30.08.2015 Views

Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid

U - Saff.ba

U - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hutba: Ramazanski zov džihada<br />

www.saff.ba<br />

broj 274<br />

27. august 2010.<br />

17. ramazan 1431.<br />

ci<strong>je</strong>na godišn<strong>je</strong><br />

pretplate 60 KM<br />

Dževad ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Livno<br />

<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />

<strong>gledati</strong> <strong>kako</strong><br />

<strong>nam</strong> komši<strong>je</strong><br />

<strong>ruše</strong> <strong>mesdžid</strong><br />

Napad na Bošnjake u RS<br />

Reportaža<br />

Ramazanska<br />

disciplina<br />

U zdravom duhu<br />

zdrav ummet<br />

Repriza već<br />

viđenog i<br />

doživl<strong>je</strong>nog<br />

I S S N 1 5 1 2 - 6 5 1 X<br />

9 7 7 1 5 1 2 6 5 1 0 0 4


SAFF broj 274<br />

Sadržaj<br />

Hutbe iz tri sveta <strong>mesdžid</strong>a<br />

Kuds<br />

Istinski čuvari Allahovih svetinja<br />

Polum<strong>je</strong>sec<br />

Foto kritika<br />

U kojoj državi se nalazi Zapadnohercegovački kanton?<br />

Kolumna<br />

Borba za opstanak<br />

Pederi su očevi pedofila<br />

Reportaža<br />

Ramazanska disciplina<br />

U zdravom duhu zdrav ummet<br />

Ramazan<br />

Propisi, pravila, promišljanja<br />

Abeceda ramazanskog posta<br />

Islambosna<br />

Politika<br />

Pomozite Pakistanu da se ne bi radikalizovao<br />

Svi<strong>je</strong>t medija<br />

John Esposito<br />

Da li su muslimani punopravni građani<br />

Kutak za mlade<br />

Kur’anska pravila (I dio): Međuljudski odnosi<br />

Reci robovima Mojim neka govore samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či<br />

27. august - 17. ramazan<br />

3<br />

8<br />

10<br />

18<br />

32<br />

36<br />

48<br />

54<br />

58


U PRODAJI JE<br />

INFORMACIJE NA TELEFON<br />

062/103-480


Uvodnik<br />

Bagerom po islamu i<br />

ramazanu<br />

centru Tuzle bespravno oduzeta i s<strong>ruše</strong>na<br />

kuća <strong>kako</strong> bi se na m<strong>je</strong>stu te kuće podigao<br />

Katolički školski centar; nesretni čov<strong>je</strong>k se<br />

godi<strong>nam</strong>a potucao po sudu i dobio pravnu<br />

zadovoljštinu, ali nikome ni<strong>je</strong> naumpalo da<br />

traži <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> Katoličkog školskog centra.<br />

R ušen<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a u džematu Sturba<br />

Ob<strong>je</strong>ktima sa v<strong>je</strong>rskim predznakom oduvi-<br />

u općini Livno nova <strong>je</strong> stranica dej-<br />

<strong>je</strong>k se gledalo kroz prste, <strong>kako</strong> ne bi bila po-<br />

Rtonske povi<strong>je</strong>sti, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ovo prvi mu-<br />

vri<strong>je</strong>đena najdublja narodna os<strong>je</strong>ćanja. Žr-<br />

slimanski v<strong>je</strong>rski ob<strong>je</strong>kt koji <strong>je</strong><br />

tva takvog razmišljanja <strong>je</strong> nana<br />

s<strong>ruše</strong>n nakon završetka rata.<br />

Fata Orlović, u či<strong>je</strong>m dvorištu<br />

Svima <strong>je</strong> jasno da <strong>mesdžid</strong> u<br />

stoji pravoslavna crkva, uprkos<br />

Sturbama ni<strong>je</strong> morao biti srub<strong>je</strong>lodanim<br />

pravnim dokazima<br />

šen, bez obzira na to što ni<strong>je</strong><br />

da <strong>je</strong> bespravno izgrađena. Žr-<br />

imao urednu dokumentaciju,<br />

tva su i brojni drugi multietnič-<br />

<strong>je</strong>r <strong>je</strong> takvih ob<strong>je</strong>kata i u samom<br />

ki ambi<strong>je</strong>nti na kojima, posebno<br />

Livnu na stotine, a u dejtonskoj<br />

Hrvati, obil<strong>je</strong>žavaju teritori<strong>je</strong><br />

državi ih ima na desetine hi-<br />

bespravnim i kriminalnim po-<br />

ljada. Mesdžid <strong>je</strong> proračunato<br />

dizan<strong>je</strong>m križača. Izmišljaju<br />

s<strong>ruše</strong>n u ramazanu, isključivo u<br />

se razni povodi, instant križni<br />

ime nacionalne i v<strong>je</strong>rske mržn<strong>je</strong><br />

putevi, spomenici svemu i sva-<br />

i netrpeljivosti prema kom narodu, i tu nema nikakve<br />

križ koji to više i ni<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r posta<strong>je</strong><br />

dileme. Dokaz za to <strong>je</strong> 1.500 prikupl<strong>je</strong>nih<br />

simbol mržn<strong>je</strong>, primitivizma, šovinističkog<br />

potpisa livanjskih Hrvata koji složno posl<strong>je</strong>pila<br />

i zatucanosti. Ipak, nikome u Boš-<br />

državaju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a i time ovom<br />

njaka ni<strong>je</strong> naumpalo da zastraži papire i po-<br />

zločinu daju kolektivnu dimenziju. Kad se<br />

krene proces uklanjanja tih simbola mržn<strong>je</strong>,<br />

uzme u obzir da <strong>je</strong> Livno mala općina, onda<br />

koji su postavl<strong>je</strong>ni, recimo, podno Ahmi-<br />

<strong>je</strong> 1.500 potpisa pozamašan procenat, koji<br />

ća, ili na ulazu u Tuzlu, a da ne govorimo<br />

više ni<strong>je</strong> incident, već govori o kritičnoj masi<br />

o onom ruglu iznad Mostara. Bošnjaci ne<br />

Hrvata koji su javno i bestidno saglasni da<br />

žele ni <strong>je</strong>dnom gestom povri<strong>je</strong>diti želju Hr-<br />

treba rušiti muslimanske v<strong>je</strong>rske ob<strong>je</strong>kte,<br />

vata da imaju te svo<strong>je</strong> križače, iako znaju da<br />

gd<strong>je</strong> god se za to pruži prilika. Kad kažemo<br />

se radi o svo<strong>je</strong>vrsnom bezobrazluku. Dokle<br />

da se ovd<strong>je</strong> radi o novoj stranici dejtonske<br />

bismo došli ako bi se Bošnjaci kapricirali i<br />

povi<strong>je</strong>sti, onda mislimo na nekoliko pojava<br />

zastražili pravni osnov za postojan<strong>je</strong> svih<br />

ko<strong>je</strong> su sa <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi ušle<br />

tih bespravno podignutih katoličkih, ali i<br />

u javni, politički, pravni prostor. Prvo, imapravoslavnih<br />

simbola okupaci<strong>je</strong>?! Hrvati u<br />

mo masovnu javnu podršku <strong>je</strong>dnog naroda<br />

Livnu, ali i oni koji ih šutnjom podržava-<br />

<strong>ruše</strong>nju bogomolja drugog naroda, a što se<br />

ju, očito <strong>je</strong> da nisu razum<strong>je</strong>li i ispoštovali<br />

u formi petici<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> pojavljivalo ni u vri<strong>je</strong>me<br />

bošnjačku toleranciju, već su tu plemenitost<br />

rata. Dosad su se izgradn<strong>je</strong> bogomolja sma-<br />

razum<strong>je</strong>li kao slabost, i kao mutavost, pa<br />

trale autonomnim pravom v<strong>je</strong>rskih i narod-<br />

su odlučili da se nastave iživljavati nad tim<br />

nih za<strong>je</strong>dnica, pa se niko nikome ni<strong>je</strong> petljao<br />

slabim narodom. I uistinu, kao da su znali,<br />

u posao. Sad od<strong>je</strong>nom Hrvati uzimaju sebi<br />

bošnjački politički predstavnici nisu ni ri<strong>je</strong>-<br />

za pravo da određuju smiju li Bošnjaci gra-<br />

či rekli u zaštitu livanjskih Bošnjaka. Ako<br />

diti <strong>mesdžid</strong>. Drugo, u dejtonskoj povi<strong>je</strong>sti<br />

bi sudili po toj šutnji, bošnjačka politika <strong>je</strong><br />

se ni<strong>je</strong> dogodio bezobzirniji atak na v<strong>je</strong>rska<br />

saglasna sa <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u ramaza-<br />

prava i slobode, kao što <strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a<br />

nu, dakle, sa postojan<strong>je</strong>m duplih standarda,<br />

u ramazanu, a da taj atak bude popraćen<br />

po kojima apartheidski zakoni vri<strong>je</strong>de za<br />

apsolutnom šutnjom najut<strong>je</strong>cajnih medija,<br />

muslimane, a bezakon<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>di za kršćane<br />

intelektualaca i raznih nevladinih organi-<br />

i njihove bespravno podignute ob<strong>je</strong>kte i<br />

zacija. Reakci<strong>je</strong> se ni<strong>je</strong> udostojio čak ni vi-<br />

simbole. Možda bismo pov<strong>je</strong>rovali <strong>kako</strong> <strong>je</strong><br />

soki predstavnik Valentin Inzko, ko<strong>je</strong>mu <strong>je</strong><br />

normalno da budemo građani drugog reda,<br />

reisu-l-ulema Cerić uputio otvoreno pismo.<br />

da ni<strong>je</strong> reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića koji<br />

Valja primi<strong>je</strong>titi da ni<strong>je</strong> reagirao ni <strong>je</strong>dan od<br />

<strong>je</strong> i ovaj put, dolaskom u Livno, precizno<br />

onih brojnih Hrvata u Sara<strong>je</strong>vu koji <strong>nam</strong> se<br />

dijagnosticirao problem te potvrdio svoju<br />

prodaju kao pobornici za<strong>je</strong>dništva i razumi-<br />

hrabrost i nesebičnu ljubav prema bošnjač-<br />

<strong>je</strong>vanja. Niko od njih čak ni<strong>je</strong> vidio ničeg<br />

kom narodu. Na šta bi <strong>nam</strong> ličila stvarnost<br />

problematičnog u čin<strong>je</strong>nici javnog i veoma<br />

da nemamo reisu-l-ulemu Cerića, koji <strong>je</strong>di-<br />

opasnog ispoljavanja kolektivne genocidne<br />

ni od svih bošnjačkih pravaka ustrajava na<br />

svi<strong>je</strong>sti u Hrvata, koji bez imalo stida traže<br />

zaštiti obespravl<strong>je</strong>nih Bošnjaka!? N<strong>je</strong>gova<br />

<strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> muslimanske bogomol<strong>je</strong>. Analogno<br />

borba za bošnjačku ravnopravnost mora biti<br />

tome, pris<strong>je</strong>tit ćemo se situaci<strong>je</strong> od pri<strong>je</strong> de-<br />

uzor svakome ko računa na izbornu i svaku<br />

setak godina kada <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnom Bošnjaku u drugu podršku bošnjačkog<br />

bošnjač-<br />

čemu, samo <strong>kako</strong> bi se uspravio<br />

naroda.<br />

Impressum<br />

Izdavač<br />

GID SAFF<br />

Velikog sudi<strong>je</strong> Građeše 25, 72000 Zenica<br />

Trg solidarnosti 13, 71000 Sara<strong>je</strong>vo<br />

mob: +387 61 255 322<br />

distribucija: +387 62 287 412<br />

Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />

Filijala Zenica<br />

(KM) 1610550001210010<br />

(DV) 502012000550080<br />

swift: RZBABA2S<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Semir Imamović<br />

Redakcija<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />

Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />

Hodžić<br />

DTP<br />

Fadil Pezo<br />

Lektor<br />

Abdulmedžid Nezo<br />

Stalni saradnici:<br />

Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />

Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />

Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir<br />

Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin<br />

Dizdarević, Esad Mahovac<br />

Ostali saradnici:<br />

Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />

Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić,<br />

Adem Zalihić, Nedim Makarević<br />

Direktor<br />

Semir Mujić<br />

Direktor marketinga<br />

Semin Rizvić<br />

+387 62 343 635<br />

Koordinator za dijasporu<br />

Ramadan Rušid<br />

+386 41 255 239<br />

Štampa<br />

PRINT & COPY SHOP, Zenica<br />

Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />

Rukopisi, diskete i fotografi<strong>je</strong> se ne<br />

vraćaju.<br />

ISSN 1512-651X<br />

redakcija@saff.ba<br />

saffmagazin@yahoo.com<br />

www.saff.ba<br />

Časopis <strong>je</strong> upisan u evidenciju javnih glasila<br />

u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />

nauke, kulture i sporta pod bro<strong>je</strong>m 622<br />

27. august - 17. ramazan<br />

5


Hutba<br />

Ramazanski zov džihada<br />

Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />

Allah,<br />

A<br />

dž.š., <strong>je</strong> u Kur’anu objavio: I<br />

Aznajte da od svega što u borbi zapli-<br />

A<strong>je</strong>nite <strong>je</strong>dna petina pripada Allahu i APoslaniku, i rodbini n<strong>je</strong>govoj, i siročadi, i siromasima,<br />

i putnicima-<strong>nam</strong><strong>je</strong>rnicima, ako<br />

v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>te u Allaha i u ono što smo objavili<br />

robu Našem na dan pob<strong>je</strong>de, na dan kada<br />

su se sukobile dvi<strong>je</strong> skupine, - a Allah sve<br />

može. (El-Enfal, 41.)<br />

Ovaj kur’anski a<strong>je</strong>t, uostalom kao i<br />

ci<strong>je</strong>la sura El-Enfal, objavl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> povodom<br />

Bitke na Bedru, prve i najveće bitke u<br />

povi<strong>je</strong>sti islama koja se desila u m<strong>je</strong>secu<br />

ramazanu, druge godine po Hidžri. Zato<br />

toj velikoj pob<strong>je</strong>di i posveću<strong>je</strong>mo ovu<br />

ramazansku hutbu. Jer, nemoguće <strong>je</strong> govoriti<br />

o ramazanu i n<strong>je</strong>govim fadiletima i<br />

neizm<strong>je</strong>rnim blagodatima, a da se ne kaže<br />

da <strong>je</strong> ramazan, pored toga što <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec<br />

posta, ibadeta koji oživljava i okreplju<strong>je</strong><br />

naše duše kao što rodna i berićetna kiša<br />

oživljava suhu i obamrlu zemlji, i m<strong>je</strong>sec<br />

džihada u ko<strong>je</strong>m su muslimani izvo<strong>je</strong>vali<br />

svo<strong>je</strong> najveće i najznačajni<strong>je</strong> pob<strong>je</strong>de. Post<br />

i džihad su u Kur’anu i kao tematske c<strong>je</strong>line<br />

povezani, <strong>je</strong>r niz a<strong>je</strong>ta o postu u suri El-<br />

Bekare, koji završavaju sa 187. a<strong>je</strong>tom, od<br />

niza a<strong>je</strong>ta o džihadu koji počinju sa 190.<br />

a<strong>je</strong>tom: I borite se na Allahovom putu protiv<br />

onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinite<br />

borbu! Allah, doista, ne voli one koji<br />

zapodi<strong>je</strong>vaju kavgu, di<strong>je</strong>le samo dva a<strong>je</strong>ta.<br />

Dakle, prvi niz a<strong>je</strong>ta podstiče na post, a<br />

drugi na džihad kao ibadet. Veza među<br />

njima <strong>je</strong> jasna. Priprema za džihad i žrtvovan<strong>je</strong><br />

života i imetka na Allahovom putu,<br />

započin<strong>je</strong> pripremom duše i ti<strong>je</strong>la, pripremom<br />

po<strong>je</strong>dinca kao ličnosti, ali i ci<strong>je</strong>log<br />

ummeta, za velike i odlučujuće pob<strong>je</strong>de i<br />

to kroz za<strong>je</strong>dnički ibadet koji se zove post<br />

za koji <strong>je</strong> Allah postačima pripremio posebnu<br />

nagradu.<br />

Pob<strong>je</strong>da koja <strong>je</strong> udarila temel<strong>je</strong> zgradi<br />

islamskog ummeta<br />

V<strong>je</strong>rovatno će se mnogi muslimani<br />

zapitati, zašto se baš prva i najveća bitka<br />

u povi<strong>je</strong>sti islama odigrala u ramazanu?<br />

Zašto ta veličanstvena pob<strong>je</strong>da muslimana<br />

baš u ramazanu, a ne u nekom drugom<br />

m<strong>je</strong>secu? Odgovor <strong>je</strong> vrlo <strong>je</strong>dnostavan.<br />

Zbog toga što Bitka na Bedru simbolizira<br />

kompletan program i put izgradn<strong>je</strong><br />

islamskog ummeta i nudi dugoročni plan<br />

i strategiju s kojom ummet, ako <strong>je</strong> istinski<br />

primi<strong>je</strong>ni, preuzima palicu vođstva nad<br />

c<strong>je</strong>lokupnim čov<strong>je</strong>čanstvom. A to zapravo<br />

znači da <strong>je</strong> Allah, dž.š., podario<br />

muslimanima <strong>je</strong>dan m<strong>je</strong>sec u<br />

ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> ummet u stanju promi<strong>je</strong>niti<br />

sebe u potpunosti, na<br />

ličnom i kolektivnom planu,<br />

i na tom putu, nošen snagom<br />

imana, preći i prebroditi etape<br />

slabosti, zaostalosti, zablud<strong>je</strong>losti,<br />

poniženja, raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nosti<br />

i sl. i popeti se na pob<strong>je</strong>dničko<br />

postol<strong>je</strong>, na tron progresa,<br />

duhovnosti, morala, ponosa i<br />

usp<strong>je</strong>ha. Upravo na to aludira<br />

123. a<strong>je</strong>t u suri Ali Imran u ko<strong>je</strong>m<br />

stoji: Allah vas <strong>je</strong> pomogao<br />

i na Bedru, kada ste bili malobrojni<br />

– zato se bo<strong>je</strong>t Allaha, da<br />

biste bili zahvalni. U prevodu<br />

na bosanski <strong>je</strong>zik, ri<strong>je</strong>č ez-zille,<br />

prevedena <strong>je</strong> kao malobrojnost,<br />

a zapravo znači ponižen<strong>je</strong><br />

i svaki drugi vid slabosti<br />

u ko<strong>je</strong> između ostalog spada i<br />

malobrojnost. Kao da se a<strong>je</strong>tom<br />

želi poručiti: “Vi ste bili<br />

potlačeni, poniženi i nemoćni<br />

sve dok vas Allah ni<strong>je</strong> počastio<br />

islamom i ramazanom i n<strong>je</strong>govim<br />

blagodatima i velikom<br />

ramazanskom pob<strong>je</strong>dom koja<br />

<strong>je</strong> označila novu budućnost<br />

islamu i muslimanima, a koja<br />

će biti u znaku usp<strong>je</strong>ha i pob<strong>je</strong>de.” Tako <strong>je</strong><br />

i <strong>bilo</strong>. Nakon Bitke na Bedru, situacija se<br />

u potpunosti promi<strong>je</strong>nila u korist islama i<br />

muslimana. Oni su osnovali državu koja<br />

<strong>je</strong> u <strong>je</strong>dnom času postala poznata i respektabilna.<br />

Ne samo njihovo okružen<strong>je</strong>, već<br />

<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>li tadašnji svi<strong>je</strong>t čuo za tu malu, ali<br />

jaku državu, za malobrojnu, ali duhom<br />

i v<strong>je</strong>rom u Allaha, snažnu i <strong>je</strong>dinstvenu<br />

muslimansku za<strong>je</strong>dnicu. Jednostavno,<br />

pob<strong>je</strong>da na Bedru <strong>je</strong> izn<strong>je</strong>drila prom<strong>je</strong>ne<br />

u svim sferama društvenog života. Zbog<br />

toga Bedr ni<strong>je</strong> kao druge bitke i pob<strong>je</strong>de<br />

muslimana, bez obzira na njihovu veličinu<br />

i značaj, i zbog toga Allah tu bitku naziva<br />

<strong>je</strong>vmul-furkan – dan rastavljanja Istine<br />

od neistine, dan kada <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlo pobi<strong>je</strong>dilo<br />

tamu i najavilo novu zoru za c<strong>je</strong>lokupno<br />

čov<strong>je</strong>čanstvo ko<strong>je</strong> se gušilo u tami neznaboštva<br />

i nemorala. I Allah tu bitku i pob<strong>je</strong>du<br />

vezu<strong>je</strong> za m<strong>je</strong>sec ramazan <strong>kako</strong> bismo<br />

stalno imali na umu n<strong>je</strong>govu veličinu<br />

Velika pob<strong>je</strong>da<br />

na Bedru ni<strong>je</strong> se<br />

desila slučajno,<br />

ona <strong>je</strong> ustvari<br />

ramazanska<br />

pob<strong>je</strong>da i<br />

neodvojiva <strong>je</strong><br />

od tog mubarek<br />

m<strong>je</strong>seca u<br />

ko<strong>je</strong>m se<br />

učvršću<strong>je</strong> i<br />

obnavlja iman<br />

i u ko<strong>je</strong>m<br />

v<strong>je</strong>rničke duše<br />

doživljavaju<br />

preporod.<br />

i značaj. Bitka na Bedru ima poseban status<br />

i ona <strong>je</strong> privilegovana u odnosu na sve<br />

druge bitke, <strong>je</strong>r su na Bedru udareni temelji<br />

velel<strong>je</strong>pne građevine koja<br />

se zove islamski ummet. Prvi<br />

od tih temelja <strong>je</strong>ste spoznaja i<br />

svi<strong>je</strong>st da <strong>je</strong> pob<strong>je</strong>da od Allaha<br />

i da ne zavisi od broja vojnika<br />

i količine naoružanja, i shodno<br />

tome, da će ummet, kad god se<br />

udalji od Allaha, tj. od N<strong>je</strong>gove<br />

upute i v<strong>je</strong>re islama, doživ<strong>je</strong>ti<br />

poraz i ponižen<strong>je</strong> bez obzira<br />

na materijalnu i fizičku snagu.<br />

U tom smislu su i Allahove ri<strong>je</strong>či:<br />

Allah <strong>je</strong> to zato učinio da<br />

bi vas obradovao i da bi se time<br />

srca vaša umirila; a pob<strong>je</strong>da <strong>je</strong><br />

samo od Allaha – Allah <strong>je</strong> zaista<br />

Silan i Mudar. (El-Enfal, 10.)<br />

Ako ni<strong>je</strong> tako, <strong>kako</strong> <strong>je</strong> onda<br />

moguće da 313 ljudi koji su sa<br />

sobom imali samo dva konja<br />

i 70 deva, pobi<strong>je</strong>di 1.000 do<br />

zuba naoružanih boraca koji<br />

su imali stotinu konja i 700<br />

deva, a ko<strong>je</strong> su dobro poznavali<br />

i ko<strong>je</strong> pri<strong>je</strong> toga na takav način<br />

nisu mogli pobi<strong>je</strong>diti i kad<br />

su bili ravnopravni u pogledu<br />

ljudstva i tehnike. Ne postoji<br />

drugi odgovor osim da <strong>je</strong> Allah<br />

pomogao tu skupinu i omogućio<br />

im da ostvare veličanstvenu<br />

pob<strong>je</strong>du, ali ne tenkovima,<br />

topovima i ostalim ubojitim oruž<strong>je</strong>m, već<br />

uz pomoć neuobiča<strong>je</strong>nog i “nekonvenciolanog”<br />

naoružanja kao što su: kiša, san,<br />

strah koji <strong>je</strong> Allah ulio u srca nev<strong>je</strong>rnika<br />

i vojska meleka predvođena melekom<br />

Džibrilom, koji su nemilice ubijali kolovođe<br />

nev<strong>je</strong>rstva. Spomenuto islamsko pravilo<br />

potvrđu<strong>je</strong> i današn<strong>je</strong> stan<strong>je</strong> islamskog<br />

ummeta. I pored toga što su muslimani<br />

najbrojniji, najbogatiji, pa ako hoćete i<br />

najpismeniji dio čov<strong>je</strong>čanstva, mi smo<br />

isto tako i najponiženiji, najslabiji i najviše<br />

ugn<strong>je</strong>tavan dio čov<strong>je</strong>čanstva. Kakva<br />

<strong>je</strong> korist od brojnosti i silnog materijalnog<br />

bogatstva kad fali kvalitet v<strong>je</strong>re i ub<strong>je</strong>đenja<br />

i kad smo se udaljili od Allaha koji Jedini<br />

da<strong>je</strong> pob<strong>je</strong>du i poraz. A onaj ko <strong>je</strong> daleko<br />

od Allaha, blizu <strong>je</strong> samo poraza i poniženja.<br />

Kakva <strong>je</strong> korist od očiju duhovnom<br />

sli<strong>je</strong>pcu koji ima koprenu na srcu, pa ni<strong>je</strong> u<br />

stanju razlikovati Istinu od neistine, dobro<br />

od zla, prijatelja od neprijatelja. Kakva <strong>je</strong><br />

27. august - 17. ramazan<br />

6


korist <strong>nam</strong>a Bošnjacima što smo većina u<br />

BiH, kad <strong>je</strong> naša v<strong>je</strong>rska i nacionalna svi<strong>je</strong>st<br />

daleko ispod v<strong>je</strong>rske i nacionalne svi<strong>je</strong>sti<br />

druga dva naroda kojih za<strong>je</strong>dno nema<br />

koliko Bošnjaka. I kada zbog tolike zapuštenosti<br />

na v<strong>je</strong>rskom, moralnom, kulturnom<br />

i nacionalnom planu nemamo jasne<br />

cil<strong>je</strong>ve ni jasnu strategiju, pa nas onda drugi<br />

svojataju, “osv<strong>je</strong>šćuju” i “usm<strong>je</strong>ravaju”,<br />

poigravajući se s našom državom, životima<br />

i čašću, i zbijajući s <strong>nam</strong>a neslane šale.<br />

Dakle, na Bedru <strong>je</strong> posijano s<strong>je</strong>me nade u<br />

dušama muslimana do Sudn<strong>je</strong>ga dana, a<br />

ono glasi: dok god <strong>je</strong> Allah s tobom, znaj<br />

da su pob<strong>je</strong>da i usp<strong>je</strong>h tvoji saveznici, u<br />

suprotnom, sam sebe krivi i plači nad svojom<br />

sudbinom.<br />

Allah voli one koji se na N<strong>je</strong>govom putu<br />

bore u saffu kao da su bedem čvrsti<br />

Drugi temelj ili stub koji <strong>je</strong> udaren u<br />

Bici na Bedru i koji <strong>je</strong> upravo tada pokazao<br />

svoju pravu snagu i obezbi<strong>je</strong>dio<br />

pob<strong>je</strong>du muslimanima, <strong>je</strong>ste <strong>je</strong>dinstvo<br />

muslimanskog saffa. Ukoliko se taj uslov<br />

ne ispuni, muslimani mogu čekati godi<strong>nam</strong>a<br />

i dovijati se <strong>kako</strong> god hoće, ali<br />

slast pob<strong>je</strong>de, napretka i usp<strong>je</strong>ha u životu,<br />

neće kušati. Na to nas pods<strong>je</strong>ća i sl<strong>je</strong>deći<br />

kur’anski a<strong>je</strong>t: I pokoravajte se Allahu i<br />

Poslaniku N<strong>je</strong>govu, i ne prepirite se da biste<br />

klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite<br />

izdržljivi, <strong>je</strong>r Allah <strong>je</strong>, zaista, na strani<br />

izdržljivih. (El-Enfal, 46.) Ovo pravilo <strong>je</strong><br />

postavl<strong>je</strong>no na Bedru, ali <strong>je</strong> i danas <strong>je</strong>dnako<br />

aktuelno kao i pri<strong>je</strong> četrnaest stol<strong>je</strong>ća.<br />

Nažalost, muslimani kao ummet su i to,<br />

kao i mnoga druga pravila, zapostavili, pa<br />

nas um<strong>je</strong>sto islamskog <strong>je</strong>dinstva i bratstva<br />

kakvo <strong>je</strong> krasilo prve muslimane u Bici<br />

na Bedru, “krasi” ne<strong>je</strong>dinstvo ko<strong>je</strong> nas <strong>je</strong><br />

usitnilo i podi<strong>je</strong>lilo na državice, emirate,<br />

kral<strong>je</strong>vine, raznorazne parti<strong>je</strong>, stranke i<br />

džemate, i posijalo mržnju, neslogu, zavidnost<br />

i svekoliku smutnju i razdor. To <strong>je</strong><br />

danas postao akutni problem muslimana<br />

na koji uveliko računaju naši neprijatelji.<br />

Zato ni<strong>je</strong> čudo što <strong>je</strong> Olbrajtova davno<br />

izjavila da Zapad ne bi trebao da brine<br />

zbog toga što muslimani pokušavaju da<br />

dođu do vlasti i do što veće samostalnosti,<br />

<strong>je</strong>r današnji muslimani su takvi da će se<br />

oni odmah nakon toga posvađati i potuči<br />

i u trenu izgubiti ono do čega su s mukom<br />

došli. Taj problem posta<strong>je</strong> još veći i stan<strong>je</strong><br />

alarmantni<strong>je</strong> kad se zna da <strong>je</strong> islam posebnu<br />

pažnju posvetio upravo islamskom<br />

<strong>je</strong>dinstvu, i bratsku vezu na temelju imana<br />

pretpostavio krvnoj i <strong>bilo</strong> kojoj drugoj<br />

vezi. Na važnost islamskog bratstva, za<strong>je</strong>dnice<br />

i davanja prednosti društvenim<br />

nad po<strong>je</strong>dinačnim interesima, sv<strong>je</strong>doči i to<br />

što su ibadeti poput posta, <strong>nam</strong>aza i hadža<br />

naređeni da se obavljaju skupno, a ne po<strong>je</strong>dinačno,<br />

da se i na taj način potvrdi ljubav,<br />

sloga i <strong>je</strong>dinstvo islamskog ummeta.<br />

Zbog toga moramo iskoristiti mubarek<br />

ramazan <strong>kako</strong> bi u naš život i naše međuljudske<br />

odnose vratili duh islamskog <strong>je</strong>dinstva<br />

ko<strong>je</strong> su ashabi pokazali na Bedru.<br />

Jer, ukoliko ne iskoristimo blagodat<br />

ramazana i <strong>je</strong>dinstvenu<br />

priliku da napravimo pozitivan<br />

zaokret u našem životu, i<br />

ukoliko sebe i svo<strong>je</strong> potomstvo<br />

ne budemo odgajali u duhu<br />

islamskih načela onda nećemo<br />

znati ko <strong>nam</strong> <strong>je</strong> prijatelj a<br />

ko neprijatelj, i naš biološki, a<br />

kamo li duhovni, opstanak bit<br />

će doveden u pitan<strong>je</strong>, tako da<br />

će naš slučaj najviše ličiti slučaju<br />

pileta u kavezu ogromne<br />

zmi<strong>je</strong>. Naime, <strong>je</strong>dan islamski<br />

učenjak <strong>je</strong> pos<strong>je</strong>tio zoološki vrt<br />

u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> vidio čudan prizor.<br />

Vidio <strong>je</strong> pile <strong>kako</strong> se igra i skakuće<br />

oko ogromne zmi<strong>je</strong> koja<br />

<strong>je</strong> dri<strong>je</strong>mala u svom kavezu. Upitao <strong>je</strong> stražara<br />

što će pile u zmijskom kavezu, a on<br />

mu <strong>je</strong> odgovorio da su mlada pilad zmijska<br />

hrana i da će ga ona po<strong>je</strong>sti čim ogladni.<br />

Nakon toga, učenjak <strong>je</strong> sam sebi rekao:<br />

“Očigledno <strong>je</strong> da to pile ni<strong>je</strong> imalo nikoga<br />

da ga pods<strong>je</strong>ti i poduči ko mu <strong>je</strong> prijatelj<br />

a ko neprijatelj. Da <strong>je</strong> odrastalo uz svoju<br />

majku v<strong>je</strong>rovatno bi ona na n<strong>je</strong>ga preni<strong>je</strong>la<br />

neka važna životna iskustva. Uostalom<br />

takav <strong>je</strong> slučaj i sa narodom koji kroz život<br />

hodi v<strong>je</strong>rski i nacionalno neosv<strong>je</strong>šćen i raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>n<br />

i koji u susret svom neprijatelju<br />

ide bez naučenih lekcija iz histori<strong>je</strong> i bez<br />

pravog odgoja. N<strong>je</strong>ga čeka ista sudbina.”<br />

Dakle, velika pob<strong>je</strong>da na Bedru ni<strong>je</strong><br />

se desila slučajno, ona <strong>je</strong> ustvari ramazanska<br />

pob<strong>je</strong>da i neodvojiva <strong>je</strong> od tog<br />

mubarek m<strong>je</strong>seca u ko<strong>je</strong>m se učvršću<strong>je</strong> i<br />

obnavlja iman i u ko<strong>je</strong>m v<strong>je</strong>rničke duše<br />

doživljavaju preporod. To <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec ponosa,<br />

izbavka iz poniženja i m<strong>je</strong>sec istinske<br />

pob<strong>je</strong>de. Povi<strong>je</strong>st najbol<strong>je</strong> potvrđu<strong>je</strong> i<br />

otkriva koliko <strong>je</strong> prirodna veza između<br />

posta i džihada. Tako su muslimani osim<br />

Bedra, osme hidžretske godine, 21. ramazana,<br />

pob<strong>je</strong>donosno ušli u Mekku, u<br />

ramazanu <strong>je</strong> Muhammed, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, srušio veliki kip mušričkog<br />

I pored toga što<br />

su muslimani<br />

najbrojniji,<br />

najbogatiji, pa<br />

ako hoćete i<br />

najpismeniji dio<br />

čov<strong>je</strong>čanstva,<br />

mi smo isto tako<br />

i najponiženiji,<br />

najslabiji<br />

i najviše<br />

ugn<strong>je</strong>tavan dio<br />

čov<strong>je</strong>čanstva.<br />

idola Hubela koji se nalazio u Kabi, u<br />

ramazanu <strong>je</strong> naredio Halidu ibn Velidu<br />

da ode srušiti kip Uzza, Amru ibn Asu<br />

da sruši kip idola Suva’a i Zejd ibn Sabitu<br />

da sruši kip Menat. Njihovim <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m<br />

<strong>je</strong> s<strong>ruše</strong>no neznabožačko nakaradno<br />

v<strong>je</strong>rovan<strong>je</strong>, a sv<strong>je</strong>tlo islama, v<strong>je</strong>re čistog<br />

monoteizma i tevhida, zasjalo <strong>je</strong> punim<br />

sja<strong>je</strong>m. U ramazanu, 13. godine po<br />

Hidžri, muslimani su porazili Perzijance<br />

kod Bevviba, u bici u kojoj <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> 8.000<br />

muslimana naspram 100.000 Perzijanca.<br />

U ramazanu su muslimani u<br />

vri<strong>je</strong>me hilafeta Muavi<strong>je</strong>, r.a.,<br />

53. godine po Hidžri, osvojili<br />

otok Rodos, a 92. hidžretske<br />

godine, Tarik ibn Zijad <strong>je</strong> sa<br />

12.000 mudžahida vao prvu pob<strong>je</strong>du u Španiji.<br />

izvo<strong>je</strong>-<br />

Zatim, 658. godine po Hidžri,<br />

25. ramazana, Sejfudin Kutuz<br />

<strong>je</strong> u Bici kod Ajni Džaluta<br />

porazio Tatare posli<strong>je</strong> čega<br />

se nikada više nisu oporavili,<br />

itd. Da, to su bile velike ramazanske<br />

pob<strong>je</strong>de i ne postoji<br />

ni <strong>je</strong>dna prepreka, ma koliko<br />

ona izgledala velika i teška, a<br />

da <strong>je</strong> muslimani neće savladati<br />

i ostvariti usp<strong>je</strong>h ukoliko se<br />

budu držali islamskih principa i temelja<br />

koji su na Bedru uspostavl<strong>je</strong>ni. Međutim,<br />

kada su se muslimani promi<strong>je</strong>nili i kada<br />

<strong>je</strong> u našim životima, um<strong>je</strong>sto iskrene v<strong>je</strong>re,<br />

oslonca na Allaha i <strong>je</strong>dinstva, počela<br />

da dominira ri<strong>je</strong>č sa najman<strong>je</strong> slova, a sa<br />

najviše otrova, “ja”, ja sam to uradio, ja<br />

sam bolji od tebe, ja sam zaslužio više od<br />

drugih, moja partija <strong>je</strong> bolja od tvo<strong>je</strong>, moj<br />

džemat <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini na istini i sl., tada smo<br />

izgubili sebe. I um<strong>je</strong>sto da budemo istinske<br />

ličnosti okupl<strong>je</strong>ne oko Božanskog<br />

programa i upute, ličnosti ko<strong>je</strong> imaju<br />

svo<strong>je</strong> ime i ko<strong>je</strong> nisu repa bez kor<strong>je</strong>na,<br />

pretvorili smo se u zam<strong>je</strong>nicu “ja” u kojoj<br />

<strong>je</strong> sadržan sav naš egoizam i su<strong>je</strong>ta, i<br />

naša svekolika udal<strong>je</strong>nost od principa ponosa<br />

i usp<strong>je</strong>ha: “rekao <strong>je</strong> Allah i N<strong>je</strong>gov<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,” i<br />

“slušamo i pokoravamo se”. A tada su<br />

počeli porazi i poniženja, u ramazanu i<br />

mimo ramazana, <strong>je</strong>r onaj ko u ramazanu<br />

ne pobi<strong>je</strong>di svoju su<strong>je</strong>tu i kome <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov<br />

nefs i n<strong>je</strong>gova strast najveća prepreka do<br />

usp<strong>je</strong>ha, on očigledno ni<strong>je</strong> shvatio smisao<br />

posta i veličinu ramazanske blagodati, i<br />

ni<strong>je</strong> kušao slast ramazanskog ibadeta, pa<br />

onda ne može kušati ni slast pob<strong>je</strong>de i<br />

usp<strong>je</strong>ha.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

7


Hutbe iz tri sveta <strong>mesdžid</strong>a<br />

Mekka: Dr. Salih b. Abdullah b. Humejd<br />

Medina: Dr. Abdulmuhsin<br />

Strah od Allaha Iskoristimo r<br />

Preveo i sažeo:<br />

Amir Durmić<br />

L judska srca neće istin-<br />

Lski biti osvi<strong>je</strong>štena, niti<br />

će biti u potpunosti budna<br />

osim onda kada se u njima<br />

nađe strah i strepnja od<br />

Uzvišenog Allaha. Strah od<br />

Allaha ljude vodi ka onom<br />

što <strong>je</strong> za njih dobro i korisno,<br />

i udaljava ih od onoga što <strong>je</strong><br />

za njih loše i pogubno. On<br />

ih vodi ka ispravnom znanju<br />

i dobrim d<strong>je</strong>lima, a uz sve to,<br />

strah od Allaha čov<strong>je</strong>kove<br />

organe i ekstremitete sputava<br />

i suzdržava od čin<strong>je</strong>nja<br />

gri<strong>je</strong>ha i raznih pri<strong>je</strong>stupa.<br />

Strahopoštovan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rnik<br />

os<strong>je</strong>ća pred Allahom<br />

čini ga N<strong>je</strong>govim pokornim<br />

robom koji izvršava N<strong>je</strong>gove<br />

naredbe i kontroliše svo<strong>je</strong><br />

strasti. Obraćajući se v<strong>je</strong>rnicima,<br />

Gospodar sv<strong>je</strong>tova <strong>je</strong><br />

rekao: I Mene se bojte!<br />

(En-<br />

Nahl, 51.). Strah od Allaha<br />

kod čov<strong>je</strong>ka budi želju da<br />

se nat<strong>je</strong>če u čin<strong>je</strong>nju dobra,<br />

povećava n<strong>je</strong>gove ambici<strong>je</strong><br />

za ahiretom i on u n<strong>je</strong>mu uništava i<br />

najmanji oblik oholosti i zadivl<strong>je</strong>nosti<br />

samim sobom. Sve u svemu, bojazan<br />

koju rob os<strong>je</strong>ća pred svojim Gospodarom<br />

mu pomaže u svakom pogledu.<br />

O tome <strong>je</strong> Uzvišeni rekao: Allah<br />

objavlju<strong>je</strong> najl<strong>je</strong>pši govor, Knjigu sličnu<br />

po smislu, či<strong>je</strong> se pouke ponavljaju, zbog<br />

koji podilazi <strong>je</strong>za one koji se Gospodara<br />

svoga bo<strong>je</strong>, a kada se spomene ime<br />

Allahovo, kože njihove i srca njihova se<br />

smiruju. Ona <strong>je</strong> Allahov pravi put na<br />

koji On ukazu<strong>je</strong> onome kome On hoće...<br />

(Ez-Zumer, 23.). Poštovana braćo,<br />

strah od Allaha <strong>je</strong> poželjan sve onda<br />

dok nas on čini boljim v<strong>je</strong>rnicima i sve<br />

dok nas navodi da činimo ono čime<br />

nas <strong>je</strong> Uzvišeni Allah zadužio i da se<br />

klonimo onoga što <strong>nam</strong> <strong>je</strong> zabranio.<br />

Međutim, v<strong>je</strong>rnik sebi nikada ne smi<strong>je</strong><br />

dozvoliti da ga strah od Allaha odvede<br />

u očaj pa da izgubi nadu u Allahovu<br />

Kada se istinski<br />

strah od Allaha<br />

ustali u srcu<br />

v<strong>je</strong>rnika, on će<br />

svojom snagom<br />

poništiti sve ono<br />

što <strong>je</strong> loše i što<br />

<strong>je</strong> u suprotnosti<br />

s n<strong>je</strong>govom<br />

v<strong>je</strong>rom.<br />

Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />

A llah Uzvišeni <strong>je</strong> posebno vrednovao<br />

Aneke noći i dane u toku godine, a<br />

Aramazan <strong>je</strong> učinio predvodnikom m<strong>je</strong>seci,<br />

u n<strong>je</strong>mu objavio Kur’an, otvorio džennetske<br />

kapi<strong>je</strong> i zatvorio džehennemske i<br />

povezao šejtane u okove. Onaj ko bude<br />

postio n<strong>je</strong>gove dane i noći provodio u <strong>nam</strong>azu,<br />

bit će mu oprošteni prošli gri<strong>je</strong>si. U<br />

n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> noć koja <strong>je</strong> bolja od hiljadu m<strong>je</strong>seci.<br />

