />
o njihovom pravu, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> na
neka<br />
ri<strong>je</strong>či<br />
l<strong>je</strong>stvici prava rangirano odmah iza<br />
Boži<strong>je</strong>g, Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu značenja,<br />
kaže: Gospodar tvoj zapovi<strong>je</strong>da da<br />
se samo N<strong>je</strong>mu klanjate i da roditeljima<br />
dobročinstvo činite. Kad <strong>je</strong>dno od njih<br />
dvo<strong>je</strong>, ili obo<strong>je</strong>, kod tebe starost dožive,<br />
ne reci im ni: “Uh!” – i ne podvikni na<br />
njih, i obraćaj im se ri<strong>je</strong>čima poštovanja<br />
punim. (El-Isra, 23.). Zabrana upotrebe<br />
grubih ri<strong>je</strong>či i ri<strong>je</strong>či kojima se iskazu<strong>je</strong><br />
nelagoda i mrzovolja, u verbalnoj<br />
komunikaciji sa roditeljima, zapravo<br />
<strong>je</strong> naredba da se u toj komunikaciji<br />
koriste samo ri<strong>je</strong>či ko<strong>je</strong> ukazuju na<br />
poštovan<strong>je</strong>, samilost i brižnost, a posebno<br />
kada se ima na umu da su roditelji<br />
u životnom stadiju o ko<strong>je</strong>m govori<br />
ovaj a<strong>je</strong>t, krhki, n<strong>je</strong>žni i bespomoćni<br />
poput male d<strong>je</strong>ce. Kao što se malo di<strong>je</strong>te<br />
rasplače i na najmanji povik, pri<strong>je</strong>kor,<br />
<strong>nam</strong>rštenost, pa i kliman<strong>je</strong> glavom,<br />
tako <strong>je</strong> i sa roditeljskim srcem, i<br />
najmanji gest koji bi mogao ukazivati<br />
na nepokornost, neposlušnost, i negodovan<strong>je</strong><br />
i mrzovolju, oni doživljavaju<br />
kao nešto veliko, smatraju da <strong>je</strong> to<br />
usm<strong>je</strong>reno protiv njih, i da predstavlja<br />
uzurpaciju njihovog prava. Oni<br />
očekuju od svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>ce da im uzvrate<br />
bar di<strong>je</strong>lom ljubavi koju su oni njima<br />
bezrezervno i bezgranično poklanjali<br />
ci<strong>je</strong>li svoj život. Divan prim<strong>je</strong>r, u tom<br />
pogledu, ponudio <strong>nam</strong> <strong>je</strong> Ibrahim,<br />
alejhi selam, koji <strong>je</strong> ostao dosl<strong>je</strong>dan<br />
ovom principu (principu li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či)<br />
čak i onda kada ga <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov otac Azer<br />
(klesač kipova) odlučio prot<strong>je</strong>rati od<br />
kuće i zapri<strong>je</strong>tio mu kamenovan<strong>je</strong>m<br />
ukoliko ne prestane sa kuđen<strong>je</strong>m n<strong>je</strong>govih<br />
božanstava. Kur’an <strong>nam</strong> donosi<br />
dio razgovora ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> Ibrahim, alejhi<br />
selam, tom prilikom vodio<br />
sa svojim ocem, a koji<br />
obilu<strong>je</strong> poštovan<strong>je</strong>m, samilošću<br />
i brigom: Spomeni, u<br />
Knjizi, Ibrahima! On <strong>je</strong> bio<br />
istinoljubiv, v<strong>je</strong>rov<strong>je</strong>snik.<br />
Kada <strong>je</strong> rekao ocu svome: “O<br />
babuka moj, zašto se klanjaš<br />
onome koji nit ču<strong>je</strong> niti vidi,<br />
niti ti može od ikakve koristi<br />
biti? O babuka moj, meni<br />
dolazi znan<strong>je</strong>, a ne tebi;<br />
zato mene sli<strong>je</strong>di, i ja ću te na pravi<br />