Allah, dželle šanuhu, <strong>je</strong> učinio ramazan<br />

sezonom za brisan<strong>je</strong> i oprost gri<strong>je</strong>ha,<br />

m<strong>je</strong>secom dobra i milosti, koji se dočeku<strong>je</strong><br />

sa radošću i ushićen<strong>je</strong>m: Reci; “Neka se<br />

zato Allahovoj blagodati i milosti raduju,<br />

to <strong>je</strong> bol<strong>je</strong> od onoga što gomilaju.” (Pri<strong>je</strong>vod<br />

značenja, Junus, 58.). Cilj ramazanskog<br />

posta <strong>je</strong> postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti: O<br />

v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong><br />

propisan onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se gri<strong>je</strong><br />

eha<br />

klonili (da bi ste bogobojazni bili). (El-Bekare,<br />

183.). Iskrenost <strong>je</strong> temeljni uv<strong>je</strong>t za<br />

ispravnost i prihvatan<strong>je</strong> d<strong>je</strong>la. Ako u n<strong>je</strong>mu<br />

bude trunka rijāa (pretvaranja i dodvoravanja<br />

ljudima), ili dozivanja nekoga<br />

drugoga mimo Allaha i traženja pomoći<br />

od n<strong>je</strong>ga, bit će poništeno i odbačeno, <strong>je</strong>r<br />

Allah, dželle šanuhu, ne prima d<strong>je</strong>lo ko<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> učin<strong>je</strong>no radi nekoga drugog osim (pored)<br />

N<strong>je</strong>ga, što se nedvosmisleno akcentira<br />

u poznatom hadisi-kudsijju: “Ja sam<br />

najneovisniji o tome da Mi se neko kao<br />

drug pripiše, onaj ko to uradi, ostavit ću<br />

ga za<strong>je</strong>dno sa onim koga Mi <strong>je</strong> kao druga<br />

pripisao.’’ (Muslim). Dobro d<strong>je</strong>lo popraćeno<br />

bogobojaznošću se uvećava i tra<strong>je</strong>,<br />

a dobro d<strong>je</strong>lo, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> utemel<strong>je</strong>no na neispravnom<br />

nij<strong>je</strong>tu, slabi i iščezava. Uzvišeni,<br />

u pri<strong>je</strong>vodu značenja, kaže: I Mi ćemo<br />

pristupiti d<strong>je</strong>lima njihovim koja su učinili u<br />

prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.).<br />

Namaz <strong>je</strong> stub islama i n<strong>je</strong>gov drugi temelj<br />

na ko<strong>je</strong>m on počiva, ko ga u potpunosti<br />

ostavi, neće mu biti priml<strong>je</strong>na ostala<br />

d<strong>je</strong>la, post, hadž, dobročinstvo. Rekao <strong>je</strong><br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Između<br />

čov<strong>je</strong>ka, širka (idolopoklonstva,<br />

politeizma) i kufra (nev<strong>je</strong>rstva) <strong>je</strong> ostavmilost<br />

i prestane izvršavati<br />

Allahove naredbe, smatrajući<br />

da nema nikakve šanse<br />

za usp<strong>je</strong>h i li<strong>je</strong>pu konačnicu.<br />

Najbolji pokazatelji ispravnog<br />

i poželjnog straha od<br />

Allaha a<br />

su ustrajnost u či-<br />

n<strong>je</strong>nju dobrih d<strong>je</strong>la i stalna<br />

svi<strong>je</strong>st o toma da nas Allah<br />

prati i da vrlo dobro zna<br />

naše stan<strong>je</strong>. Strah od Allaha<br />

v<strong>je</strong>rnika stalno održava budnim i<br />

ozbiljnim i nikada mu ne pruža garanciju<br />

da se spasio i da <strong>je</strong> u potpunosti<br />

uspio. O onima koji Ga se istinski<br />

bo<strong>je</strong>, Uzvišeni <strong>je</strong> rekao: ...ljudi ko<strong>je</strong> kupovina<br />

i prodaja ne ometaju da Allaha<br />

spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju<br />

ud<strong>je</strong>ljuju, i koji strepe od Dana<br />

u kom će srca i pogledi biti uznemireni.<br />

(En-Nur). Znajte draga braćo da onome<br />

ko se Allaha bude bojao, takvome<br />

niko neće moći nikakvu štetu nani<strong>je</strong>ti,<br />

a onaj ko bude od nekog drugog mimo<br />

N<strong>je</strong>ga strepio, takvome niko neće<br />

moći pomoći. Kada se istinski strah<br />

od Allaha ustali u srcu v<strong>je</strong>rnika, on će<br />

svojom snagom poništiti sve ono što <strong>je</strong><br />

loše i što <strong>je</strong> u suprotnosti s n<strong>je</strong>govom<br />

v<strong>je</strong>rom. Na kraju, budite sv<strong>je</strong>sni da <strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>dna suza koju v<strong>je</strong>rnik pusti iz straha<br />

pred Svevišnjim Allahom dovoljna do<br />

utrne i najžešću vrelinu gri<strong>je</strong>ha.<br />

priliku<br />

27. august - 17. ramazan<br />

8


ibn Muhammed el-Kasim<br />

Kuds: Muhammed Ebu Sinine<br />

amazansku Istinski čuvari<br />

Allahovih svetinja<br />

Dobro d<strong>je</strong>lo<br />

popraćeno bogobojaznošću<br />

ljan<strong>je</strong> <strong>nam</strong>aza.’’ (Muslim).<br />

Onaj ko popravi<br />

se uvećava i<br />

tra<strong>je</strong>, a dobro svoj nij<strong>je</strong>t, bude obavljao<br />

d<strong>je</strong>lo, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> <strong>nam</strong>aze, onako <strong>kako</strong><br />

utemel<strong>je</strong>no na mu <strong>je</strong> naređeno, i isposti<br />

neispravnom m<strong>je</strong>sec ramazan onako<br />

nij<strong>je</strong>tu, slabi i <strong>kako</strong> to doliku<strong>je</strong> i priliči,<br />

iščezava. doista <strong>je</strong> uspio. Zekat se<br />

u mnogim kur’anskim<br />

a<strong>je</strong>tima spomin<strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno<br />

sa <strong>nam</strong>azom, on <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov<br />

nerazdvojni drug, i <strong>je</strong>dan od temelja islama,<br />

koji dušu čisti od škrtosti i pohlepe,<br />

unapređu<strong>je</strong> i čuva imetak, i čov<strong>je</strong>ka svrstava<br />

u red plemenitih i odabranih Allahovih<br />

robova: Uzmi od dobara njihovih<br />

zekat, da ih njime očistiš i blagoslovl<strong>je</strong>nim<br />

ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja<br />

će ih sigurno smiriti. – A Allah sve ču<strong>je</strong> i sve<br />

zna. (Et-T<br />

Tevbe, 103.). Zekat čov<strong>je</strong>ka čuva<br />

od Allahove kazne kojom On kažnjava<br />

gr<strong>je</strong>šnike, i udaljava od n<strong>je</strong>ga velike nedaće<br />

i nesreće, kao što Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu<br />

značenja, kaže: ...onome koji ud<strong>je</strong>lju<strong>je</strong> i ne<br />

gri<strong>je</strong>ši, i ono najl<strong>je</strong>pše smatra istinitim –<br />

n<strong>je</strong>mu ćemo Džennet pripremiti; a onome<br />

koji tvrdiči i os<strong>je</strong>ća se neovisnim i ono najl<strong>je</strong>pše<br />

smatra lažnim – n<strong>je</strong>mu ćemo Džehennem<br />

pripremiti. (El-Lejl, 5. – 10.). Izvršavan<strong>je</strong><br />

zekata <strong>je</strong> znak čov<strong>je</strong>kovog usp<strong>je</strong>ha,<br />

i dokaz n<strong>je</strong>govog ub<strong>je</strong>đenja. On <strong>je</strong> pravo<br />

siromašnih u imetku bogatih, koji su ovu<br />

obavezu dužni izvršiti, bez i najman<strong>je</strong>g<br />

prigovora ili omalovažavanja potrebnih,<br />

njome upotpunjavaju svoju v<strong>je</strong>ru i čuvaju<br />

svoj imetak.<br />

Preveo i sažeo:<br />

Esad Mahovac<br />

Hvala Allahu koji nas<br />

<strong>je</strong> počastio sa nekoliko<br />

Svojih svetosti: svetosti<br />

m<strong>je</strong>sta, svetosti vremena i<br />

svetosti d<strong>je</strong>la. Ako priz<strong>nam</strong>o<br />

Allahu da smo mi čuvari<br />

– murabiti N<strong>je</strong>govog svetog<br />

hrama u ovom časnom<br />

m<strong>je</strong>secu, pa mi smo dakle<br />

ob<strong>je</strong>dinili sve spomenute<br />

svetosti, a to <strong>je</strong> za v<strong>je</strong>rnika<br />

velika počast. Allah od nas<br />

očeku<strong>je</strong> da svojim d<strong>je</strong>lima<br />

potvrdimo da smo mi<br />

istinski čuvari N<strong>je</strong>govog<br />

hrama, pa da li smo spremni<br />

na to?! Ovo <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec<br />

u kome <strong>je</strong> objavl<strong>je</strong>n Kur’an<br />

i m<strong>je</strong>sec u kome <strong>je</strong> Allah<br />

spuštao Svoju pomoć, ali<br />

samo Svojim iskrenim i<br />

odanim robovima. Međutim,<br />

stan<strong>je</strong> većine nas, izuzev<br />

onih kojima se Allah<br />

smilovao, govori o nečemu<br />

sasvim drugom. Naše stan<strong>je</strong><br />

danas radu<strong>je</strong> <strong>je</strong>dino neprijatelja.<br />

Mi smo ummet čija vri<strong>je</strong>dnost <strong>je</strong><br />

utemel<strong>je</strong>na na v<strong>je</strong>ri. Vođa pravov<strong>je</strong>rnih,<br />

Omer b. el-Hattab, radijallahu<br />

anhu, kada <strong>je</strong> zakoračio na ovo tlo u<br />

<strong>je</strong>dnoj ruci <strong>je</strong> nosio svo<strong>je</strong> papuče, a u<br />

drugoj držao povodac svo<strong>je</strong> jahalice,<br />

pa <strong>je</strong> Ebu Ubejde pomislio da <strong>je</strong> to skrnavl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

n<strong>je</strong>govog ugleda i prigovorio<br />

mu zbog toga. Tom prilikom Omer <strong>je</strong><br />

poželio da <strong>je</strong> to rekao neko drugi pa<br />

da ga, na n<strong>je</strong>mu svojstven način, učini<br />

poukom za druge. Međutim, zadovoljio<br />

se ri<strong>je</strong>čima ko<strong>je</strong> i sada odzvanjaju<br />

našom časnom historijom: “Mi smo<br />

narod ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> Allah uzdigao islamom,<br />

Zar nas<br />

svakodnevne<br />

scene terora,<br />

nepravde i<br />

ubijanja neće<br />

opametiti i<br />

navesti da se<br />

vratimo svojoj<br />

v<strong>je</strong>ri?! Zašto<br />

b<strong>je</strong>žimo od<br />

toga?!<br />

i kad god budemo tražili<br />

ponos u nečemu drugom,<br />

Allah će nas poniziti.”<br />

A mi danas ovd<strong>je</strong> um<strong>je</strong>sto<br />

da tražimo ponos u svom<br />

<strong>je</strong>dinstvu i svojoj v<strong>je</strong>ri, mi se<br />

razilazimo ne znajući koliku<br />

uslugu na taj način činimo<br />

neprijatelju. Zar nas svakodnevne<br />

scene terora, nepravde<br />

i ubijanja neće opametiti i<br />

navesti da se vratimo svojoj<br />

v<strong>je</strong>ri?! Zašto b<strong>je</strong>žimo od toga?! A da li<br />

bi mi na taj način učinili išta drugo do<br />

vraćanja i obraćanja Silnom i Jakom<br />

koji bi nas pomogao i Milostivom koji<br />

bi <strong>nam</strong> oprostio? Znajte da za nas ima<br />

nade. Islamski ummet <strong>je</strong> prolazio i<br />

kroz veću krizu i slabost od ove u kojoj<br />

smo mi sada. Ali iz te slabosti nikao<br />

<strong>je</strong> Salahuddin el-Ejjubi, iznikla <strong>je</strong> bitka<br />

Ajnu Džalut. Dovoljno <strong>je</strong> da z<strong>nam</strong>o da<br />

nas Allah želi pomoći ukoliko budemo<br />

N<strong>je</strong>mu odani i pokorni. Allahovi robovi,<br />

vratite se Allahu i znajte da: Allah<br />

čini šta hoće, ali većina ljudi ne zna.<br />

(Jusuf, 21.).<br />

27. august - 17. ramazan<br />

9


Polum<strong>je</strong>sec<br />

Ivan Šarčević<br />

Fran<strong>je</strong>vac sa dva lica<br />

Ivan Šarčević, profesor na Fran<strong>je</strong>vačkoj<br />

teologiji u Sara<strong>je</strong>vu i glavni<br />

urednik Sv<strong>je</strong>tla ri<strong>je</strong>či redovno piše<br />

kolumne za sara<strong>je</strong>vski list Oslobođen<strong>je</strong>.<br />

U tim svojim kolum<strong>nam</strong>a pop<br />

Ivan Šarčević često piše o nesretnim<br />

zloupotrebama v<strong>je</strong>re u političke svrhe.<br />

Iz čitanja n<strong>je</strong>govih kolumni u<br />

Oslobođenju može se steći pogrešan<br />

dojam da <strong>je</strong> Ivan Šarčević čov<strong>je</strong>k pun<br />

toleranci<strong>je</strong> i pravi komšija. Za razliku<br />

od licem<strong>je</strong>rnog pametovanja u Oslobođenju<br />

gd<strong>je</strong> nas Šarčević podučava<br />

<strong>kako</strong> trebamo poštivati drugo i drugači<strong>je</strong><br />

kao i svo<strong>je</strong>, i <strong>kako</strong> moramo biti<br />

tolerantni <strong>je</strong>dni prema drugima ako<br />

želimo sreću ovoj našoj napaćenoj<br />

Bosni i Hercegovini, pop Šarčević se<br />

među katolicima na misama ponaša<br />

sasvim drukči<strong>je</strong>. Ivan Šarčević <strong>je</strong> tri<br />

dana pri<strong>je</strong> sramnog <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a<br />

u livanjskom selu Sturbi bio glavni<br />

propov<strong>je</strong>dnik na velikom okupljanju<br />

katolika u sus<strong>je</strong>dnom selu Vidoši, u<br />

selu odakle <strong>je</strong> došla inicijativa za <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />

sturbskog <strong>mesdžid</strong>a. U toj misi<br />

Ivan Šarčević <strong>je</strong> spomenuo muslimane<br />

ali u <strong>je</strong>dnom drugom kontekstu,<br />

možemo slobodno reći neprim<strong>je</strong>renom<br />

kontekstu ( Govoreći o značaju<br />

D<strong>je</strong>vice Mari<strong>je</strong> za kršćanstvo, pop<br />

Šarčević <strong>je</strong> naveo da i mi muslimani<br />

poštu<strong>je</strong>mo Mariju Majku Božiju.).<br />

Iako ima veliki autoritet među<br />

katolicima Ivan Šarčević <strong>je</strong> prešutio<br />

katoličku sramotu oko <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a<br />

u Sturbi, ni<strong>je</strong> se htio ni<strong>je</strong>dnom<br />

ri<strong>je</strong>čju zauzeti za poštivan<strong>je</strong> drugog<br />

i drugači<strong>je</strong>g, za poštivan<strong>je</strong> komšija<br />

muslimana. Zato ne sumnjamo da<br />

će u prvoj narednoj kolumni u Oslobođenju<br />

opet pisati stare licem<strong>je</strong>rne<br />

teze i na taj način pokušati predstaviti<br />

svećenički poziv u sv<strong>je</strong>tlu dobra<br />

i pomirenja.<br />

SDA i S BiH<br />

Kako su krenuli uskoro neće ht<strong>je</strong>ti ni u džamiji biti<br />

za<strong>je</strong>dno!<br />

Prilikom ovogodišn<strong>je</strong>g obil<strong>je</strong>žavanja<br />

godišnjice 505. viteške brigade u<br />

Bužimu predstavnici SDA i Stranke<br />

za BiH su u prisustvu desetak hiljada<br />

Bošnjaka demonstrirali koliko mrze<br />

<strong>je</strong>dni druge. Naime, delegaci<strong>je</strong> spomenutih<br />

partija ni<strong>kako</strong> nisu pristale da<br />

za<strong>je</strong>dno pos<strong>je</strong>te muzej i šehidsko turbe<br />

i da prouče za<strong>je</strong>dničku fatihu već su to<br />

uradili odvo<strong>je</strong>no. Okupl<strong>je</strong>ni narod <strong>je</strong><br />

ostao u čuđenju <strong>je</strong>r ranijih godina nisu<br />

imali priliku vid<strong>je</strong>ti ovoliku količinu<br />

Oslobođen<strong>je</strong><br />

“Ne tuguj”, konačno pravi feljton o islamu<br />

Od pri<strong>je</strong> nekoliko dana sara<strong>je</strong>vski<br />

list Oslobođen<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> u rubrici feljton<br />

počelo sa objavljivan<strong>je</strong>m seri<strong>je</strong> tekstova<br />

Sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajne strukture BiH<br />

Islamski praktičari pod lupom<br />

Prema<br />

informacijama<br />

našeg magazina, nakon<br />

terorističkog napada<br />

u Bugojnu odnosi unutar<br />

sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajnih<br />

struktura Bosne i Hercegovine<br />

postali su veoma zanimljivi,<br />

odnosno po<strong>je</strong>dinci<br />

iz tih službi vode skrivene kampan<strong>je</strong><br />

protiv po<strong>je</strong>dinih sigurnosnih službenika,<br />

tačni<strong>je</strong> protiv službenika Bošnjaka<br />

muslimana koji su praktični v<strong>je</strong>rnici.<br />

Srpski i hrvatski kadrovi te ateistički<br />

nastro<strong>je</strong>ni bošnjački kadrovi sumnjiče<br />

svo<strong>je</strong> kolege muslimane da su slaba<br />

karika ovih službi <strong>je</strong>r su, <strong>kako</strong> to oni<br />

mržn<strong>je</strong> i raz<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nosti. Kako <strong>je</strong> krenulo,<br />

još malo pa neće za<strong>je</strong>dno ht<strong>je</strong>ti<br />

ni u džamiju!<br />

čiji <strong>je</strong> autor ugledni šejha Aid ibn Al<br />

Qarni. Tekstovi ko<strong>je</strong> objavlju<strong>je</strong> Oslo-<br />

bođen<strong>je</strong><br />

su dio Al Qarni<strong>je</strong>ve knjige<br />

“Ne tuguj”. Knjiga “Ne tuguj” <strong>je</strong> već<br />

deceniju bestseler u svim arapskim zemljama.<br />

Prodana <strong>je</strong> u više milionskom<br />

tiražu. Prevedena <strong>je</strong> na preko 30 <strong>je</strong>zika.<br />

Među prve pri<strong>je</strong>vode sa arapskog <strong>je</strong>zika<br />

spada i bosanski pri<strong>je</strong>vod “Ne tuguj”,<br />

ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> sačinio Mirza Sarajkić, a u izdanju<br />

renomirane kuće za islamistiku<br />

Bookline iz Sara<strong>je</strong>va. U<strong>je</strong>dno, ovo <strong>je</strong><br />

prvi put da <strong>je</strong> Oslobođen<strong>je</strong><br />

pristalo da<br />

objavi seriju tekstova u ko<strong>je</strong>m se na pozitivan<br />

način govori o islamu. Do sada<br />

Oslobođen<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> uglavnom objavljivalo<br />

tekstove u kojima se na najgori način<br />

piše o islamu, kao što su pisanja Željka<br />

Ivankovića.<br />

kažu, zbog prakticiranja islama bliski<br />

vehabijskim krugovima u BiH. Zbog<br />

ovakve atmosfere u sigurnosno – obav<strong>je</strong>štajnim<br />

službama BiH <strong>nam</strong>eću se<br />

novi standardi rada u službi. Oni službenici<br />

koji ne kriju svoju privrženost<br />

islamu već postaju predmet pritisaka i<br />

uskraćivanja privilegija.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

10


Biskup Franjo Komarica<br />

Problem u Sturbama <strong>je</strong> trebalo ri<strong>je</strong>šiti ljudski a ne<br />

nasilno<br />

Biskup Franjo Komarica<br />

<strong>je</strong> <strong>je</strong>dini katolički svećenik<br />

koji <strong>je</strong> pozvao livanjske<br />

Hrvate da nesporazume oko<br />

izgradn<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a ri<strong>je</strong>še sa<br />

svojim komšijama na ljudski<br />

način i bez sprovođenja <strong>bilo</strong><br />

kakve sile. Prema sv<strong>je</strong>dočenju<br />

Dževad ef. Hadžića,<br />

glavnog imama Medžlisa<br />

Islamske za<strong>je</strong>dnice u Livnu,<br />

biskup Komarica <strong>je</strong> tim<br />

povodom pisao načelniku<br />

Livna. “Jedini koji <strong>je</strong> nešto<br />

poduzeo <strong>je</strong> biskup Komarica<br />

ko<strong>je</strong>m sam pisao i tražio<br />

da interveniše kod lokalnih<br />

vlasti. On <strong>je</strong> i napisao pismo<br />

načelniku općine Livno Luki Čelanu<br />

i preds<strong>je</strong>dniku vlade 10. kantona Nediljku<br />

Rimcu u ko<strong>je</strong>m ih <strong>je</strong> zamolio da<br />

problem ri<strong>je</strong>še “ljudski a ne nasilno”.<br />

Iako su se načelnik Čelan i preds<strong>je</strong>dnik<br />

Reis dr. Mustafa ef. Cerić<br />

Kantona 10 Rimac oglušili na pismo<br />

biskupa Komarice koristimo ovu priliku<br />

da se iskreno zahvalimo biskupu<br />

Komarici za n<strong>je</strong>govu ljudsku i dobru<br />

komšijsku <strong>nam</strong><strong>je</strong>ru.<br />

Napaduju ga <strong>je</strong>r se bori za svoj narod i svoju v<strong>je</strong>ru<br />

Apel za pomoć<br />

Dalipovski Vasvija<br />

Selam. Nedavno mi se obratila<br />

džematlijka sa sl<strong>je</strong>dećom molbom:<br />

“Molim Vas da mi pomognete.<br />

Ja sam d<strong>je</strong>vojka u invalidskim kolicima.<br />

Rođena 15. 1. 1978. god. u<br />

Zenici. Živim sa majkom. Majka<br />

ima malu penziju. Vezana sam za<br />

kolica. Kolica su mo<strong>je</strong> noge. Bez<br />

njih ne mogu obavljati dnevne poslove<br />

kao što su: kupovina hrane,<br />

odlazak u džamiju, doktoru ...<br />

Imam kolica na guran<strong>je</strong>. Ja nemam<br />

snage za njih <strong>je</strong>r su mi teška<br />

za kretan<strong>je</strong>. Trebao bi neko da mi<br />

konstantno pomaže. Moji prijatelji<br />

nemaju uvi<strong>je</strong>k vremena. Svako<br />

ide svojim poslom. Imaju kolica na<br />

motor od 8.000 KM. Dobavljač<br />

može sniziti na 6.000 KM. Ja nemam<br />

mogućnosti da ih kupim.<br />

Molim Vas da mi pomognete.<br />

Moja adresa. Dalipovski Vasvija,<br />

Jalijski put 139. tel. 061 399 981.’’<br />

Mnogi pametnjakovići u našoj<br />

zemlji skloni su često upućivati<br />

kritike reisu dr. Mustafi ef. Ceriću<br />

zbog n<strong>je</strong>govog navodnog mi<strong>je</strong>šanja u<br />

politiku. Početkom ramazana Bošnjaci<br />

su širom BiH izloženi raznim pritiscima<br />

između kojih se izdvajaju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />

<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi i napad polici<strong>je</strong> Republike<br />

Srpske na bošnjačke povratnike<br />

u Bosanskom Novom i Bosanskoj<br />

Dubici. Iako su Bošnjaci izloženi strašnoj<br />

nepravdi bošnjački političari su<br />

izabrali šutnju. Da se ni<strong>je</strong> umi<strong>je</strong>šao reis<br />

dr. Mustafa ef. Cerić, odnosno da on<br />

ni<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>tio ugrožene Bošnjake i ulio<br />

im malo nade i hrabrosti niko ništa<br />

ne bi poduzeo. Reis Cerić ne prista<strong>je</strong><br />

na šutnju, on se ne žali i ne štedi kada<br />

<strong>je</strong> u pitanju hizmet bošnjačkom narodu.<br />

Zahvaljujući n<strong>je</strong>govoj odlučnosti i<br />

upornosti svako važno pitan<strong>je</strong> po interes<br />

bošnjačkog naroda kao i svako<br />

ugrožavan<strong>je</strong> interesa bošnjačkog naroda<br />

dobi<strong>je</strong> potrebnu pažnju javnosti<br />

zbog čega su spri<strong>je</strong>čene brojne mutne<br />

radn<strong>je</strong> protiv BiH i Bošnjaka. Eto zašto<br />

reisovi kritičari ne vole ni n<strong>je</strong>ga ni<br />

n<strong>je</strong>govo mi<strong>je</strong>šan<strong>je</strong> u politiku!<br />

27. august - 17. ramazan<br />

11<br />

Džematli<strong>je</strong> Sejmena su pomogle<br />

<strong>je</strong>dnom hedijom ali <strong>je</strong> to nedovoljno.<br />

Ako postoji mogućnost da<br />

objavite Vasvijinu molbu u idućem<br />

broju Saffa. Mahsuz selam i unapri<strong>je</strong>d<br />

hvala.<br />

Hfz. Safet ef. Husejnović.


Amir Ahmić<br />

Izuzetan profesionalac i<br />

patriota<br />

Govoreći za portal RTM.ba, Damir<br />

Arnaut, sav<strong>je</strong>tnik Harisa<br />

Silajdžića <strong>je</strong> iznio niz do sada nepoznatih<br />

detalja o osobama ko<strong>je</strong> su dale<br />

veliki doprinos u procesu nedavne<br />

sudske pob<strong>je</strong>de Ejupa Ganića nad<br />

Srbijom u Londonu. “...najvažniji i<br />

najzaht<strong>je</strong>vniji dio mo<strong>je</strong> uloge <strong>je</strong> bio<br />

vezan za pripremu i prezentaciju naše<br />

pravne argumentaci<strong>je</strong>. Ovo nisam<br />

mogao govoriti dok <strong>je</strong> proces trajao,<br />

ali čov<strong>je</strong>k koji mi <strong>je</strong> osigurao najveću<br />

količinu dokumentaci<strong>je</strong> - u najkraćem<br />

roku - <strong>je</strong> bio oficir za vezu našeg<br />

Kabineta sa Haškim tribunalom -<br />

Amir Ahmić. Iako <strong>nam</strong> <strong>je</strong> glavni tužilac<br />

ICTY-a Serge Brammertz odbio<br />

dati svaki dokument koji smo zvanično<br />

tražili, doslovno ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> dokumenta<br />

koji mi <strong>je</strong> u Londonu trebao,<br />

a koji Ahmić ni<strong>je</strong> mogao pribaviti u<br />

roku od sat vremena. Ahmić <strong>je</strong> sve<br />

odradio brzo i profesionalno, rukovodeći<br />

se prvenstveno interesima države<br />

i ne obazirući se na birokratska<br />

podmetanja”, kaže Damir Arnaut.<br />

Amir Ahmić <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od ri<strong>je</strong>tkih<br />

Bošnjaka koji da<strong>je</strong> sve od sebe na zaštiti<br />

interesa BiH i Bošnjaka. Ovaj<br />

izuzetni profesionalac i patriota malo<br />

govori o sebi i svom radu. Um<strong>je</strong>sto<br />

prazne priče Amir Ahmić svoj posao<br />

radi odgovorno i čestito. Damir<br />

Arnaut <strong>je</strong> naveo samo dio onog što<br />

Amir Ahmić skoro svakodnevno<br />

godi<strong>nam</strong>a radi i doprinosi u korist<br />

Bosne i Hercegovine.<br />

Kad <strong>je</strong> politika sli<strong>je</strong>pa od žel<strong>je</strong> za vlašću<br />

Avazov sramni napad na Amora Mašovića<br />

Proteklih dana iz Republike<br />

Srpske vodi se oštra<br />

kampanja protiv Amora<br />

Mašovića. Jasne su <strong>nam</strong><strong>je</strong>re<br />

predstavnika RS-a, oni<br />

na sve načine žele spri<strong>je</strong>čiti<br />

Amora Mašovića da otkriva<br />

njihove zločinačke tragove.<br />

Kad god otkri<strong>je</strong> neku grobnicu<br />

iz RS-a prema Amoru<br />

Mašoviću krenu razne vrste<br />

optužbi. Na njihovu žalost<br />

takve stvari Amora Mašovića<br />

još više motiviraju i daju mu<br />

snage da nastavi sa razotkrivan<strong>je</strong>m<br />

zločina nad Bošnjacima.<br />

Nažalost, u kampanju<br />

protiv Amora Mašovića ovih<br />

dana uključio se i Dnevni<br />

avaz<br />

koji <strong>je</strong> kroz usta Jasmi-<br />

na Odobašića, bivšeg uposlenika<br />

Instituta za nestale<br />

osobe BiH iznio nekoliko<br />

sramnih optužbi od kojih <strong>je</strong><br />

najgora da <strong>je</strong> Amor Mašović<br />

izdajnik interesa bošnjačkog<br />

naroda. Na istom m<strong>je</strong>stu se vidi zašto<br />

Avaz<br />

napada Amora Mašovića. Naime,<br />

SDA <strong>je</strong> za naredne izbore na svoju listu<br />

stavila i Amora Mašovića. To <strong>je</strong> bio dovoljan<br />

razlog Avazu da ga napadne. Pa<br />

ko to u Bosni i Hercegovini, odnosno<br />

koji to Bošnjak valja ako ne valja Amor<br />

Mašović. Amoru Mašoviću podmetati<br />

da <strong>je</strong> izdajnik bošnjačkog interesa <strong>je</strong><br />

izvan razuma.<br />

Dževad Galijašević<br />

Dodikov plaćenik traži pod<strong>je</strong>lu BiH na tri entiteta<br />

onačno <strong>je</strong> Dževad Galijašević<br />

Kotkrio K zašto ga plaća Milorad<br />

Dodik. Galijaševićeve omil<strong>je</strong>ne novine<br />

banjalučki Fokus<br />

objavile su ovih<br />

dana tekst pod naslovom “Očigledan<br />

i neizb<strong>je</strong>žan raspad BiH na tri etničke<br />

države” a u ko<strong>je</strong>m iznose zalagan<strong>je</strong><br />

Dževada Galijaševića<br />

da se BiH podi<strong>je</strong>li na tri<br />

entiteta.<br />

“Fond za humanitarno<br />

pravo BiH iz Zenice,<br />

čiji <strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnik Dževad<br />

Galijašević smatra da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino<br />

pravedno i demokratsko<br />

r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> u BiH ustavna<br />

federalizacija zeml<strong>je</strong> na tri<br />

većinski etnička multietnička<br />

entiteta, a ukoliko se ovo<br />

r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ne primi<strong>je</strong>ni, sasvim<br />

<strong>je</strong> očigledan i neizb<strong>je</strong>žan<br />

raspad BiH na tri etničke<br />

države”, piše Fokus. Iako <strong>je</strong><br />

Dževad Galijašević psihijatrijski<br />

slučaj ovakvi stavovi se moraju<br />

uzeti zaozbiljno <strong>je</strong>r <strong>je</strong> očigledno da <strong>je</strong><br />

Dodik svojim plaćenicima naložio da<br />

se krene u <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> BiH. Galijašević <strong>je</strong><br />

to ozbiljno shvatio i odmah se dao na<br />

posao.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

12


Foto kritika<br />

U kojoj državi se nalazi Zapadnohercegovački kanton?<br />

Apel za pomoć<br />

Mufid Kozlić<br />

Na ovoj fotografiji vidimo <strong>kako</strong><br />

Vlada Zapadnohercegovačkog<br />

kantona zas<strong>je</strong>da u svom kabinetu u<br />

Širokom Bri<strong>je</strong>gu. Prema simbolima<br />

koji se mogu vid<strong>je</strong>ti na ovoj fotografiji<br />

ni<strong>kako</strong> se ne može naslutiti da se<br />

radi o kantonu koji se nalazi u Bosni i<br />

Hercegovini. Zar <strong>je</strong> moguće da u <strong>je</strong>dnoj<br />

sekularnoj državi kakva <strong>je</strong> Bosna<br />

i Hercegovina simbol neči<strong>je</strong> v<strong>je</strong>re, u<br />

ovom slučaj križ, bude najdominantniji<br />

simbol koji krasi instituciju te iste<br />

Foto polum<strong>je</strong>seca<br />

države? U Bosni i Hercegovini <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnima<br />

sve dozvol<strong>je</strong>no. Zamislimo šta<br />

bi <strong>bilo</strong> kada bi u kabinetu Vlade Sara<strong>je</strong>vskog<br />

kantona na zidu bila ob<strong>je</strong>šena<br />

levha sa ispisanim šehadetom “La ila<br />

he illah”. Naravno, to <strong>je</strong> čak nemoguće<br />

ni zamisliti <strong>je</strong>r bi ta vlada bila optužena<br />

za <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> sekularnog sistema u<br />

BiH. U slučaju Vlade Zapadnohercegovačkog<br />

kantona <strong>je</strong> sasvim drukči<strong>je</strong>,<br />

njima <strong>je</strong> sve dozvol<strong>je</strong>no <strong>je</strong>r su na zid<br />

ob<strong>je</strong>sili križ.<br />

Višegrad - <strong>je</strong>zero Perućac: Džematli<strong>je</strong> Fahdove džami<strong>je</strong> iz Sara<strong>je</strong>va<br />

pomažu u iskopavanju posmrtnih ostataka Bošnjaka ubi<strong>je</strong>nih na<br />

području Višegrada<br />

prošlom broju smo objavili apel<br />

U za Mufida Kozlića koji <strong>je</strong> kao<br />

d<strong>je</strong>čak od 12 godina zadobio povredu<br />

desnog oka na ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> skoro ostao<br />

sli<strong>je</strong>p. Po izbijanju agresi<strong>je</strong> na BiH<br />

uključu<strong>je</strong> se u redove Armi<strong>je</strong> R BiH<br />

a kasni<strong>je</strong> se priključu<strong>je</strong> <strong>je</strong>dinici Odred<br />

“El Mudžahidin”. Nažalost, u maju<br />

1995. godine gasi mu se potpuno vid<br />

na desno oko. U septembru 2007. godine<br />

gubi vid i na li<strong>je</strong>vo oko. Posli<strong>je</strong><br />

tri teške operaci<strong>je</strong> doktori su morali<br />

konstatirati da <strong>je</strong> Mufid ostao potpuno<br />

sli<strong>je</strong>p. Ovaj mladi i nadasve hrabri<br />

čov<strong>je</strong>k ne gubi nadu i hvata se u koštac<br />

sa iskušenjima. Da bi olakšao svoj<br />

život Mufidu su potrebna pomagala.<br />

Najpotrebni<strong>je</strong> pomagalo za Mufida <strong>je</strong><br />

kompjuter. Nažalost, on nema tolika<br />

primanja da bi sebi mogao priuštiti takvo<br />

potrebno pomagalo. S obzirom da<br />

su se odazvala samo dva dobra čov<strong>je</strong>ka<br />

koji su uplatili pomoć na Mufidov<br />

račun, te da još uvi<strong>je</strong>k nedosta<strong>je</strong> dovoljno<br />

novca za kupovinu kompjutera<br />

pozivamo vas da se uključite u ovu<br />

plemenitu akciju opskrbe Mufida<br />

Kozlića sa potrebnom kompjuterskom<br />

opremom. Za sve one koji mogu i žele<br />

pomoći Mufidu mogu to učiniti tako<br />

što će uplatiti svoju donaciju na sli<strong>je</strong>deće<br />

bro<strong>je</strong>ve žiro računa:<br />

Račun u KM kod IK-a banke<br />

1340100000000120<br />

Devizni račun IK-a banka – IBAN:<br />

BA391340100000000120<br />

SWIFT CODE: IKBZBA2X<br />

Adresa:<br />

Mufid Kozlić, Vukotići 39,<br />

72212 Nemila<br />

Broj mobitela:<br />

061 417 958<br />

27. august - 17. ramazan<br />

13


Intervju<br />

Dževad ef. Hadžić, glavni<br />

<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> bi<br />

komši<strong>je</strong> ruš<br />

Prva trećina svetog m<strong>je</strong>seca<br />

ramazana u BiH obil<strong>je</strong>žena<br />

<strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a u<br />

džematu Sturba. Ovaj događaj<br />

ražalostio <strong>je</strong> sve muslimane u<br />

Bosni i Hercegovini. O tome<br />

<strong>kako</strong> se Bošnjaci u Livnu nose<br />

sa ovim tužnim događa<strong>je</strong>m<br />

razgovaramo sa Dževad ef.<br />

Hadžićem, glavnim imamom<br />

Medžlisa IZ Livno<br />

Razgovarao: Ezher Beganović<br />

Prva trećina svetog m<strong>je</strong>seca ramazana<br />

u BiH obil<strong>je</strong>žena <strong>je</strong> <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>m <strong>mesdžid</strong>a<br />

u džematu Sturba. Ovaj događaj<br />

ražalostio <strong>je</strong> sve muslimane u Bosni i<br />

Hercegovini. Kako se Bošnjaci u Livnu<br />

nose sa ovim tužnim događa<strong>je</strong>m?<br />

Hadžić: Ovaj događaj <strong>je</strong> sve muslimane<br />

u Livnu jako pogodio, posebno one u<br />

Sturbi. S<strong>je</strong>ćam se kad sam ih obavi<strong>je</strong>stio<br />

da smo sakupili novac za n<strong>je</strong>govu izgradnju<br />

bili su presretni, <strong>je</strong>r će od sada i oni<br />

imati svoj <strong>mesdžid</strong>, imat će gd<strong>je</strong> za<strong>je</strong>dnički<br />

klanjati, okupljati se, učiti d<strong>je</strong>cu...<br />

Sreći ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> kraja. Posebno <strong>je</strong> svečano<br />

<strong>bilo</strong> kad smo započeli sa izgradnjom. A<br />

onda od<strong>je</strong>dnom, kao grom iz vedra neba,<br />

od<strong>je</strong>knu vi<strong>je</strong>st da naše komši<strong>je</strong> sakupljaju<br />

potpise protiv izgradn<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a. Prvo<br />

nev<strong>je</strong>rica, a onda kad se vi<strong>je</strong>st potvrdila i<br />

kada smo dobili spisak zaht<strong>je</strong>va potpisnika<br />

petici<strong>je</strong>, nismo mogli v<strong>je</strong>rovati da naši sus<strong>je</strong>di,<br />

od kojih smo očekivali podršku i pomoć,<br />

<strong>je</strong>r smo komši<strong>je</strong>, pa komši<strong>je</strong> trebaju<br />

tako postupati, nismo mogli v<strong>je</strong>rovati da<br />

to naši sus<strong>je</strong>di zahti<strong>je</strong>vaju. Da <strong>nam</strong> ne daju<br />

graditi <strong>mesdžid</strong> i da traže da srušimo ovo<br />

što smo do sada izgradili!? Doživ<strong>je</strong>li smo<br />

strašan šok. Niko to ni<strong>je</strong> mogao pretpostaviti.<br />

Pa da smo mogli predvid<strong>je</strong>ti, zar bismo<br />

išli u gradnju? Naravno da ne bismo.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