put uputiti; o babuka moj, na klanjaj<br />
se šejtanu, šejtan <strong>je</strong> Milostivome uvi<strong>je</strong>k<br />
neposlušan; o babuka moj, bojim se da<br />
te od Milostivog ne stigne kazna, pa da<br />
budeš šejtanu drug”, - otac n<strong>je</strong>gov <strong>je</strong> rekao:<br />
“Zar ti mrziš božanstva moja, o<br />
Ibrahime? Ako se ne okaniš, zbilja ću<br />
te kamen<strong>je</strong>m pot<strong>je</strong>rati, zato me za dugo<br />
vremena napusti!” “Mir tebi!” - reče<br />
Ibrahim. “Moliću Gospodara svoga da<br />
Roditelji<br />
očekuju od<br />
svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>ce<br />
da im uzvrate<br />
bar d<strong>je</strong>lom<br />
ljubavi koju<br />
su oni njima<br />
bezrezervno<br />
i bezgranično<br />
poklanjali ci<strong>je</strong>li<br />
svoj život.<br />
ti oprosti, <strong>je</strong>r On <strong>je</strong> vrlo do-<br />
bar prema meni.”<br />
(Pri<strong>je</strong>vod<br />
značenja, Mer<strong>je</strong>m, 41.<br />
– 47.).<br />
Ovd<strong>je</strong> treba naglasiti<br />
da negodovan<strong>je</strong>, mrzovolja<br />
i podvikivan<strong>je</strong>, spomenuti<br />
u a<strong>je</strong>tu, nisu <strong>je</strong>dino što<br />
roditel<strong>je</strong> čini tužnim i tišti<br />
njihova srca, štaviše to se<br />
može smatrati neznatnim u<br />
poređenju sa onim što danas<br />
možemo vid<strong>je</strong>ti u odnosu d<strong>je</strong>ce prema<br />
njihovim roditeljima, od otvorenog<br />
protivl<strong>je</strong>nja i suprotstavljanja njihovoj<br />
volji, nedržanja do njihovog mišl<strong>je</strong>nja<br />
i sav<strong>je</strong>ta, preko njihovog oslovljavanja<br />
pogrdnim imenima, a u nešto blažoj<br />
verziji vlastitim imenom ili sa “stari”<br />
i “stara”, pa do os<strong>je</strong>ćanja nelagode i<br />
stida u njihovom društvu. To <strong>je</strong> postalo<br />
toliko očigledno, da ni<strong>je</strong> potreban<br />
neki poseban napor da bi se uočilo, što<br />
27. august - 17. ramazan<br />
59
sva<strong>kako</strong> zabrinjava svakog čestitog čov<strong>je</strong>ka<br />
i n<strong>je</strong>govo srce ispunjava zebnjom<br />
i strahom. Jer, Allah, dželle šanuhu,<br />
uslišava dovu roditelja, koju Mu on u<br />
srdžbi uputi protiv svog d<strong>je</strong>tata, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
nepokornost roditeljima ubrojao u najveće<br />
gri<strong>je</strong>he, zbog kojih će njihovi počinioci<br />
biti posebno kažn<strong>je</strong>ni, na ovom<br />
i budućem svi<strong>je</strong>tu.<br />
Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č nema alternativu<br />
Dovoljno <strong>je</strong> pouke, za onoga koji<br />
želi pouku primiti, u tome da Allah,<br />
dželle šanuhu, na Sudn<strong>je</strong>m danu, kada<br />
bude svodio račune, neće po<strong>gledati</strong> u<br />
onoga koji <strong>je</strong> bio neposlušan svojim<br />
roditeljima, i da Allah, dželle šanuhu,<br />
ubrzava kaznu za dvi<strong>je</strong> vrste gri<strong>je</strong>ha još<br />
na ovome svi<strong>je</strong>tu: nepravdu i neposlušnost<br />
roditeljima, kao što se navodi u<br />
v<strong>je</strong>rodostojnim hadisima.<br />
Drugi kur’anski prim<strong>je</strong>r za implementaciju<br />
navedenog pravila, <strong>je</strong>su<br />
ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: a na prosjaka (onoga<br />