14


imam Medžlisa IZ Livno<br />

lo <strong>gledati</strong> <strong>kako</strong> <strong>nam</strong><br />

e <strong>mesdžid</strong><br />

biti provokacija izgradnja ob<strong>je</strong>kta koji <strong>je</strong><br />

neophodan za upražnjavan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rskih potreba...<br />

Ali <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> uzalud. Insistirali su na<br />

<strong>ruše</strong>nju. Kasni<strong>je</strong> će pravi razlog isplivati na<br />

površinu. U razgovorima sa vođama petici<strong>je</strong><br />

otvoreno su <strong>nam</strong> rekli da oni ne žele u<br />

svojoj župi islamski ob<strong>je</strong>kat i da ga nikada<br />

nećemo izgraditi. Očigledna <strong>je</strong> bila mržnja<br />

na njihovim ustima dok su to govorili. A<br />

šta su tek os<strong>je</strong>ćala prsa njihova možemo<br />

samo zamisliti.<br />

Kada su čuli da <strong>je</strong> reisu-l-ulema klanjao<br />

na temeljnoj ploči <strong>mesdžid</strong>a koju<br />

nisu bili toga dana uklonuli, sl<strong>je</strong>deći dan<br />

su došli sa velikim bagerom i uništili i tu<br />

ploču i odvezli materijal. A evo sada svaku<br />

noć u vri<strong>je</strong>me teravih-<strong>nam</strong>aza u nekoliko<br />

vozila nailaze cestom pored<br />

Tužni smo i ožalošćeni. Toliko čekati na<br />

izgradnju <strong>mesdžid</strong>a, a onda se pobune komši<strong>je</strong><br />

i s<strong>ruše</strong> ga. Ni<strong>je</strong> to lahko podni<strong>je</strong>ti.<br />

Nakon <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi, svi<br />

dobro<strong>nam</strong><strong>je</strong>rni i razumni ljudi u BiH<br />

se pitaju zašto livanjskim Hrvatima<br />

smeta da njihove komši<strong>je</strong> Bošnjaci na<br />

svojoj zemlji i u svom selu sagrade sebi<br />

mali <strong>mesdžid</strong>. Imate li Vi odgovor na<br />

ovo pitan<strong>je</strong>?<br />

Hadžić: To pitan<strong>je</strong> neprestano postavljamo.<br />

Zašto? Zašto? Stalno ponavljaju <strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong> to bespravno izgrađen ob<strong>je</strong>kat i da oni<br />

žele poštovati zakon i da <strong>je</strong> to <strong>je</strong>dini razlog.<br />

Međutim, mi sada jasno z<strong>nam</strong>o da ni<strong>je</strong> to<br />

razlog. Pa da oni žele poštovati zakon, pri<strong>je</strong><br />

ovog ob<strong>je</strong>kta ima na desetine drugih ko<strong>je</strong><br />

bi trebalo porušiti <strong>je</strong>r su izgrađeni bez ikakvih<br />

dozvola, ko<strong>je</strong> ni dan-danas ne pos<strong>je</strong>duju.<br />

Mi nismo izb<strong>je</strong>gavali zakon, mi smo<br />

sve oko ovog ob<strong>je</strong>kta pustili u proceduru,<br />

<strong>je</strong>r da biste predali zaht<strong>je</strong>v za dozvolu, moraju<br />

vam imovinski odnosi biti čisti. Pošto<br />

smo to preko advokata dali u proceduru,<br />

čekali smo samo da on to završi i onda<br />

bismo sve uredno predali. Pa mi smo sve<br />

naše ob<strong>je</strong>kte uradili sa potrebnim dozvolama.<br />

Niti <strong>je</strong>dan naš ob<strong>je</strong>kat ni<strong>je</strong> bespravno<br />

izgrađen, za svaki pos<strong>je</strong>du<strong>je</strong>mo potrebne<br />

dozvole. Zašto bi to činili sa ovim ob<strong>je</strong>ktom<br />

u Sturbi. Jedini razlog naše žurbe <strong>je</strong><br />

blizina m<strong>je</strong>seca ramazana, gd<strong>je</strong> smo ht<strong>je</strong>li<br />

završiti prostoriju za klanjan<strong>je</strong> pri<strong>je</strong> ramazana,<br />

<strong>kako</strong> bismo ramazan proveli u ljudskim<br />

uslovima, <strong>je</strong>r ove godine do sada gd<strong>je</strong><br />

smo klanjali to nisu bili ni približno uslovi<br />

u kojima se klanja. Dakle, ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> ni<br />

<strong>je</strong>dnog realnog i razumnog razloga zašto<br />

bi <strong>nam</strong> rušili <strong>mesdžid</strong>. Kažu bila <strong>je</strong> planirana<br />

munara. Evo ja sada kažem: i da<br />

<strong>je</strong>ste zašto bi to poštenim ljudima smetalo?<br />

Ali evo sad kažem: munara visine 4m <strong>je</strong><br />

bila spominjana u nekim razgovorima, ali<br />

smo na kraju i od toga odustali. Čak smo<br />

odustali i od lukova na prozorima, <strong>kako</strong><br />

bismo i na taj način pokazali neku vrstu<br />

kompromisa, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> <strong>nam</strong>a trebao prostor<br />

za naše aktivnosti i nismo žel<strong>je</strong>li nikakve<br />

di<strong>je</strong>love ob<strong>je</strong>kta što bi naše komši<strong>je</strong> mogli<br />

shvatiti kao provokaciju, a zar može<br />

m<strong>je</strong>sta na kome <strong>je</strong> bio <strong>mesdžid</strong><br />

i uključuju sirene <strong>kako</strong> bi na<br />

taj način <strong>nam</strong>a pokazali koliko<br />

su oni radosni zbog <strong>ruše</strong>nja<br />

mes džida. Da čov<strong>je</strong>ku pamet<br />

stane.<br />

Po mnogima uloga Katoličke<br />

crkve u ci<strong>je</strong>lom ovom slučaju<br />

<strong>je</strong> veoma zabrinjavajuća.<br />

Naša stranka <strong>je</strong> otvoreno<br />

prozvala Katoličku crkvu za<br />

sramnu šutnju kojom se odobrava<br />

navedeno ponašan<strong>je</strong><br />

Hrvata prema Bošnjacima<br />

u Livnu. Kako komentirate<br />

ponašan<strong>je</strong> Katoličke crkve<br />

u vezi <strong>ruše</strong>nja <strong>mesdžid</strong>a u<br />

Sturbi ali i hrvatskog naroda u BiH?<br />

Hadžić: Pa mi smo u traženju povoljnog<br />

r<strong>je</strong>šenja za nas u ovom slučaju razgovarali<br />

i sa katoličkim svećenicima. Tako smo<br />

razgovarali sa župnikom župe Vidoši kojoj<br />

selo Sturba pripada fra Perom Kulišem,<br />

koji <strong>nam</strong> <strong>je</strong> kazao da on lično nema ništa<br />

protiv džami<strong>je</strong> sa munarom i da ne vidi zašto<br />

<strong>je</strong> potrebno to osporavati. Isto su <strong>nam</strong><br />

rekli i fra Marko Semren, gvardijan samostana<br />

Gorica u Livnu i dekan fra Marko<br />

Jukić. Međutim, istina <strong>je</strong> i to da nikada<br />

to javno nisu kazali ni na radiju ili televiziji<br />

niti smo čuli da su to rekli za oltarom<br />

svome puku. Jedini koji <strong>je</strong> nešto poduzeo<br />

<strong>je</strong> biskup Komarica ko<strong>je</strong>m sam pisao i<br />

tražio da interveniše kod lokalnih vlasti.<br />

On <strong>je</strong> i napisao pismo načelniku Općine<br />

Livno Luki Čelanu i preds<strong>je</strong>dniku vlade<br />

10. kantona Nediljku Rimcu u ko<strong>je</strong>m ih<br />

<strong>je</strong> zamolio da problem ri<strong>je</strong>še “ljudski a ne<br />

27. august - 17. ramazan<br />

15<br />

Kada su čuli da<br />

<strong>je</strong> reisu-l-ulema<br />

klanjao na<br />

temeljnoj ploči<br />

<strong>mesdžid</strong>a koju<br />

nisu bili toga<br />

dana uklonuli,<br />

sl<strong>je</strong>deći dan su<br />

došli sa velikim<br />

bagerom i<br />

uništili i tu<br />

ploču i odvezli<br />

materijal.<br />

nasilno”, ali i to <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> bez nekog učinka.<br />

Osta<strong>je</strong> dojam da su se fratri malo više založili<br />

da ne bi <strong>bilo</strong> <strong>ruše</strong>nja. Također, želim<br />

istaći da <strong>je</strong> zabrinjavajuće slab ili nikakav<br />

glas pripadnika hrvatskog naroda <strong>kako</strong><br />

ovd<strong>je</strong> u Livnu, tako isto i šire. Nismo dobili<br />

ri<strong>je</strong>či razumi<strong>je</strong>vanja, potpore, ut<strong>je</strong>he, a<br />

da ne govorimo o podršci. Niko se od vladinih<br />

niti nevladinih udruženja, intelektualaca,<br />

po<strong>je</strong>dinaca ni<strong>je</strong> udostojio izraziti<br />

svo<strong>je</strong> neslagan<strong>je</strong> sa ovim sramnim činom.<br />

To <strong>je</strong> ono što zabrinjava i govori koliko <strong>je</strong><br />

još uvi<strong>je</strong>k Bosna i Hercegvoina opterećena<br />

negativnim nasl<strong>je</strong>đem iz prošlosti.<br />

Stiče se dojam da su lokalne vlasti u<br />

Livnu dale sve od sebe da se <strong>mesdžid</strong><br />

u Sturbi sruši baš u ramazanu. Kako<br />

komentirate ponašan<strong>je</strong> lokalnih vlasti<br />

u ovom slučaju i kakav <strong>je</strong> odnos tih<br />

istih vlasti prema Bošnjacima u ostalim<br />

segmentima društvene stvarnosti u<br />

Livnu?<br />

Hadžić: Imam os<strong>je</strong>ćaj da su<br />

lokalne vlasti igrale dvostruku<br />

igru. S <strong>je</strong>dne strane <strong>nam</strong>a su<br />

stalno govorili <strong>kako</strong> oni imaju<br />

dobru volju izdati potrebnu<br />

dozvolu, ali kao zbog potpisnika<br />

petici<strong>je</strong> to ne smiju, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />

izvršen strašan pritisak na njih<br />

i svaki drugi postupak osim<br />

<strong>ruše</strong>nja će proizvesti samo još<br />

veći pritisak. Mi smo u međuvremenu<br />

(22.6.) predali<br />

zaht<strong>je</strong>v za lokacijsku dozvolu<br />

i zamislite do dana današn<strong>je</strong>g<br />

nismo dobili nikakav odgovor,<br />

ni pozitivan ni negativan.<br />

Općinske vlasti nisu imale<br />

hrabrosti učiniti <strong>je</strong>dinu ispravnu<br />

stvar: zaustaviti gradnju do izdavanja<br />

potrebnih dozvola, a nakon toga, naravno,<br />

dozvoliti <strong>nam</strong> da završimo svoj <strong>mesdžid</strong>.<br />

Oni su na opće iznenađen<strong>je</strong> i naše zaprepašten<strong>je</strong><br />

izdali r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> o <strong>ruše</strong>nju ob<strong>je</strong>kta.<br />

Kada smo vid<strong>je</strong>li da će se to zbilja i dogoditi<br />

i da nema nikakve nade za pozitivno<br />

r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> slučaja za nas, tražili smo da sami<br />

uklonimo ob<strong>je</strong>kat <strong>kako</strong> bismo spasili što<br />

više materijala, što <strong>je</strong> inspektor i odobrio,<br />

<strong>je</strong>r im <strong>je</strong> to bila idealna kombinacija: ob<strong>je</strong>kat<br />

bi bio uklon<strong>je</strong>n i udovoljilo bi se potpisnicima<br />

petici<strong>je</strong>, a s druge strane mi bismo<br />

sami to učinili i niko ne bi mogao vlastima<br />

ništa prigovoriti, niti bi to <strong>bilo</strong> medijski<br />

popraćeno. Mi smo i počeli polahko uklanjati<br />

cigle, <strong>je</strong>r nismo imali nikakvog roka.<br />

Nedugo zatim počela <strong>je</strong> sezona poljskih<br />

radova, pa su m<strong>je</strong>štani koji su se prihvatili<br />

ovog zadatka morali obaviti svo<strong>je</strong> poljske<br />

radove. Malo iza toga nastupio <strong>je</strong> ramazan


pa smo sve prolongirali do iza ramazana.<br />

Druga strana ni<strong>je</strong> više mogla <strong>gledati</strong> ob<strong>je</strong>kat,<br />

te su se ponovo pokrenuli i zatražili od<br />

inspektora Hrvoslava Perkovića da donese<br />

r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> o prinudnom <strong>ruše</strong>nju, što <strong>je</strong> ovaj<br />

hitnim postupkom i učinio, te odredio da<br />

<strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> bude, zamislite, usred ramazana.<br />

Mi smo <strong>je</strong>dnim dopisom tražili bar toliko<br />

razumi<strong>je</strong>vanja da to odgode do iza ramazana,<br />

ali ni tu ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> sluha. Tog osmog<br />

dana ramazana dovezli su bager i uz veliki<br />

broj polici<strong>je</strong> i specijalaca srušili su naš<br />

<strong>mesdžid</strong>. Jezovito.<br />

Bošnjački politički predstavnici u BiH<br />

ostali su ni<strong>je</strong>mi i bez reakci<strong>je</strong> na <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />

<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi. Kako komentirate<br />

njihovu šutnju i recite <strong>nam</strong> nešto više<br />

o ulozi i ponašanju bošnjačkih političara<br />

u Livnu kada <strong>je</strong> u pitanju <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong><br />

<strong>mesdžid</strong>a u Sturbi ali i kad <strong>je</strong> u pitanju<br />

ukupni život Bošnjaka u Livnu?<br />

Hadžić: Na visokom nivou da, izostala<br />

<strong>je</strong> ta reakcija. Um<strong>je</strong>sto da su svi u <strong>je</strong>dnom<br />

glasu osudili ovaj neljudski čin <strong>ruše</strong>nja<br />

<strong>mesdžid</strong>a, doživ<strong>je</strong>li smo <strong>je</strong>dnu veliku tišinu.<br />

Ali naši lokalni predstavnici su zbilja<br />

do posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>g časa za<strong>je</strong>dno sa <strong>nam</strong>a<br />

tražili r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ne bi li se izb<strong>je</strong>glo <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>,<br />

učestvovali su u raznim pregovorima, ali<br />

moramo istaći, mi smo ovd<strong>je</strong> malobrojni,<br />

pa ni naši političari nemaju neki značajniji<br />

ut<strong>je</strong>caj. Oni se trude koliko mogu, ali ponavljam<br />

nemaju prevelik ut<strong>je</strong>caj na svo<strong>je</strong><br />

koalicione partnere u stvarima u kojima i<br />

oni imaju svo<strong>je</strong> interese. Međutim, osta<strong>je</strong><br />

utisak da bi ta bošnjačka politika morala<br />

biti malo žustrija u odbrani naših interesa,<br />

a ne u svemu se povlačiti i dobijati samo<br />

mrvice i time se zadovoljavati. Međutim,<br />

moram ovd<strong>je</strong> istaći da <strong>je</strong> naš uvaženi<br />

reisu-l-ulema dr. Mustafa<br />

ef. Cerić za<strong>je</strong>dno sa muftijom<br />

mostarskim Seidom<br />

ef. Smajkićem i šefom svoga<br />

kabineta Muharemom ef.<br />

Hasanbegovićem istoga dana<br />

bez imalo dvouml<strong>je</strong>nja napustio<br />

sve svo<strong>je</strong> obaveze i toga<br />

dana <strong>je</strong> bio sa džematlijama<br />

u Sturbi, sa kojima <strong>je</strong> iftario i<br />

ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> ohrabrio i poručio im<br />

da nisu sami niti će to ikada<br />

biti. Nakon toga reis ef. <strong>je</strong> klanjao<br />

teraviju u Livnu u džamiji<br />

h. Ahmeda Dukatara i uputio ri<strong>je</strong>či podrške<br />

muslimanima Livna i ta podrška<br />

<strong>je</strong> mnogo značila muslimanima u tom<br />

trenutku koji su pomislili da se za<strong>je</strong>dno sa<br />

ovim <strong>mesdžid</strong>om čitav njihov svi<strong>je</strong>t porušio.<br />

Zato smo zahvalni našem reisu Ceriću<br />

koji se pokazao kao pravi pastir koji brine<br />

za svo<strong>je</strong> stado. Naravno, osim ovoga mi<br />

svakodnevno primamo desetine poziva<br />

običnih ljudi koji <strong>nam</strong> izražavaju potporu<br />

i koji suos<strong>je</strong>ćaju sa <strong>nam</strong>a u ovoj velikoj nepravdi<br />

koja <strong>nam</strong> <strong>je</strong> nanesena.<br />

Tužni smo i<br />

ožalošćeni.<br />

Toliko čekati<br />

na izgradnju<br />

<strong>mesdžid</strong>a, a<br />

onda se pobune<br />

komši<strong>je</strong> i s<strong>ruše</strong><br />

ga. Ni<strong>je</strong> to lahko<br />

podni<strong>je</strong>ti.<br />

Mi smo čvrsto odlučili izgraditi naš <strong>mesdžid</strong> i<br />

mi ćemo, ako Bog da, na tome i ustrajati<br />

Hoće li <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong> <strong>mesdžid</strong>a u Sturbi<br />

učvrstiti ili oslabiti redove Islamske<br />

za<strong>je</strong>dnice i Bošnjaka u Livnu?<br />

Hadžić: Ni u kom slučaju neće oslabiti<br />

naše redove. Mi smo čvrsto odlučili<br />

izgraditi naš <strong>mesdžid</strong> i mi ćemo,<br />

ako Bog da, na tome i ustrajati. Mi<br />

izgradnjom ovog <strong>mesdžid</strong>a želimo<br />

samo zadovoljiti svoju potrebu za<br />

adekvatnim prostorom za naše aktivnosti<br />

i ništa drugo. Nama niti su<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>re bile provokaci<strong>je</strong> niti <strong>nam</strong> to<br />

treba. Ali isto tako, neka se ne zanose<br />

mišlju neki ljudi iz hrvatskog naroda<br />

da ćemo njih pitati šta to <strong>nam</strong>a treba,<br />

pa ako oni odluče da <strong>nam</strong> to ne treba<br />

onda nećemo ni graditi. Mi ćemo<br />

sami odlučivati o svojim potrebama i<br />

naravno raditi i graditi ono što <strong>nam</strong><br />

treba, ni više ni man<strong>je</strong> od toga. Ovo<br />

<strong>je</strong>st bio težak udarac svakom ko voli<br />

27. august - 17. ramazan<br />

16<br />

džami<strong>je</strong>, svakom ko se imalo os<strong>je</strong>ća<br />

muslimanom i Bošnjakom, ali mnogi<br />

pozivi ohrabrenja i podrške ko<strong>je</strong><br />

smo dobili ovih dana govore <strong>nam</strong><br />

da nismo sami, da su svi muslimani<br />

u Bosni i Hercegovini sa <strong>nam</strong>a, da<br />

za<strong>je</strong>dno proživljavamo sve ovo, da<strong>je</strong><br />

<strong>nam</strong> <strong>je</strong>dnu novu nadu u sv<strong>je</strong>tliju<br />

budućnost, kao i snagu da ustra<strong>je</strong>mo<br />

u našem nastojanju da budemo<br />

muslimani i kao takvi da opstanemo<br />

u ovoj vrlo os<strong>je</strong>tljivoj sredini. Osim<br />

ovog psihološkog udara, mi smo imali<br />

i značajnu materijalnu štetu, gd<strong>je</strong> su<br />

neki ljudi već izrazili svoju spremnost<br />

na pomoć u saniranju nastale štete.<br />

Ovim putem pozivamo sve one koji<br />

mogu pomoći neka to i učine, a svima<br />

se skupa zahvalju<strong>je</strong>mo na ri<strong>je</strong>čima<br />

podrške i ohrabrenja, kao i na materijalnoj<br />

pomoći koju će pružiti.<br />

Rušen<strong>je</strong><br />

S<strong>ruše</strong>n <strong>mesdžid</strong>


Kolumna<br />

Borba za opstanak<br />

Pederi su očevi<br />

pedofila<br />

Oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> i pedera i<br />

pedofila, ali te sorte nikad ni<strong>je</strong><br />

<strong>bilo</strong> koliko danas, <strong>je</strong>r pederska<br />

industrija razvrata legalizira,<br />

u vrlinu pretvara i forsira<br />

seksualne izopačenosti, ko<strong>je</strong> se<br />

ne mogu dozirati, kao što se ni<br />

narkomanija ne može dozirati.<br />

Legalizacija pederluka prirodno<br />

vodi razbuktavanju pedofili<strong>je</strong>.<br />

Ne može se biti za pederske<br />

slobode, a protiv pedofili<strong>je</strong>,<br />

<strong>je</strong>r ko <strong>je</strong> za pedere, taj <strong>je</strong> i<br />

za pedofile. Zaštitu d<strong>je</strong>ce od<br />

narkomani<strong>je</strong> treba početi u<br />

borbi protiv marihuane, a ne<br />

u borbi protiv heroina; tako i<br />

zaštitu d<strong>je</strong>ce od pedofila treba<br />

početi u borbi protiv svih vrsta<br />

seksualnih nastranosti, od kojih<br />

<strong>je</strong> pederluk najprisutnija<br />

Piše: Fatmir Alispahić<br />

Otišao sam sa kćerkom u <strong>je</strong>dan<br />

od megamarketa da kupimo<br />

sveske i knjige za novu<br />

školsku godinu. Popodne <strong>je</strong>, vrelina<br />

<strong>je</strong>, blizu ikindi<strong>je</strong>, vri<strong>je</strong>me kad su najman<strong>je</strong><br />

gužve. U miru smo<br />

izabrali šta <strong>je</strong> potrebno i<br />

krenuli prema izlazu. Sa<br />

gorn<strong>je</strong>g sprata, prema izlazu<br />

i prema garaži, vodi dugačka<br />

pokretna traka u dva<br />

pravca. Na početku izlazne<br />

trake stali smo kćerka i ja,<br />

a na početku dolazne trake,<br />

vidim, idu neki otac i kćer,<br />

bezbeli, da kupe knjige i<br />

sveske, košto smo i mi. Razdaljina<br />

<strong>je</strong> to od nekih tridesetak<br />

metara. Ali, vidim da<br />

<strong>je</strong> ovaj otac stariji koju godinu<br />

od mene, a starija mu<br />

<strong>je</strong> i kćer od mo<strong>je</strong> kćeri za<br />

godinu-dvi<strong>je</strong>. Ako <strong>je</strong> n<strong>je</strong>mu<br />

45, njoj <strong>je</strong> 15-16 godina.<br />

Uhvatim se na čas u razmišljanju<br />

<strong>kako</strong> <strong>je</strong> li<strong>je</strong>po što<br />

očevi brinu ovu brigu i idu<br />

sa kćerima po knjige i sveske.<br />

Kako nema nigd<strong>je</strong> nikog, na tim<br />

pokretnim trakama, osim onog oca, i<br />

ovog oca, one kćeri i ove kćeri, vidim<br />

<strong>kako</strong> <strong>je</strong> i moja kćer spazila sliku koja<br />

<strong>je</strong> nalikovala <strong>nam</strong>a dvoma dok smo<br />

dolazili po knjige. V<strong>je</strong>rovatno i ona<br />

misli: evo još <strong>je</strong>dan babo vodi kćer da<br />

kupe knjige. Idućeg trenutka dobio<br />

sam nagonsku potrebu da svojoj kćerki<br />

dlanom prekri<strong>je</strong>m oči, da joj okrenem<br />

glavu, da stanem ispred n<strong>je</strong> – da<br />

ne vidi to što smo vid<strong>je</strong>li i ja i ona.<br />

Onaj čov<strong>je</strong>k za ko<strong>je</strong>g smo mislili da<br />

<strong>je</strong> otac, i ona d<strong>je</strong>vojčica za koju smo<br />

mislili da <strong>je</strong> kćer - počeli su se ljubiti!<br />

On joj <strong>je</strong> gurnuo ruku ispod kratke<br />

majice, i dodirivao joj <strong>je</strong> grudi, ako su<br />

27. august - 17. ramazan<br />

18<br />

Legalizacija<br />

pederluka<br />

prirodno vodi<br />

razbuktavanju<br />

pedofili<strong>je</strong>,<br />

prvo, <strong>je</strong>r <strong>je</strong>dna<br />

nastranost za<br />

sobom povlači<br />

sl<strong>je</strong>deću, a<br />

drugo, <strong>je</strong>r<br />

su <strong>je</strong>dnaki<br />

estetski kodovi<br />

koji grade<br />

neženstveni,<br />

bispolni i<br />

bespolni<br />

seksualni<br />

ob<strong>je</strong>kt.<br />

to uopće bile grudi, ti d<strong>je</strong>čiji,<br />

pubertetski nagov<strong>je</strong>štaji<br />

žene. D<strong>je</strong>vojčica mu se prepustila,<br />

a u tom prepuštanju<br />

<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovala ili pijano ili<br />

nadrogirano, <strong>je</strong>r se kroz to<br />

ljubl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> sumanuto kikotala.<br />

Nisam mogao zaštititi<br />

kćer od ovog zbunjujućeg<br />

prizora, nad kojim <strong>je</strong> lebd<strong>je</strong>lo<br />

n<strong>je</strong>no neizgovoreno<br />

pitan<strong>je</strong>: “Pa ja sam mislila<br />

da su ovo otac i kći!?” Stid<br />

nas <strong>je</strong> prekrio obo<strong>je</strong>, zbog<br />

ovog bestiđa ko<strong>je</strong> smo vid<strong>je</strong>li.<br />

U trenutku kada smo<br />

se križali, na pokretnim<br />

trakama, pogledao sam u<br />

muškarca i u tu d<strong>je</strong>vojčicu i<br />

vidio da <strong>je</strong> među njima uistinu<br />

bila razlika od barem<br />

tri deceni<strong>je</strong>. Ono što bi moralo<br />

u normalnom društvu<br />

biti smatrano sramotom, i<br />

razvratom, u nas <strong>je</strong> postalo<br />

vrlina, poželjni statusni<br />

simbol. Taj sredn<strong>je</strong>v<strong>je</strong>čni<br />

muškarac ne vidi ničeg nastranog<br />

što se na pokretnim<br />

stepenicama <strong>je</strong>dnog javnog<br />

m<strong>je</strong>sta ljubi sa d<strong>je</strong>vojčicom<br />

kojoj može biti otac, <strong>je</strong>r ga<br />

to u ovom bolesnom društvu<br />

legitimira kao sposobnog muškarca.<br />

A sposoban <strong>je</strong> onaj koji može<br />

parama kupiti sve, pa i neči<strong>je</strong> d<strong>je</strong>tinjstvo.<br />

Ta d<strong>je</strong>vojčica, <strong>je</strong>dnako tako,<br />

ne vidi ničeg ružnog što se ljubaka<br />

sa čov<strong>je</strong>kom koji <strong>je</strong> možda stariji od<br />

n<strong>je</strong>nog oca, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ta čin<strong>je</strong>nica u raji<br />

legitimira kao osobu koja umi<strong>je</strong> naći<br />

skraćene puteve do para i poklona. A<br />

kad nema v<strong>je</strong>re i tradici<strong>je</strong>, onda i ne<br />

postoji ništa izuzev para i poklona.<br />

Produžetak vrste<br />

Na hrvatsko primor<strong>je</strong> prošlog<br />

vikenda <strong>je</strong> uplovio gigantski putnički<br />

brod, kruzer, sa 2.800 pedera.


Hrvatski mediji su se pohvalili<br />

napretkom toleranci<strong>je</strong><br />

u hrvatskom društvu,<br />

budući da ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> nikakvog<br />

otpora čin<strong>je</strong>nici da<br />

tolika armija pedera napada<br />

Hrvatsku. U Hrvatskoj,<br />

inače, ne vole ni Bošnjake,<br />

ali vole bošnjačke pare ko<strong>je</strong><br />

se ostavljaju u turističkoj<br />

sezoni. Možda hrvatsko<br />

društvo i dal<strong>je</strong> ne prihvata<br />

legalizaciju pederluka,<br />

ali voli pare ko<strong>je</strong> su pederi<br />

doni<strong>je</strong>li sa sobom.<br />

Kruzer se zaustavio pred<br />

Dubrovnikom, a 2.800<br />

pedera se razmililo po<br />

Stradunu i dubrovačkim<br />

zidi<strong>nam</strong>a, da provrti stražnjicama,<br />

da se poslika u zanosnim,<br />

smi<strong>je</strong>šnim zagrljajima, gd<strong>je</strong> muškin<strong>je</strong><br />

izigrava da <strong>je</strong> ženskin<strong>je</strong>. Na <strong>je</strong>dnoj od<br />

hrvatskih televizija napravl<strong>je</strong>na <strong>je</strong> i<br />

specijalna reportaža, iz ko<strong>je</strong> se saznalo<br />

da se na kruzeru nalazi planetarna<br />

pederska elita, <strong>je</strong>r su tu prisutni<br />

pederi iz ci<strong>je</strong>log svi<strong>je</strong>ta, koji ploveći<br />

Mediteranom imaju neku vrstu pederskog<br />

samita. A <strong>kako</strong> li izgleda taj<br />

Na hrvatsko<br />

primor<strong>je</strong><br />

prošlog<br />

vikenda<br />

<strong>je</strong> uplovio<br />

gigantski<br />

putnički<br />

brod, kruzer,<br />

sa 2.800<br />

pedera. Možda<br />

hrvatsko<br />

društvo i dal<strong>je</strong><br />

ne prihvata<br />

legalizaciju<br />

pederluka,<br />

ali voli pare<br />

ko<strong>je</strong> su pederi<br />

doni<strong>je</strong>li sa<br />

sobom.<br />

samit? Jedan ženski lezbejski<br />

par <strong>je</strong> u tv kamere<br />

opričao <strong>kako</strong> <strong>je</strong> prisustvovao<br />

spolnom činu dvojice<br />

pedera, te da nikada nisu<br />

vid<strong>je</strong>li takav ljubavni zanos,<br />

a što će reći da se na<br />

ovom brodu održavaju orgi<strong>je</strong>,<br />

gd<strong>je</strong> se <strong>je</strong>dni seksualno<br />

zadovoljavaju, kao psi<br />

na ulici, a drugi navijaju.<br />

Angažirana <strong>je</strong> i neka vrsta<br />

pederskog ginekologa, koji<br />

ima specijalističku ambulantu<br />

za održavan<strong>je</strong> otvora<br />

koji <strong>je</strong> priroda stvorila za<br />

pražn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> izmeta iz ljudskog<br />

organizma, a koji <strong>je</strong><br />

pederima centar duhovno-<br />

sti. Čov<strong>je</strong>k ne može a da sa<br />

šegom ne pomisli šta li li<strong>je</strong>či taj brodski<br />

l<strong>je</strong>kar, dok na ginekološki sto koji<br />

<strong>je</strong> predviđen za žene stavlja muškarce<br />

koji izigravaju žene. V<strong>je</strong>rovatno pred<br />

vratima ambulante sto<strong>je</strong> zabrinuti<br />

pederski muževi, koji bi da su normalni<br />

očekivali da saznaju da li im<br />

<strong>je</strong> žena trudna, a ovako sa zebnjom<br />

očekuju vi<strong>je</strong>sti o zdravlju otvora koji<br />

služi za izbacivan<strong>je</strong> izmeta iz ljudskog<br />

27. august - 17. ramazan<br />

19


organizma. Normalni ljudi se raduju<br />

rađanju d<strong>je</strong>teta, pa seksualnost vide<br />

kao razlog za produžetak i smisao<br />

života, dok se u pedera nema šta roditi,<br />

osim hemoroida i fekalija, koji<br />

su produžetak njihove vrste. Jer ako<br />

čov<strong>je</strong>k od sebe odrekne potomstvo, i<br />

ako svoju seksualnost izopači i centrira<br />

u stražnjicu, onda <strong>je</strong> i on sam to na<br />

šta <strong>je</strong> sebe sveo. Prirodna seksualnost<br />

<strong>je</strong> potrebna da bismo zanovili život, i<br />

mi smo taj život, mi smo ta vrsta, to<br />

di<strong>je</strong>te ko<strong>je</strong> se rađa, a suprotnost tome<br />

<strong>je</strong> pederski razvrat koji ide za negacijom<br />

rađanja i svođen<strong>je</strong>m ljudske vrste<br />

na opsesiju fekalnim otvorima i produktima.<br />

Normalni će ljudi zanjihati<br />

di<strong>je</strong>te, dok pederi nemaju šta drugo<br />

zanjihati doli komade smrada, fizičkog<br />

i mentalnog. S njima <strong>je</strong> moguće<br />

suos<strong>je</strong>ćati kao sa teško obol<strong>je</strong>lim psihijatrijskim<br />

sluča<strong>je</strong>vima, ali nema suos<strong>je</strong>ćanja<br />

sa ambicijom da se razvrat<br />

<strong>nam</strong>etne kao moralni standard, <strong>je</strong>r<br />

onda taj standard zahvata i razboli<strong>je</strong>va<br />

zdravo tkivo ljudske prirodnosti.<br />

Danas ćete i u Bosni i Hercegovini<br />

teško pronaći nekoga ko će kazati da<br />

<strong>je</strong> pederluk bolest, što znači da <strong>nam</strong><br />

<strong>je</strong> već putem medija <strong>nam</strong>etnuta autocenzura,<br />

svi<strong>je</strong>st o tome šta smi<strong>je</strong>mo<br />

a šta ne smi<strong>je</strong>mo reći. To što većina<br />

ljudi i kod nas, a i u svi<strong>je</strong>tu, misli da<br />

su pederi psihijatrijski sluča<strong>je</strong>vi, ne<br />

znači ništa, <strong>je</strong>r većina ljudi zna da im<br />

<strong>je</strong> egzistencija uv<strong>je</strong>tovana mrežom<br />

ideoloških ut<strong>je</strong>caja, u okviru kojih<br />

<strong>je</strong> pederluk standard. Evo, godi<strong>nam</strong>a<br />

se svi<strong>je</strong>t zgražava nad cionističkim<br />

masakrima palestinskih civila,<br />

sigurno <strong>je</strong> i da dominantna većina<br />

Amerikanaca ne podržava te zločine,<br />

ali američka <strong>je</strong> politika nemoćna da<br />

blokira izraelski genocid, samim tim<br />

što Amerikom vladaju Jevreji. Samo<br />

<strong>je</strong> privid da <strong>je</strong> Amerika u vlasništvu<br />

svojih građana i njihovog demokratskog<br />

glasa, a suština <strong>je</strong> da <strong>je</strong> Amerika<br />

izraelska kolonija koja se ni za šta ne<br />

pita. Danas <strong>je</strong> privid da su pederi<br />

nekakva ugrožena manjina koja ne<br />

može da ostvari svoja prava, suština<br />

<strong>je</strong> da su pederi ovladali centrima<br />

politike, ekonomi<strong>je</strong> i kulture, odakle<br />

kreiraju stvarnost, recimo - tako što<br />

će sa sv<strong>je</strong>tskog registra bolesti izbrisati<br />

homoseksualizam, i tako što će<br />

pokoravati <strong>je</strong>dno po <strong>je</strong>dno nacionalno<br />

zakonodavstvo, ko<strong>je</strong> će prihvatati<br />

legalizaciju istospolnih brakova,<br />

protiv kojih više ne možeš ništa reći,<br />

<strong>je</strong>r ćeš biti krivično gon<strong>je</strong>n. Priča o<br />

ugroženosti <strong>je</strong> samo paravan ispod<br />

ko<strong>je</strong>g zjapi tortura pedera nad prirodom<br />

i nad čov<strong>je</strong>čanstvom. To <strong>je</strong> isto<br />

kao kad <strong>nam</strong> kardinal Puljić poruči<br />

<strong>kako</strong> su Hrvati ugroženi u Sara<strong>je</strong>vu,<br />

a Hrvati drže sve važni<strong>je</strong> institucionalne<br />

pozici<strong>je</strong> i ekonomske tokove<br />

i u Sara<strong>je</strong>vu i u drugim gradovima<br />

sa bošnjačkom većinom; ako <strong>je</strong> ko<br />

ugrožen u kra<strong>je</strong>vima sa bošnjačkom<br />

većinom, onda su to Bošnjaci.<br />

Ideologija pederluka - kao vrline<br />

- ubrizgana <strong>je</strong> u sve pore sistema,<br />

bezmalo da nema instance gd<strong>je</strong> pederi<br />

nemaju nekoga svoga, a što ut<strong>je</strong>če<br />

da se razni pederski derivati prel<strong>je</strong>vaju<br />

u masmedijsku kulturu i estetske<br />

afinitete. Evo, neki dan web portal<br />

naše najprofitni<strong>je</strong> kompani<strong>je</strong>, pored<br />

toliko životnih tema, izv<strong>je</strong>štava <strong>kako</strong><br />

pederi imaju za 5,5 odsto man<strong>je</strong> plaće<br />

od ostalih, što znači da neki pederski<br />

plaćenik uređu<strong>je</strong> ovaj sadržaj<br />

i sistemski <strong>nam</strong>eće pederluk kao važno<br />

pitan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> treba da se tiče sviju.<br />

Tako već godi<strong>nam</strong>a na modnoj sceni<br />

imamo tahtaste manekenke ko<strong>je</strong> ne<br />

liče na ženskin<strong>je</strong>, već su slični<strong>je</strong> zatvorenicima<br />

s Golog otoka; neuhran<strong>je</strong>n<strong>je</strong>,<br />

ravne, očerupane... Kao i sve<br />

adrese sa kojih se kreiraju trendovi,<br />

tako su i glavne modne radionice u<br />

vlasništvu pedera, koji nasto<strong>je</strong> trendirati<br />

hermafroditsku estetiku: nimuško-ni-žensko.<br />

Od manekenke se<br />

traži da što man<strong>je</strong> liči na žensko, <strong>kako</strong><br />

bi u ženskim halji<strong>nam</strong>a izgledala kao<br />

preobučeni peder. Ustanovljavan<strong>je</strong> i<br />

diktatura te biseksualne estetike za<br />

veoma kratko vri<strong>je</strong>me <strong>je</strong> iz<strong>je</strong>dnačilo<br />

seksualni ob<strong>je</strong>kt bez ženskih znakova<br />

sa figurom d<strong>je</strong>teta. Pederski estetonazori<br />

krčili su put za afirmaciju pedofili<strong>je</strong>,<br />

budući da između figure ravne,<br />

muškolike manekenke i između<br />

figure d<strong>je</strong>teta, d<strong>je</strong>čaka ili d<strong>je</strong>vojčice,<br />

sve<strong>je</strong>dno <strong>je</strong> – nema bitne razlike. Kad<br />

kažemo – manekenka – onda mislimo<br />

na čitav spektar medijskih likova,<br />

od tv voditeljica, glumica, p<strong>je</strong>vačica,<br />

i sl., ko<strong>je</strong> se inercijom potražn<strong>je</strong> počinju<br />

uklapati u zacrtani kalup pederskog<br />

i pedofilijskog profila.<br />

U slavu prirodnog poretka<br />

Dvojica srednjov<strong>je</strong>čnih muškaraca<br />

koji su prošlog vikenda uhapšena<br />

u Tuzli zbog sumn<strong>je</strong> da su seksualno<br />

iskorištavali 13-godišnju d<strong>je</strong>vojčicu,<br />

morali su se slagati oko nekoliko<br />

stvari: prvo, da <strong>je</strong> curica seksualno<br />

poželjan ob<strong>je</strong>kat, da n<strong>je</strong>no d<strong>je</strong>či<strong>je</strong><br />

ti<strong>je</strong>lo u njima izaziva požudu kakvu<br />

kod normalnih ljudi izaziva ti<strong>je</strong>lo<br />

žene; drugo, da <strong>je</strong> poželjno, dozvol<strong>je</strong>no,<br />

fra<strong>je</strong>rski, seksualno iskoristiti<br />

curicu koja još, ni fizički, ni pravno,<br />

ni<strong>je</strong> napustila d<strong>je</strong>tinjstvo i koja ti<br />

može biti kćerka, a biološki i unuka;<br />

27. august - 17. ramazan<br />

20<br />

treće, morali su <strong>je</strong>dan drugog u oči<br />

po<strong>gledati</strong> i priznati da ih uzbuđu<strong>je</strong> i<br />

veže <strong>je</strong>dnak razvratni cilj. Da<strong>kako</strong>,<br />

sve ovo pod pretpostavkom da se dokažu<br />

sumn<strong>je</strong> zbog kojih su ova dvojica<br />

zatvoreni, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> svako nevin dok<br />

mu se krivica ne dokaže, pa možda<br />

i kad se pod pritiskom “dokaže”.<br />

Ključno pitan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> želimo postaviti<br />

u vezi sa odlukom dvojice srednjov<strong>je</strong>čnih<br />

muškaraca da seksualno<br />

iskorištavaju 13-godišnju d<strong>je</strong>vojčicu<br />

<strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deće: Da li bi pri<strong>je</strong> 20 ili 30 godina<br />

njih dvojica u d<strong>je</strong>vojčici vid<strong>je</strong>li<br />

seksualni ob<strong>je</strong>kt, ili <strong>je</strong> seksualizacija<br />

d<strong>je</strong>teta rezultat medijskih operacija<br />

pederskih trendera i dizajnera, koji<br />

su iskreirali i u svi<strong>je</strong>st utisnuli da <strong>je</strong><br />

seksualno privlačno ti<strong>je</strong>lo bez ženskog<br />

identiteta, odnosno sa fizičkim<br />

znakovima slabašnog muškarca ili<br />

d<strong>je</strong>teta?! Uv<strong>je</strong>ren sam da ova dvojica<br />

muškaraca koji su osumnjičeni za<br />

pedofiliju ne bi bili pedofili da u posl<strong>je</strong>dnjih<br />

deceniju-dvi<strong>je</strong> ne tra<strong>je</strong> žestoka<br />

kampanja izobličavanja i izopačavanja<br />

prirodnih seksualnih afiniteta.<br />

Oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> i pedera i pedofila,<br />

ali ih nikad ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> koliko danas,<br />

<strong>je</strong>r pederska industrija razvrata legalizira,<br />

u vrlinu pretvara i forsira seksualne<br />

izopačenosti, ko<strong>je</strong> se ne mogu<br />

dozirati, kao što se ni narkomanija ne<br />

može dozirati. Legalizacija pederluka<br />

prirodno vodi razbuktavanju pedofili<strong>je</strong>,<br />

prvo, <strong>je</strong>r <strong>je</strong>dna nastranost za<br />

sobom povlači sl<strong>je</strong>deću, a drugo, <strong>je</strong>r<br />

su <strong>je</strong>dnaki estetski kodovi koji grade<br />

neženstveni, bispolni i bespolni seksualni<br />

ob<strong>je</strong>kt.<br />

Nemoguće <strong>je</strong> razdvojiti pederluk<br />

od pedofili<strong>je</strong>. Obo<strong>je</strong> su nastranosti,<br />

od kojih <strong>je</strong>dna već uveliko ostvaru<strong>je</strong><br />

legalizaciju i zakonsku zaštitu, dok<br />

se u nekim evropskim državama nastoji<br />

još spustiti granica za seksualno<br />

iskorištavan<strong>je</strong> d<strong>je</strong>teta, što znači da su<br />

sami parlamentarci zainteresirani za<br />

taj, očito izvanbračni, razvrat. Otud<br />

se ne može biti za pederske slobode,<br />

a protiv pedofili<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r ko <strong>je</strong> za pedere,<br />

taj <strong>je</strong> i za pedofile. Zaštitu d<strong>je</strong>ce<br />

od narkomani<strong>je</strong> treba početi u borbi<br />

protiv marihuane, a ne u borbi protiv<br />

heroina; tako i zaštitu d<strong>je</strong>ce od pedofila<br />

treba početi u borbi protiv svih<br />

vrsta seksualnih nastranosti, od kojih<br />

<strong>je</strong> pederluk najprisutnija. Da<strong>kako</strong> da<br />

<strong>je</strong> nemoguće ukloniti sve one pedere,<br />

pederske agente koji su instalirani<br />

u sistem, ali <strong>je</strong> moguće govoriti u<br />

slavu porodice, tradici<strong>je</strong> i prirodnog<br />

poretka. Ako oni brane svo<strong>je</strong> pravo<br />

da kažu da su pederi, i mi moramo<br />

braniti svoju obavezu da govorimo u<br />

ime očinstva i u ime majčinstva.