koji traži) ne podvikni. (Ed-Duha, 10.).<br />
Neki učenjaci smatraju da se ri<strong>je</strong>č sāil<br />
ovd<strong>je</strong> ne odnosi samo na prosjaka, nego<br />
na svakoga onoga koji nešto traži i potražu<strong>je</strong>,<br />
<strong>bilo</strong> da se radi o materijalnom<br />
ili moralnom dobru, imetku, znanju,<br />
sav<strong>je</strong>tu, uputi, posredovanju, ili <strong>bilo</strong><br />
čemu drugom. Poruka a<strong>je</strong>ta <strong>je</strong>: onome<br />
koji ti nešto traži, ukoliko si u mogućnosti,<br />
daj ono što traži, u suprotnom<br />
vrati ga (odbij ga) li<strong>je</strong>pom r<strong>je</strong>čju i prema<br />
n<strong>je</strong>mu se ponašaj učtivo i blago.<br />
(Tefsiru-l-elūsi, 15/23.). Iako <strong>nam</strong> se<br />
ova stvar čini <strong>je</strong>dnostavnom i lahkom,<br />
ipak u stvarnom životu to ne izgleda<br />
tako. Vrlo su ri<strong>je</strong>tki oni koji ne podvikuju<br />
na prosjake, ili one koji od njih<br />
nešto traže! Istina <strong>je</strong> da <strong>je</strong> danas puno<br />
više onih koji traže od onih koji daju,<br />
ali zar Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
ni<strong>je</strong> rekao da <strong>je</strong> “gornja” ruka bolja<br />
od “don<strong>je</strong>”, i zar Uzvišeni u Kur’anu<br />
ni<strong>je</strong> poručio: Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>či i izvin<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
vr<strong>je</strong>dniji su od milostin<strong>je</strong> koju prati vri<strong>je</strong>đan<strong>je</strong>.<br />
– A Allah ni<strong>je</strong> ni o kome ovisan<br />
i blag <strong>je</strong>. (Pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Bekare,<br />
263.). Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong> da prosjaku kažeš li<strong>je</strong>pu<br />
ri<strong>je</strong>č, ili da se <strong>je</strong>dnostavno okreneš<br />
od n<strong>je</strong>ga, nego da mu udi<strong>je</strong>liš sadaku,<br />
a zatim to popratiš prigovorom, galamom,<br />
uvredama i ogovaran<strong>je</strong>m.<br />
Treći prim<strong>je</strong>r spomenut <strong>je</strong> u a<strong>je</strong>tu:<br />
A robovi Milostivoga su oni koji po<br />
Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici<br />
(neznalice) oslove, odgovaraju: “Mir<br />
vama!”<br />
(pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Furkan,<br />
63.). Ibn Džerir, u komentaru ovoga<br />
a<strong>je</strong>ta, kaže: “A kada ih oni koji ne<br />
znaju za Allaha oslove njima mrskim<br />
ri<strong>je</strong>čima, oni im uzvrate li<strong>je</strong>pom ri<strong>je</strong>čju<br />
i istinom.” (Tefsiru-t-Taberi,<br />
19/295.). Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č u ovoj<br />
situaciji, <strong>kako</strong> to možda neki<br />
ljudi sebi predstavljaju, ni<strong>je</strong><br />
izraz slabosti i poniženja,<br />
nego naprotiv dostojanstva i<br />
ponosa; dostojanstven i ponosan<br />
čov<strong>je</strong>k u odgovoru i<br />
svađi vidi gubl<strong>je</strong>ne dragoc<strong>je</strong>nog<br />
vremena, i trošen<strong>je</strong> snage<br />
i energi<strong>je</strong> na ono što malo<br />
ili ni<strong>kako</strong> vri<strong>je</strong>di. Ustvari,<br />
nema tog čov<strong>je</strong>ka koji ni<strong>je</strong><br />
sposoban na uvredu uzvratiti<br />