Za sve informaci<strong>je</strong> obratiti se na sl<strong>je</strong>deće kontakte:<br />

Za BiH: Tel./fax: 00 387 33 538 456 Za Švicarsku, N<strong>je</strong>mačku i Austriju:<br />

GSM: 00 387 62 157 180 00 41 792 753 835<br />

00 387 61 765 765 el_batar@hotmail.com<br />

ilum.d.o.o@gmail.com<br />

www.islamski-ducan.ch<br />

www.islamskaknjizara.com<br />

Autor:<br />

Dr. Muhammed ibn<br />

Abdurrahman el-Arifi<br />

Uvez: tvrdi<br />

Broj stranica: 331<br />

Ci<strong>je</strong>na: 30 KM<br />

Uživaj u životu<br />

Život <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna od najvećih blagodati ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Uzvišeni Allah<br />

podario čov<strong>je</strong>ku i stoga čov<strong>je</strong>k mora voditi računa<br />

<strong>kako</strong> će se prema njoj odnositi, <strong>kako</strong> će proživ<strong>je</strong>ti život.<br />

Istaknuti učenjak dr. Muhammed b. Abdurrahman el-<br />

Arifi u svom best-selleru "Uživaj u životu" nudi <strong>nam</strong> niz<br />

sav<strong>je</strong>ta koji će <strong>nam</strong> pomoći da ostvarimo istinski usp<strong>je</strong>h u<br />

životu na ovome svi<strong>je</strong>tu, kao i usp<strong>je</strong>h na ahiretu. Prožeta<br />

nizom prim<strong>je</strong>ra iz života, ova knjiga će poslužiti kao<br />

praktičan vodič roditeljima u odgoju d<strong>je</strong>ce, učiteljima<br />

u podučavanju učenika, imamima u odnosu prema<br />

džematlijama, kao i svakom muslimanu i muslimanki<br />

koji žele svoj život proživ<strong>je</strong>ti na najl<strong>je</strong>pši mogući način.<br />

USKORO<br />

Odgoj d<strong>je</strong>ce<br />

POSJETITE SAJAM ISLAMSKE KNJIGE<br />

M<strong>je</strong>sto: KURŠUMLIJA MEDRESA (preko puta Begove džami<strong>je</strong>), Sara<strong>je</strong>vo<br />

Vri<strong>je</strong>me: 15.12.2009. – 15.01.2010. godine<br />

POPUST<br />

OD 20 DO 50%


Politika i društvo<br />

Napad na Bošnjake u RS-u<br />

Repriza već viđenog i doživl<strong>je</strong>nog<br />

Uzimajući u obzir da <strong>je</strong><br />

Dodik za učitel<strong>je</strong> i saveznike<br />

angažirao cionistički režim<br />

opravdano strahu<strong>je</strong>mo da<br />

će budućnost Bošnjaka u<br />

RS-u biti do kraja ugrožena.<br />

Hapšen<strong>je</strong> Blagajčevića,<br />

Dedića i drugih, drugog dana<br />

ramazana, u Bosanskom<br />

Novom i Dubici izgleda<br />

<strong>je</strong> samo uvod u Dodikovo<br />

poigravan<strong>je</strong> sa životima<br />

Bošnjaka u Republici Srpskoj<br />

Piše: Ezher Beganović<br />

Drugog dana ramazana, oko četiri<br />

sahata ujutru, kada su se postači<br />

spremali za klanjan<strong>je</strong> sabah-<strong>nam</strong>aza,<br />

policija Republike Srpske <strong>je</strong> napala<br />

bošnjačke povratnike u Bosanskom Novom<br />

i Bosanskoj Dubici. Srpski specijalci su opkolili<br />

bošnjačke kuće nakon čega su počeli<br />

sa hapšenjima. Uhapšeno <strong>je</strong> pet Bošnjaka,<br />

lica ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> MUP Republike Srpske optužio<br />

za vehabizam. Istog dana oko podne<br />

svi uhapšeni su pušteni na slobodu. Puštan<strong>je</strong><br />

na slobodu svih uhapšenih dokaz <strong>je</strong> da<br />

policija RS-a uopće ni<strong>je</strong> imala povoda niti<br />

opravdanja za izvođen<strong>je</strong> <strong>je</strong>dne tako spektakularne<br />

akci<strong>je</strong>. Međutim, ko <strong>je</strong> tog istog<br />

dana gledao večern<strong>je</strong> dnevnike elektronskih<br />

medija u Republici Srpskoj imao <strong>je</strong> dojam<br />

da <strong>je</strong> policija Republike Srpske <strong>je</strong>dva živu<br />

glavu izni<strong>je</strong>la prilikom hapšenja osumnjičenih<br />

Bošnjaka. Prilozi od kojih se ledi krv<br />

u žilama doprini<strong>je</strong>li su širenju straha i nesigurnosti<br />

kod bošnjačkih povratnika. Sve <strong>je</strong><br />

izgledalo kao da se ponavlja 1992. godina.<br />

“Taj dan ćemo još dugo pamtiti, odnosno<br />

nikada ga nećemo zaboraviti kao što će s<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong><br />

na ’92. godinu ostati u <strong>nam</strong>a do kraja<br />

života. Sve <strong>je</strong> pods<strong>je</strong>ćalo na 1992. godinu<br />

kada su nas srpski policajci i vojnici hapsili<br />

i odvodili u logore. Hajrudin Dedić i Samir<br />

Blagajčević, bivši logoraši srpskih logora postali<br />

su ponovo meta starih dželata”, govori<br />

<strong>nam</strong> <strong>je</strong>dan od prijatelja i rođaka spomenutih<br />

uhapšenih Bošnjaka a či<strong>je</strong> ime zbog n<strong>je</strong>gove<br />

sigurnosti ne navodimo. “Srpska policija<br />

nas <strong>je</strong> ovom akcijom još <strong>je</strong>dnom pods<strong>je</strong>tila<br />

koliko <strong>je</strong> sigurnost nas povratnika upitna i<br />

<strong>kako</strong> <strong>je</strong> malo potrebno da se počini<br />

zločin nad <strong>nam</strong>a. Niko nas<br />

ne može zaštititi niti nas štiti, mi<br />

smo otvorena i nezaštićena meta<br />

srpskih fašističkih cil<strong>je</strong>va”, doda<strong>je</strong><br />

naš spomenuti sagovornik.<br />

<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> danas naći sagovornika<br />

o ovoj temi među bošnjačkim<br />

povratnicima u Bosanskom<br />

Novom i Dubici. Strah i zabrinutost<br />

se kod njih <strong>je</strong>dnostavno<br />

os<strong>je</strong>ti. U takvim uslovima teško<br />

<strong>je</strong> razmišljati o budućnosti. U<br />

napad na bošnjačke povratnike<br />

srpska policija išla <strong>je</strong> pod izgovorom<br />

da hapsi opasne vehabi<strong>je</strong><br />

koji su opasni po sve i da su ti<br />

ljudi stvarali probleme i napadali<br />

čak i komši<strong>je</strong> Bošnjake. Ovu laž demantovali<br />

su bošnjački povratnici i Islamska<br />

za<strong>je</strong>dnica koji su složno stali u odbranu lica<br />

ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> srpska policija hapsila. Na organiziranom<br />

protestnom skupu u Blagaj Ri<strong>je</strong>ci u<br />

Bosanskom Novom govorili su predstavnici<br />

udruženja povratnika, logoraša, Islamske<br />

za<strong>je</strong>dnice i bošnjački politički predstavnici.<br />

Potpreds<strong>je</strong>dnik Skupštine opštine Bosanski<br />

Novi, Senad Bratić medijima <strong>je</strong> tom prilikom<br />

izjavio da Bošnjaci ne spore posao polici<strong>je</strong>,<br />

ali da <strong>je</strong> u navedenoj akciji prekom<strong>je</strong>rno<br />

upotri<strong>je</strong>bl<strong>je</strong>na sila, či<strong>je</strong> su žrtve na kraju bili<br />

d<strong>je</strong>ca i žene, koji su sve posmatrali i pretrp<strong>je</strong>li<br />

strah i šok. “Policija <strong>je</strong> trenirala strogoću i<br />

s pravom se pitamo ko <strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deći”, rekao <strong>je</strong><br />

Bratić. On <strong>je</strong> dodao da nema osnova za sumnjičen<strong>je</strong><br />

Samira Blagajčevića i Hajrudina<br />

Dedića za terorizam. Glavni imam Medžlisa<br />

Islamske za<strong>je</strong>dnice Elvir Vakufac kaže da <strong>je</strong><br />

skup podrška članovima islamske za<strong>je</strong>dnice,<br />

a ne nikakvim vehabijama, dodavši da<br />

<strong>je</strong> u ovom slučaju ri<strong>je</strong>č o običnim građani-<br />

ma. Predstavnik Udruženja logoraša Munir<br />

Šehović izrazio <strong>je</strong> žal<strong>je</strong>n<strong>je</strong> zbog načina na<br />

koji <strong>je</strong> izvedena akcija MUP-a RS i dodao<br />

da Bošnjaci nisu protiv polici<strong>je</strong> ni istraga, ali<br />

protestuju zato što <strong>je</strong> ta akcija pods<strong>je</strong>tila na<br />

događa<strong>je</strong> iz 1992. godine.<br />

Napad srpske polici<strong>je</strong> i medija na bošnjačke<br />

povratnike već <strong>je</strong> stvorio nesagledive<br />

posl<strong>je</strong>dice po budući život Bošnjaka u<br />

ovom di<strong>je</strong>lu Bosne i Hercegovine. Skoro da<br />

nema Srbina u Republici Srpskoj da danas<br />

o Bošnjacima ne misli u smislu da su to sve<br />

Srpska policija<br />

nas <strong>je</strong> ovom<br />

akcijom<br />

još <strong>je</strong>dnom<br />

pods<strong>je</strong>tila<br />

koliko <strong>je</strong><br />

sigurnost nas<br />

povratnika<br />

upitna i <strong>kako</strong> <strong>je</strong><br />

malo potrebno<br />

da se počini<br />

zločin nad<br />

<strong>nam</strong>a.<br />

opasne vehabi<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong>dva čekaju da, <strong>kako</strong> to<br />

kaže samozvani ekspert za terorizam Darko<br />

Trifunović, napadnu Republiku Srpsku.<br />

Podozrivost prema Bošnjacima<br />

<strong>je</strong> očigledna i primi<strong>je</strong>ti i<strong>je</strong>ti se na<br />

svakom koraku. “Ja sam do sada<br />

dosta trgovao sa Srbima iz naše<br />

općine. I pri<strong>je</strong> su priče o vehabijama<br />

imale uticaja na njih, međutim<br />

sada nakon ovih akcija i<br />

medijskih izv<strong>je</strong>štaja srpskih medija<br />

propaganda <strong>je</strong> odradila svoj<br />

posao”, kaže <strong>nam</strong> naš sagovornik<br />

s početka ovog teksta.<br />

Srpski politički i policijski<br />

dužnosnici najavljuju nastavak<br />

sprovođenja akcija, <strong>kako</strong><br />

to oni vole reći, protiv vehabija<br />

u Republici Srpskoj. Milorad<br />

Dodik, premi<strong>je</strong>r Republike<br />

Srpske ovih se dana vratio iz<br />

dvodnevne pos<strong>je</strong>te Izraelu. U izjavama za<br />

medi<strong>je</strong> Milorad Dodik <strong>je</strong> rekao da <strong>je</strong> našao<br />

za<strong>je</strong>dnički <strong>je</strong>zik i puno razumi<strong>je</strong>vanja kod<br />

izraelskih sagovornika kada <strong>je</strong> u pitanju opasnost<br />

od islamskog ekstremizma. Milorad<br />

Dodik <strong>je</strong> pri<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>te Izraelu u medijima<br />

otvoreno govorio da Republika Srpska za<br />

sada nema dovoljno podrške za izdvajan<strong>je</strong> iz<br />

Bosne i Hercegovine, ali da će on i n<strong>je</strong>gov<br />

tim strpljivo nastaviti sa stvaran<strong>je</strong>m uslova<br />

za postizan<strong>je</strong> takvog cilja. Nema bol<strong>je</strong>g<br />

m<strong>je</strong>sta na svi<strong>je</strong>tu od Izraela za učen<strong>je</strong> <strong>kako</strong><br />

se strpljivo od ničega i na tuđoj zemlji stvara<br />

vlastita država. Milorad Dodik <strong>je</strong> otišao<br />

na pravu adresu, Izraelci su najveći stručnjaci<br />

u vođenju borbe protiv muslimana.<br />

Po povratku iz Izraela Milorad Dodik ni<strong>je</strong><br />

krio zadovoljstvo postignutim dogovorima.<br />

V<strong>je</strong>rovatno ćemo u skoroj budućnosti imati<br />

priliku na terenu vid<strong>je</strong>ti sprovođen<strong>je</strong> brojnih<br />

izraelskih doktrina u borbi za nezavisnost<br />

Republike Srpske. Najdirektnija meta tih<br />

izraelsko – Dodikovih taktika bit će bošnjački<br />

povratnici, a vehabizam i islamski<br />

radikalizam će biti matrice na kojima će kliziti<br />

Dodikova doktrina stvaranja a<br />

Republike<br />

Srpske. Uzimajući u obzir da <strong>je</strong> Dodik za<br />

učitel<strong>je</strong> i saveznike angažirao cionistički<br />

režim opravdano strahu<strong>je</strong>mo da će budućnost<br />

Bošnjaka u RS-u biti do kraja ugrožena.<br />

Hapšen<strong>je</strong> Blagajčevića, Dedića i drugih,<br />

drugog dana ramazana, u Bosanskom<br />

Novom i Dubici izgleda <strong>je</strong> samo uvod u<br />

Dodikovo poigravan<strong>je</strong> sa životima Bošnjaka<br />

u Republici Srpskoj.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

22


Intervju: Edin Ramić, šef Kluba Bošnjaka u Vi<strong>je</strong>ću naroda RS-a<br />

Bošnjaci u RS su u prilično nezavidnom položaju<br />

Sa Edinom Ramićem, šefom<br />

Kluba Bošnjaka u Vi<strong>je</strong>ću naroda<br />

RS-a razgovaramo o aktuelnoj<br />

situaciji u Republici Srpskoj te o<br />

događajima vezanim za naredne<br />

izbore<br />

Razgovarao: Ezher Beganović<br />

Gospodine Ramiću, u Republici<br />

Srpskoj sve ključa. Predizborna kampanja<br />

se izvodi na najprljaviji način. Ono<br />

što posebno zabrinjava <strong>je</strong>su veoma opasni<br />

stavovi srpskih političkih predstavnika<br />

kada <strong>je</strong> u pitanju budućnost Bosne<br />

i Hercegovine. Također, vlasti u RS-u<br />

sa svim svojim servisima u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong><br />

vri<strong>je</strong>me vode opasnu kampanju protiv<br />

Bošnjaka koji žive u RS-u i to putem širenja<br />

propagande da <strong>je</strong> RS prepuna opasnih<br />

vehabija – Bošnjaka koji su spremni<br />

udariti na RS. Kako biste opisali<br />

trenutnu situaciju i položaj Bošnjaka u<br />

RS-u?<br />

Ramić: U RS takmičen<strong>je</strong> “ko <strong>je</strong> veći Srbin“<br />

nikad ni<strong>je</strong> prestalo, samo se pred svake izbore<br />

održava neka vrsta finala. Naravno,<br />

lakše <strong>je</strong> voditi kampanju na taj način nego<br />

govoriti o napretku svih stanovnika RS i<br />

nekoj sv<strong>je</strong>tlijoj budućnosti, <strong>je</strong>r bol<strong>je</strong>g života<br />

za stanovnike RS nema bez jake države<br />

BiH. Pri<strong>je</strong> četiri godine aktuelna vlast<br />

i tada predvođena SNSD-om štitila <strong>je</strong> RS<br />

od nekih imaginarnih neprijatelja koji <strong>je</strong><br />

hoće ukinuti i dobiti 100% BiH, taj trud<br />

se isplatio i onima koji su štitili RS i onima<br />

koji su <strong>je</strong> ukidali, rezultat <strong>je</strong> evidentan.<br />

Treba biti pošten pa priznati da <strong>je</strong> RS sada<br />

mnogo politički stabilnija i odlučnija da se<br />

suprotstavi <strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>m obliku centralizaci<strong>je</strong><br />

institucija na nivou BiH. Država BiH<br />

<strong>je</strong>dino može zaštititi svo<strong>je</strong> građane i omogućiti<br />

im <strong>je</strong>dnaka prava u <strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>m di<strong>je</strong>lu<br />

zeml<strong>je</strong> a ne ni<strong>kako</strong> entiteti, kantoni i opštine.<br />

Bošnjaci u RS su u prilično nezavidnom<br />

položaju, nalaze se u okruženju ko<strong>je</strong><br />

im ni<strong>je</strong> prijateljsko, slabi su za <strong>bilo</strong> kakvu<br />

institucionalnu aktivnost <strong>je</strong>r nemaju mehanizme<br />

zaštite svojih prava osim deklarativne<br />

podrške Sara<strong>je</strong>va i tzv. Međunarodne<br />

za<strong>je</strong>dnice nemaju “opipljive” podrške za<br />

poboljšan<strong>je</strong> njihovog kvaliteta života u RS.<br />

Kako komentirate nedavna hapšenja<br />

Bošnjaka u Bosanskom Novom i<br />

Kozarskoj Dubici i dovođen<strong>je</strong> istih u<br />

vezu sa vehabizmom i terorizmom?<br />

Ramić: Kao pokušaj vlasti RS da skrene<br />

pažnju sa svih opstrukcija ko<strong>je</strong> su provodili<br />

s cil<strong>je</strong>m onemogućavanja uspostave<br />

efikasnog sigurnosnog sistema<br />

BiH. Islam <strong>je</strong> problem a muslimani<br />

su izvor nestabilnosti<br />

u BiH to <strong>je</strong> poruka koju vlasti<br />

RS žele poslati sv<strong>je</strong>tskoj javnosti.<br />

Inače, hapšen<strong>je</strong> nevinih<br />

ljudi i kasni<strong>je</strong> puštan<strong>je</strong> na slobodu<br />

samo <strong>je</strong> još <strong>je</strong>dno u nizu<br />

kršenja individualnih ljudskih<br />

prava za šta neko konačno treba<br />

odgovarati.<br />

Prilikom pos<strong>je</strong>te Bosanskom<br />

Novom reis Mustafe ef.<br />

Cerić <strong>je</strong> iznio ozbiljne kritike<br />

na račun bošnjačkih političkih<br />

predstavnika u RS-u.<br />

Reagirajući na posl<strong>je</strong>dnja<br />

hapšenja Bošnjaka u RS-u,<br />

reis <strong>je</strong> rekao da Bošnjaci u<br />

RS-u “nemaju svo<strong>je</strong> političke<br />

predstavnike koji su<br />

dorasli i sposobni da zaštite<br />

njihova ljudska prava i njihovo<br />

pravo na život, v<strong>je</strong>ru, slobodu,<br />

imetak i čast”. Kako komentirate ovakve<br />

stavove reisa Cerića?<br />

Ramić: Predstavnici Bošnjaka u RS nemaju<br />

potrebne alate niti mehanizme zaštite<br />

nacionalnih interesa svoga naroda u<br />

RS, ipak ponavljam da država BiH treba<br />

osigurati <strong>je</strong>dnaka prava svim građanima.<br />

O mehanizmima zaštite nacionalnih interesa<br />

<strong>je</strong> pregovaralo i dogovaralo službeno<br />

Sara<strong>je</strong>vo nakon presude Ustavnog suda<br />

BiH i omogućavanja konstitutivnosti<br />

naroda na ci<strong>je</strong>lom području BiH. U vri<strong>je</strong>me<br />

Alijanse za prom<strong>je</strong>ne uspostavl<strong>je</strong>na<br />

su asimetrična ustavna r<strong>je</strong>šenja u entitetima<br />

koja su štetna za Bošnjake. Ci<strong>je</strong>nim<br />

angažman reis ef. na promociji značaja<br />

povratnika i povratka u RS za ukupnu<br />

stabilnost zeml<strong>je</strong>, kao i brizi za Bošnjake<br />

ma gd<strong>je</strong> oni bili nastan<strong>je</strong>ni.<br />

Posl<strong>je</strong>dnjih godina stalno upozoravate<br />

na opasnost da bi Bošnjaci u RS-u<br />

mogli politički nestati, <strong>je</strong>r su izborni<br />

rezultati iz godine u godinu sve gori i<br />

gori. Pred <strong>nam</strong>a su još <strong>je</strong>dni važni izbori.<br />

S obzirom da se sada već znaju svi<br />

kandidati, programi i zalaganja bošnjačkih<br />

političkih stranaka ali i raspoložen<strong>je</strong><br />

našeg naroda, <strong>je</strong>ste li optimista<br />

ili pesimsita u vezi krajn<strong>je</strong>g izbornog<br />

rezultata?<br />

Meni <strong>je</strong><br />

neshvatljiva teza<br />

koju zastupaju<br />

neke stranke<br />

“bol<strong>je</strong> nemati<br />

predstavnike<br />

nego imati<br />

svakakve (a to<br />

bi kao značilo<br />

nesposobne<br />

i sl.)” što <strong>je</strong><br />

priprema<br />

da se skine<br />

odgovornost<br />

sa eventualnog<br />

političkog<br />

debakla<br />

Bošnjaka u RS.<br />

Ramić: Veliki <strong>je</strong> broj stranaka ko<strong>je</strong> se do<br />

sada nisu pojavljivale na izborima u RS a<br />

kojima su Bošnjaci ciljna glasačka populacija,<br />

ne z<strong>nam</strong> <strong>je</strong>su li sv<strong>je</strong>sni ozbiljnosti<br />

situaci<strong>je</strong> u RS. Ukoliko<br />

proc<strong>je</strong>ne takvih stranaka nisu<br />

dobre i ne obezbi<strong>je</strong>de podršku<br />

izboru svojih kandidata onda<br />

sva<strong>kako</strong> da hoće obezbi<strong>je</strong>diti<br />

izbor kandidata iz reda stranaka<br />

kojima su Srbi ciljna grupa<br />

a Bošnjake još više poslati na<br />

margine političkog života RS.<br />

Plašim se da <strong>je</strong> nekim strankama<br />

bitno da predstave stranačku<br />

infrastrukturu na ci<strong>je</strong>lom području<br />

BiH bez nekog ozbiljni<strong>je</strong>g<br />

angažmana u RS. Nažalost<br />

ni<strong>je</strong> došlo do formiranja koalici<strong>je</strong><br />

bošnjačkih stranaka u RS<br />

koja bi okupila Bošnjake i afirmisala<br />

njihove interese. Ovako<br />

<strong>je</strong> situacija dosta zbunjujuća za<br />

Bošnjake. Meni <strong>je</strong> neshvatljiva<br />

teza koju zastupaju neke stranke<br />

“bol<strong>je</strong> nemati predstavnike<br />

nego imati svakakve (a to bi kao značilo<br />

nesposobne i sl.)”, što <strong>je</strong> priprema da se skine<br />

odgovornost sa eventualnog političkog<br />

debakla Bošnjaka u RS i doprinosa, u ovom<br />

slučaju stranaka ko<strong>je</strong> trenutno nemaju zastupnike<br />

u Narodnoj skupštini RS, brisanju<br />

Bošnjaka sa političke scene RS, a rezultat<br />

<strong>je</strong> kampan<strong>je</strong> poricanja rezultata aktuelnih<br />

predstavnika. Bol<strong>je</strong> bi <strong>bilo</strong> da se takmičimo<br />

za naklonost glasača kvalitetom programa i<br />

čestitošću kadrova koji bi provodili stranačke<br />

programe.<br />

Kada se sagledaju svi aspekti života u<br />

RS-u stiče se dojam da u tom entitetu<br />

postoji konstantna društvena tenzija.<br />

Srpski politički predstavnici, mediji,<br />

nevladina udruženja stalno pri<strong>je</strong>te i<br />

sve rade na <strong>ruše</strong>nju BiH. Opasno se<br />

Bošnjacima kači stigma vehabizma i<br />

terorizma. Kako <strong>je</strong> živ<strong>je</strong>tu u RS-u u<br />

takvim uslovima, koliko su Bošnjaci<br />

zbog navedenih pri<strong>je</strong>tnji i nastojanja<br />

zabrinuti za svoju budućnost?<br />

Ramić: Sve najteže i najgore što se moglo<br />

desiti za Bošnjake već se desilo, ne<br />

treba se plašiti budućnosti, treba v<strong>je</strong>rovati u<br />

bol<strong>je</strong> sutra, v<strong>je</strong>rovati u sebe i raditi na stvaranju<br />

boljih uslova života, svaki po<strong>je</strong>dinac<br />

koliko može, to <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini put. Država treba<br />

imati aktivniju ulogu i n<strong>je</strong>ne instituci<strong>je</strong> moraju<br />

biti katalizator pozitivnih precesa.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

23


Kopiramo s povodom i da ostane upamćeno <strong>kako</strong> ljudi znaju<br />

ponekad biti i pošteni<br />

Dodikova vlast zaglibila <strong>je</strong> u fašističko blato<br />

Bakir Hadžiomerović, urednik emisi<strong>je</strong> “60 minuta” godi<strong>nam</strong>a sa svojim<br />

saradnicima vodi neviđenu kampanju protiv islama i muslimana u BiH.<br />

Hadžiomerović i n<strong>je</strong>govi novinari su objavili gomilu laži na račun brojnih<br />

muslimana u BiH. Kada bi strancima po dolasku u BiH prvo puštali da<br />

odgledaju emisiju “60 minuta” v<strong>je</strong>rovatno bi većina njih u strahu od<br />

postojanja tolikog broja, <strong>kako</strong> to vole reći u “60 minuta”, islamskih<br />

terorista odmah napustili BiH. Ono što <strong>je</strong> policija Milorada Dodika uradila<br />

ovih dana napadajući Bošnjake u Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom,<br />

Bakir Hadžiomerović i društvo mu godi<strong>nam</strong>a rade u Federaciji BiH. Iako<br />

<strong>je</strong> dobio brojne kritike na svoj rad,Hadžiomerović se na sve te kritike<br />

<strong>je</strong>dnostavno oglušio i nastavio sa svojim islamofobičnim praksama. Nakon<br />

napada polici<strong>je</strong> RS na Bošnjake u Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom,<br />

Bakir Hadžiomerović <strong>je</strong> objavio komentar koji na pravi način opisu<strong>je</strong><br />

akciju polici<strong>je</strong> Milorada Dodika. Spomenuti komentar <strong>je</strong> prvi pravi pošteni<br />

pristup Bakira Hadžiomerovića o ovoj temi. Zbog toga smo odlučili da<br />

na ovom m<strong>je</strong>stu objavimo tu Hadžiomerovićevu kolumnu, <strong>kako</strong> bi ostalo<br />

upamćeno da i on zna razmišljati i pisati potpuno normalno i razumno. U<br />

nastavku sli<strong>je</strong>di spomenuta kolumna Bakira Hadžiomerovića<br />

Piše: Bakir Hadžiomerović<br />

Ima tome i pola godine <strong>kako</strong> <strong>je</strong> na ovom<br />

Im<strong>je</strong>stu konstatirano da živimo u takvoj<br />

Idržavi u kojoj <strong>je</strong> sve ono što se danas čini Inemogućim, već sutradan posta<strong>je</strong> izv<strong>je</strong>sno, a<br />

prekosutra <strong>nam</strong> <strong>je</strong> surova realnost. Da <strong>je</strong> ova<br />

konstatacija bila nesumnjivo tačna dokazala<br />

<strong>nam</strong> <strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dnja “spektakularna policijska<br />

akcija” MUP-a Republike Srpske u kojoj <strong>je</strong>,<br />

prema opširnim izv<strong>je</strong>štajima medija pod kontrolom<br />

zločinačkog režima Milorada Dodika,<br />

uhapšeno pet osoba osumnjičenih zato što su,<br />

<strong>kako</strong> stoji u zvaničnom obrazloženju, “u proteklih<br />

m<strong>je</strong>seci na području Republike Srpske<br />

propagandnim i zabran<strong>je</strong>nim materijalima<br />

širili nacionalnu, v<strong>je</strong>rsku i rasnu mržnju i netrepeljivost”.<br />

Uhapšen <strong>je</strong>r <strong>je</strong> išao u džami<strong>je</strong><br />

Ne z<strong>nam</strong> šta bi o ovoj spektakularnoj akciji<br />

imao da kaže vojvoda Ravnogorskog četničkog<br />

pokreta (inače najagilni<strong>je</strong>g predstavnika multietničkog<br />

nevladinog sektora u RS honoriranog<br />

od aktuelnog zločinačkog režima), ali na<br />

osnovu “dokaznog materijala” prikupl<strong>je</strong>nog u<br />

akciji policajaca Dodikovog prvog pendreka<br />

Stanislava Ćađe doznali smo da su “neprija-<br />

telji režima” u svojim domovima na području<br />

Bosanskog Novog i Bosanske Dubice (gradova<br />

koji su, s<strong>je</strong>ćamo se, u ratnozločinačkom zanosu<br />

Radovana Karadžića 1992. prvo temeljito<br />

etnički očišćeni od Bošnjaka, a potom preimenovani<br />

u Novi Grad i Kozarsku Dubicu)<br />

pos<strong>je</strong>dovali i tako opasne materi<strong>je</strong> poput PC<br />

kompjutera, mobilnih telefona i inkriminirajućih<br />

CD-ova.<br />

Osim opreme imanentne samo prekal<strong>je</strong>nim<br />

teroristima i ubicama (koju, by the way, po<br />

pouzdanim policijskim informacijama pos<strong>je</strong>duju<br />

čak i Dodikova unučad) nakon policijske<br />

akci<strong>je</strong> mogli smo doznati i još neke uznemiruju-<br />

će čin<strong>je</strong>nice. Tako su<br />

Nezavisne novine<br />

nara Željka Kopan<strong>je</strong>, pozivajući se na policijske<br />

građeviizvore,<br />

objavile da <strong>je</strong> Hajrudin Dedić uhapšen<br />

zato što “živi na osaml<strong>je</strong>nom m<strong>je</strong>stu do ko<strong>je</strong>g se<br />

dolazi uskim blatnjavim putem”, a Edhem Gaši<br />

zato “što <strong>je</strong> svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivao lokalne<br />

džami<strong>je</strong>”.<br />

Tako <strong>je</strong> režim Milorada Dodika u policijsko-pravosudnu<br />

praksu uveo nove zakonske<br />

odredbe prema kojim Bošnjaci više nemaju mogućnost<br />

da žive “na osami” (daleko od SNSDovskog<br />

sjaja etnički očišćenih gradova u RS) i da<br />

“svakodnevno pos<strong>je</strong>ćuju džami<strong>je</strong>”. “Pa nismo ih<br />

mi rušili da bi Turci sad u njima svakog dana<br />

klanjali”, kao da iz haške ćeli<strong>je</strong> laktaškog nacionalsocijalistu<br />

ohrabru<strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov politički guru<br />

alijas dr. Dragan Dabić.<br />

Posl<strong>je</strong>dnja “Kristalna noć” u aranžmanu<br />

Dodikovog režima ne predstavlja ništa drugo<br />

nego fašistički pokušaj mafijaške hobotnice<br />

da na trenutak amortizira izv<strong>je</strong>štaj američkog<br />

State departmenta o Bosni i Hercegovini u ko<strong>je</strong>m<br />

su političari iz Republike Srpske optuženi<br />

za urušavan<strong>je</strong> i opstrukciju rada bh. institucija<br />

usl<strong>je</strong>d čega <strong>je</strong> vladavina zakona u BiH dovedena<br />

u pitan<strong>je</strong>. Nakon što laktaški vožd i n<strong>je</strong>govi<br />

“psi režima” (razni, zločinom optočeni, vasići,<br />

simići, radmanovići, kusmukice, davidovići...)<br />

istupima u svojim medijima očigledno nisu, u<br />

očima SAD i EU, usp<strong>je</strong>li amnestirati vlastitu<br />

ulogu u višegodišn<strong>je</strong>m <strong>ruše</strong>nju međunarodno<br />

priznate članice U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nih naroda Bosne i<br />

Hercegovine, dodikovci su preko svo<strong>je</strong> polici<strong>je</strong><br />

krenuli u dokazivan<strong>je</strong> nedokazivog, da se, eto, i<br />

oni bore protiv “islamskog globalnog terorizma”.<br />

Hapšen<strong>je</strong> ljudi samo zato što su pos<strong>je</strong>dovali<br />

mobilne telefone, kompjutere i što su “gotovo<br />

svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivali džami<strong>je</strong>”, a uz to su i<br />

Bošnjaci koji imaju tu nesreću da žive na teritoriji<br />

Dodikove srpske Republike Srpske, predstavlja<br />

još <strong>je</strong>dan pouzdan dokaz da <strong>je</strong> aktuelna<br />

vlast u Republici Srpskoj duboko zaglibila u<br />

fašističko blato.<br />

U tom blatu Dodik i n<strong>je</strong>gov režim imaju<br />

samo <strong>je</strong>dnog neprijatelja - žive Bošnjake. O<br />

četnicima koji, načičkani pripadajućom zločinačkom<br />

ikonografijom, slobodno špartaju<br />

Dodikovim entitetom i pri<strong>je</strong>te ri<strong>je</strong>tkim preostalim<br />

i još uvi<strong>je</strong>k od režima neprocesuiranim<br />

Bošnjacima, mafijaška hobotnica ne razmišlja<br />

drugači<strong>je</strong> nego što ih <strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno tretirao<br />

čiča Draža. Kao i 1992. na pola teritori<strong>je</strong> Bosne<br />

i Hercegovine Bošnjacima ni<strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no da<br />

“svakodnevno pos<strong>je</strong>ćuju džami<strong>je</strong>” i da žive<br />

na “osaml<strong>je</strong>nim m<strong>je</strong>stima”, ali <strong>je</strong> zato sasvim<br />

normalno da u centru Banjaluke bude brutalno<br />

likvidiran sv<strong>je</strong>dok Dodikovog kriminala,<br />

pokojni Milan Vukelić i da za n<strong>je</strong>govo ubistvo<br />

nikada niko ne bude čak ni optužen. Istina,<br />

zbog Vukelićevog ubistva svo<strong>je</strong>vremeno <strong>je</strong> pred<br />

kamerama republičkosrspkih gebelsovskih<br />

medija uhapšen (pa ubrzo pušten na slobodu)<br />

<strong>je</strong>dan Bošnjak koji živi, već pogađate, na prostoru<br />

Republike Srpske. Režim zna da su za sve<br />

uvi<strong>je</strong>k krivi Bošnjaci, ti tradicionalni neprijatelji<br />

Dodkove mafijaške hobotnice. Oni su krivi i za<br />

Vukelićevo ubistvo i za život “na osaml<strong>je</strong>nom<br />

m<strong>je</strong>stu do ko<strong>je</strong>g se dolazi uskim blatnjavim<br />

putem” i “za svakodnevno pos<strong>je</strong>ćivan<strong>je</strong> lokalnih<br />

džamija” i za izv<strong>je</strong>štaj State departmenta u<br />

ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> do kosti ogol<strong>je</strong>na višegodišnja zločinačka<br />

politika <strong>ruše</strong>nja Bosne i Hercegovine od<br />

kadrova SNSD-a... Kako <strong>je</strong> krenulo, Dodikovi<br />

mediji, policija i pravosuđe uskoro bi i za genocid<br />

u Srebrenici iz l<strong>je</strong>ta 1995. mogli optužiti<br />

Bošnjake. Dodik <strong>je</strong> doduše to i verbalno uradio,<br />

a šta će dal<strong>je</strong> biti...? Kako rekosmo, ima tome i<br />

šest m<strong>je</strong>seci, živimo u takvoj državi u kojoj <strong>je</strong> sve<br />

ono što se danas čini nemogućim već sutradan<br />

posta<strong>je</strong> izv<strong>je</strong>sno, a prekosutra <strong>nam</strong> <strong>je</strong> surova realnost.<br />