uvredom, na psovku psovkom,<br />
na omalovažavan<strong>je</strong><br />
omalovažavan<strong>je</strong>m, to može čak i di<strong>je</strong>te,<br />
ali <strong>je</strong> malo onih koji će u tim momentima<br />
pokazati strpl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, dostojanstvo i<br />
ljudsku veličinu, sve to ignorirati i nastaviti<br />
svojim putem koji ih vodi ka dobru<br />
i plemenitosti. Upravo iz tog razloga,<br />
Poslanik, sallallahu alehi ve sellem,<br />
<strong>je</strong> obećao kuću u prikrajku Dženneta<br />
onome ko ostavi raspravu i onda kada<br />
<strong>je</strong> u pravu. (Ebu-Davud, 4800.). A šta<br />
Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong><br />
da prosjaku<br />
kažeš li<strong>je</strong>pu<br />
ri<strong>je</strong>č, ili da se<br />
<strong>je</strong>dnostavno<br />
okreneš od<br />
n<strong>je</strong>ga, nego<br />
da mu udi<strong>je</strong>liš<br />
sadaku, a<br />
zatim to<br />
popratiš<br />
prigovorom,<br />
galamom,<br />
uvredama i<br />
ogovaran<strong>je</strong>m.<br />
<strong>je</strong> alternativa li<strong>je</strong>poj ri<strong>je</strong>či?<br />
Svađa, neprijateljstvo, zloba<br />
i mržnja. Pogledajmo <strong>kako</strong><br />
<strong>je</strong> Allah, dželle šanuhu, u<br />
istom kontekstu spomenuo<br />
li<strong>je</strong>pu ri<strong>je</strong>č i šejtanovo sijan<strong>je</strong><br />
neprijateljstva među<br />
ljudima, <strong>kako</strong> bi ukazao na<br />
to da izostanak prvog može<br />
dovesti do drugog. Reci<br />
robovima Mojim da govore<br />
samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či, <strong>je</strong>r bi šejtan<br />
mogao posijati neprijateljstvo<br />
među njima, šejtan <strong>je</strong>, doista,<br />
čov<strong>je</strong>kov otvoreni neprijatelj.<br />
(Pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Isra,<br />
53.). Prenosi se da <strong>je</strong> neki p<strong>je</strong>snik u<br />
stihovima izvr<strong>je</strong>đao imama Malika,<br />
<strong>je</strong>r ni<strong>je</strong> bio zadovoljan n<strong>je</strong>govom presudom,<br />
pa mu <strong>je</strong> Malik rekao: “Ovim<br />
si samo pokazao svoju glupost i prizemnost,<br />
a to <strong>je</strong> nešto što može svaki<br />
čov<strong>je</strong>k. Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> da si ispoljio vrline<br />
za kojim žudi svaki čestiti čov<strong>je</strong>k:<br />
ljudskost i plemenitost.” (Tertibu-lmadarik,<br />
1/59.).<br />
27. august - 17. ramazan<br />
60
U PRODAJI<br />
INFORMACIJE NA TEL.:<br />
061/515-515 i 061/736-651
No comment<br />
Za glasove birača bore se Čežnja, Dizel,<br />
Limuzina, kao i BMW M6, Mrki, Šećer i<br />
Hugolina<br />
Čežnja, Dizel, Limuzina, kao i BMW<br />
M6, Mrki, Šećer i Hugolina samo su<br />
neki od nadimaka kandidata političkih<br />
stranaka za predsto<strong>je</strong>će izbore,<br />
koji su navedeni pored njihovih imena<br />
i prezimena.<br />
Glas Srpske, 13. august 2010.<br />
UAE-Prehrambeni otpad doseže u ramazanu<br />
do 500 tona u <strong>je</strong>dnom danu<br />
Agencija za zaštitu okoliša (EAD) iz<br />
Abu Dabija pokrenula <strong>je</strong> kampanju<br />
pod nazivom “Razmisli pri<strong>je</strong> nego<br />
baciš” kao odgovor na veliku količinu<br />
hrane koja se baca i doseže svakodnevno<br />