I više ništa neće biti Smrt fašizmu, sloboda<br />

narodu.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

24


Feljton<br />

Skrivena disertacija: III poglavl<strong>je</strong> : Uticaj društvenih i<br />

administrativnih institucija islama oličenih u turskoj vlasti na<br />

život nemuslimanskog stanovništva<br />

Užasno, očajno,<br />

nepodnošljivo<br />

Andrić kuka nad propisom da<br />

su se kršćani morali drugači<strong>je</strong><br />

oblačiti, čak i po boji od<strong>je</strong>će.<br />

On kuka <strong>kako</strong> se to isto<br />

ticalo i Jevreja. Zaboravlja<br />

pri tome reći da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino<br />

Turska, a naročito Bosna,<br />

prihvatili Jevre<strong>je</strong> iz Špani<strong>je</strong><br />

gd<strong>je</strong> su ubijani, pokrštavani i<br />

prot<strong>je</strong>rivani, a niko u Evropi ih<br />

ni<strong>je</strong> htio primiti<br />

Piše: Kemal Zukić<br />

Već i sami podnaslovi ovog<br />

Vpodglavlja, navedeni odmah<br />

Vispod glavnog naslova, jasno Vpokazuju da Andrić nastavlja da srlja<br />

u novu naučnu nakaradu, da će gaziti<br />

preko istine i da će brkati i mi<strong>je</strong>šati<br />

čitava stol<strong>je</strong>ća, da će se kloniti svake<br />

poštene logike i naročito usporedbi<br />

Bosne iz tog doba sa Evropom iz<br />

istog perioda. On sasvim normalno<br />

uspoređu<strong>je</strong> Bosnu iz XV stol<strong>je</strong>ća sa<br />

Evropom iz XX stol<strong>je</strong>ća. Ova podpoglavlja<br />

su:<br />

1. Islamska shvatanja o pravnom,<br />

društvenom i moralnom položaju<br />

nemuslimanskog stanovništva i<br />

njihova primena u Bosni<br />

a.) Kanun-i-raja i n<strong>je</strong>govo važen<strong>je</strong> u<br />

Bosni<br />

b.) Privredna i moralna zapostavl<strong>je</strong>nost<br />

nemuslimana<br />

v. v) Sputavan<strong>je</strong> crkvenog<br />

života<br />

2. Zaostalost Bosne u civilizaciji<br />

kao posledica turske<br />

vladavine<br />

3. Turska uprava, način rada<br />

n<strong>je</strong>nih organa i n<strong>je</strong>n uticaj<br />

na narodni karakter.<br />

Ovo najobimni<strong>je</strong> poglavl<strong>je</strong><br />

Andrićeve disertaci<strong>je</strong> <strong>je</strong> “filing”<br />

n<strong>je</strong>gove mršave “rasprave”<br />

<strong>kako</strong> bi imala više listova.<br />

Andrić se ovd<strong>je</strong> bavi najčešće<br />

man<strong>je</strong> važnim ili čak sasvim<br />

nevažnim pojavama za ko<strong>je</strong><br />

pabirči podatke uglavnom iz<br />

fran<strong>je</strong>vačkih dokumenata ili<br />

narodnih poslovica. Pri svemu<br />

ovome on govori o svojoj Bosni<br />

kao da ona ni<strong>je</strong> dio Evrope i<br />

svi<strong>je</strong>ta, nego neka vanvremena<br />

i vanzemaljska tvorevina,<br />

izvan ostatka svi<strong>je</strong>ta.<br />

Kanun-i-raja<br />

Pri tome <strong>je</strong> beskrupulozno kritičan<br />

i čistunac koji ne uzima u obzir<br />

težinu položaja n<strong>je</strong>gove domovine na<br />

granici i sudaru dva moćna carstva i<br />

čak dva svi<strong>je</strong>ta. Isto tako se on grdno<br />

ogr<strong>je</strong>šu<strong>je</strong> i o hrišćansku raju, koju navodno<br />

brani, kao i o Bošnjake koji su<br />

Istina <strong>je</strong> vrlo<br />

<strong>je</strong>dnostavna.<br />

Kršćani su<br />

plaćali porez<br />

da ne idu u rat<br />

a muslimani su<br />

stalno morali<br />

ići u rat i ginuti.<br />

nezaštićena stalna meta n<strong>je</strong>gove mržn<strong>je</strong>,<br />

historijskih falisfikata i mračnjačkih<br />

optuživanja.<br />

Na početku poglavlja<br />

Andrić se bavi <strong>je</strong>dnim prastarim<br />

dokumentom koji <strong>je</strong>,<br />

navodno, donio halifa Omer<br />

ibn Hattab za Damask. Kad<br />

potroši dosta papira i strpl<strong>je</strong>nja<br />

čitaoca onda Andrić<br />

i sam konstatu<strong>je</strong>: “Ne podleže<br />

nikakvoj sumnji da u<br />

praksi ni<strong>je</strong> svaki od ovih<br />

propisa tačno i doslovno primenjivan”.<br />

A onda će sasvim<br />

obezvri<strong>je</strong>diti ovaj dokumenat<br />

kad konstatu<strong>je</strong> da su<br />

kršćani i Jevreji “umeli <strong>bilo</strong><br />

podmićivan<strong>je</strong>m <strong>bilo</strong> lukavstvom<br />

da zaobiđu ili izigraju<br />

mnoge tačke ovog kanuna”.<br />

Ustvari, ovaj kanun ni<strong>je</strong><br />

imao nikakva uticaja na<br />

odnose ra<strong>je</strong> i turske vlasti u<br />

Bosni. U n<strong>je</strong>mu stoji zabrana<br />

gradnji i obnove crkava<br />

a zna se da su predstavnici<br />

lokalne i centralne vlasti davali dozvole<br />

za te poslove. Andrić prešuću<strong>je</strong><br />

sve što bi tursku upravu pokazalo bar<br />

malo realni<strong>je</strong> i humani<strong>je</strong>. Tako u vezi<br />

ove zabrane gradnji crkvi ne navodi<br />

prim<strong>je</strong>r gradn<strong>je</strong> velike pravoslavne crkve<br />

u Sara<strong>je</strong>vu za koju <strong>je</strong> najviše novaca<br />

dao upravo turski sultan. Andrić<br />

<strong>je</strong> to morao znati, a ta crkva <strong>je</strong> samo<br />

stotinjak metara udal<strong>je</strong>na od gimnazi<strong>je</strong><br />

27. august - 17. ramazan<br />

25


koju <strong>je</strong> sam Andrić pohađao. Ali, on <strong>je</strong><br />

u stalnoj zavadi sa istinom, stvarnošću<br />

i logikom.<br />

Na svoj uobiča<strong>je</strong>ni mutni način<br />

Andrić zatim ispreda priču <strong>kako</strong> <strong>je</strong> kršćanska<br />

raja plaćala harač, zatim prešuti<br />

da <strong>je</strong> time plaćano nesud<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong><br />

u ratu, a onda dal<strong>je</strong> muti <strong>kako</strong> <strong>je</strong> i raja<br />

trpila zbog rata, “koliko zbog zahteva<br />

rata toliko i zbog vojne samovol<strong>je</strong>”.<br />

Istina <strong>je</strong> vrlo <strong>je</strong>dnostavna. Kršćani<br />

su plaćali porez da ne idu u rat a muslimani<br />

su stalno morali ići u rat i ginuti.<br />

Mada Andrić to predstavlja isključivo<br />

kao privilegiju bosanskih muslimana,<br />

Turaka <strong>kako</strong> ih uporno imenu<strong>je</strong>,<br />

prešućujući da <strong>je</strong> to tražilo odlazak u<br />

stalne ratove, od perzijskog, ruskog,<br />

moldavskog, ukrajinskog ratišta, pa<br />

preko Slavoni<strong>je</strong> i Dalmaci<strong>je</strong> do Beča.<br />

Ti stalni ratovi su desetkovali to “privilegovano”<br />

muslimansko stanovništvo,<br />

ostavljali Bosnu bez vlastite vojske i<br />

izlagali <strong>je</strong> stalnim upadima sus<strong>je</strong>da što<br />

<strong>je</strong> završavalo pokoljima, pljačkama, pal<strong>je</strong>vi<strong>nam</strong>a<br />

i ekonomskim uništavan<strong>je</strong>m<br />

zeml<strong>je</strong>. Sva<strong>kako</strong> bi ispravno <strong>bilo</strong> <strong>gledati</strong><br />

plaćan<strong>je</strong> harača da se izb<strong>je</strong>gne ratna<br />

pogibelj kao privilegiju te ra<strong>je</strong>.<br />

Kad se Andrić već odlučio da upoređu<strong>je</strong><br />

položaj kršćana i muslimana<br />

u Bosni u vri<strong>je</strong>me turske uprave mogao<br />

<strong>je</strong> doći do toga da istinski shvati i<br />

objasni svu tragiku položja pripadnika<br />

svih v<strong>je</strong>ra na ovom prostoru. Um<strong>je</strong>sto<br />

tog poštenog i ob<strong>je</strong>ktivnog pristupa<br />

Andrić se odlučio za crno-bi<strong>je</strong>lu verziju<br />

u kojoj bezobzirno satanizira i vri<strong>je</strong>đa<br />

muslimane a viktimizira kršćane<br />

i tako stvara izmišl<strong>je</strong>nu historiju koja<br />

<strong>je</strong> u sukobu sa stvarnošću i logikom<br />

i kojom se ništa ne može objasniti.<br />

Ovakvim nemoralnim pristupom<br />

Andrić <strong>je</strong> iznev<strong>je</strong>rio sve, prvo mladobosance<br />

ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> navodno simpatizirao<br />

a koji su se predstavljali kao južnoslovenski<br />

patrioti a ne srpski nacionalisti.<br />

Iznev<strong>je</strong>rio <strong>je</strong> i Vuka i Gaja ko<strong>je</strong><br />

veliča kao nosioce ide<strong>je</strong> slavenstva.<br />

Posebno <strong>je</strong> Andrić ovakvim stavom<br />

iznev<strong>je</strong>rio ideju bratstva i <strong>je</strong>dinstva<br />

koja <strong>je</strong> bila glavno načelo komunističke<br />

Jugoslavi<strong>je</strong> u či<strong>je</strong> organe se kasni<strong>je</strong><br />

ubacio i kari<strong>je</strong>ristički lagodno živio.<br />

Andrić <strong>je</strong> izigrao i mentore Austrijance.<br />

Austrija <strong>je</strong> dugo ratovala protiv Turske<br />

u čijoj su vojsci bili i Bošnjaci. Ali,<br />

Austrijanci nemaju tako mračnjačku<br />

mržnju prema Bošnjacima, nego su<br />

okupiran<strong>je</strong>m Bosne došli u kontakt<br />

sa <strong>je</strong>dnim plemenitim i herojskim<br />

narodom Bošnjaka, či<strong>je</strong> su kvalitete<br />

brzo shvatili i poštovali. Neposredno<br />

nakon okupaci<strong>je</strong>, posli<strong>je</strong> žestokog i nerazumnog<br />

otpora Bošnjaka toj okupaciji,<br />

Austrijanci su prihvatili Bošnjake<br />

kao oslonac svo<strong>je</strong> vlasti i kao važan dio<br />

svo<strong>je</strong> vojske. Kod Andrića nema ni pomena<br />

o tome.<br />

Za<strong>je</strong>dnička sudbina slavenskih<br />

naroda<br />

Sa malo elementarnog ljudskog poštenja<br />

Andrić <strong>je</strong> mogao dati mnogo istinitiju<br />

sliku Bosne i n<strong>je</strong>nog okruženja za<br />

turske uprave. Morao <strong>je</strong> znati da su se<br />

svi naši narodi snalazili na razne načine<br />

u njihovoj egzistencijalnoj ugroženosti.<br />

Hrvati su ginuli u mađarskim i austrijskim<br />

vojskama ko<strong>je</strong> su ratovale protiv<br />

turske vojske či<strong>je</strong> su udarne <strong>je</strong>dinice u<br />

prvim redovima bili Bošnjaci. Ginuli su<br />

i <strong>je</strong>dni i drugi za tuđina, ali nisu imali<br />

izbora, tako mali i slabi u proc<strong>je</strong>pu između<br />

mnogo jačih. Hajduci i uskoci su<br />

bili plaćenici u mletačkoj službi a kasni<strong>je</strong><br />

su ih plaćali Austrijanci. Srbi su od početka<br />

poslušno služili u turskoj vojsci<br />

protiv svih turskih neprijatelja a nezavisnost<br />

su isposlovali maestralnim političkim<br />

vratolomijama Miloša Obrenovića,<br />

koji <strong>je</strong> čak ods<strong>je</strong>čenu glavu svog kuma<br />

Karađorđa donio na poklon Turcima.<br />

To <strong>je</strong>st najveće ponižen<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> historija<br />

pamti na ovim prostorima ali <strong>je</strong> rezultat<br />

bio sjajan: samostalnost.<br />

Da <strong>je</strong> htio razum<strong>je</strong>ti svu delikatnost<br />

i strahotu položaja svih slavenskih naroda<br />

na Balkanu, Andrić <strong>je</strong> mogao uzeti<br />

strašni period 1737.-1739. g. Kugom i<br />

neimaštinom izmrcvarena Bosna, čija<br />

<strong>je</strong> mladost ostavila kosti na ratištima<br />

hiljadama lilometara udal<strong>je</strong>nim, našla<br />

se na ivici nestanka. Austrijanci su<br />

odlučili napasti Bosnu sa svih strana,<br />

spri<strong>je</strong>čiti da pomoć dođe iz Turske, fizički<br />

uništiti Bošnjake, pobiti, raseliti ili<br />

pokrstiti. Tako <strong>je</strong> austrijski kralj Karlo<br />

VI jasno napisao u proglasu na lošem<br />

bosanskom <strong>je</strong>ziku, koji <strong>je</strong> štampao u<br />

400 prim<strong>je</strong>raka i raspršio širom Bosne.<br />

Na strani Austrijanaca bili su svi ostali<br />

Slaveni. Katolici su učestvovali direktno<br />

u vojsci koja <strong>je</strong> krenula na Bosnu<br />

1737. g. u julu, nagrnuvši preko Save i<br />

harajući i osvajajući Posavinu. Opkolili<br />

su Banja Luku dok se kod Travnika sakupila<br />

vojska “čudna i strašna” u kojoj<br />

su učestvovali svi “koji su mogli nositi<br />

oruž<strong>je</strong>” a ko odbi<strong>je</strong> imao se ob<strong>je</strong>siti pred<br />

vlastitom kućom. Takvu čudnu vojsku,<br />

koja se borila, po Bog zna koji puta za<br />

goli opstanak naroda Bosne, krenuo<br />

<strong>je</strong> prema Banja Luci Hećim-Oglu Alipaša,<br />

čestit <strong>nam</strong><strong>je</strong>snik Bosne koji ni<strong>je</strong><br />

bio rođeni Bosanac. Ta strašna vojska <strong>je</strong><br />

u <strong>je</strong>dnom danu porazila i razjurila neuporedivo<br />

jaču vojsku osvajača. U isto vri<strong>je</strong>me<br />

su i Srbi, Crnogorci i Albanci prišli<br />

austrijskoj vojsci i osvajali s njima južnu<br />

Srbiju, Makedoniju, Niš, Kral<strong>je</strong>vo, Novi<br />

27. august - 17. ramazan<br />

26<br />

Pazar. Na čelu te srpske vojske bio <strong>je</strong> patrijarh<br />

Arseni<strong>je</strong>, koji će pretrpiti poraz,<br />

za<strong>je</strong>dno sa Austrijancima, uglavnom<br />

od Bošnjaka i dati se u bi<strong>je</strong>g za<strong>je</strong>dno sa<br />

Austrijancima.<br />

Ovo <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od brojnih zastrašujućih<br />

prim<strong>je</strong>ra egzistencijalne ugroženosti<br />

naroda Bosne i borbe za goli život, za<br />

elementarni opstanak na svojoj zemlji.<br />

Bio <strong>je</strong> to, ko zna koji već po redu križarski<br />

rat protiv Bosne, mada tada već<br />

to se ni<strong>je</strong> tako zvalo, <strong>je</strong>r <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> XVIII<br />

stol<strong>je</strong>će.<br />

Kao rođeni Bosanac, kao književnik<br />

i nadrihistoričar, Andrić <strong>je</strong> morao ovakve<br />

epizode pošteno analizirati i pokazati<br />

razumi<strong>je</strong>van<strong>je</strong> i za Bošnjake, <strong>kako</strong><br />

pokazu<strong>je</strong> za katolike i pravoslavce. To <strong>je</strong><br />

posebno mogao dobro unovčiti u komunističkoj<br />

Jugoslaviji i postati barjaktar<br />

bratstva i <strong>je</strong>dinstva. Ali, on to ni<strong>je</strong> nikad<br />

učinio. Mračna i strašna, patološka mržnja<br />

prema Bošnjacima, spri<strong>je</strong>čila ga <strong>je</strong><br />

da historiju gleda ob<strong>je</strong>ktivno. Nažalost,<br />

kasni<strong>je</strong> <strong>je</strong> imao toliko pomagača da mu<br />

pošten<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> ni trebalo. Svi kasniji mračnjaci<br />

i mrzitelji prihvatili su bezrezervno<br />

Andrića kao zastavu pod kojom će jurišati<br />

na Bosnu i Bošnjake. Još kad su<br />

tome pridodali i N<strong>je</strong>goša i Mažuranića,<br />

laž <strong>je</strong> postala istina, čojstvo <strong>je</strong> zami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>no<br />

bezočnim nemoralom.<br />

Da li <strong>je</strong> Andrić već tada, 1924. g.,<br />

znao ili predviđao kakvu dalekosežnu<br />

nesreću i nepravdu <strong>nam</strong>iče na glave<br />

Bošnjaka ali i na Bosnu? Da, znao <strong>je</strong>, ili<br />

bar, slutio <strong>je</strong>. On često priziva osvete i<br />

genocide nad Bošnjacima svojom užasnom<br />

presudom “do daleko u budućnosti”.<br />

Možda ni<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rovao da će imati<br />

toliko opasnih sl<strong>je</strong>dbenika. Zamislite<br />

kakva bi sreća obasjala n<strong>je</strong>govo mračno


lice i um da <strong>je</strong> doživio i to<br />

da najveći ratni zločinac nakon<br />

Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata u<br />

Evropi, ljudska pogan koja <strong>je</strong><br />

iz vuči<strong>je</strong> jazbine sa Durmitora<br />

dogmizala u Bosnu i napravila<br />

haos i pokol<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> malo<br />

ko mogao zamisliti, Radovan<br />

Karadžić stalno kao ideju<br />

vodilju reklamirao mračno<br />

Andrićevo d<strong>je</strong>lo i ned<strong>je</strong>lo i<br />

vapio da ci<strong>je</strong>la Evropa treba<br />

da čita te huškačke gadosti,<br />

um<strong>je</strong>sto “Majn kamfa”. To <strong>je</strong><br />

ono Andrićevo proročanstvo<br />

zla, ko<strong>je</strong> on stalno priziva na<br />

glave Bošnjaka, “do daleko u<br />

budućnost”.<br />

Um<strong>je</strong>sto da ob<strong>je</strong>ktivno<br />

analizira zlu kob svih slavenskih<br />

naroda na Balkanu pri<br />

čemu su se stalno morali priklanjati<br />

nekom jačem i ginuti<br />

u njihovom interesu, Andrić<br />

u ovom poglavlju iznosi neke probleme<br />

kršćana pod turskom vlašću koji su toliko<br />

beznačajni da sve to d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> infantilno.<br />

On izmišlja <strong>kako</strong> su kršćani koji<br />

su “živeli u gradovima i bavili se trgovinom<br />

i zanatstvom” nailazili na prepreke<br />

u radu, ali ne govori ko<strong>je</strong>. On kuka <strong>kako</strong><br />

su za pijačni dan Turci odredili ned<strong>je</strong>lju,<br />

kad kršćani ne rade, pa su slali molbe u<br />

Carigrad da se to promi<strong>je</strong>ni. Andrić govori<br />

da <strong>je</strong> harač ubiran na “lično ponižavajući<br />

način”, opet bez objašn<strong>je</strong>nja.<br />

“Tursko” selo<br />

Posebno Andrić kuka nad propisom<br />

da su se kršćani morali drugači<strong>je</strong> oblačiti,<br />

čak i po boji od<strong>je</strong>će. On kuka <strong>kako</strong><br />

Andriću ne<br />

pada na pamet<br />

da upoređu<strong>je</strong><br />

stan<strong>je</strong> u<br />

n<strong>je</strong>govoj<br />

kršćanskoj<br />

Evropi, za<br />

kojom stalno<br />

vapi. Ne<br />

kaže da dok<br />

se u Turskoj<br />

raspravlja<br />

o crkvenim<br />

zvonima dotle<br />

u Evropi ne<br />

smi<strong>je</strong> biti<br />

ni pomisli o<br />

postojanju<br />

pripadnika<br />

drugih religija,<br />

a kamoli<br />

njihovih<br />

bogomolja.<br />

se to isto ticalo i Jevreja. Zaboravlja pri<br />

tome reći da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino Turska, a čito Bosna, prihvatili Jevre<strong>je</strong> iz Špani<strong>je</strong><br />

narogd<strong>je</strong><br />

su ubijani, pokrštavani i prot<strong>je</strong>ri-<br />

vani, a niko u Evropi ih ni<strong>je</strong> htio ti. Čak <strong>je</strong> turska vlast izgradila i ob<strong>je</strong>kte<br />

primiza<br />

sm<strong>je</strong>štaj Jevreja, Sijavuš-pašine daire.<br />

Ništa to ne vidi ovaj zasli<strong>je</strong>pl<strong>je</strong>ni mrzitelj<br />

nego samo to da su se nosili drugači<strong>je</strong><br />

od Turaka.<br />

Najsm<strong>je</strong>šni<strong>je</strong> <strong>je</strong> što Andrić kao vid<br />

teške diskriminaci<strong>je</strong> navodi da berberi<br />

nisu sm<strong>je</strong>li istim nožem brijati muslimane<br />

i kršćane kao i to da su u javnim<br />

kupatilima postojali posebni peškiri i<br />

pregače za kršćane. Nev<strong>je</strong>rovatno.<br />

Veliki dio “rasprave” Andrić troši<br />

nabrajajući detaljno koliko groša su po<strong>je</strong>dini<br />

fratri davali kao mito da im se<br />

dozvoli popravka crkava. Naravno da<br />

ni ovd<strong>je</strong> ne propušta da citira<br />

svog omil<strong>je</strong>nog bosnomrsca i<br />

islamofoba M. Hernesa.<br />

U turskoj carevini postojao<br />

<strong>je</strong> <strong>je</strong>dan li<strong>je</strong>p običaj a to <strong>je</strong><br />

izgradnja musafirhana kao i<br />

hanedanskih kuća za besplatan<br />

sm<strong>je</strong>štaj putnika <strong>nam</strong><strong>je</strong>rnika<br />

do tri dana i imareta za<br />

njihovu besplatnu ishranu<br />

u tom periodu. Andrić unakazu<strong>je</strong><br />

i ovaj humani običaj<br />

kukajući <strong>kako</strong> su i samostani<br />

bili obavezni da imaju<br />

musafirhane.<br />

Dobar dio ovog poglavlja<br />

Andrić posveću<strong>je</strong> navodnoj<br />

borbi kršćana i hristijana da<br />

im se dozvoli zvon<strong>je</strong>n<strong>je</strong> crkvenih<br />

zvona. Andrić pripisu<strong>je</strong>,<br />

naprim<strong>je</strong>r Fra Grgi Martiću<br />

kao herojsko d<strong>je</strong>lo što <strong>je</strong> izdejstvovao<br />

odobren<strong>je</strong> za zvona a<br />

odmah iza toga upada u neku<br />

vrstu kontradikci<strong>je</strong> priznajući<br />

da su i predstavnici turske<br />

vlasti prisustvovali ceremonijama<br />

zvonjave.<br />

Andriću ne pada na pamet da upoređu<strong>je</strong><br />

stan<strong>je</strong> u n<strong>je</strong>govoj zapadnoj kršćanskoj<br />

Evropi, za kojom stalni vapi. Ne<br />

kaže da dok se u Turskoj raspravlja o crkvenim<br />

zvonima dotle u Evropi ne smi<strong>je</strong><br />

biti ni pomisli o postojanju pripadnika<br />

drugih religija a kamoli njihovih bogomolja.<br />

Uništavaju se bezdušno i ob<strong>je</strong>kti<br />

i pripadnici čak i drugih kršćanskih sekti<br />

a ne smi<strong>je</strong> se ni pomišljati o islamu.<br />

Andrić bi samo autoritativno, bez pogovora,<br />

rekao da se ovo “ne sme pripisati<br />

nekoj toleranciji muslimana”<br />

.<br />

<strong>Teško</strong> <strong>je</strong> reći do ko<strong>je</strong> m<strong>je</strong>re Andrić ne<br />

pozna<strong>je</strong> svoju domovinu Bosnu a gd<strong>je</strong><br />

počinju n<strong>je</strong>gove bestidne manipulaci<strong>je</strong>.<br />

Tako se okomio i na <strong>je</strong>dan li<strong>je</strong>p običaj i<br />

znak uljudnosti u Bosni da se ne p<strong>je</strong>va<br />

kad se prolazi kroz selo čiji su stanovnici<br />

druge v<strong>je</strong>re. To bi se moglo smatrati provokacijom<br />

pa su to svi izb<strong>je</strong>gavali. Andrić<br />

<strong>je</strong> izmislio da samo kršćani nisu sm<strong>je</strong>li<br />

p<strong>je</strong>vati kroz “tursko selo”. To <strong>je</strong> toliko<br />

nepošteno da <strong>je</strong> čak i Andrićev mentor,<br />

koji ne zna mnogo o Bosni, dopisao na<br />

margini da ovo ni<strong>je</strong> istina.<br />

Andrić i u ovom poglavlju skače sa<br />

teme na temu ali dosl<strong>je</strong>dno svaku oblast<br />

života u Bosni slika mračnim, crnim<br />

bojama koristeći uvi<strong>je</strong>k omil<strong>je</strong>ne kvalifikaci<strong>je</strong><br />

“užasno, očajno, nepodnošljivo”.<br />

Tako se ovd<strong>je</strong> okomio na puteve u Bosni<br />

za osmanske uprave. On i ovd<strong>je</strong> koristi<br />

svoj nev<strong>je</strong>rovatni patent: on upoređu<strong>je</strong><br />

sv<strong>je</strong>dočanstva zlo<strong>nam</strong><strong>je</strong>rnih o Bosni na<br />

kraju sredn<strong>je</strong>v<strong>je</strong>kovne nezavisne države<br />

i na prelazu na tursku upravu, sa aktuelnim<br />

stan<strong>je</strong>m u Evropi u XX stol<strong>je</strong>ću.<br />

Tako on bestidno kaže: “Drumovi, za<br />

ko<strong>je</strong> se turska uprava sve do u najnovi<strong>je</strong><br />

vreme uopšte ni<strong>je</strong> brinula, bili su malobrojni<br />

i u veoma primitivnom stanju“.<br />

Ova konstatacija možda bi d<strong>je</strong>limično<br />

mogla važiti za posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> godine srednjov<strong>je</strong>kovne<br />

Bosne, napadane izvana,<br />

harane, <strong>ruše</strong>ne, uništavane bezdušno<br />

i dušmanski, upravo iz te Evrope.<br />

Konačno, Andrić <strong>je</strong> morao znati da su u<br />

to doba putnici usred Pariza gazili blato<br />

do članaka. To <strong>je</strong> takvo vri<strong>je</strong>me, mračni<br />

srednji vi<strong>je</strong>k, kad su u ci<strong>je</strong>loj Evropi zapušteni<br />

odlični putevi Rimske imperi<strong>je</strong>.<br />

Osmanska carevina, tačno kao i Rimska<br />

imperija, brinula <strong>je</strong> o putevima, ako ni<br />

zbog čega a ono zbog vlastite vojske kojoj<br />

<strong>je</strong> za prevoz trupa, džebhane i artil<strong>je</strong>ri<strong>je</strong><br />

<strong>bilo</strong> neophodno da posto<strong>je</strong> dobri putevi i<br />

mostovi. I upravo <strong>je</strong> to i radila Osmanska<br />

imperija i u Bosni. Postojala <strong>je</strong> dobra putna<br />

mreža a na svaki dan hoda građeni<br />

su bezbrojni hanovi i karavansaraji a na<br />

određenim dionicama morala se obezbi<strong>je</strong>diti<br />

i pitka voda. Ovo potvrđu<strong>je</strong> i čin<strong>je</strong>nica<br />

da u Bosni posto<strong>je</strong> brojni toponimi<br />

koji sadrže u svom imenu ri<strong>je</strong>č “han”.<br />

Konačno, da <strong>je</strong> istina ovo što Andrić piše<br />

o putevima u Bosni, sigurno Turska ne<br />

bi mogla biti tako silovito usp<strong>je</strong>šna sila<br />

pred kojom <strong>je</strong> strepila Evropa.<br />

“Očajnom stanju javnih puteva u<br />

potpunosti <strong>je</strong> odgovarao i poštanski saobraćaj”,<br />

piše Andrić. I to <strong>je</strong> potpuno<br />

netačno, što v<strong>je</strong>rovatno i sam Andrić<br />

zna. Postojao <strong>je</strong> u Turskoj dobro uređen<br />

i poštanski saobraćaj za ono vri<strong>je</strong>me. Ali,<br />

ako gazite historiju i logiku i poredite to<br />

stan<strong>je</strong> sa stan<strong>je</strong>m u Evropi početkom XX<br />

stol<strong>je</strong>ća, onda <strong>je</strong> to istina, ali kome trebaju<br />

takvi falsifikati. Andriću trebaju <strong>kako</strong><br />

bi unakazio sliku svo<strong>je</strong> Bosne. Andrić<br />

registru<strong>je</strong> napore turska uprave u XIX<br />

stol<strong>je</strong>ću na unapređenju putne mreže i<br />

poštanskog saobraćaja ali i to zatamni do<br />

granice nepodnošljive mržn<strong>je</strong> i nemorala.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

27


Pogledi<br />

Srpsko-hrvatski pakt protiv RBiH – hrvatska strana (II dio)<br />

Pripadnici HRB nisu znali<br />

da su njihovi politički čelnici<br />

ustvari doušnici Udbe<br />

Ustaški pokret ni<strong>je</strong> bio politička<br />

stranka. Osnovan <strong>je</strong> 1931.,<br />

razoren 1945., a formalno ukinut<br />

1953., Pavelićevim ukazom – i<br />

nikada obnovl<strong>je</strong>n. Stoga su<br />

od tada prozivke, asocijaci<strong>je</strong>,<br />

reference na Ustaški pokret i<br />

nazivan<strong>je</strong> Hrvata, “Ustašama”,<br />

povi<strong>je</strong>sno i politički pogrešni, a<br />

posl<strong>je</strong>dica su desetl<strong>je</strong>ća udbaške<br />

propagande, koja <strong>je</strong> u svo<strong>je</strong>mu<br />

žargonu hrvatske patriote<br />

u domovini, a naročito u<br />

emigraciji, nazivala “Ustašama”<br />

- iako <strong>je</strong> povi<strong>je</strong>sna istina da<br />

se tek mali dio patriota tako<br />

deklarirao<br />

Piše: Sven Rustempašić<br />

Sara<strong>je</strong>vo, 11. jul 2010.<br />

S<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ne države aminuju Titu udar<br />

Spo Prol<strong>je</strong>ćarima. Ipak, bio <strong>je</strong> to tek<br />

taktički potez ušutkivanja prol<strong>je</strong>tnih<br />

horozova što su prerano kukuriknuli, ali<br />

<strong>je</strong> strateški učinak suprotan: nakon samo<br />

tri godine, mnoge od njihovih cil<strong>je</strong>va<br />

ostvaru<strong>je</strong> novi Ustav 1974., <strong>kako</strong> za federaciju<br />

tako i za svaku republiku, ko<strong>je</strong> dobivaju<br />

više suvereniteta, državnosti. Miku<br />

Tripala treba zapamtiti <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u ustavne<br />

prom<strong>je</strong>ne 1974., unesen amandman o<br />

“pravu republika na samoopred<strong>je</strong>l<strong>je</strong>n<strong>je</strong> do<br />

otc<strong>je</strong>pl<strong>je</strong>nja”. Dabčević-Kučar, Tripalo i<br />

ostali iz KPH, nisu drakonski kažn<strong>je</strong>ni,<br />

po intervenciji Ivana Krajačića<br />

kod Tita. Franjo Tuđman <strong>je</strong><br />

tretiran relativno blago (Tito:<br />

“Tuđmanu ne pakovati”). Pošteda<br />

obuhvaća samo komuniste,<br />

ali ne i nacionaliste - koji su<br />

na montiranim sudskim procesima<br />

dobivali stroge kazne,<br />

te godi<strong>nam</strong>a robijali kao politički<br />

zatvorenici (prvooptuženi<br />

Bruno Bušić, Ante Paradžik,<br />

Dražen Budiša i drugi). Papa<br />

Pavao VI poziva Tita u Vatikan<br />

i da<strong>je</strong> mu titulu dod<strong>je</strong>ljivanu<br />

bečkim carevima, naslov<br />

Počasnog kanonika Zavoda<br />

svetog Jerolima.<br />

U povodu udara u<br />

Karađorđevu, nacionalisti su<br />

izveli nekoliko akcija nasilja<br />

‘na kopnu, na moru i u zraku’:<br />

u Ri<strong>je</strong>čkoj luci <strong>je</strong> potopl<strong>je</strong>n<br />

brod ‘Majsan’, nad Bračkim<br />

kanalom <strong>je</strong> oboren vojni heli-<br />

kopter a nad Čehoslovačkom<br />

civilni avion. Time su ht<strong>je</strong>li<br />

upozoriti svo<strong>je</strong> rušitel<strong>je</strong>, <strong>kako</strong><br />

se Dražen Budiša izrazio na<br />

robiji u Staroj Gradiški, “generalnom<br />

probom obračuna silom<br />

protiv nasilja”. U periodu 1971-1989,<br />

Prol<strong>je</strong>ćari su potopl<strong>je</strong>ni, ali njihov bunt<br />

ni<strong>je</strong> bio uzaludan; pridonio <strong>je</strong> da 1974.<br />

neki od njihovih zaht<strong>je</strong>va budu preneseni<br />

u ustave.<br />

Malo “morgen”<br />

“Morgen, morgen, lacht uns wieder das Gluck.<br />

Gestern, gestern, liegt schon so weit zuruck,<br />

war es auch eine schone, schone Zeit.”<br />

Republikom<br />

Hrvatskom od<br />

1990. nastavlja<br />

vladati KPH<br />

u novov<strong>je</strong>koj<br />

verziji<br />

tuđmanovaca,<br />

koji su agresiju<br />

na RBiH i sve<br />

što sa time ide,<br />

proveli kroz<br />

instituci<strong>je</strong> RH<br />

sa pozicija<br />

vlasti ko<strong>je</strong> su<br />

zauzeli kao<br />

HDZ.<br />

U sklopu manevara ka rastakanju<br />

SSSR i Varšavskog<br />

pakta, nakon čega se N<strong>je</strong>mačka<br />

u<strong>je</strong>dinju<strong>je</strong> a katoličke zeml<strong>je</strong><br />

oslobađaju – N<strong>je</strong>mačka <strong>je</strong> vodila<br />

računa da sa novom Rusijom<br />

ostvari odlične odnose. Stoga<br />

svom kli<strong>je</strong>ntu Hrvatskoj diktira<br />

da garnitura koja će stupiti<br />

na vlast u Zagrebu, uspostavi<br />

što bolji odnos sa ruskim kli<strong>je</strong>ntom<br />

Srbijom; da se situacija<br />

u SFRJ r<strong>je</strong>šava isključivo kooperacijom<br />

Beograd-Zagreb.<br />

N<strong>je</strong>mačka zato uvezu<strong>je</strong> hrvatske<br />

komuniste sa nacionalistima-emigrantima,<br />

i u toj<br />

simbiozi priprema prvu nacional-komunističku<br />

vladu koja<br />

će stupiti na vlast u Zagrebu.<br />

To 1991. posta<strong>je</strong> ‘Vlada nacionalnog<br />

<strong>je</strong>dinstva’ i od tada<br />

vlada Hrvatskom. Osim<br />

KPH, vične srpsko-hrvatskim<br />

odnosima, čiji će lideri komunističke<br />

odore zami<strong>je</strong>niti nacionalnim,<br />

potraženi su i antikomunistički<br />

emigranti skloni<br />

srpsko-hrvatskom paktu. U<br />

eksponiranju tog aspekta, treba<br />

se osvrnuti na ideološkopolitičke<br />

recidive iz Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata,<br />

pređašn<strong>je</strong>g n<strong>je</strong>mačko-hrvatskog saveza.<br />

Nakon raspada NDH, <strong>je</strong>dan od lidera<br />

Ustaškog pokreta, gen. V<strong>je</strong>koslav Luburić,<br />

izmiče ‘ruci osvetnici’ na mađarsko tlo,<br />

ko<strong>je</strong> već kontroliraju Sov<strong>je</strong>ti. Poglavnik<br />

Pavelić <strong>je</strong> totalno odbijao suradnju sa<br />

Sov<strong>je</strong>tskim savezom, ali Luburić posta<strong>je</strong><br />

izuzetak nakon što se u Mađarskoj <strong>je</strong> Crvenoj armiji, koja ga pušta u Španiju,<br />

predaodakle<br />

razvija teoriju o suradnji sa Rusima.<br />

Marginalna ideologija Luburića i n<strong>je</strong>gove<br />

27. august - 17. ramazan<br />

28


udruge ‘Odpor’, bila <strong>je</strong> suprotna<br />

Ustaškom pokretu, čiji se<br />

pripadnici 1945. niti za goli<br />

život nisu predavali Crvenoj<br />

armiji. Bila <strong>je</strong> suprotna ci<strong>je</strong>loj<br />

hrvatskoj emigraciji, koja savez<br />

sa Rusima ni<strong>je</strong> nikada niti tražila<br />

niti prihvaćala. Ali s teritorija<br />

države kojom <strong>je</strong> vladao španjolski<br />

Jevrej Francisco Franco,<br />

Luburić razvija politiku ‘pružene<br />

ruke’ Sov<strong>je</strong>tima (ubojstvo<br />

Luburića u Carcagenti <strong>je</strong><br />

još nerazjašn<strong>je</strong>no, ali tadašnji<br />

strah od sov<strong>je</strong>tskog pritiska,<br />

barem donekle objašnjava to<br />

čudno smaknuće uoči zamaha<br />

Hrvatskog prol<strong>je</strong>ća). ‘Odpor’ otvoreno<br />

traži suradnju s Rusima ako oni žele pomoći<br />

Hrvatima u obnovi samostalne države,<br />

pa makar i s komunistima na čelu.<br />

Francov režim to d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> tolerira, a<br />

Tito nemilosrdno progoni.<br />

Ustaški pokret ni<strong>je</strong> bio politička stranka.<br />

Osnovan <strong>je</strong> 1931., razoren 1945.,<br />

a formalno ukinut 1953., Pavelićevim<br />

ukazom – i nikada obnovl<strong>je</strong>n. Stoga su<br />

od tada prozivke, asocijaci<strong>je</strong>, reference<br />

na Ustaški pokret i nazivan<strong>je</strong> Hrvata,<br />

“Ustašama”, povi<strong>je</strong>sno i politički pogrešni,<br />

a posl<strong>je</strong>dica su desetl<strong>je</strong>ća udbaške<br />

propagande, koja <strong>je</strong> u svo<strong>je</strong>mu žargonu<br />

hrvatske patriote u domovini, a naročito<br />

u emigraciji, nazivala “Ustašama” - iako <strong>je</strong><br />

povi<strong>je</strong>sna istina da se tek mali dio patriota<br />

tako deklarirao. Većina <strong>je</strong> bila okupl<strong>je</strong>na<br />

oko političkog cilja uspostave samostalne<br />

hrvatske države, ali ne na Ustaškom<br />

programu i organizaciji koja ne postoji<br />

od 1953. Samozvane “Ustaše”, bile su<br />

često u doušničkom odnosu sa Udbom,<br />

u funkciji provokatora za kompromitaci<strong>je</strong><br />

hrvatskih patriota. Poznat <strong>je</strong> upad<br />

u Jugoslaviju 1972., ‘Bugojanske grupe’,<br />

naoružanih hrvatskih emigranata, nakon<br />

nasilnog sloma Hrvatskog prol<strong>je</strong>ća - koja<br />

<strong>je</strong> u okolini Bugojna pokušala pokrenuti<br />

narodni ustanak protiv totalitarnog komunističkog<br />

režima. Bili su to pripadnici<br />

emigrantske organizaci<strong>je</strong> ‘Hrvatsko<br />

revolucionarno bratstvo’ (HRB) - ko<strong>je</strong>ga<br />

<strong>je</strong> 1950-tih godina u Beogradu osnovala<br />

Udba! Pripadnici HRB nisu znali da su<br />

njihovi politički čelnici - u javnosti veliki i<br />

vatreni Hrvati, “Ustaše” - ustvari doušnici<br />

Udbe, koja <strong>je</strong> trebala alibi za obračun s<br />

hrvatskom oporbom doma i u emigraciji.<br />

Svi su pripadnici ubačene grupe likvidirani<br />

u prethodno postavl<strong>je</strong>nim zas<strong>je</strong>dama,<br />

osim Ludviga Pavlovića, koji <strong>je</strong> odležao<br />

kaznu od 18 godina do 1990., kada se priključio<br />

hrvatskoj postrojbi; da bi odmah<br />

na početku rata bio likvidiran, i to, neki<br />

Hrvati sumnjaju, od strane hrvatskih kadrova<br />

Udbe u vlasti Fran<strong>je</strong> Tuđmana.<br />

‘’Intermarium’’ –<br />

Romanizacija Evrope<br />

Republikom Hrvatskom<br />

od 1990. nastavlja vladati<br />

KPH u novov<strong>je</strong>koj verziji tuđmanovaca,<br />

koji su agresiju na<br />

RBiH i sve što sa time ide, proveli<br />

kroz instituci<strong>je</strong> RH sa pozicija<br />

vlasti ko<strong>je</strong> su zauzeli kao<br />

HDZ; pri čemu su HDZ BiH,<br />

n<strong>je</strong>na paradržava ‘Hrvatska<br />

Republika Herceg-Bosna’<br />

osnovana 1991., i n<strong>je</strong>na vojna<br />

postrojba HVO (stranačka<br />

vojska), bile suizvršioci te politike<br />

u i protiv RBiH i n<strong>je</strong>nih<br />

odanih građana. U Hrvatskoj<br />

i BiH u proteklih 20 godina<br />

d<strong>je</strong>luju i druge hrvatske stranke, ali su one<br />

marginalne, pa su u toku srpsko-hrvatske<br />

agresi<strong>je</strong> na RBiH, SDP, HSLS, HSS …<br />

tek gledale <strong>kako</strong> se obavlja krvavi posao.<br />

Bilo <strong>je</strong> nekih disidenata, uglavnom u vidu<br />

osobnog herojstva, poput liberala Vlade<br />

Gotovca. Jedini stranački izuzetak <strong>je</strong><br />

HSP Ante Paradžika i Dobroslava Parage,<br />

či<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> predmet ove prezentaci<strong>je</strong>,<br />

uz dužnu distinkciju da su <strong>je</strong>dino oni<br />

ustali protiv srpsko-hrvatskog genocidnog<br />

pakta.<br />

Ustaški “folklor”, korišten tokom agresi<strong>je</strong><br />

na RBiH, bio <strong>je</strong> propagandni metod<br />

motiviranja vlastitih vojnika i fasada koja<br />

<strong>je</strong> prikrivala da RH i Hrvate doista vode<br />

pripadnici organa “bivšeg sistema”: KP,<br />

SSO, KOS, SDB, TO, diplomacija, vojna<br />

industrija, milicija, mediji. Hrvatska emigracija<br />

u proteklih 20 godina ni<strong>je</strong> imala<br />

važnu ulogu u vlasti i ekonomiji, nego <strong>je</strong><br />

služila mobilizaciji hrvatskog domoljublja<br />

i davanja velikih financijskih sredstava liderima<br />

režima u Hrvatskoj i surogatima<br />

u BiH. Nazivan<strong>je</strong> Hrvata “Ustašama”, <strong>je</strong><br />

udbaška podvala; taj pokret <strong>je</strong> tema za pov<strong>je</strong>sničare.<br />

Relevantna <strong>je</strong> samo struktura<br />

koju <strong>je</strong> uspostavio HDZ kao državne organe<br />

RH i surogate u BiH.<br />

Vatikan <strong>je</strong><br />

1933. sa<br />

N<strong>je</strong>mačkom<br />

sklopio ugovor<br />

i osnovao<br />

snažnu tajnu<br />

organizaciju<br />

‘Intermarium’,<br />

sa glavnim<br />

cil<strong>je</strong>m<br />

promoci<strong>je</strong><br />

dominaci<strong>je</strong><br />

katolicizma<br />

u sredn<strong>je</strong>evropskim<br />

državama od<br />

Baltika do<br />

Jadrana.<br />

Ipak, <strong>je</strong>dan <strong>je</strong> izuzetak postojao:<br />

Tuđman <strong>je</strong> u emigraciji<br />

stupio u dobre odnose sa<br />

Odporašima-Luburičevcima,<br />

u skladu sa n<strong>je</strong>mačkim uv<strong>je</strong>tom<br />

da ne kvari dobre odnose<br />

N<strong>je</strong>mačke i nove Rusi<strong>je</strong>. Tako<br />

<strong>je</strong> shvatljivo povezivan<strong>je</strong> Fran<strong>je</strong><br />

Tuđmana i St<strong>je</strong>pana Mesića s<br />

Odporašima, utaborenim na<br />

Norvalu kod Toronta u Kanadi,<br />

gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> Mesić 1992. iš’o p<strong>je</strong>vati<br />

‘Juru i Bobana’. Iz takvih baza<br />

<strong>je</strong> potekao Gojko Šušak. Mesić<br />

<strong>je</strong> izjavio ‘Globusu’ da se odatle<br />

sa ‘punom vrećom dolara’<br />

vratio u Zagreb, odakle ga <strong>je</strong><br />

Tuđman odmah poslao na<br />

važan zadatak u Široki Bri<strong>je</strong>g -<br />

da tamo zbaci s kormila HDZ<br />

BiH St<strong>je</strong>pana Kljuića, pro-bosanskog<br />

Hrvata, a <strong>nam</strong>etne<br />

oficira KOS-a Matu Bobana,<br />

<strong>kako</strong> <strong>je</strong> to objasnila Jasna Babić<br />

u zagrebačkom ‘Globusu’ malo<br />

posli<strong>je</strong> tog ‘čudnog’ događaja.<br />

Na čelu ‘Hrvatske Republike<br />

Herceg-Bosne’ su bili sve odreda<br />

oprobani kadrovi komunističkog<br />

režima. ‘Globus’ <strong>je</strong><br />

tada objavio njihove fotografi<strong>je</strong><br />

sa kratkim biografijama.<br />

Zanimljivo <strong>je</strong> da u crescendu<br />

svojih povika protiv fašista,<br />

Mesić nikad ni<strong>je</strong> spomenuo<br />

Luburića. I to <strong>je</strong> nemala zagonetka<br />

koju bi on morao javno objasniti.<br />

Jer, on <strong>je</strong> bio udvaračem ‘Odporašima’, ako<br />

ne i v<strong>je</strong>rnim saveznikom; s njima <strong>je</strong> p<strong>je</strong>vao<br />

‘Juru i Bobana’ dok ni<strong>je</strong> i sebe, ipso facto,<br />

pretvorio u crnog egzekutora s crvenim<br />

<strong>je</strong>zikom. Dijalektička mitomanija <strong>je</strong> nemoguća<br />

bez pod<strong>je</strong>le i zavađanja onih ko<strong>je</strong><br />

dobiju pod svoju vlast. Da su ti udbaši<br />

notorni psihopatski kriminalci, pokazalo<br />

se kroz njihov rat protiv RBiH u čvrstom<br />

savezu i sinkroniziranoj kolaboraciji sa srpskim<br />

pripadnicima obav<strong>je</strong>štajnih sistema.<br />

Hrvatski i srpski udbaši, usp<strong>je</strong>šno surađuju<br />

i sa bošnjačkim kolegama ka uništenju<br />

RBiH, Bosanaca i Hercegovaca lojalnih<br />

građana, te getoizaciji preostalog bošnjačkog<br />

naroda.<br />

Vatikan <strong>je</strong> 1933. sa N<strong>je</strong>mačkom sklopio<br />

ugovor i osnovao snažnu tajnu organizaciju<br />

‘Intermarium’, sa glavnim cil<strong>je</strong>m promoci<strong>je</strong><br />

dominaci<strong>je</strong> katolicizma u sredn<strong>je</strong>-evropskim<br />

državama od Baltika do Jadrana,<br />

čime <strong>je</strong>, npr., pripreml<strong>je</strong>n teren za stvaran<strong>je</strong><br />

NDH. Ova veza i dal<strong>je</strong> funkcionira, <strong>je</strong>r taj<br />

ugovor (‘Concordat’) još važi i <strong>je</strong>r stalno<br />

n<strong>je</strong>mačkom političkom scenom dominira<br />

Kršćansko-demokratska (katolička!) partija<br />

(CDU), koja <strong>je</strong> sa pozici<strong>je</strong> vlasti, 1991.<br />

priznala nezavisnost Sloveni<strong>je</strong> i Hrvatske.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

29


Ramazan<br />

Ramazanska razmišljanja<br />

Neusp<strong>je</strong>h uz red i planiran<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />

bolji od neplanski ostvarenog<br />

usp<strong>je</strong>ha i nereda<br />

Red i sklad u životu<br />

podrazum<strong>je</strong>vaju da u kopanju<br />

po utrobi zeml<strong>je</strong> i klesanju<br />

u kamenu gradiš svoju<br />

budućnost, bez oslanjanja<br />

na <strong>bilo</strong> koga drugog, osim<br />

na Allaha, i to istinskim<br />

a ne lažnim tevekkulom i<br />

osloncem. A nered i zbrka<br />

<strong>je</strong> da od svojih bliskih i<br />

daljnih rođaka i prijatelja<br />

očeku<strong>je</strong>š da ti ri<strong>je</strong>še životne<br />

probleme i daju r<strong>je</strong>šenja<br />

u najsitnijim stvarima, kao<br />

što danas većina islamskog<br />

ummeta s<strong>je</strong>di skrštenih ruku<br />

čekajući izbore u Americi<br />

i Izraelu, nadajući se da<br />

će im se ostvariti životni<br />

san o slobodi ukoliko u<br />

tim državama na političku<br />

scenu dođe neki “um<strong>je</strong>reni”<br />

političar za preds<strong>je</strong>dnika i da<br />

će im se on smilovati i imati<br />

razumi<strong>je</strong>vanja za njihove<br />

probleme i nedaće<br />

Piše: Dr. Salah Sultan<br />

Preveo i prilagodio:<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />

Red, harmonija i planiran<strong>je</strong><br />

su svojstva<br />

koja bi morala biti<br />

sastavni dio života čov<strong>je</strong>ka<br />

kao razumnog bića, a<br />

posebno bi život onih koji<br />

se deklarišu kao v<strong>je</strong>rnici<br />

i sl<strong>je</strong>dbenici Kur’ana i<br />

sunneta, kao upute objavl<strong>je</strong>ne<br />

s nebesa, morao biti<br />

u znaku spomenutih svojstava.<br />

Dok su nered, zbrka i stihijsko<br />

d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> karakteristike onih<br />

koji su kroz život vođeni snagom<br />

strasti i proht<strong>je</strong>va, a ne snagom uma<br />

i Allahove objave, i koji, na njihovu<br />

veliku žalost, nisu shvatili smisao<br />

života i pravi cilj zbog ko<strong>je</strong>g su stvoreni.<br />

A šta zapravo znači i <strong>kako</strong> se u<br />

svakodnevnom životu ispoljava red,<br />

odnosno nered, pokušat ćemo objasniti<br />

u narednim prim<strong>je</strong>rima.<br />

Preciznost i predanost<br />

Uređen život podrazumi<strong>je</strong>va stalno<br />

razmišljan<strong>je</strong>, <strong>kako</strong> o tvom danas, tako<br />

i tvome sutra, a u skladu kur’anskih<br />

ri<strong>je</strong>či: Eto tako vam Allah objašnjava<br />

propise da biste razmislili i o ovome i o<br />

onome svi<strong>je</strong>tu. (El-Bekare, 219.-220.).<br />

A nesređen život i životna zbrka sadržani<br />

su u ri<strong>je</strong>čima onih koji govore:<br />

Mi živimo od danas do sutra, ta život<br />

ionako nema nikakvog smisla. Ili <strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong> Kur’an opisao njihov odnos prema<br />

životu: Postoji samo život naš zemaljski,<br />

živimo i umiremo, <strong>je</strong>dino nas vri<strong>je</strong>me<br />

uništi. (El-Džasi<strong>je</strong>, 24.). Red u životu<br />

podrazumi<strong>je</strong>va da ti kao musliman<br />

učiš Kur’an od početka, a<strong>je</strong>t po a<strong>je</strong>t,<br />

suru po suru, dok ne dođeš do kraja,<br />

a nered <strong>je</strong> da čitaš Kur’an tamo gd<strong>je</strong> ga<br />

27. august - 17. ramazan<br />

30<br />

Red u životu<br />

znači da živiš<br />

sa Kur’anom<br />

svojim<br />

razumom<br />

i dubokim<br />

promišljan<strong>je</strong>m,<br />

i srcem na ko<strong>je</strong><br />

Kur’an ostavlja<br />

trag, i dušom<br />

koja se mi<strong>je</strong>nja<br />

nabol<strong>je</strong> nakon<br />

učenja Kur’ana.<br />

otvoriš. Red u životu znači<br />

da živiš sa Kur’anom svojim<br />

razumom i dubokim promišljan<strong>je</strong>m,<br />

i srcem na ko<strong>je</strong><br />

Kur’an ostavlja trag, i dušom<br />

koja se mi<strong>je</strong>nja nabol<strong>je</strong><br />

nakon učenja Kur’ana. To<br />

ćeš postići ako Kur’an učiš<br />

sa dubokim razmišljan<strong>je</strong>m,<br />

pa ćeš u skladu s tim nekada<br />

završiti učen<strong>je</strong> Kur’ana<br />

obraćajući pažnju samo na<br />

značen<strong>je</strong> man<strong>je</strong> poznatih<br />

ri<strong>je</strong>či (kelimat el-garibe),<br />

nakon toga, u toku druge<br />

hatme skoncentrisat ćeš se<br />

na povode objave određenih<br />

kur’anskih a<strong>je</strong>ta, treći put na fikhske<br />

propise u Kur’anu, četvrti put na odgojni<br />

aspekt kur’anskih a<strong>je</strong>ta, peti put<br />

na aspekt preporoda i obnove i sl. A<br />

nered znači da Kur’an učiš li<strong>je</strong>nog i teškog<br />

<strong>je</strong>zika, odsutnog razuma, tvrdog<br />

srca, dušom koja <strong>je</strong> opi<strong>je</strong>na strastima<br />

i pokvarenim mislima. Red u životu<br />

znači da ti kao student i intelektualac<br />

dobro znaš šta ćeš čitati, a šta nećeš. I<br />

kada čitaš dobru knjigu neka to bude<br />

barem dva puta, prvi put da shvatiš<br />

ideju knjige općenito, a drugi put da<br />

shvatiš po<strong>je</strong>dinosti knjige i pronikneš u<br />

određene misli i ide<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> autor želio<br />

posebno naglasiti. Poznati muslimanski<br />

mislilac, Mustafa Akkad, rekao <strong>je</strong>:<br />

“Ja više volim pročitati <strong>je</strong>dnu knjigu<br />

dva puta, nego pročitati dvi<strong>je</strong> knjige.”<br />

A nered znači da čitaš bez reda, što ti<br />

god dođe do ruke, kao i da čitaš bez<br />

razmišljanja, da preskačeš poglavlja i<br />

pasuse, da čitaš samo ono što se tebi<br />

na prvi pogled sviđa, i da spozna<strong>je</strong> do<br />

kojih si došao u tvojoj glavi budu kao<br />

ostrva koja međusobno nisu povezana<br />

ni kopnom ni mostovima, tako da<br />

se s <strong>je</strong>dnog ne može doći na drugo.<br />

Red znači da ti kao direktor za svaki<br />

svoj sastanak pripremiš iscrpan izv<strong>je</strong>štaj<br />

i napraviš plan za daljni rad, da<br />

uvi<strong>je</strong>k dolaziš sa dobrim pri<strong>je</strong>dlozima


i mogućim r<strong>je</strong>šenjima, da ti kao profesor,<br />

imam i daija, član neke organizaci<strong>je</strong>,<br />

političkog ili nekog drugog<br />

ti<strong>je</strong>la, dolaziš na nastavu, predavan<strong>je</strong> i<br />

sastanak, dobro pripreml<strong>je</strong>n, sa jasnim<br />

konceptom i tačkama predavanja, odnosno<br />

sa jasnim pri<strong>je</strong>dlozima za sastanak<br />

tvog kolektiva ili ti<strong>je</strong>la čiji si član.<br />

A nered <strong>je</strong> da na predavan<strong>je</strong> ili sastanak<br />

dođeš praznih ruku, pa onda pričaš<br />

nepovezano i u <strong>je</strong>dnom predavanju<br />

kazu<strong>je</strong>š ljudima sve što znaš o islamu,<br />

da ti lično nemaš ni <strong>je</strong>dnog pri<strong>je</strong>dloga<br />

na sastanku, a prvi raspravljaš o svim<br />

tačkama ko<strong>je</strong> su drugi predložili i da s<br />

visine gledaš na ostale svo<strong>je</strong> kolege, odnosno<br />

studente i džematli<strong>je</strong>, misleći da<br />

si ti najpametniji čov<strong>je</strong>k koji hoda po<br />

zemlji, a kada ljudi od tebe traže r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong><br />

za određeni problem, a ne samo<br />

li<strong>je</strong>pu priču, tvoj odgovor <strong>je</strong>: “Vri<strong>je</strong>me<br />

li<strong>je</strong>či sve.” Red u životu podrazumi<strong>je</strong>va<br />

da tačno isplaniraš šta ćeš uraditi<br />

danas, ali isti tako i šta ćeš raditi u narednih<br />

pet ili deset godina, i da nastojiš<br />

sa maksimalnom preciznošću i predanošću<br />

da ostvariš zacrtani plan. A zbrka<br />

i nered u životu znače da dozvoliš<br />

sebi da budeš poput kamena u moru<br />

koji se nikada neće sam pomaknuti<br />

ili peruške u pustinji s kojom se v<strong>je</strong>tar<br />

poigrava <strong>kako</strong> hoće, i da se ponašaš nerazumno<br />

poput ljudi ko<strong>je</strong> Kur’an navodi<br />

kao negativan prim<strong>je</strong>r, a koji su,<br />

kada su ih poslanici pozivali u istinsku<br />

v<strong>je</strong>ru, govorili: “Zatekli smo pretke<br />

<strong>kako</strong> ispovi<strong>je</strong>daju v<strong>je</strong>ru i mi<br />

ih sli<strong>je</strong>dimo u stopu.” (Ez-<br />

Zuhruf, 23.).<br />

Otkrivan<strong>je</strong> novih<br />

mogućnosti<br />

Red i sklad u životu<br />

podrazumi<strong>je</strong>vaju da u kopanju<br />

po utrobi zeml<strong>je</strong> i<br />

klesanju u kamenu, gradiš<br />

svoju budućnost, bez oslanjanja<br />

na <strong>bilo</strong> koga drugog,<br />

osim na Allaha, i to istinskim<br />

a ne lažnim tevekkulom i osloncem.<br />

A nered i zbrka <strong>je</strong> da od svojih<br />

bliskih i daljnih rođaka i prijatelja<br />

očeku<strong>je</strong>š da ti ri<strong>je</strong>še životne probleme<br />

i daju r<strong>je</strong>šenja u najsitnijim stvarima,<br />

kao što danas većina islamskog ummeta<br />

s<strong>je</strong>di skrštenih ruku čekajući<br />

izbore u Americi i Izraelu, nadajući<br />

se da će im se ostvariti životni san o<br />

slobodi ukoliko u tim državama na<br />

političku scenu dođe neki “um<strong>je</strong>reni”<br />

političar za preds<strong>je</strong>dnika i da će im se<br />

on smilovati i imati razumi<strong>je</strong>vanja za<br />

njihove probleme i nedaće. Ne znaju<br />

da <strong>je</strong> to što čekaju samo tlapnja i<br />

pusta želja i da ummet na taj način<br />

nikada neće izaći iz krize. Kad ćemo<br />

već <strong>je</strong>dnom shvatiti da <strong>je</strong> naš izlaz i<br />

spas, uz Allahovu pomoć, u ulaganju<br />

truda na nivou po<strong>je</strong>dinca i ummeta,<br />

u iskrenom v<strong>je</strong>rovanju, nauci i vlastitim<br />

izumima i proizvodnji koji će<br />

Red i sklad<br />

u životu<br />

podrazumi<strong>je</strong>va<br />

da činiš ono što<br />

si u mogućnosti<br />

i da se ne<br />

prihvataš<br />

posla i službe<br />

za koju nisi<br />

sposoban ni<br />

dostojan, <strong>je</strong>r će<br />

ti ona doni<strong>je</strong>ti<br />

ponižen<strong>je</strong>.<br />

nas učiniti neovisnim i ponosnim i<br />

koji će sa nas skinuti okove ropstva,<br />

potlačenosti, poniženja i ovisnosti o<br />

drugima. Red i sklad u životu znači<br />

da svaki po<strong>je</strong>dinac islamskog ummeta<br />

radi na otkrivanju novih mogućnosti<br />

i potencijala za progres i preporod<br />

i da te potencijale iskoristi u<br />

čin<strong>je</strong>nju dobra sebi i drugima i usrećivanju<br />

svi<strong>je</strong>ta oko sebe, <strong>kako</strong> muslimana<br />

tako isto i nemuslimana. A<br />

zbrka <strong>je</strong> da čov<strong>je</strong>k živi kao razjareni<br />

bik koji sli<strong>je</strong>po ide u <strong>je</strong>dnom pravcu<br />

i neće se zaustaviti dok ne udari u<br />

među i polomi rogove i razbi<strong>je</strong> glavu.<br />

Kad vlastitom krivicom, ne poštujući<br />

znakove na putu i upozorenja,<br />

i bezglavo jureći u pravcu u ko<strong>je</strong>m<br />

ne bi smio ići, upadneš u rupu punu<br />

zmija, kasno <strong>je</strong> da tražiš spas. Red i<br />

sklad u životu podrazumi<strong>je</strong>va da činiš<br />

ono što si u mogućnosti i da se ne<br />

prihvataš posla i službe za koju nisi<br />

sposoban ni dostojan, <strong>je</strong>r će ti ona<br />

doni<strong>je</strong>ti ponižen<strong>je</strong>. U tom smislu su<br />

i ri<strong>je</strong>či Muhammeda, sallallahu alejhi<br />

ve sellem: “Ne doliku<strong>je</strong><br />

muslimanu da sam sebe<br />

ponižava, time što će sebe<br />

opteretiti onim što ni<strong>je</strong><br />

u stanju da uradi i nosi.”<br />

A zbrka i nered su da prihvatiš<br />

svaki posao i svaku<br />

funkciju koja ti se ponudi<br />

smatrajući da <strong>je</strong> to počast<br />

za tebe, <strong>je</strong>r ćeš nakon kratkog<br />

vremena otkriti da <strong>je</strong><br />

to ponižen<strong>je</strong> za tebe i da si<br />

na taj način ugrozio pravo<br />

drugih ljudi i učinio zulum<br />

onome ko <strong>je</strong> bio sposoban<br />

za tu poziciju, ali legalnim<br />

i regularnim putem ni<strong>je</strong><br />

mogao doći do n<strong>je</strong>.<br />

I ono što posebno treba zapamtiti<br />

<strong>je</strong>ste, da su i minimalan usp<strong>je</strong>h<br />

i profit uz planiran<strong>je</strong>, makar to <strong>bilo</strong><br />

i na duže staze, bolji od mnogo trenutačnog<br />

usp<strong>je</strong>ha i neplanskog rada i<br />

proizvodn<strong>je</strong>. Jer, malo nasel<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />

planski izgrađeno i ima kompletnu<br />

infrastrukturu, u ko<strong>je</strong>m se ljudi međusobno<br />

vole, poštuju i pomažu, bol<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> od velikih gradova čiji su di<strong>je</strong>lovi<br />

odvo<strong>je</strong>ni <strong>je</strong>dni od drugih poput gore<br />

spomenutih ostrva, a zgrade neplanski<br />

i bez ikakvog ukusa, smisla i reda<br />

nabacane i ozidane, a njihovi stanovnici<br />

međusobno podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni i posvađani,<br />

svaki od njih gleda samo svoj<br />

interes, međusobno se kao komši<strong>je</strong> ne<br />

poznaju, ne pozdravljaju i ne pomažu.<br />

Bez obzira na veličinu i lažni sjaj<br />

takvog grada, on može biti samo prim<strong>je</strong>r<br />

nereda i zbrke i ogledalo lošeg i<br />

nesređenog ljudskog života.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

31


Reportaža<br />

Ramazanska disciplina<br />

U zdravom duhu<br />

zdrav ummet<br />

Gotovo <strong>je</strong> nemoguće<br />

nabrojati sve što se u<br />

Sara<strong>je</strong>vu dešava tokom<br />

ramazana: post, iftari,<br />

somuni, mukabele, teravi<strong>je</strong>,<br />

Lejletul-kadr, sadekatul-fitr<br />

itd. Samo u ramazanu može<br />

se toliko stvari spojiti i da<br />

sve bespri<strong>je</strong>korno funkcionira<br />

i da nas sve to ispunjava i<br />

čini boljima. To potvrđu<strong>je</strong><br />

i onu tezu da su upravo u<br />

ramazanu muslimani ostvarili<br />

najveće podvige i najveća<br />

dostignuća<br />

Piše: Erdem Dizdar<br />

Ramazan u glavnom gradu naše<br />

Rdržave oduvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> za n<strong>je</strong>gove<br />

Rstanovnike bio poseban događaj. ROnima koji su ga provodili u postu i<br />

intenzivni<strong>je</strong>m ibadetu bila <strong>je</strong> prilika da<br />

okri<strong>je</strong>pe svoja srca već pomalo zahrđala<br />

od dunjalučke svakodnevnie. Oni drugi<br />

su se pak trudili, iz dubokog poštovanja,<br />

olakšati postačima pomažući im<br />

u poslovima i izb<strong>je</strong>gavajući <strong>je</strong>sti i piti<br />

u njihovom prisustvu. Mnogi su upravo<br />

kroz tu solidarnost sa postačima<br />

os<strong>je</strong>tili snagu i l<strong>je</strong>potu v<strong>je</strong>re u <strong>je</strong>dnog<br />

Boga i spremnost na odrican<strong>je</strong> od ovozemaljskih<br />

užitaka samo radi N<strong>je</strong>ga.<br />

Upravo zato i <strong>je</strong>ste ramazan mnogima<br />

bio prilika da razmisle o sebi i o svome<br />

odnosu prema Gospodaru i prilika za<br />

teobu i novi početak. Taj duh međusobne<br />

solidarnosti, darivanja i vraćanja<br />

onom istinskom duhovnom rahatluku<br />

mogao se os<strong>je</strong>titi u svakoj mahali, ulici<br />

i kvartu Sara<strong>je</strong>va.<br />

Srce ibadeta<br />

O tom duhu najbol<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>doče sara<strong>je</strong>vske<br />

džami<strong>je</strong> i <strong>mesdžid</strong>i koji su<br />

tokom ramazana krcati v<strong>je</strong>rnicima, a<br />

posebno na teravih-<strong>nam</strong>azima koji se<br />

na području Medžlisa Islamske za<strong>je</strong>dnice<br />

Sara<strong>je</strong>vo obavljaju na preko 240<br />

27. august - 17. ramazan<br />

32<br />

m<strong>je</strong>sta. Mnogi muslimani koji i nisu<br />

baš revnosni u odlasku u džamiju, tokom<br />

ramazana bivaju redovne džematli<strong>je</strong>.<br />

Osim teravija to <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>tno i na<br />

drugim <strong>nam</strong>azima tokom dana.<br />

Kada su pak teravih-<strong>nam</strong>azi u nju, Čaršijska džamija i Tabački mes-<br />

pitadžid<br />

bili su mali da prime sve one koji<br />

su ht<strong>je</strong>li priuštiti sebi to zadovoljstvo da<br />

klanjanju teravih-<strong>nam</strong>az sa hatmom.<br />

Uz li<strong>je</strong>p i melodičan glas hafiza koji <strong>je</strong><br />

izvirao iz duše i dopirao do srca, džematli<strong>je</strong><br />

su s lahkoćom odstajali i odslušali<br />

<strong>je</strong>dan džuz Kur’ana svake noći.<br />

Muslimani posvećuju posebnu pažnju<br />

učenju Kur’ana tokom ramazna, te se<br />

u bosanskim džamijama praktiku<strong>je</strong>


učen<strong>je</strong> mukabela gd<strong>je</strong> se za ramazan<br />

prouči ci<strong>je</strong>li Kur’an. U Sara<strong>je</strong>vu, u<br />

Hadžijskoj džamiji organizovana <strong>je</strong><br />

i ove godine mukabela za žene gd<strong>je</strong><br />

Kur’an uče pet žena hafiza.<br />

Večeri Kur’ana<br />

U okviru pro<strong>je</strong>kta obil<strong>je</strong>žavanja<br />

1.400 godina od početka objave<br />

Kur’ana Muhammedu, a.s., Medžlis<br />

Islamske za<strong>je</strong>dnice Sara<strong>je</strong>vo organizovao<br />

<strong>je</strong> i večeri Kur’ana. Svake godine<br />

tokom m<strong>je</strong>seca ramazana Bosnu i<br />

Hercegovinu, a tako i Sara<strong>je</strong>vo, pos<strong>je</strong>te<br />

učači Kur’ana iz islamskih zemalja.<br />

Ovog ramazana u pos<strong>je</strong>ti su bili hafizi<br />

iz Egipta i Libi<strong>je</strong> koji su za<strong>je</strong>dno s domaćim<br />

hafizima pos<strong>je</strong>ćivali sara<strong>je</strong>vske<br />

džami<strong>je</strong> i v<strong>je</strong>rnicima upriličili ugodna<br />

druženja s Kur’anom.<br />

Svi<strong>je</strong>st o za<strong>je</strong>dništvu<br />

Kao kruna ove manifestacija <strong>je</strong><br />

obil<strong>je</strong>žavan<strong>je</strong> Lejletu-l-kadra, noći u<br />

kojoj <strong>je</strong> počelo objavljivan<strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong><br />

Boži<strong>je</strong> poslanice ci<strong>je</strong>lom čov<strong>je</strong>čanstvu.<br />

To <strong>je</strong> noć za koju Uzvišeni<br />

Stvoritelj kaže da <strong>je</strong> bolja i od hiljadu<br />

m<strong>je</strong>seci, u kojoj <strong>je</strong> Božanski mir<br />

sve dok zora ne svane. Centralna<br />

svečanost obil<strong>je</strong>žavanja mubarek<br />

noći Lejletu-l-kadra u organizaciji<br />

Medžlisa IZ-e Sara<strong>je</strong>vo bit će upriličena<br />

u Istiklal džamiji. Osim učača<br />

iz Sara<strong>je</strong>va koji će izvoditi program,<br />

očeku<strong>je</strong> se dolazak šest učača-gostiju<br />

iz Republike Turske.<br />

Sva<strong>kako</strong> da su nezaobilazni i za<strong>je</strong>dnički<br />

iftari tokom ramazana. U<br />

Medžlisu IZ-e Sara<strong>je</strong>vo tokom ramazna<br />

organizovano <strong>je</strong> oko četrdeset iftara<br />

po džematima. Značajnu ulogu<br />

u ovoj ramazanskoj aktivnosti imaju<br />

omladinska i studentska udruženja.<br />

Mi smo bili u pos<strong>je</strong>ti Udruženju<br />

“Svitan<strong>je</strong>” ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> organizovalo iftar<br />

za oko tridesetak studenata. Semir,<br />

student iz Sara<strong>je</strong>va, ko<strong>je</strong>g smo zatekli<br />

na iftaru iznio <strong>nam</strong> <strong>je</strong> svo<strong>je</strong> utiske:<br />

“Ova iftarska okupljanja su vrlo<br />

nadahnjujuća <strong>je</strong>r <strong>nam</strong> pokazuju da<br />

smo, u vremenu u ko<strong>je</strong>m živimo i<br />

načinom života koji vodimo, u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni<br />

pred obavezujućim normama<br />

svakodnevnog prakticiranja životnog<br />

puta islama. Također, način na koji<br />

smo okupl<strong>je</strong>ni <strong>je</strong> vrlo dobro smišl<strong>je</strong>n,<br />

zato <strong>je</strong>r nas ne obavezu<strong>je</strong> na daljn<strong>je</strong><br />

prisustvo i samo nas prijateljski<br />

okuplja dajući <strong>nam</strong> <strong>je</strong>dno određeno<br />

zadovoljstvo šireg prakticiranja<br />

ibadeta i povećavajući<br />

<strong>je</strong>dnu općenitu svi<strong>je</strong>st o<br />

za<strong>je</strong>dništvu.”<br />

Put u Mekku<br />

Semir doda<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bi se<br />

ovakva praksa trebala nastaviti<br />

i posli<strong>je</strong> ramazana:<br />

“Jer za razliku od drugih<br />

vidova okupljanja ovd<strong>je</strong> bi<br />

dolazio veći broj ljudi koji<br />

ni<strong>je</strong> toliko islamski obrazovan,<br />

ali koji bi žel<strong>je</strong>li da<br />

budu, pa im predočavajući<br />

li<strong>je</strong>pi ahlak muslimana mi<strong>je</strong>njamo<br />

sliku da su muslimani<br />

primitivni i neobrazovani.”<br />

U “Svitanju” su <strong>nam</strong><br />

kazali <strong>kako</strong> <strong>je</strong> prema njihovom<br />

mišl<strong>je</strong>nju mnogo više<br />

ovakvih i sličnih aktivnosti tokom<br />

ovog ramazana nego što <strong>je</strong> to bio slučaj<br />

prošle godine. Oni, pak, s ponosom<br />

ističu još <strong>je</strong>dnu svoju aktivnost: “Već<br />

nekoliko godina uspi<strong>je</strong>vamo oraganizirati<br />

odlazak na umru, obilzak Kabe<br />

tokom ramazna za petnaestak mladih<br />

ljudi do 25 godina. Imamo prijatel<strong>je</strong> u<br />

Saudijskoj Arabiji koji plate troškove<br />

putovanja a mi se pobrinemo za sm<strong>je</strong>štaj<br />

u Mekki.”<br />

M<strong>je</strong>sec darivanja<br />

Ramazan <strong>je</strong> osim posta i m<strong>je</strong>sec darivanja.<br />

Prenose se preda<strong>je</strong> da <strong>je</strong> Božiji<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

O tom duhu<br />

najbol<strong>je</strong><br />

sv<strong>je</strong>doče<br />

sara<strong>je</strong>vske<br />

džami<strong>je</strong> i<br />

<strong>mesdžid</strong>i koji<br />

su tokom<br />

ramazana<br />

krcati<br />

v<strong>je</strong>rnicima,<br />

a posebno<br />

na teravih<strong>nam</strong>azima<br />

koji<br />

se na području<br />

Medžlisa<br />

Islamske<br />

za<strong>je</strong>dnice<br />

Sara<strong>je</strong>vo<br />

obavljaju na<br />

preko 240<br />

m<strong>je</strong>sta.<br />

bio najdarežljiviji upravo<br />

u ovom m<strong>je</strong>secu. Sli<strong>je</strong>deći<br />

n<strong>je</strong>govu praksu muslimani,<br />

pored obaveznog davanja<br />

sadekatu-l-fitra i zekata, organiziraju<br />

mnogobrojne humanitarne<br />

akci<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bi se<br />

pomogle socijalno najugroženi<strong>je</strong><br />

kategori<strong>je</strong> društva. U<br />

ovim akcijama postavljaju se<br />

štandovi ispred šoping centara<br />

na kojima se prikupljaju<br />

hrana i <strong>nam</strong>irnice, od<strong>je</strong>vni<br />

predmeti kao i školski pribor<br />

za d<strong>je</strong>cu, <strong>je</strong>r se kraj ramazana<br />

ove godine poklapa<br />

sa početkom nove školske<br />

godine.<br />

Radost najmlađima<br />

Također nisu zaboravl<strong>je</strong>ni<br />

ni oni najmlađi, te su ove godine<br />

organizovane pos<strong>je</strong>te studentica<br />

Fakulteta islamskih nauka i učenica<br />

Gazi Husrev-begove medrese vrtićima<br />

na području Sara<strong>je</strong>vskog kantona<br />

i tom prilikom izvodio se i kraći program.<br />

Dok <strong>je</strong> zadn<strong>je</strong>g dana ramazana<br />

planirana pos<strong>je</strong>ta bolesnoj d<strong>je</strong>ci koja su<br />

hospitalizirana na Kliničkom centru<br />

Koševo. Tom prilikom će im biti podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni<br />

i bajramski paketići. V<strong>je</strong>rskoprosv<strong>je</strong>tna<br />

služba Medžlisa će i ove godine<br />

organizovati pod<strong>je</strong>lu bajramskih<br />

paketića prvog dana Bajrama posli<strong>je</strong><br />

podne-<strong>nam</strong>aza u Istiklal džamiji na<br />

Otoci za polaznike mektebske nastave<br />

i d<strong>je</strong>cu iz vrtića JU D<strong>je</strong>ca Sara<strong>je</strong>va.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

33


Ramazanske fetve<br />

Aktuelna pitanja i dileme<br />

Možda će postač od svo<br />

imati samo gladovan<strong>je</strong><br />

Saff redovno prenosi fetve<br />

eminentnih islamskih<br />

učenjaka iz različitih pravnih<br />

i drugih islamskih naučnih<br />

oblasti i c<strong>je</strong>lina<br />

Odabrao, preveo i prilagodio:<br />

Mr. Semir Imamović<br />

M<strong>je</strong>sec rada i produktivnosti<br />

Kako odgovoriti onima koji kažu da<br />

ramazanski post negativno ut<strong>je</strong>če na<br />

ekonomsku produktivnost?<br />

Dr. Halid ibn Su’ud el-Hulejbi<br />

V<strong>je</strong>rovatno se, kao i ja, iščuđu<strong>je</strong>š ljudima<br />

kojima post služi kao izgovor<br />

u nemarnosti i neizvršavanju radnih<br />

obaveza u skladu sa ugovorom, i koji<br />

kašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> na posao pravdaju odmorom<br />

i snom, koji se u vri<strong>je</strong>me posta, navodno<br />

smatra ‘ibadetom (?), svoju neproduktivnost<br />

i neaktivnost pravdaju<br />

fizičkom iscrpl<strong>je</strong>nošću, glađu i žeđu,<br />

svoj pri<strong>je</strong>vremeni odlazak sa radnog<br />

m<strong>je</strong>sta pravdaju time da moraju izvršiti<br />

pripreme za iftar, svoju aroganciju<br />

i ljutnju i nedolično ponašan<strong>je</strong> prema<br />

radnim kolegama i kli<strong>je</strong>nteli, pravdaju,<br />

zamislite, nervozom koju kod njih<br />

uzroku<strong>je</strong> post!? Da mi <strong>je</strong> samo znati<br />

<strong>kako</strong> ti ljudi doživaljavaju post i kakav<br />

efekat on proizvodi na njihova srca. Ili<br />

im to uopće i ni<strong>je</strong> bitno, <strong>je</strong>r oni post<br />

tumače u skladu sa vlastitim proht<strong>je</strong>vima.<br />

Ramazan <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec rada, požrtvovanosti<br />

i produktivnosti, a ne m<strong>je</strong>sec<br />

li<strong>je</strong>nosti, slabosti i fizičke klonulosti.<br />

To <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec u ko<strong>je</strong>m su muslimani<br />

ostvarili najveće pob<strong>je</strong>de, <strong>kako</strong> u dalekoj<br />

prošlosti tako i u sadašnjosti, post<br />

im ni<strong>je</strong> bio prepreka u tome, kao što<br />

im ni<strong>je</strong> bio prepreka u izvršavanju životnih<br />

zadataka, sa punom ozbiljnoću,<br />

predanošću i potrebnim kvalitetom.<br />

U ovom kontekstu vri<strong>je</strong>di spomenuti<br />

da ri<strong>je</strong>či Poslanika, sallallahu ‘alejhi<br />

ve sllem: ‘’Allah, dželle šenuhu, voli<br />

od vas, da kada radite neki posao, taj<br />

posao upotpunite (usavršite)’’ (Ebu-<br />

J’ala, 4386. Šejh Albani oci<strong>je</strong>nio ga <strong>je</strong><br />

v<strong>je</strong>rodostojnim u Es-Silsiletu-s-sahiha,<br />

1113.)., nisu ograničene na određeno<br />

vri<strong>je</strong>me, niti na određeno m<strong>je</strong>sto,<br />

niti na određnu situaciju, one su opće<br />

pravilo, či<strong>je</strong> izvršen<strong>je</strong> ne ovisi o okolnostima.<br />