500 tona tokom ramazana samo u<br />
U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nim Arapskim Emiratima.<br />
Islambosna.ba, 13. august 2010.<br />
U Bi<strong>je</strong>ljini mrtve bebe godi<strong>nam</strong>a bacane u<br />
šipraž<strong>je</strong> i kontejnere<br />
Mrtvorođenčad i bebe ko<strong>je</strong> su umrle<br />
nekoliko dana po rođenju godi<strong>nam</strong>a<br />
su bacane u kontejnere, nalažene po<br />
šipražjima ili su ih razvlačili psi lutalice<br />
u krugu bi<strong>je</strong>ljinske bolnice, ali o<br />
tome niko ni<strong>je</strong> želio da govori javno,<br />
a nadležni i ci<strong>je</strong>lo društvo su pred tim<br />
užasom zatvarli oči!<br />
Sara<strong>je</strong>vo-x.com, 23. august 2010.<br />
Lisica zaklala 300 fazana<br />
Fazanerija Njivice u Čifluku kod<br />
Srebrenika u poned<strong>je</strong>ljak ujutro bila <strong>je</strong><br />
na meti lisice, koja <strong>je</strong> u samo nekoliko<br />
sati poklala oko 300 fazana.<br />
San, 18. august 2010.<br />
Slonovi ubili 50 ljudi, ljudi ubili 228 slonova<br />
Na Šri Lanki već godinu dana vlada<br />
pravi rat između slonova i ljudi.<br />
Lani <strong>je</strong> tako ubi<strong>je</strong>no 228 slonova, a te<br />
su životin<strong>je</strong> ubile 50 ljudi. Glavni <strong>je</strong><br />
problem što se divljina u kojoj slonovi<br />
žive površinom stalno smanju<strong>je</strong>, a stoka<br />
im uzima hranu.<br />
Sky News, 23. august 2010.<br />
Preds<strong>je</strong>dnik HNS Vlatko Marković: Po<strong>je</strong>st ću<br />
govno, ako <strong>je</strong> Mamić kriv<br />
Dnevnik.ba, 21. august 2010.<br />
Više bh. sportaša na izborima nego na<br />
Olimpijskim igrama<br />
Na listama <strong>je</strong> toliko glumaca da bi se<br />
mogao snimiti film, a redatelj bi mogao<br />
biti oskarovac.<br />
Večernji list, 23. august 2010.<br />
Popravne ispite u Republici Srpskoj mora<br />
polagati više od 5.300 srednjoškolaca<br />
Glas Srpske, 20. august 2010.<br />
Ubila muža pa se udala u zatvoru i dobila di<strong>je</strong>te<br />
Osuđenica iz Sara<strong>je</strong>va, koja izdržava<br />
kaznu zbog ubistva supruga, u zatvoru<br />
upoznala svog sadašn<strong>je</strong>g muža.<br />
V<strong>je</strong>nčali se pri<strong>je</strong> tri godine, a ove godine<br />
dobili bebu koja <strong>je</strong> dobila ime po<br />
direktoru KPZ-a Hasanu.<br />
San, 23. august 2010.<br />
Ukrali toplanu u Novom Sadu!<br />
Toplana “Mišeluk” u Novom Sadu,<br />
koja može da gri<strong>je</strong> najman<strong>je</strong> 5.000<br />
domaćinstava, potpuno <strong>je</strong> demonti-<br />
rana i odni<strong>je</strong>ta. Nakon krađe tamo<br />
ni<strong>je</strong> ostao ni kamen na kamenu. Šteta<br />
iznosi nekoliko miliona eura.<br />
Press, 14. august 2010.<br />
Turska ni<strong>je</strong> pozvala ambasadora Izraela na iftar<br />
Naslov na web portalu Sara<strong>je</strong>vo – x,<br />
15. august 2010.<br />
Račun za molitvu<br />
Katolička crkva u Hrvatskoj ući će u<br />
sistam PDV-a. U praksi to znači još<br />
<strong>je</strong>dnu novost, a to <strong>je</strong> da će crkvene instituci<strong>je</strong><br />
za usluge morati ispostavljati<br />
– račune.<br />
Večernji list, 23. august 2010.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
64
Nauka<br />
Astronomi prate crnu rupu u Mli<strong>je</strong>čnom putu koja <strong>nam</strong> se<br />
približava velikom brzinom<br />
Crna rupa kreće se kroz našu galaksiju<br />
(Mli<strong>je</strong>čni put), vukući i<br />
“<strong>je</strong>dući” <strong>je</strong>dnu ostar<strong>je</strong>lu zvi<strong>je</strong>zdu dok<br />
<strong>nam</strong> se primiče. Naime, astronomi su<br />
javili da ova crna rupa (pa zato <strong>je</strong> i tako<br />
zanimljiva) ima kurs koji će <strong>je</strong> u budućnosti<br />
dovesti u blizinu naše plave<br />
planete. Međutim, nemamo apsolutno<br />
zbog čega da se brinemo ili paničimo:<br />
ova crna rupa <strong>je</strong> od našeg Sunčevog sistema<br />
udal<strong>je</strong>na između 6.000 do 9.000<br />
sv<strong>je</strong>tlosnih godina i do nas će doći za<br />
oko 200 miliona godina.<br />
Ipak, i pored tako velike udal<strong>je</strong>nosti,<br />
astronomi koji ovu svemirsku pojavu<br />
prate pomoću svemirskog teleskopa<br />
Opasni gen ko<strong>je</strong>g prenose bakteri<strong>je</strong><br />
V elik broj zaraženih Britanca koji <strong>je</strong><br />
Vnedavno putovao u Indiju ili Paki-<br />
Vstan na li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> upravo se tamo zarazio<br />
infekcijom. Neki od njih su infekciju<br />
proširili u druge bolnice u Britaniji.<br />
Razina infekci<strong>je</strong> <strong>je</strong> od sredn<strong>je</strong> opasne<br />
do ozbiljne, te - smrtonosne. New Del-<br />
Spol bebe<br />
istraživanju objavl<strong>je</strong>nom u magazinu<br />
Ginekologija i akušerstvo<br />
U<br />
ko<strong>je</strong> su proveli američki doktori se<br />
navodi da <strong>je</strong> test krvi majke zapravo<br />
nova metoda koja potpuno pouzdano<br />
određu<strong>je</strong> spol bebe već u prva tri<br />
m<strong>je</strong>seca trudnoće. Placenta (posteljica)<br />
sadrži i majčinu i bebinu krv,<br />
ali koncentracija crvenih krvnih zrnaca<br />
fetusa koja završe u krvotoku<br />
majke <strong>je</strong> veoma mala. Test krvi pronalazi<br />
specifične gene na Y-hromosomu<br />
i ako ih pronađe, test pokazu<strong>je</strong><br />
da <strong>je</strong> beba d<strong>je</strong>čak, a ako ih ne pronađe,<br />
sa sigurnošću se može tvrditi da<br />
Habl (Hubble) su veoma uzbuđeni <strong>je</strong>r<br />
im ova crna rupa da<strong>je</strong> najbolji mogući<br />
dokaz da crne rupe nastaju eksplozijom<br />
zvi<strong>je</strong>zda (nekoliko puta većih od<br />
našeg Sunca) poznatoj još i pod nazivom<br />
supernova.<br />
hi-Metallo-1, ili NDM-1 <strong>je</strong> gen ko<strong>je</strong>g<br />
prenosi bakterija, a koji <strong>je</strong> izuzetno otporan<br />
na najjače antibiotike. Za sad su<br />
pronađena dva tipa bakterija ko<strong>je</strong> prenose<br />
gen NDM-1. Jedna <strong>je</strong> E.coli, odgovorna<br />
za upale mokraćnih kanala i<br />
disajnih putova, te druga, koja napada<br />
pluća, a zove se Klebsiella pneumonia.<br />
Ob<strong>je</strong> bakteri<strong>je</strong> mogu dovesti do otrovanja<br />
krvi. Takvi poremećaji u organizmu<br />
u pravilu se uoče. Znanstvenici<br />
strahuju da se kao rezultat toga može<br />
očekivati druga, još otpornija bakterija.<br />
Postoji nekoliko opcija, no ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o<br />
ogromnom i teško izvedivom pothvatu<br />