Kako neko uopće može dovesti<br />

post u <strong>bilo</strong> kakvu vezu sa neradom<br />

i neaktivnošću, kada <strong>je</strong> osnovni<br />

cilj posta odgajan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rničke duše na<br />

bogobojaznosti, kao što kaže Uzvišeni,<br />

u pri<strong>je</strong>vodu značenja: ‘’O v<strong>je</strong>rnici!<br />

Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong> propisan<br />

onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se grijaha<br />

klonili (da bi ste bogobojazni bili).’’<br />

(El-Bekare, 183.), a bogobojaznost <strong>je</strong><br />

unutarnja duhovna snaga, dubokih<br />

kor<strong>je</strong>na, koja kada ispuni ljudsku dušu,<br />

postane n<strong>je</strong>n zaštitnik od svega što izaziva<br />

Božiju srdžbu i n<strong>je</strong>n pokretač ka<br />

svemu što On voli i čime <strong>je</strong> zadovoljan.<br />

Kako <strong>je</strong> ‘’itkan’’ (savršenstvo, potpunost,<br />

temeljitost) <strong>je</strong>dan od n<strong>je</strong>govih<br />

savršenih atributa, s kojima se opisao<br />

u Kur’anu: ‘’To <strong>je</strong> Allahovo d<strong>je</strong>lo koji<br />

<strong>je</strong> sve savršeno stvorio’’ (Pri<strong>je</strong>vod značenja,<br />

En-Neml, 88.), otuda <strong>je</strong> N<strong>je</strong>gova<br />

ljubav i naklonost prema onima koji<br />

svo<strong>je</strong> poslove obavljaju potpuno, i u<br />

skladu sa zaht<strong>je</strong>vima struke, neupitna<br />

i zagarantovana. Čov<strong>je</strong>k svoju bogo-<br />

bojaznost na poslu dokazu<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>šću<br />

da ga Allah, dželle šenuhu, nadzire<br />

svo vri<strong>je</strong>me, i da će ga pitati za svaku,<br />

bespravno potrošenu i protračenu minutu<br />

u onome što se ne tiče n<strong>je</strong>govih<br />

poslovnih obaveza, zatim viskom moralnošću<br />

i prim<strong>je</strong>renim ponašan<strong>je</strong>m, te<br />

li<strong>je</strong>pim odnosom prema svojim radnim<br />

kolegama i kli<strong>je</strong>ntima, ponašajući se<br />

sve vri<strong>je</strong>me poput darežljivog izvora,<br />

27. august - 17. ramazan<br />

34<br />

koji ljude obasipa dobrom i iz ko<strong>je</strong>g<br />

izbija svako dobro. Poslanik, sallallahu<br />

‘alejhi ve sellem, <strong>je</strong>, u psobenoj dovi,<br />

molio Allaha, dželle šenuhu, da bude<br />

blag prema onima, koji u ummetu<br />

preuzmu neku dužnost i budu blag<br />

prema ljudima, a da onima koji, vršeći<br />

neku dužnost, ispol<strong>je</strong> grubost prema<br />

ljudima, Allah oteža, kao što su oni<br />

otežali drugima. (Muslim, 1828.). Od<br />

Poslanika, sallallhu ‘al<strong>je</strong>hi ve sellem,<br />

se, također, prenosi da <strong>je</strong> rekao: ‘’Post<br />

<strong>je</strong> štit, ko od vas bude postio, neka ne<br />

govori gr<strong>je</strong>šne ri<strong>je</strong>či i neka se ne prepire,<br />

a ako ga neko uvr<strong>je</strong>di ili ga pokuša<br />

uvući u svađu, neka kaže: ‘’Ja postim.’’<br />

(Buharija, 1894., Muslim, 1151.). Kada<br />

bi svaki postač nosio sa sobom ovaj bi<strong>je</strong>li<br />

bajrak (zastavu), šejtanu ne bi ostalo<br />

ništa drugo nego da gorke suze roni,<br />

<strong>je</strong>r bi smo na taj način osu<strong>je</strong>tili n<strong>je</strong>govu<br />

najveću zav<strong>je</strong>ru koju <strong>je</strong> kovao c<strong>je</strong>li period<br />

pri<strong>je</strong> ramazana, <strong>kako</strong> bi upropastio<br />

naš post i ubacio kost razdora među<br />

nas. Pozivam te da mi se pridružiš u<br />

ovom hairli poslu, dostavljanja poruke<br />

strpljivosti svim postačima, i suprostavljanja<br />

trendu svadljivosti i konfliktnosti<br />

moralnom parolom ‘’ja postim’’,<br />

i pods<strong>je</strong>ćanja ljudi na osnovnu svrhu i<br />

cilj posta, možda i uspi<strong>je</strong>mo, ako ni<strong>kako</strong><br />

drugači<strong>je</strong> onda bar postizan<strong>je</strong>m<br />

nagrade kod Uzvišenog Gospodara.<br />

(Izvor: www. islamtoday.net).<br />

Post i zdravl<strong>je</strong><br />

Esselamu alejkum!! Mo<strong>je</strong> pitan<strong>je</strong><br />

se odnosi na dužnost posta m<strong>je</strong>seca<br />

Ramazana. Naime, imam dijagnosticiran<br />

bipolarni poremećaj raspoloženja,<br />

usli<strong>je</strong>d ko<strong>je</strong>g svaki dan<br />

trošim terapiju. S obzirom da pi<strong>je</strong>m<br />

dosta tekućine tokom dana post u<br />

dugim l<strong>je</strong>tnim danima mi pričinjava<br />

dosta poteškoća. Da li sam dužan<br />

postiti m<strong>je</strong>sec Ramazan?


g posta<br />

Dr. Enes L<strong>je</strong>vaković, fetva-i-emin<br />

Alejkemu selam! Ozbiljnost i<br />

prirodu vašeg poremećaja, te da li<br />

post pogoršava Vaše zdravstveno<br />

stan<strong>je</strong> ili usporava ozdravl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

trebate razmotriti s pouzdanim<br />

l<strong>je</strong>karom. Ne z<strong>nam</strong>o koliku teškoću<br />

za Vas predstavlja post, da li <strong>je</strong> ona<br />

podnošljiva ili ne, te Vam ne možemo<br />

reći da li ste dužni postiti ili ne.<br />

Općenito bolest kojoj post šteti ili<br />

usporava ozdravl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, <strong>je</strong>ste opravdan<strong>je</strong><br />

za mršen<strong>je</strong>. Kada se stan<strong>je</strong> popravi,<br />

treba napostiti propuštene dane makar<br />

i u periodu kada <strong>je</strong> dan kraći. Ako <strong>je</strong><br />

bolest trajna i ne dozvoljava post, onda<br />

osta<strong>je</strong> mogućnost iskupa fidjom, tj.<br />

za svaki dan posta nahraniti <strong>je</strong>dnog<br />

siromaha (oko 7 ili 10 KM dnevno,<br />

ovisno o imovinskoj situaciji osobe.<br />

Svako najbol<strong>je</strong> pozna<strong>je</strong> svoju situaciju<br />

i mogućnosti, a Bog će suditi o tome<br />

da li smo bili iskreni ili ne, koliko smo<br />

u pravu, a koliko ne. (Izvor: www.<br />

rijaset.ba, Pitanja i odgovori).<br />

D<strong>je</strong>ca i obaveznost <strong>nam</strong>aza i posta<br />

Esselamu alejkum! Želio bih da mi<br />

kažete od ko<strong>je</strong> godine <strong>je</strong> di<strong>je</strong>te obvezno<br />

da klanja, a od ko<strong>je</strong> obavezno da<br />

post?<br />

Dr. Enes L<strong>je</strong>vaković, fetva-i-emin<br />

Alejkemu selam! Obaveza klanjanja,<br />

posta i druge v<strong>je</strong>rske obaveze, nasta<strong>je</strong><br />

s fizičkim punol<strong>je</strong>tstvom osobe, a ono<br />

kod d<strong>je</strong>čaka nastupa s pojavom prve<br />

poluci<strong>je</strong> (izl<strong>je</strong>va s<strong>je</strong>mena) u snu, a kod<br />

d<strong>je</strong>vojčica s pojavom prve menstruaci<strong>je</strong>.<br />

Ako nema tih znakova, onda s navršenih<br />

15 godina života. (Izvor: www.<br />

rijaset.ba, Pitanja i odgovori).<br />

Ustajan<strong>je</strong> na sehur <strong>je</strong> ‘ibadet<br />

Često imamo priliku slušati o vr<strong>je</strong>dnosti<br />

sehura u ramazanu i hadise<br />

koji na to podstiču, pogotovo<br />

one u kojima se kaže da <strong>je</strong> u sehuru<br />

berićet, međutim to <strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me u ko<strong>je</strong>m<br />

većina nas ni<strong>je</strong> navikla uzimati<br />

hranu, pa se teže odluču<strong>je</strong>mo na<br />

sehur, radi<strong>je</strong> <strong>je</strong>demo pred<br />

spavan<strong>je</strong> i tako sebi uskraću<strong>je</strong>mo<br />

ovo veliko dobro.<br />

Kako vi gledate na to?<br />

Šejh Abdulaziz ibn Bāz,<br />

Allah mu se smilovao<br />

Nema sumn<strong>je</strong> u to da <strong>je</strong> sehur<br />

sunnet i d<strong>je</strong>lo ko<strong>je</strong> približava<br />

Uzvišenom Allahu.<br />

Potvrdu za to nalazimo u<br />

ri<strong>je</strong>čima Poslanika, sallallahu<br />

‘alejhi ve sellem: ‘’Ustajte<br />

na sehur, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u sehuru berićet.’’;<br />

‘’Ono po čemu se naš<br />

post razliku<strong>je</strong> od posta ehlu<br />

kitabija (kršćana i židova) <strong>je</strong> uziman<strong>je</strong><br />

sehura.’’ Sa stanovišta islamskog prava<br />

sehur predstavlja pohvalan čin, a ne<br />

strogu v<strong>je</strong>rsku dužnost, zbog či<strong>je</strong>g se<br />

ostavljanja čov<strong>je</strong>k smatra gr<strong>je</strong>šnikom<br />

ili pri<strong>je</strong>stupnikom, ali <strong>je</strong> sva<strong>kako</strong> poželjno<br />

da se muslimani privikavaju na<br />

ovo hairli di<strong>je</strong>lo, makar sa nekoliko<br />

zalogaja hrane, ili ako ničim drugim<br />

onda barem kojim gutlja<strong>je</strong>m vode, ili<br />

mli<strong>je</strong>ka, samo da ne ostavljaju sehur. U<br />

svemu što po<strong>je</strong>du ili popiju za sehur <strong>je</strong><br />

berićet i veliko dobro, i pomoći će mu<br />

u lakšem izvršavanju dnevnih obaveza.<br />

Sehur ne bi trebalo ostavljati i zbog<br />

Poslanikove, sallallahu ‘alejhi ve sellem,<br />

preporuke: ‘’Ustajte na sehur, <strong>je</strong>r<br />

<strong>je</strong> u sehuru berićet.’’ Ovu vrstu blagoslova<br />

(berićeta) ne bi trebali propuštati<br />

i zapostavljati, naprotiv treba učiniti<br />

sve da se ona, makar i u minimalnoj<br />

formi, ispoštu<strong>je</strong>. (Izvor: Fetāva nûrun<br />

‘ale-d-derbi, 3/1222.).<br />

Svakim<br />

počin<strong>je</strong>nim<br />

gri<strong>je</strong>hom,<br />

postaču se<br />

umanju<strong>je</strong><br />

nagrada za<br />

post, sve<br />

dok na kraju,<br />

zbog mnoštva<br />

gri<strong>je</strong>ha, od<br />

posta ne ostane<br />

ništa drugo<br />

izuzev gladi i<br />

žeđi.<br />

Status posta osobe koja<br />

drugima čini nepravdu<br />

Muhammed ibn Salih<br />

el-Munedžid<br />

Post bi čov<strong>je</strong>ku trebao biti<br />

dodatni motiv u ostavljanju<br />

onoga ono što <strong>je</strong>, po islamu,<br />

strogo zabran<strong>je</strong>no, pri<strong>je</strong> svega,<br />

ogovoranja, laži, prenošenja<br />

tuđih ri<strong>je</strong>či s cil<strong>je</strong>m sijanja<br />

neprijateljstva među ljudima,<br />

nepravde, nasilja a zatim<br />

i ostalih velikih gri<strong>je</strong>ha, <strong>je</strong>r<br />

svrha posta ni<strong>je</strong> puko gladovan<strong>je</strong><br />

i apstinencija od hrane, pića i strasti,<br />

nego stican<strong>je</strong> bogobojaznosti (takve).<br />

Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu značenja kaže: ‘’O<br />

v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam se post, kao što <strong>je</strong><br />

propisan onima pri<strong>je</strong> vas, da biste se grijaha<br />

klonili (da bi ste bogobojazni bili).’’<br />

(El-Bekare, 183.). Svakim počin<strong>je</strong>nim<br />

gri<strong>je</strong>hom, postaču se umanju<strong>je</strong> nagrada<br />

za post, sve dok na kraju, zbog mnoštva<br />

gri<strong>je</strong>ha, od posta ne ostane ništa drugo<br />

izuzev gladi i žeđi. U tom sv<strong>je</strong>tlu treba<br />

posmatrati i hadis: ‘’Možda postač od<br />

svoga posta neće imati ništa osim gladovanja.’’<br />

(Ibn Madže, 1690, a v<strong>je</strong>rodotojnim<br />

ga <strong>je</strong> oci<strong>je</strong>nio El-Albani u Sahihu<br />

suneni ibn madže). Stoga smo dužni<br />

učiniti iskrenu teobu od gri<strong>je</strong>ha, vratiti<br />

se Allahu, dželle šenuhu, i popraviti svoja<br />

d<strong>je</strong>la ne bi li <strong>nam</strong> se Allah smilovao<br />

i primio naš post. Dakle, samo čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

gri<strong>je</strong>ha, kakav <strong>je</strong> nepravda ili laž ne kvari<br />

post, ali umanju<strong>je</strong> nagradu predviđenu<br />

za post. (Izvor: www.islam-qa.com).<br />

27. august - 17. ramazan<br />

35


Ramazan<br />

Propisi, pravila, promišljanja<br />

Abeceda ramazanskog<br />

posta<br />

Ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: le’allekum<br />

tettekūn / <strong>kako</strong> biste<br />

bogobojazni bili, <strong>kako</strong><br />

biste se gri<strong>je</strong>ha sačuvali,<br />

pojašnjavaju mudrost<br />

propisivanja posta, a ona <strong>je</strong><br />

postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti<br />

i straha od Allaha, dželle<br />

šenuhu, koji opet udaljavaju<br />

čov<strong>je</strong>ka od gri<strong>je</strong>ha i sužavaju<br />

put šejtanu do ljudskog srca.<br />

Et-Takva <strong>je</strong> zaštita kojom<br />

se čov<strong>je</strong>k štiti od vatre (ar.<br />

el-vika<strong>je</strong>, zaštita), a post <strong>je</strong><br />

siguran vodič ka toj zaštiti.<br />

Upravo <strong>je</strong> to i najpreciznija<br />

definicija bogobojaznosti<br />

(takve), da između sebe i<br />

džehennemske vatre postaviš<br />

zaštitu, perdu, izvršavajući<br />

ono što ti <strong>je</strong> naređeno i<br />

propisano, i ostavljajući ono<br />

što ti <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no<br />

Pripremio: Mr. Semir Imamović<br />

Ramad(z)an <strong>je</strong> deveti m<strong>je</strong>sec lunar-<br />

Rnog (hidžretskog) kalendara. O<br />

Rtome <strong>kako</strong> <strong>je</strong> dobio naziv posto<strong>je</strong> Rdva tumačenja: prema <strong>je</strong>dnom od njih<br />

ramadan <strong>je</strong> glagolska imenica glagola remeda<br />

/ <strong>je</strong>rmudu, što znači spaliti, spržiti,<br />

ramadan spalju<strong>je</strong> gri<strong>je</strong>he, kao što vatra<br />

spalju<strong>je</strong> drva, a drugo tumačen<strong>je</strong> kaže da<br />

<strong>je</strong> u vri<strong>je</strong>me kada su predislamski Arapi<br />

davali imena m<strong>je</strong>secima bila velika žega<br />

i vrućina (ramdā), i tako su m<strong>je</strong>secu, u<br />

ko<strong>je</strong>m se to dogodilo, dali naziv ramadan.<br />

Ramazan ima svoju svetost koju ni<br />

na koji način ni<strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no oskrnaviti,<br />

čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m javnih gri<strong>je</strong>ha u n<strong>je</strong>mu, konzumiran<strong>je</strong>m<br />

hrane i pića na javnim m<strong>je</strong>stima,<br />

pomagan<strong>je</strong>m drugih u neizvršenju<br />

ove v<strong>je</strong>rske dužnosti, pozivan<strong>je</strong>m ljudi<br />

u gri<strong>je</strong>h, i <strong>bilo</strong> čime drugim što ukazu<strong>je</strong><br />

na n<strong>je</strong>govo nepoštivan<strong>je</strong> i nipodaštavan<strong>je</strong>.<br />

Allah, dželle šanuhu, <strong>je</strong> odabrao<br />

ovaj m<strong>je</strong>sec, između ostalih m<strong>je</strong>seci, za<br />

<strong>je</strong>dan od, N<strong>je</strong>mu, najdražih i najčasnijih<br />

‘ibadeta, post, a odabrao ga <strong>je</strong> i za spuštan<strong>je</strong><br />

i objavljivan<strong>je</strong> Kur’ana, kao i svih<br />

prethodnih nebeskih objava. Vasile ibn<br />

el-Eska’, radijallahu anhu, prenosi da <strong>je</strong><br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />

“Ibrahimovi Suhufi objavl<strong>je</strong>ni su u<br />

prvoj noći ramazana; Tevrat šeste noći ramazana;<br />

Indžil trinaeste noći ramazana, a<br />

Kur’an dvadeset i četvrte noći ramazana.”<br />

(Ahmed, 4/107.).<br />

Mudrost kur’anskog pods<strong>je</strong>ćanja<br />

Islamski učenjaci složni su u tome da<br />

<strong>je</strong> post m<strong>je</strong>seca ramazana propisan druge<br />

godine po Hidžri. Iz toga proizilazi da <strong>je</strong><br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio<br />

devet ramazana. Propisivan<strong>je</strong> posta<br />

prošlo <strong>je</strong> kroz dva stadija: u prvom stadiju<br />

ljudi su imali pravo birati između posta i<br />

it’ama (nahranjivanja siromaha) za svaki<br />

propušteni dan, a nakon toga sli<strong>je</strong>di drugi<br />

stadij u ko<strong>je</strong>m se post uspostavlja kao<br />

individulna obaveza (fardu-’ajn), a it’am<br />

(nahranjivan<strong>je</strong>, fidja) osta<strong>je</strong> važiti samo<br />

za one koji ni<strong>kako</strong> nisu u mogućnosti<br />

postiti. Mudrost toga <strong>je</strong> postepenost (tederrudž)<br />

u propisivanju, <strong>kako</strong> bi se ljudi<br />

navikli na ovaj propis, slično kao u slučaju<br />

postepene zabrane alkohola, koja <strong>je</strong> prošla<br />

kroz četiri etape. Savm (post) u <strong>je</strong>zičkom<br />

smislu predstavlja ustezan<strong>je</strong>, ostavljan<strong>je</strong>,<br />

suzdržavan<strong>je</strong>, a u teriminološkom (šerijatsko-pravnom)<br />

smislu označava ustezan<strong>je</strong><br />

od <strong>je</strong>la, pića, spolnog općenja i svega što<br />

kvari post, od pojave zore do zalaska sunca,<br />

sa cil<strong>je</strong>m približavanja Allahu, dželle<br />

šanuhu, i sticanja N<strong>je</strong>gove naklonosti.<br />

Prim<strong>je</strong>re za <strong>je</strong>dno i drugo značen<strong>je</strong> nalazimo<br />

u Kur’anu, <strong>je</strong>zičko u r<strong>je</strong>čima Allaha,<br />

dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu značenja: Pa<br />

27. august - 17. ramazan<br />

36<br />

<strong>je</strong>di i pij i budi vesela! A ako vidiš čov<strong>je</strong>ka<br />

kakva, ti reci: “Ja sam se zav<strong>je</strong>tovala<br />

Milostivom da ću šut<strong>je</strong>ti (savma), i danas ni<br />

s kim neću govoriti”, a šerijatsko u r<strong>je</strong>čima<br />

Allaha, dželle šanuhu: Dozvoljava vam se<br />

da se u noćima dok tra<strong>je</strong> post sasta<strong>je</strong>te sa svojim<br />

že<strong>nam</strong>a; one su od<strong>je</strong>ća vaša, a vi ste njihova<br />

od<strong>je</strong>ća. Allah zna da vam <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> teško,<br />

pa <strong>je</strong> prihvatio pokajan<strong>je</strong> vaše i oprostio<br />

vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji<br />

da dobi<strong>je</strong>te ono što vam <strong>je</strong> Allah već odredio.<br />

Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati<br />

bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti zore; od tada postite<br />

sve do noći. Sa že<strong>nam</strong>a ne smi<strong>je</strong>te imati<br />

snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama. To<br />

su Allahove granice, i ne približujte im se!<br />

Eto tako Allah objašnjava ljudima propise<br />

Svo<strong>je</strong> da bi se onoga što im <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no<br />

klonili. (El-Bekare, 187.) Odrednica “sa<br />

cil<strong>je</strong>m približavanja Allahu, dželle šanuhu,<br />

i sticanja N<strong>je</strong>gove naklonosti” isključu<strong>je</strong><br />

post onih koji poste iz navike, ili po<br />

uzoru na druge, ili iz zdrastvenih razloga,<br />

ili pod prisilom, ili <strong>kako</strong> bi se pokazali<br />

pred ljudima i sl. Njihov post se ne smatra<br />

šerijatski ispravnim, za n<strong>je</strong>ga neće biti nagrađeni,<br />

i njime nisu izvršili v<strong>je</strong>rsku obavezu.<br />

Ovu odrednicu nalazimo u r<strong>je</strong>čima<br />

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko<br />

bude postio m<strong>je</strong>sec ramazana, v<strong>je</strong>rujući u<br />

Allaha, ubi<strong>je</strong>đen u n<strong>je</strong>govu obaveznost, i<br />

nadajući se N<strong>je</strong>govoj nagradi, bit će mu<br />

oprošteni prošli gri<strong>je</strong>si.” (Buharija, 1900.,<br />

Muslim, 760.) Post <strong>je</strong> bio propisan i prijašnjim<br />

narodima, kršćanima, Jevrejima<br />

i drugima, a o čemu govori 183-i a<strong>je</strong>t<br />

sure El-Bekare: O v<strong>je</strong>rnici! Propisu<strong>je</strong> vam<br />

se post, kao što <strong>je</strong> propisan onima pri<strong>je</strong> vas,<br />

da biste se grijaha klonili<br />

(da bi ste bogo-<br />

bojazni bili). Pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>rnika na ovu<br />

čin<strong>je</strong>nicu, nosi u sebi dvojaku korist: u<br />

n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> ut<strong>je</strong>ha za v<strong>je</strong>rnike, <strong>kako</strong> se ne<br />

bi os<strong>je</strong>tili usaml<strong>je</strong>nim u ovom, po svemu,<br />

specifičnom ibadetu, i prigovarali <strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong> propisan samo njima a ne i drugima.<br />

Poznata <strong>je</strong> stvar da čov<strong>je</strong>k lakše podnosi<br />

teškoću kada tu teškoću di<strong>je</strong>li sa drugima,<br />

što <strong>nam</strong>, između ostalog, potvrđuju<br />

naredni stihovi: “Da ni<strong>je</strong> i drugih koji<br />

za<strong>je</strong>dno sa mnom svoju braću oplakuju,<br />

sigurno bi se ubila, oni ko<strong>je</strong> oni oplakuju<br />

nisu kao moj brat, ali u njihovoj tuzi<br />

pronalazim ut<strong>je</strong>hu.” Ove stihove kazala<br />

<strong>je</strong> poznata sahabijka Hansa, radijallahu


anha, dok <strong>je</strong> oplakivala svo<strong>je</strong> poginule u<br />

Bici na Uhudu. Pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m se, također,<br />

želi poslati nedvosmislena poruka –<br />

nema niti <strong>je</strong>dnog dobra kojim <strong>je</strong> Allah,<br />

dželle šanuhu, obdario prijašn<strong>je</strong> narode,<br />

a da to isto dobro ni<strong>je</strong> dao i islamskom<br />

ummetu, a ramazanski post <strong>je</strong> sva<strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong>dno od najvećih dobara ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> ikada<br />

ikome dato: on uči čov<strong>je</strong>ka strpl<strong>je</strong>nju, požrtvovanosti<br />

i izdržljivosti, uči ga da ono<br />

što mu <strong>je</strong> milo i drago ostavi radi Boži<strong>je</strong>g<br />

rizaluka, oslanjajući se na N<strong>je</strong>ga i nadajući<br />

se N<strong>je</strong>govoj neizm<strong>je</strong>rnoj nagradi.<br />

Samo Allah zna kolika <strong>je</strong> ta nagrada! U<br />

hadisi-kudsijju se kaže: “Za svako dobro<br />

d<strong>je</strong>lo čov<strong>je</strong>k ima između desetorostruke<br />

i sedamstorostruke nagrade, osim posta,<br />

koji pripada Meni, i Ja za n<strong>je</strong>ga posebno<br />

nagrađu<strong>je</strong>m, <strong>je</strong>r čov<strong>je</strong>k u n<strong>je</strong>mu ostavlja<br />

strasti i <strong>je</strong>lo samo zbog Mene.” (Buharija,<br />

503., Muslim, 862.).<br />

Put ka bogobojaznosti<br />

Ovome bi mogli dodati i treću korist,<br />

koju <strong>je</strong> spomenuo Ibn Kesir u svome<br />

Tefsiru. Naime, on pojašnjava da pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong><br />

u sebi nosi poruku nat<strong>je</strong>canja i<br />

konkurenci<strong>je</strong>, kao da im želi reći: post <strong>je</strong><br />

propisan i vama i onima pri<strong>je</strong> vas, <strong>kako</strong> bi<br />

ste dobili <strong>je</strong>dnaku priliku za nat<strong>je</strong>can<strong>je</strong>m<br />

u dobru, ali i <strong>kako</strong> bi ste pokazali da ste<br />

vi bolji od njih, i da ovaj ibadet izvršavate<br />

revnosni<strong>je</strong>, predani<strong>je</strong> i potpuni<strong>je</strong>.<br />

Ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: le’allekum tettekūn<br />

/ <strong>kako</strong> biste bogobojazni bili, <strong>kako</strong> biste se<br />

gri<strong>je</strong>ha sačuvali, pojašnjavaju mudrost<br />

propisivanja posta, a ona <strong>je</strong> postizan<strong>je</strong><br />

bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle<br />

šanuhu, koji opet udaljavaju čov<strong>je</strong>ka od<br />

gri<strong>je</strong>ha i sužavaju put šejtanu do ljudskog<br />

srca. Et-Takva <strong>je</strong> zaštita kojom se čov<strong>je</strong>k<br />

štiti od vatre (ar. el-vika<strong>je</strong>, zaštita), a post<br />

<strong>je</strong> siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo <strong>je</strong> to<br />

i najpreciznija definicija bogobojaznosti<br />

(takve), da između sebe i džehennemske<br />

vatre postaviš zaštitu, perdu,<br />

izvršavajući ono što ti <strong>je</strong> naređeno<br />

i propisano, i ostavljajući<br />

ono što ti <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no. Da<br />

post štiti i udaljava od gri<strong>je</strong>ha<br />

i nemorala, i sužava prilaz<br />

šejtanu, govori i sl<strong>je</strong>deći hadis:<br />

“O skupino mladića, ko<br />

do vas bude u stanju, neka<br />

se oženi, a ko nema mogućnosti,<br />

neka posti, <strong>je</strong>r post <strong>je</strong><br />

zaštita (vidžā’).” (Muttefekun<br />

alejhi). Post u ko<strong>je</strong>m nema<br />

bogobojaznosti (čuvanja od<br />

gri<strong>je</strong>ha, ružnih ri<strong>je</strong>či, izvršavanja<br />

onoga što <strong>je</strong> Allah, dželle<br />

šanuhu, naredio, pri<strong>je</strong> svega<br />

<strong>nam</strong>aza) i koji ne čini čov<strong>je</strong>ka<br />

bogobojaznim, <strong>je</strong> poput ti<strong>je</strong>la<br />

bez duše. U tom smislu su Poslanikove,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, ri<strong>je</strong>či: “Allah,<br />

dželle šanuhu, nema potrebu za tim da<br />

neko ostavlja hranu i piće (gladu<strong>je</strong>), ako<br />

pri<strong>je</strong> toga ni<strong>je</strong> ostavio lažno sv<strong>je</strong>dočen<strong>je</strong>,<br />

postupan<strong>je</strong> po n<strong>je</strong>mu i prepirku sa ljudima.”<br />

(Buharija, 1903., Buharija 2345.,<br />

Tirmizi, 702.). Postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti<br />

<strong>je</strong>, dakle, osnovna svrha i cilj posta, dok<br />

su ostale koristi, bile one individulane ili<br />

kolektivne, popratne. Propisivan<strong>je</strong> posta<br />

otkriva <strong>nam</strong> još <strong>je</strong>dnu veoma važnu dimneziju<br />

islamskog zakonodavstva: Allah,<br />

dželle šanuhu, pokornost i odanost Svojih<br />

robova iskušava na različite načine, nekada<br />

kroz izvršavan<strong>je</strong> određenih d<strong>je</strong>la, kao<br />

što <strong>je</strong> u slučaju <strong>nam</strong>aza, zekata i hadždža,<br />

a nekada <strong>je</strong>dnostavno kroz ustezan<strong>je</strong> i<br />

suzdržavan<strong>je</strong> od duševnih proht<strong>je</strong>va, kao<br />

što <strong>je</strong> u slučaju posta.<br />

Nema posta bez nij<strong>je</strong>ta<br />

Post se sastoji od dviju komponenti:<br />

unutarn<strong>je</strong> <strong>nam</strong><strong>je</strong>re (nij<strong>je</strong>t) i ustezanja<br />

(suzdržavanja, ostavljanja, imsak), izostanak<br />

<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong> od ove dvi<strong>je</strong> komponente<br />

Odrednica<br />

“sa cil<strong>je</strong>m<br />

približavanja<br />

Allahu, dželle<br />

šanuhu, i<br />

sticanja<br />

N<strong>je</strong>gove<br />

naklonosti”<br />

isključu<strong>je</strong> post<br />

onih koji poste<br />

iz navike, ili po<br />

uzoru na druge,<br />

ili iz zdrastvenih<br />

razloga, ili pod<br />

prisilom, ili <strong>kako</strong><br />

bi se pokazali<br />

pred ljudima,<br />

i sl.<br />

čini post nevažećim, osim u iznimnim<br />

situacijama, ko<strong>je</strong> ćemo naknadno spomenuti.<br />

Nij<strong>je</strong>t podrazumi<strong>je</strong>va četiri stvari: a)<br />

čvrsto uv<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> (da <strong>je</strong> sutrašnji dan, ko<strong>je</strong>g<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>rava postiti, od ramazana), što<br />

<strong>je</strong> suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b)<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>ru određene vrste posta (post ramazana,<br />

ili zav<strong>je</strong>tni post, ili iskupni post,<br />

ili napaštan<strong>je</strong> i sl.), ni<strong>je</strong> dovoljna uopćena<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>ra; c) donošen<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta u toku<br />

noći, u periodu između zalaska sunca i<br />

nastupanja zore, što <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> većine<br />

islamskih pravnika, koji svoj stav temel<strong>je</strong><br />

na ri<strong>je</strong>čima Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />

sellem: “Ko u toku noći ne učini nij<strong>je</strong>t za<br />

post, n<strong>je</strong>gov post <strong>je</strong> neispravan.’’ (Ebu-<br />

Davud, 2454., Tirmizi, 730.,<br />

Nesai, 4/196., Ibn Madže,<br />

1700. V<strong>je</strong>rodostojnim ga <strong>je</strong><br />

oci<strong>je</strong>nio Nasiruddin el-Albani<br />

u Sahihul-džami’u, 6538.);<br />

d) obnavljan<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta za svaki<br />

dan ramazana, što potvrđu<strong>je</strong><br />

prethodno citirani hadis. Ovo<br />

<strong>je</strong>, također, mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> ko<strong>je</strong>g zastupa<br />

većina islamskih učenjaka.<br />

Kao dokaz za ovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

navodi se i sl<strong>je</strong>deće obrazložen<strong>je</strong>:<br />

svaki dan ramazana<br />

<strong>je</strong> zaseban ibadet, koji ni<strong>je</strong> u<br />

uzročno-posl<strong>je</strong>dičnoj vezi sa<br />

onim prethodnim niti narednim,<br />

ispravnost <strong>je</strong>dnog ne<br />

povlači za sobom ispravnost<br />

drugog i obrnuto, a razdvaja<br />

ih period u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no<br />

činiti ono što kvari post.<br />

(El-Medžmu’u<br />

, 6/302., Redul-<br />

muhtar, 2/87., Keššaful-kina’i,<br />

2/315.). Nasuprot ovom <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> malikijskih<br />

učenjaka, Zufera i Ahmeda prema<br />

<strong>je</strong>dnom predanju, da <strong>je</strong> nij<strong>je</strong>t na početku<br />

ramazana dovoljan za ci<strong>je</strong>li ramazan, i da<br />

postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t za svaki<br />

dan ramazana, analogno <strong>nam</strong>azu: kao<br />

što onaj koji obavlja <strong>nam</strong>az ni<strong>je</strong> dužan<br />

obnoviti nij<strong>je</strong>t na svakom rekatu, tako<br />

postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t svaki<br />

dan. Potporu ovom mišl<strong>je</strong>nju dali su i<br />

neki savremeni učenjaci, kao što <strong>je</strong> šejh<br />

Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah<br />

mu se smilovao, koji <strong>je</strong> rekao: “Ovo <strong>je</strong>, po<br />

meni, ispravni<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r ako upitaš<br />

<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>g muslimana šta <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>tio na<br />

početku ramazana, reći će ti da <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>-<br />

tio post ci<strong>je</strong>log m<strong>je</strong>seca, a ne samo <strong>je</strong>dan<br />

n<strong>je</strong>gov dio.’’ (Eš-Šerhul-mumti’<br />

Eš-Šerhul-mumti’, , 6/356.).<br />

Nij<strong>je</strong>t u toku noći ostvaru<strong>je</strong>mo na <strong>je</strong>dan<br />

od tri načina: srčanom odlukom da ćemo<br />

postiti sutrašnji dan, ustajan<strong>je</strong>m na sehur<br />

i uziman<strong>je</strong>m <strong>je</strong>la i pića (ustajan<strong>je</strong>m u periodu<br />

u ko<strong>je</strong>m inače ne usta<strong>je</strong>mo potvrđu<strong>je</strong>mo<br />

da smo ustali radi posta), samopods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m<br />

da ćemo sutra postiti ukoliko<br />

nas u tome ne spri<strong>je</strong>či validan šerijatski<br />

razlog. (Fetava-s-sijam<br />

, 37.). Donošen<strong>je</strong><br />

27. august - 17. ramazan<br />

37


nij<strong>je</strong>ta u toku noći uv<strong>je</strong>t <strong>je</strong> za ispravnost<br />

obaveznog posta, dok <strong>je</strong> dobrovoljni post<br />

ispravan ukoliko se nij<strong>je</strong>t za n<strong>je</strong>ga donese<br />

u toku dana, pod uv<strong>je</strong>tom da onaj ko<br />

želi postiti dobrovoljni post, pri<strong>je</strong> toga ni<strong>je</strong><br />

učinio ništa što kvari post. Dokaz za to <strong>je</strong><br />

hadis u ko<strong>je</strong>m se navodi da <strong>je</strong> Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, ušao <strong>je</strong>dnog<br />

dana kod Aiše, radijallahu anha, i pitao <strong>je</strong><br />

da li ima šta za <strong>je</strong>sti. Pošto <strong>je</strong> od n<strong>je</strong> dobio<br />

negativan odgovor, Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, <strong>je</strong> rekao: “Onda, danas<br />

postim.’’ (Muslim, 1451.). U slučaju da<br />

nij<strong>je</strong>t za dobrovoljni post bude donešen<br />

u toku dana, nagrada za post počin<strong>je</strong> važiti<br />

od onog momenta kada <strong>je</strong> nij<strong>je</strong>t donešen.<br />

Ali, ako se radi o određenoj vrsti<br />

dobrovoljnog posta, kao što <strong>je</strong> post poned<strong>je</strong>ljkom<br />

i četvrtkom, ili bi<strong>je</strong>lim danima<br />

u m<strong>je</strong>secu, onome, ko u vezi s ovom<br />

vrstom posta, donese nij<strong>je</strong>t u toku dana,<br />

neće biti upisan post tih dana, <strong>je</strong>r se za<br />

n<strong>je</strong>ga ne može reći da ih <strong>je</strong> postio u c<strong>je</strong>losti.<br />

Dakle, gore spomenuti propis odnosi<br />

samo na onoga ko posti opću nafilu, a ne<br />

neku određenu vrstu nafile, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> za ovo<br />

drugo potreban nij<strong>je</strong>t od početka dana.<br />

Onaj ko donese srčanu odluku o prekidu<br />

posta u ramazanu, time <strong>je</strong> pokvario<br />

svoj post, makar ne učinio ništa što kvari<br />

post, <strong>je</strong>r Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

kaže: “D<strong>je</strong>la se vr<strong>je</strong>dnuju prema <strong>nam</strong><strong>je</strong>rama,<br />

i svakom čov<strong>je</strong>ku pripada ono<br />

što <strong>je</strong> naumio.” (Buharija, 1., Muslim,<br />

1907.). Također, post ne izisku<strong>je</strong> nikakvu<br />

posebnu aktivnost, izuzev srčane odluke,<br />

isto se može reći i za prekid posta, dovoljno<br />

<strong>je</strong> samo doni<strong>je</strong>ti srčanu odluku i na<br />

taj način prekinuti post. (Sahihu fikhi-s-<br />

sunneti, 2/106.). Za razliku od prethodne<br />

situaci<strong>je</strong>, onaj ko zanij<strong>je</strong>ti da će učiniti nešto<br />

što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no u vri<strong>je</strong>me posta (što<br />

kvari post), pokvarit će post samo ukoliko<br />

to učini, a ne i samom <strong>nam</strong><strong>je</strong>rom. Ovd<strong>je</strong><br />

islamski pravnici spominju pravilo: “Ko<br />

zani<strong>je</strong>ti prekid (napuštan<strong>je</strong>) ibadeta, time<br />