koji uključu<strong>je</strong> korišten<strong>je</strong> kombinaci<strong>je</strong><br />
antibiotika. Znanstvenici su izolirali<br />
neke so<strong>je</strong>ve bakteri<strong>je</strong> koji su otporni na<br />
apsolutno sve poznate antibiotike.<br />
<strong>je</strong> beba d<strong>je</strong>vojčica. Metoda <strong>je</strong> 100%<br />
pouzdana, a rezultati se čekaju dva<br />
dana.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Zvi<strong>je</strong>zda nalik Suncu<br />
Novopotvrđeni planet do sada <strong>je</strong><br />
najmanji planet koji orbitira na<br />
tolikoj udal<strong>je</strong>nosti od svo<strong>je</strong> zvi<strong>je</strong>zde.<br />
Ovo otkriće izvršeno <strong>je</strong> pomoću visoko<br />
rezolucijske optičke tehnologi<strong>je</strong> u<br />
opservatoriju Gemini, 2008. godine,<br />
a ovi su rezultati objavl<strong>je</strong>ni u časopisu<br />
Astrophysical Journal. Bila su potrebna<br />
dodatna promatranja <strong>kako</strong> bi<br />
se potvrdilo da se radi o planetarnom<br />
sustavu i da se planet i zvi<strong>je</strong>zda zaista<br />
kreću za<strong>je</strong>dno kroz Svemir. “2008.<br />
godine smo znali zasigurno samo da<br />
postoji ta mlada planetarna masa u<br />
blizini mlade zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu”,<br />
rekao <strong>je</strong> istraživač. Ekstremna blizina<br />
ova dva ti<strong>je</strong>la snažno <strong>je</strong> sugerirala da<br />
su oni povezani, a ne samo slučajno<br />
postavl<strong>je</strong>ni blizu. Planet težine otprilike<br />
osam Jupitera uočen <strong>je</strong> u orbiti<br />
zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu. Planet <strong>je</strong> 300<br />
puta udal<strong>je</strong>niji od svo<strong>je</strong> zvi<strong>je</strong>zde no<br />
Zemlja od Sunca. “Naša nova promatranja<br />
odbacuju ovu mogućnost<br />
slučajne lokaci<strong>je</strong> i stoga potvrđuju da<br />
su planet i zvi<strong>je</strong>zda povezani međusobno”,<br />
navodi se dal<strong>je</strong>. Kada ga <strong>je</strong><br />
po prvi puta otkrio tim u opservatoriju<br />
Gemini u travnju 2008., ovo<br />
<strong>je</strong> ti<strong>je</strong>lo postalo prvi poznati planet<br />
koji orbitira oko zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu<br />
otkriven direktnim slikan<strong>je</strong>m. U vri<strong>je</strong>me<br />
otkrića tim <strong>je</strong> također pribavio<br />
i spektar planeta i mogao <strong>je</strong> odrediti<br />
mnoge n<strong>je</strong>gove karakteristike ko<strong>je</strong><br />
su potvrđene u ovom novom radu.<br />
“Gledajući unatrag, ovo čini naše<br />
prvotne podatke prvim spektrom<br />
potvrđenog egzoplaneta ikad”, rekao<br />
<strong>je</strong> istraživač Lafrenière, dodajući da<br />
slike pokazuju vodenu paru, ugljikov<br />
monoksid i molekularni vodik u planetovoj<br />
atmosferi.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
65
Propolis<br />
Kantarion<br />
Neven<br />
Lavanda<br />
Kopriva / Metvica<br />
Olive oil<br />
100%<br />
Olive oil<br />
100%<br />
Olive oil<br />
100%<br />
Olive oil<br />
100%<br />
Natural hand made soap<br />
100% virgin olive oil<br />
Natural Handmade Soap<br />
Natural Handmade Soap<br />
Natural hand made soap<br />
100% virgin olive oil<br />
Da li volite sebe?<br />
Da li volite sebe?<br />
Da li volite sebe?<br />
Da li volite sebe?