<strong>je</strong> pokvario taj ibadet, a onaj ko zanij<strong>je</strong>ti<br />

da će učiniti nešto što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no u<br />

toku tog ibadeta, i to ne učini, ni<strong>je</strong> pokva-<br />

rio ibadet.’’ (Eš-Šerhul-mumti’<br />

Eš-Šerhul-mumti’, , 6/364.).<br />

Ostavlja strasti i <strong>je</strong>lo zbog Mene<br />

Druga komponenta posta <strong>je</strong> imsāk<br />

(ustezan<strong>je</strong>, suzdržavan<strong>je</strong>) od svega što<br />

kvari post, pri<strong>je</strong> svega hrane i pića i spolnog<br />

općenja, koji kvare post prema konsenzusu<br />

islamskih učenjaka i pravnih<br />

škola. O obavezi ustezanja od <strong>je</strong>la, pića<br />

i spolnog općenja govori 187. a<strong>je</strong>t sure<br />

El-Bekare: Zato se sada sastajte sa njima<br />

u želji da dobi<strong>je</strong>te ono što vam <strong>je</strong> Allah već<br />

odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete<br />

mogli razlikovati bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti<br />

zore; od tada postite sve do noći, kao i hadis:<br />

“Ko u danu ramazana, iz zaborava,<br />

nešto po<strong>je</strong>de ili popi<strong>je</strong>, neka<br />

nastavi postiti, to ga <strong>je</strong> samo<br />

Allah nahranio i napojio.”<br />

(Buharija, 1923., Muslim,<br />

1155.). Propis <strong>je</strong>la i pića ima<br />

sve ono što ima funkciju hrane,<br />

kao što su hranjive in<strong>je</strong>kci<strong>je</strong>,<br />

te ono što se uobiča<strong>je</strong>nim<br />

putem (kroz usta i nos) unese<br />

ili dospi<strong>je</strong> u ti<strong>je</strong>lo (želudac),<br />

poput raznih vrsta li<strong>je</strong>kova<br />

(tableta, kapi, sirupa i sl.). Na<br />

to ukazu<strong>je</strong> hadis Lekita ibn<br />

Sabireta, radijallahu anhu,<br />

u ko<strong>je</strong>m se kaže: “I dobro<br />

isperi nos, osim kada budeš<br />

postio.” (Ebu-Davud, 142.,<br />

Nesai, 1/66., Tirmizi, 788.<br />

V<strong>je</strong>rodostojnim su ga oci<strong>je</strong>nili<br />

Ibn Hibban, 1087. i Ibn<br />

Huzejme, 150.). “Hadis, kao<br />

što vidimo, traži od postača<br />

da se ustegne od prekom<strong>je</strong>rnog ispiranja<br />

nosa, <strong>kako</strong> to ne bi <strong>bilo</strong> uzrokom dospi<strong>je</strong>vanja<br />

vode u unutrašnjost ti<strong>je</strong>la (želudac),<br />

a samim time pokvarilo post. Na<br />

temelju toga kažemo da sve što dospi<strong>je</strong><br />

u unutrašnjost ti<strong>je</strong>la oralnim ili putem<br />

nosa, kvari post.” (Eš-Šerhul-mumti’<br />

Eš-Šerhul-mumti’,<br />

,<br />

6/368.). Ovd<strong>je</strong> dolazimo do veoma važnog<br />

principa kada su u pitanju muftirati<br />

(stvari ko<strong>je</strong> kvare post), a koji bi se mogao<br />

formulisati na sl<strong>je</strong>deći način: post<br />

kvari <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno konzumiran<strong>je</strong> hrane i<br />

pića, i onoga što ima funkciju hrane i<br />

pića, kao i ono što se unese u ti<strong>je</strong>lo uobiča<strong>je</strong>nim<br />

putem, na usta i nos, makar<br />

nemalo tu funkciju. Ovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> zastupaju<br />

pravnici sve četiri poznate pravne<br />

škole (Tebjinul-hakaiki, 1/326., El-<br />

Medžmu’, 6/317.,<br />

Šerhu zerkani ‘ala halil,<br />

,<br />

1/207., Šerhu muntehal-iradat, 1/448.).<br />

Nasuprot tome, sve što ni<strong>je</strong> hrana i piće,<br />

Ovd<strong>je</strong> dolazimo<br />

do veoma<br />

važnog<br />

principa kada<br />

su u pitanju<br />

muftirati (stvari<br />

ko<strong>je</strong> kvare<br />

post): post<br />

kvari <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno<br />

konzumiran<strong>je</strong><br />

hrane i pića,<br />

i onoga što<br />

ima funkciju<br />

hrane i pića,<br />

kao i ono što se<br />

unese u ti<strong>je</strong>lo<br />

uobiča<strong>je</strong>nim<br />

putem, na usta<br />

i nos, makar<br />

nemalo tu<br />

funkciju.<br />

i nema funkciju hrane i pića,<br />

ili se unese u ti<strong>je</strong>lo analnim,<br />

venoznim, kožnim, mišićnim<br />

ili nekim drugim putem, koji<br />

se ne smatra uobiča<strong>je</strong>nim<br />

putem unosa, i ne dospi<strong>je</strong><br />

u želudac, kao što su razne<br />

vrste li<strong>je</strong>kova (in<strong>je</strong>kci<strong>je</strong> ko<strong>je</strong><br />

ne sadrže hranjive sastojke,<br />

pumpica za astmu, čepići za<br />

temperaturu, kapi za uši i oči<br />

ukoliko ne postoji mogućnost<br />

njihovog dospi<strong>je</strong>vanja u<br />

želudac, priman<strong>je</strong> oksigena,<br />

lokalna anestezija, potpuna<br />

anestezija pod uv<strong>je</strong>tom da ne<br />

tra<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>li dan, razne kreme,<br />

mirisi, i sl.), sve to ne kvari<br />

post. (Pogledaj detaljni<strong>je</strong>:<br />

Muftiratu-s-savmi el-mu’āsire,<br />

Ahmed ibn Muhammed el-<br />

Halil, 33. – 99.).<br />

Kao što <strong>je</strong> propisan imsak (ustezan<strong>je</strong>)<br />

od spolnog općenja, isto tako <strong>je</strong> propisano<br />

ustezan<strong>je</strong> od strasti uopćeno, a o čemu<br />

govori rani<strong>je</strong> citirani hadisi-kudsijj: “Za<br />

svako dobro d<strong>je</strong>lo čov<strong>je</strong>k ima između<br />

desetorostruke i sedamstorostruke nagrade,<br />

osim posta, koji pripada Meni, i Ja<br />

za n<strong>je</strong>ga posebno nagrađu<strong>je</strong>m, <strong>je</strong>r čov<strong>je</strong>k<br />

u n<strong>je</strong>mu ostavlja strasti i <strong>je</strong>lo samo zbog<br />

Mene.” (Buharija, 503., Muslim, 862.).<br />

Mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> <strong>je</strong> većine islamskih pravnika da<br />

se pod strašću ovd<strong>je</strong> prvenstveno misli na<br />

izbacivan<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena, <strong>bilo</strong> onanisan<strong>je</strong>m<br />

(samozadovoljvan<strong>je</strong>m), <strong>bilo</strong> prilikom ljubavne<br />

igre među supružnicima, ili usl<strong>je</strong>d<br />

gledanja u ono što <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no, ili na<br />

<strong>bilo</strong> koji drugi način, s izuzetkom polu-<br />

ci<strong>je</strong> u snu. (Ed-derrul-muhtar<br />

Ed-derrul-muhtar, , 2/104., El-<br />

Kavaninul-fikhij<strong>je</strong>, 81., Revdatu-t-talibin,<br />

2/361., El-Umm, 2/86., El-Mugni, 3/48.).<br />

Da <strong>je</strong> <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno izbacivan<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena strast<br />

27. august - 17. ramazan<br />

38


potvrđu<strong>je</strong> i drugi hadis u kome Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “I za spolno<br />

općen<strong>je</strong> bit će vam upisana sadaka”, a<br />

kada <strong>je</strong> priupitan: “Zar će, ako udovolji<br />

svojoj strasti, imati sadaku?”, odgovorio<br />

<strong>je</strong>: “Ako će mu, u slučaju da to učini na<br />

zabran<strong>je</strong>n način, biti upisan gri<strong>je</strong>h, zašto<br />

mu onda, ako to učini na dozvol<strong>je</strong>n način,<br />

ne bi bila upisana sadaka?” (Muslim,<br />

1006.). Hadis pojašnjava da se zadovoljavan<strong>je</strong><br />

strasti ostvaru<strong>je</strong> icbacivan<strong>je</strong>m s<strong>je</strong>-<br />

mena prilikom spolnog odnosa. (Sahihu<br />

fikhi-s-sunneti, 2/106.). Neki učenjaci<br />

smatraju da post, također, kvari izlazak<br />

mezja (sluzi koja se luči pri<strong>je</strong> s<strong>je</strong>mena pri<br />

spolnom nadražaju), no ispravno <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

da mezj ne kvari post, <strong>je</strong>r između<br />

n<strong>je</strong>ga i sperme posto<strong>je</strong> stanovite razlike u<br />

efektima ko<strong>je</strong> uzrokuju (intenzitetu strasti,<br />

opuštanju ti<strong>je</strong>la), i u pravnim posl<strong>je</strong>dicama<br />

(izlazak sperme izisku<strong>je</strong> obredno<br />

kupan<strong>je</strong> – gusul, dok <strong>je</strong> u slučaju izlaska<br />

mezja dovoljno oprati spolni organ i po-<br />

prskati od<strong>je</strong>ću, kao što to sugeriraju v<strong>je</strong>-<br />

rodostojni hadisi). (Eš-Šerhul-mumti’<br />

Eš-Šerhul-mumti’,<br />

,<br />

6/374.). Osim navedenih muftirata, koji<br />

se tiču nij<strong>je</strong>ta, <strong>je</strong>la, pića i strasti, u pravnim<br />

knjigama se spominju: <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno<br />

povraćan<strong>je</strong> (povraćan<strong>je</strong> punim ustima);<br />

nastupan<strong>je</strong> menstrualnog i postporođajnog<br />

ciklusa; odmetništvo od islama;<br />

gubitak sv<strong>je</strong>sti; hidžama (puštan<strong>je</strong> krvi).<br />

Dokaz da <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno povraćan<strong>je</strong> kvari<br />

post su ri<strong>je</strong>či Poslanika, sallallahu alejhi<br />

ve sellem: “Koga nadvlada povraćan<strong>je</strong>,<br />

ni<strong>je</strong> dužan napostiti dan u kome mu se<br />

to dogodilo, a ko <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno povrati, neka<br />

naposti.” (Ebu-Davud, 2380., Tirmizi<br />

(716.), Ibn Madže, 1676., Ahmed, 2/468.<br />

V<strong>je</strong>rdostojnim ga <strong>je</strong> oci<strong>je</strong>nio El-Albani u<br />

El-Irvau, 923.). Nastupan<strong>je</strong> menstrualnog<br />

i postporođajnog ciklusa i odmetništvo<br />

od islama kvari post po <strong>je</strong>dnoglasnom<br />

mišl<strong>je</strong>nju islamskih učenjaka. (El-Mugni<br />

,<br />

3/25.). Većina islamskih učenjaka (hanbelijski,<br />

malikijski i šafijski mezheb), na<br />

stanovištu <strong>je</strong> da gubitak svi<strong>je</strong>sti tokom<br />

ci<strong>je</strong>log dana ramazana kvari post, dok<br />

<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> hanefijskih i nekih šafijskih<br />

učenjaka da gubitak svi<strong>je</strong>sti, nakon što <strong>je</strong><br />

učin<strong>je</strong>n nij<strong>je</strong>t za post, ne ut<strong>je</strong>če na post,<br />

kao što <strong>je</strong> slučaj sa spavan<strong>je</strong>m. Međutim,<br />

postoji razlika između spavanja i gubitka<br />

svi<strong>je</strong>sti, <strong>je</strong>r spavač reagu<strong>je</strong> na poziv, dok<br />

osoba koja <strong>je</strong> izgubila svi<strong>je</strong>st, ne reagu<strong>je</strong>.<br />

Stav <strong>je</strong> hanefijske, malikijske i šafijske<br />

pravne škole da hidžama (puštan<strong>je</strong> krvi)<br />

ne kvari post, suprotno hanbelijskim učenjacima<br />

koji hidžamu ubrajaju u muftirate.<br />

Dva su temeljna dokaza na koja se oslanja<br />

prva grupa učenjaka: prvi <strong>je</strong> hadis Ibn<br />

Abbasa u ko<strong>je</strong>m se jasno kaže: “Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, <strong>je</strong><br />

u vri<strong>je</strong>me posta, puštao krv<br />

(činio hidžamu).” (Buharija,<br />

1939., Ebu-Davud, 2372.,<br />

Tirmizi, 776.), a drugi <strong>je</strong> hadis<br />

Ebu-Se’ida, radijallahu anhu:<br />

“Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, <strong>je</strong> dopustio (dao olakšicu)<br />

postaču da pušta krv.”<br />

(Sahih li gajrihi: Nesai, 3241.,<br />

Darekutni, 2/182., Bejheki,<br />

4/264, El-Irva, 4/74.). Hadis:<br />

“Pokvarili su post i onaj koji<br />

pušta i onaj kome se pušta<br />

krv.’’ (Tirmizi, 774., Ebu-<br />

Davud, 2367.), sugerira da bi<br />

njih dvojica u konačnici, zbog<br />

efekata ko<strong>je</strong> prouzroku<strong>je</strong> hidžama,<br />

mogli pokvariti svoj<br />

post, što potvrđu<strong>je</strong> predaja<br />

koju <strong>je</strong> Abdurrahman ibn Ebi<br />

Lejla prenio od nekih ashaba:<br />

“Poslanik, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, <strong>je</strong> zabranio puštan<strong>je</strong><br />

krvi i neprekidni post<br />

do sehura, ne sa cil<strong>je</strong>m njihovog oharamljivanja,<br />

nego <strong>kako</strong> bi sačuvao svo<strong>je</strong><br />

ashabe od onoga što im može naškoditi<br />

u vri<strong>je</strong>me posta.’’ (Ebu-Davud, 2374.,<br />

Abdurrezzak, 7535.). Analogno puštanju<br />

krvi, post neće pokvariti: dobrovoljno<br />

davan<strong>je</strong> krvi, uziman<strong>je</strong> krvi u svrhu laboratorijske<br />

pretrage, dijaliza ukoliko u sebi<br />

ne sadrži ubrizgavan<strong>je</strong> hranjivih sastojaka<br />

u krv, curen<strong>je</strong> krvi iz nosa. (Muftiratu-s-<br />

sijamil-mu’asire, Ahmed ibn Muhammed<br />

el-Halil, 75., 76., Sahihu fikhi-s-sunneti,<br />

2/113., 114.).<br />

Napomena: Navedene stvari pokvarit<br />

će post samo ukoliko ih postač učini<br />

svo<strong>je</strong>voljno (‘amden), sv<strong>je</strong>sno (fi hāli-zzikri)<br />

i sa znan<strong>je</strong>m (‘ilm). Svo<strong>je</strong>voljnost<br />

isključu<strong>je</strong> ono što se dogodi mimo čov<strong>je</strong>kove<br />

vol<strong>je</strong>, kao na prim<strong>je</strong>r, da mu uđe prašina<br />

u usta, ili dim, ili proguta mušicu, ili<br />

pljuvačku, ili mu prilikom ispiranja usta<br />

i nosa uđe voda u usta, i ono što čov<strong>je</strong>k<br />

Ramazan ima<br />

svoju svetost<br />

koju ni na koji<br />

način ni<strong>je</strong><br />

dozvol<strong>je</strong>no<br />

oskrnaviti,<br />

čin<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m<br />

javnih gri<strong>je</strong>ha<br />

u n<strong>je</strong>mu,<br />

konzumiran<strong>je</strong>m<br />

hrane i pića<br />

na javnim<br />

m<strong>je</strong>stima,<br />

pomagan<strong>je</strong>m<br />

drugih u<br />

neizvršenju<br />

ove v<strong>je</strong>rske<br />

dužnosti,<br />

pozivan<strong>je</strong>m<br />

ljudi u gri<strong>je</strong>h.<br />

učini pod prisilom (pri<strong>je</strong>tnjom smrću, ili<br />

fizičkim maltretiran<strong>je</strong>m). U tom smislu<br />

su ri<strong>je</strong>či, Allah, dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu<br />

značenja: Ni<strong>je</strong> gri<strong>je</strong>h ako u tome pogri<strong>je</strong>šite,<br />

gri<strong>je</strong>h <strong>je</strong> ako to <strong>nam</strong><strong>je</strong>rno učinite; a Allah<br />

prašta i samilostan <strong>je</strong>., Onoga koji zani<strong>je</strong>če<br />

Allaha, nakon što <strong>je</strong> u N<strong>je</strong>ga v<strong>je</strong>rovao,<br />

- osim ako bude na to primoran, a srce mu<br />

ostane čvrsto u v<strong>je</strong>ri -, čeka Allahova kazna.<br />

One kojima se nev<strong>je</strong>rstvo bude mililo stići će<br />

srdžba Allahova i njih čeka patnja velika.<br />

(En-Nahl, 106.). Sv<strong>je</strong>snost isključu<strong>je</strong> ono<br />

što se učini iz zaborava, bez obzira da li se<br />

radilo o <strong>je</strong>lu i piću, spolnom općenju, ili<br />

<strong>bilo</strong> čemu drugom što kvari post. Dokaz<br />

za to su ri<strong>je</strong>či Allah, dželle šanuhu, u pri<strong>je</strong>vodu<br />

značenja: “Gospodaru naš, na kazni<br />

nas ako zaboravimo ili što nehotice učini-<br />

mo!”<br />

(El-Bekare, 286.). U hadisu ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong><br />

zabil<strong>je</strong>žio Muslim navodi se da<br />

<strong>je</strong> Allah, dželle šanuhu, uslišio<br />

njihovu dovu. A<strong>je</strong>t <strong>je</strong> općeg<br />

karaktera i svojim značen<strong>je</strong>m<br />

obuhvata ono što se, u vri<strong>je</strong>me<br />

posta, uradi iz zaborava. Na to<br />

da <strong>je</strong> zaborav opravdan razlog,<br />

koji postača amnestira od odgovornosti<br />

za konzumiran<strong>je</strong><br />

hrane i pića u danu ramazana,<br />

ukazu<strong>je</strong> i hadis: “Ko u danu<br />

ramazana, iz zaborava, nešto<br />

po<strong>je</strong>de ili popi<strong>je</strong>, neka nastavi<br />

postiti, to ga <strong>je</strong> samo Allah nahranio<br />

i napojio.’’ (Buharija,<br />

1923., Muslim, 1155.). U<br />

Hakimovoj verziji ovog hadisa<br />

kaže se: “Ko u danu ramazana<br />

učini nešto što kvari post, iz<br />

zaborava, ni<strong>je</strong> dužan napostiti<br />

taj dan.” Znan<strong>je</strong> isključu<strong>je</strong><br />

ono što se učini zbog nepoznavanja<br />

propisa i nepoznavanja<br />

stvarnog (čin<strong>je</strong>ničnog)<br />

stanja. Onaj ko iz neznanja<br />

prekrši neku od zabrana posta, ili zbog<br />

nepoznavanja čin<strong>je</strong>ničnog stanja (da li <strong>je</strong><br />

još uvi<strong>je</strong>k dan ili <strong>je</strong> nastupilo vri<strong>je</strong>me iftara),<br />

prekine post, ni<strong>je</strong> pokvario svoj post,<br />

i ni<strong>je</strong> dužan napostiti taj dan. Esma bint<br />

Ebi Bekr, radijallahu anhuma, pripovi<strong>je</strong>da:<br />

“Jednom smo, u Poslanikovo vri<strong>je</strong>me,<br />

u oblačnom danu prekinuli post, misleći<br />

da <strong>je</strong> nastupio iftar, ali se uskoro nakon<br />

toga pojavilo sunce.” Ni<strong>je</strong> zabil<strong>je</strong>ženo da<br />

im <strong>je</strong> Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

naredio da naposte taj dan. Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, ni<strong>je</strong> zahti<strong>je</strong>vao<br />

ni od Adija ibn Hatima da naposti dan u<br />

ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong>, zbog pogrešnog razumi<strong>je</strong>vanja<br />

a<strong>je</strong>ta: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli<br />

razlikovati bi<strong>je</strong>lu nit od crne niti zore;<br />

od tada postite sve do noći, <strong>je</strong>o duže nego<br />

što mu <strong>je</strong> dopušteno, i tako prekoračio<br />

vri<strong>je</strong>me predviđeno za sehur. (Eš-Šerhul-<br />

mumti’, 6/384. – 390.).<br />

Nastavit će se ...<br />

27. august - 17. ramazan<br />

39


Ramazan<br />

Bedr - trajna inspiracija<br />

Bitka za istinu i pravdu<br />

Allahovom odredbom i pomoći<br />

ova bitka, na prvi pogled<br />

neravnopravnih protivnika,<br />

okončala se blistavom<br />

pob<strong>je</strong>dom muslimana. Na<br />

Bedru su muslimani imali<br />

četrnaest šehida, šest<br />

muhadžira i osam ensarija.<br />

Mušrici su imali strašne<br />

gubitke, sedamdeset poginulih<br />

i sedamdeset zarobl<strong>je</strong>nih.<br />

Među poginulim <strong>je</strong> bio i<br />

najokor<strong>je</strong>liji neprijatelj islama<br />

i muslimana, Ebu Džehl –<br />

faraon ovog ummeta<br />

Piše: Aljo ef. Cikotić<br />

Allah vas <strong>je</strong> pomogao na Bedru, kada<br />

Aste bili malobrojni, zato se Allaha<br />

Abojte, da biste bili zahvalni. (Alu<br />

‘Imrân, 123.)<br />

Sedamnaesti dan ramazana druge godine<br />

po Hidžri upisan <strong>je</strong> na stranicama<br />

islamske povi<strong>je</strong>sti kao dan razdvajanja<br />

istine od neistine – <strong>je</strong>wmu’l-furkan, dan<br />

kada <strong>je</strong> muslimanska vojska u prvom<br />

izravnom sukobu pobi<strong>je</strong>dila mnogobrojniju<br />

mušričku vojsku na Bedru.<br />

Muhammed, s.a.v.s., i muslimani pod<br />

pritiskom i terorom mekkanskih prvaka<br />

morali su napustiti svo<strong>je</strong> domove i imanja<br />

u Mekki, te u ime Allaha, učiniti Hidžru<br />

u drugu sredinu gd<strong>je</strong> su pronašli plodno<br />

tlo za širen<strong>je</strong> misi<strong>je</strong> islama. Kada su se<br />

sm<strong>je</strong>stili u Medini i kada su oformili svoju<br />

za<strong>je</strong>dnicu razmišljali su o tome <strong>kako</strong> će<br />

povratiti svoj imetak koji su njihovi neprijatelji<br />

koristili u Mekki. Vraćan<strong>je</strong>m bar<br />

di<strong>je</strong>la tog imetka pomogli bi svoju za<strong>je</strong>d-<br />

nicu i ekonomski oslabili svog protivnika.<br />

Šansa za ostvaren<strong>je</strong> te žel<strong>je</strong> ukazala se<br />

druge godine po Hidžri, u m<strong>je</strong>secu ramazanu<br />

kada <strong>je</strong> do muslimana doprla vi<strong>je</strong>st o<br />

velikoj karavani koja se sa teškim tovarom<br />

vraća iz Šama u Mekku. Karavanu koja <strong>je</strong><br />

brojala oko hiljadu deva predvodio <strong>je</strong> poglavar<br />

mušrika Mekke, Ebu Sufjan, a n<strong>je</strong>no<br />

obezb<strong>je</strong>đen<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> veliko, oko četrdeset<br />

ljudi. Poslanik, s.a.v.s.,<br />

se posav<strong>je</strong>tovao sa ashabima,<br />

sa muhadžirima i ensarijama,<br />

i svi su bili za to da se presretne<br />

karavana. Niko ni<strong>je</strong> tada<br />

očekivao da će doći do većeg<br />

sukoba sa Kurejšijama pa <strong>je</strong> sa<br />

Poslanikom, s.a.v.s., pošlo svega<br />

314 ashaba. Sedamdeset ashaba<br />

su bili muhadžiri a ostali<br />

su bili ensari<strong>je</strong>. Dakle, krenuli<br />

su da zapli<strong>je</strong>ne karavanu, a ne<br />

u rat.<br />

Ebu Sufjan <strong>je</strong> bio sv<strong>je</strong>stan<br />

da n<strong>je</strong>gova karavana predstavlja<br />

bogatstvo ci<strong>je</strong>le Mekke, te<br />

da <strong>je</strong> izazov za mnoga plemena<br />

a posebno za muslimane<br />

u Medini. On <strong>je</strong> bio veoma<br />

oprezan i stalno <strong>je</strong> slao izvidnicu<br />

ispred s cil<strong>je</strong>m ispitivanja<br />

sigurnosti puta. Posebno <strong>je</strong> bio<br />

oprezan kada <strong>je</strong> bio u blizini<br />

Medine. Izvidnica <strong>je</strong> primi<strong>je</strong>tila<br />

tragove koji su dolazili iz<br />

pravca Medine. Ebu Sufjan<br />

<strong>je</strong> shvatio o čemu se radi te <strong>je</strong><br />

poslao poruku u Mekku da<br />

<strong>je</strong> karavana u opasnosti. Poruku <strong>je</strong> nosio<br />

brzi Damdam radi ko<strong>je</strong> se Mekka digla<br />

na noge. Ebu Džehl <strong>je</strong> odmah počeo organizovati<br />

vojsku koja <strong>je</strong> pošla u pravcu<br />

Bedra.<br />

U međuvremenu Ebu Sufjan <strong>je</strong> promi<strong>je</strong>nio<br />

sm<strong>je</strong>r kretanja karavane zaobilazeći<br />

Bedr čime <strong>je</strong> izb<strong>je</strong>gao opasnost i sačuvao<br />

karavanu. Odmah <strong>je</strong> Mekkelijama<br />

poslao novu poruku da <strong>je</strong> karavana spašena<br />

i da se mogu vratiti kući. Ebu Džehl<br />

<strong>je</strong> insistirao da se ide do Bedra <strong>kako</strong> bi<br />

pokazali svoju moć. Kazao <strong>je</strong>: “Boga mi,<br />

nećemo se vratiti sve dok ne dođemo<br />

do Bedra. Tu ćemo provesti tri dana.<br />

Klaćemo deve i gostiti se, pićemo vino i<br />

uživati, pa neka svi Arapi čuju za to, tako<br />

da nas se plaše za sva vremena.”<br />

Poslanik, s.a.v.s., <strong>je</strong> obavi<strong>je</strong>šten o kre-<br />

tanju Kurejšija i njihovoj <strong>nam</strong><strong>je</strong>ri. On<br />

sazva svo<strong>je</strong> ashabe na Šuru – vi<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>,<br />

pa im reče: “Uzvišeni Allah mi <strong>je</strong> obećao<br />

<strong>je</strong>dnu od dvi<strong>je</strong> skupine; ili karavanu<br />

Jedna od<br />

najvećih<br />

poruka Bedra:<br />

“Islam će<br />

se morati<br />

braniti krvlju<br />

mudžahida<br />

i životima<br />

šehida!” Ta<br />

borba za istinu<br />

trajaće do<br />

Sudn<strong>je</strong>g dana.<br />

ili vojsku!” Želio <strong>je</strong> saznati njihovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

o novonastaloj situaciji, karavana<br />

<strong>je</strong> izmakla a očeku<strong>je</strong> ih tri puta brojnija<br />

i bol<strong>je</strong> naoružana neprijateljska<br />

vojska. Mikdad ibn Amr, muhadžir,<br />

ustade i reče: “Allahov<br />

Poslaniče, idi kuda ti Allah<br />

naređu<strong>je</strong>, a mi ćemo s tobom.<br />

Tako mi Allaha, nećemo ti<br />

reći kao što su Israilćani rekli<br />

Musau: ‘Idi ti i tvoj Gospodar<br />

pa se borite, a mi ćemo ovd<strong>je</strong><br />

s<strong>je</strong>diti.’ Ne, mi ćemo ići sa tvo<strong>je</strong><br />

desne i li<strong>je</strong>ve strane, ispred<br />

i iza tebe i boriti se za<strong>je</strong>dno s<br />

tobom.” Poslanik, s.a.v.s., <strong>je</strong><br />

znao da muhadžiri tako misle<br />

ali <strong>je</strong> želio čuti i ensari<strong>je</strong><br />

kojih <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> puno više. S’ad<br />

ibn Muaz, poglavar plemena<br />

Evs reče: “Allahov Poslaniče,<br />

da možda ne strahu<strong>je</strong>š da će<br />

ensari<strong>je</strong> reći da <strong>je</strong> njihova obaveza<br />

da te štite samo u njihovim<br />

domovima. Ja ti kažem<br />

u ime svih ensarija: ‘Idi kuda<br />

želiš, mi ćemo svuda sa tobom,<br />

udruži se s kim hoćeš, a<br />

prekini vezu s kim hoćeš, od<br />

našeg imetka uzmi što hoćeš a<br />

daj <strong>nam</strong> što hoćeš. Ono što od<br />

nas uzmeš draže <strong>nam</strong> <strong>je</strong> nego da si <strong>nam</strong><br />

to ostavio, a što narediš mi ćemo učiniti.<br />

Tako mi Allaha, kada bi se ispred nas<br />

more ispri<strong>je</strong>čilo, a ti krenuo da ga pređeš i<br />

mi bismo krenuli s tobom. Mi se ne plašimo<br />

ako ćemo se sutra sukobiti s neprijatel<strong>je</strong>m,<br />

strpljivi smo u ratu, a iskreni u<br />

životu. Možda će nas Allah tebi prikazati<br />

onakvim kakvim nas želiš vid<strong>je</strong>ti’.” Kada<br />

<strong>je</strong> čuo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> i muhadžira i ensarija<br />

Poslanik, s.a.v.s., reče: “Krenite i radujte<br />

se, <strong>je</strong>r, tako mi Allaha, kao da gledam<br />

m<strong>je</strong>sta njihove pogibi<strong>je</strong>.”<br />

Muslimani su požurili ka izvorima<br />

na Bedru. Kada su stigli do prvog izvora,<br />

Muhammed, s.a.v.s., sjahao <strong>je</strong> s kamile sa<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>rom da se tu ulogori. Poznajući dobro<br />

taj kraj, Habbab ibn Munzir, prišao <strong>je</strong><br />

Poslaniku i rekao: “Allahov Poslaniče, <strong>je</strong><br />

li ova tačka na koju si ti sjahao m<strong>je</strong>sto na<br />

ko<strong>je</strong> te <strong>je</strong> Allah doveo, zbog čega mi nećemo<br />

ni kročiti dal<strong>je</strong> niti ćemo se povlačiti,<br />

ili <strong>je</strong> to stvar ličnog mišl<strong>je</strong>nja, rata i varke?”<br />

27. august - 17. ramazan<br />

40


Neke poruke i pouke<br />

Muhammed, s.a.v.s., <strong>je</strong> odgovorio: “To <strong>je</strong><br />

zaista ovo drugo, upravo onako <strong>kako</strong> si<br />

rekao.” Habbab <strong>je</strong> onda dodao: “Allahov<br />

Poslaniče, ovo ni<strong>je</strong> dobro m<strong>je</strong>sto. Mi bismo<br />

trebali ići napri<strong>je</strong>d dok ne stignemo<br />

do vrela ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> najbliže neprijatelju. Tu<br />

bismo se opskrbili vodom a onda izvor<br />

zatrpali pi<strong>je</strong>skom. Borili bismo se s neprijatel<strong>je</strong>m,<br />

i kad bismo se povukli imali<br />

bismo vode za piće, a oni <strong>je</strong> ne bi imali.”<br />

V<strong>je</strong>rov<strong>je</strong>snik, s.a.v.s., prihvati n<strong>je</strong>gov plan<br />

i tako i uradiše. Muslimani se sm<strong>je</strong>stiše<br />

na gornjoj, bližoj poziciji, a Kurejši<strong>je</strong> stigoše<br />

i ods<strong>je</strong>doše na donjoj, daljoj poziciji.<br />

Muslimani sagradiše zaklon za<br />

Poslanika, s.a.v.s. Onda Resulullah,<br />

s.a.v.s., rasporedi svoju vojsku pokazujući<br />

im gd<strong>je</strong> će koji od mušričkih vojskovođa<br />

stradati. Te noći Allah, dž.š., spusti<br />

kišu koja <strong>je</strong> mušricima izazvala neprilike<br />

i neugodnosti, <strong>je</strong>r im <strong>je</strong> teren razblatila<br />

i teško su se kretali. Muslimanima <strong>je</strong> ta<br />

ista kiša bila milost od Allaha. Ona ih<br />

osv<strong>je</strong>ži i rashladi, pokvasi pi<strong>je</strong>sak i utaba<br />

zemlju, te im korake učini sigurnim<br />

i čvrstim. Poslanik, s.a.v.s., noć <strong>je</strong> proveo<br />

klanjajući i moleći Allaha, dž.š., za usp<strong>je</strong>h<br />

u sutrašnjoj bici. Muslimanski borci su<br />

Allahovom odredbom spokojno zaspali i<br />

dobro se odmorili. Kad <strong>je</strong> On učinio da se<br />

radi sigurnosti svo<strong>je</strong> u san zavedete i s neba<br />

vam kišu spustio da bi vas njome očistio i da<br />

bi od vas šejtanovo uznemiravan<strong>je</strong> odstranio<br />

i da bi srca vaša jakim učinio i njome<br />

korake učvrstio. (El-Enfal, 11.)<br />

Ujutro dvi<strong>je</strong> protivničke vojske izađoše<br />

<strong>je</strong>dna naspram druge. Prvo <strong>je</strong> došlo do<br />

po<strong>je</strong>dinačnih odm<strong>je</strong>ravanja snaga. U dvoboju<br />

su se susreli Ubejda protiv mušrič-<br />

kog poglavar Utbe ibn Rebi’a, Hamza<br />

protiv Utbinog brata Šejbe i Alija protiv<br />

Utbinog sina Velida. Hamza i Alija su<br />

brzo savladali svo<strong>je</strong> protivnike, a ‘Ubejde<br />

i Utbe raniše <strong>je</strong>dan drugoga, tako da su<br />

oba stradala. Nakon što uvid<strong>je</strong>še stradan<strong>je</strong><br />

trojice svojih junaka mušrici navališe<br />

svom snagom na muslimane. Allahov<br />

Poslanik, s.a.v.s., prizivao <strong>je</strong><br />

Allaha u dovi: “Gospodaru<br />

moj, ako strada ova skupina<br />

v<strong>je</strong>rnika danas, neće Te niko<br />

drugi v<strong>je</strong>rovati.”<br />

Uzvišeni Allah u plemenitoj<br />

Knjizi kaže: Kad <strong>je</strong><br />

Gospodar tvoj nadahnuo meleke:<br />

“Ja sam s vama, pa učvrstite<br />

one koji v<strong>je</strong>ruju!” U srca nev<strong>je</strong>rnika<br />

Ja ću strah uliti, pa ih vi po<br />

šijama udarite, i udarite ih po<br />

prsima. Zato što se suprotstavljaju<br />

Allahu i Poslaniku N<strong>je</strong>govu; a<br />

onoga ko se suprotstavlja Allahu<br />

i Poslaniku N<strong>je</strong>govu, Allah će<br />

zaista strašno kazniti. Kazna vam <strong>je</strong> to, pa<br />

<strong>je</strong> iskusite, a nev<strong>je</strong>rnike čeka patnja u ognju.<br />

(El-Enfal, 12.-14.) Uzvišeni <strong>je</strong> poslao pomoć<br />

u vidu vojske meleka: Poslaću vam<br />

hiljadu meleka koji će <strong>je</strong>dni za drugim dolaziti.<br />

(El-‘Araf, 9.)<br />

Allahovom odredbom i pomoći ova<br />

bitka, na prvi pogled neravnopravnih protivnika,<br />

okončala se blistavom pob<strong>je</strong>dom<br />

muslimana. Na Bedru su muslimani imali<br />

četrnaest šehida, šest muhadžira i osam<br />

ensarija. Mušrici su imali strašne gubitke,<br />

sedamdeset poginulih i sedamdeset zarobl<strong>je</strong>nih.<br />

Među poginulim <strong>je</strong> bio i najokor<strong>je</strong>liji<br />

neprijatelj islama i muslimana, Ebu<br />

Džehl – faraon ovog ummeta.<br />

Allahov Poslanik, s.a.v.s., i muslimani<br />

pob<strong>je</strong>dnički i ponosno vratiše se u Medinu.<br />

Svi neprijatelji su od tog sedamnaestog dana<br />

ramazana druge hidžretske godine drugači<strong>je</strong><br />

gledali na muslimane. Mnogo <strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />

onih koji prihvatiše islam. Zarobl<strong>je</strong>nike sa<br />

Bedra Poslanik, s.a.v.s., otpusti uz otkup, a<br />

oni koji nisu imali tu mogućnost zaduži da<br />

po deset medinskih d<strong>je</strong>čaka nauče čitati i<br />

pisati i time stiču uv<strong>je</strong>t za slobodu.<br />

Bitka na Bedru <strong>je</strong> bila prekretnica u<br />

historiji do tada male muslimanske za<strong>je</strong>dnice.<br />

Nakon n<strong>je</strong> muslimani preuzimaju<br />

najvažniju ulogu u historijskim kretanjima<br />

tog i puno šireg područja.<br />

Bitka na<br />

Bedru <strong>je</strong> bila<br />

prekretnica<br />

u historiji do<br />

tada male<br />

muslimanske<br />

za<strong>je</strong>dnice.<br />

Nakon n<strong>je</strong><br />

muslimani<br />

preuzimaju<br />

najvažniju ulogu<br />

u historijskim<br />

kretanjima tog<br />

i puno šireg<br />

područja.<br />

- Pob<strong>je</strong>da na Bedru <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>r apsolutne<br />

moći Uzvišenog Allaha, dž.š.: Allah<br />

vas <strong>je</strong> pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni,<br />

zato se Allaha bojte, da biste bili<br />

zahvalni. (Alu ‘Imrân, 123.). I kad ste vi<br />

od Gospodara vašega pomoć zatražili, On<br />

vam se odazvao: “Ja ću vas sa hiljadu meleka<br />

potpomoći koji će sve <strong>je</strong>dni iza drugih<br />

nastupati.”<br />

(El-Enfal, 9.). U srca nev<strong>je</strong>rnika<br />

Ja ću strah uliti, pa ih vi po šijama i<br />

prsima udarajte. (El-Enfal, 12.).<br />

- Bedr <strong>nam</strong> šal<strong>je</strong> poruku kome to<br />

Allah, dž.š., pomaže: O v<strong>je</strong>rnici, ako<br />

Allaha pomognete (N<strong>je</strong>govu<br />

v<strong>je</strong>ru), i On će vama pomoći<br />

i korake vaše učvrstiti.<br />

(Muhammed, 7.).<br />

- Institucija Šure – obaveznog<br />

dogovaranja i sav<strong>je</strong>tovanja<br />

među muslimanima o pitanjima<br />

i poslovima Ummeta<br />

posebno dolazi do izražaja na<br />

Bedru i tako nas obavezu<strong>je</strong><br />

shodno kur’anskoj poruci:<br />

...i dogovaraj se s njima. (Alu<br />

‘Imrân, 159.)<br />

- Jedna od najvećih poruka<br />

Bedra: “Islam će se morati<br />

braniti krvlju mudžahida<br />

i životima šehida!” Ta borba<br />

za istinu trajaće do Sudn<strong>je</strong>g<br />

dana. Božiji Poslanik, s.a.v.s.,<br />

to <strong>je</strong> potvrdio u hadisu ko<strong>je</strong>g<br />

prenosi Muslim: “Allahova v<strong>je</strong>ra neće<br />

nikada nestati, <strong>je</strong>r će <strong>je</strong> svojim životima<br />

čuvati skupina v<strong>je</strong>rnika sve do Sudn<strong>je</strong>ga<br />

dana.” Zar nisu i naši mudžahidi i še-<br />

hidi najbolja potvrda ove istine, kao i<br />

džihad u Čečeniji, Palestini, Kašmiru,<br />

Filipinima... Ali, velike najavl<strong>je</strong>ne oružane<br />

bitke (Bedrovi) za islam tek predsto<strong>je</strong>.<br />

Moći će se dobiti lahko, uz Allahovu pomoć,<br />

ako dobi<strong>je</strong>mo bitku sa samim sobom.<br />

Poraziti neprijatel<strong>je</strong> iznutra: nezasite<br />

strasti, neum<strong>je</strong>rene proht<strong>je</strong>ve, bolesne žel<strong>je</strong><br />

i ljubav prema dunjaluku. Ostavljajući<br />

gri<strong>je</strong>he, dižemo bajrak islama visoko u<br />

našim srcima i tako otvaramo puteve velikih<br />

pob<strong>je</strong>da Ummeta.<br />

- Bedr <strong>nam</strong> šal<strong>je</strong> i poruku da ni<strong>je</strong>dan<br />

pripadnik islama ne smi<strong>je</strong> biti zaboravl<strong>je</strong>n.<br />

Zato su muslimani Bošnjaci<br />

u čitavom svi<strong>je</strong>tu proglasili u znak svebošnjačke<br />

muslimanske solidarnosti 17.<br />

dan ramazani šerifa – Danom dijaspore.<br />

U funkciji toga 17. noć ili dan ramazana<br />

ukuplja se sergija u svim džematima<br />

Bošnjaka za potrebe najugroženijih njihovih<br />

džemata. Danas su to džemati u<br />

man<strong>je</strong>m enitetu BiH. Molim Allaha,<br />

dž.š., da oprosti <strong>nam</strong>a i svim muslimanima.<br />

Molim Ga da <strong>nam</strong> dâ da u <strong>nam</strong>a<br />

trajno svi<strong>je</strong>tli duh Bedra, n<strong>je</strong>gove pouke i<br />

poruke. Amin!<br />

27. august - 17. ramazan<br />

41


Zelena transferzala<br />

Albanska Gora: Šištavecu u zijaret<br />

Sada živimo ljirno - slo<br />

U Šištavecu trenutno živi<br />

oko 250 domaćinstava.<br />

Šištavec <strong>je</strong>dno od<br />

devet goranskih sela<br />

svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>nih<br />

Albaniji. Kosovskom di<strong>je</strong>lu<br />

Gore pripada 18 sela<br />

Piše: Refki Alija<br />

Kada se iz K<strong>ruše</strong>va, dvadesetak<br />

kilometara južno od Dragaša,<br />

krene desno preko ri<strong>je</strong>ke,<br />

dočeku<strong>je</strong> vas dosta loš makadam po<br />

kome mogu da se kreću samo džipovi,<br />

traktori ili “visočija” kola. To<br />

<strong>je</strong> put koji <strong>je</strong> vodio do nekadašn<strong>je</strong><br />

karaule JNA “Jasika” na granici<br />

sa Republikom Albanijom. Kada<br />

se nakon dvadesetak minuta stigne<br />

na vrh, na 1.360 metara nadmorske<br />

visine, pojavlju<strong>je</strong> se ogromna i<br />

velel<strong>je</strong>pna visoravan. Na putu, gd<strong>je</strong><br />

ostavljamo kombi, pošto se kolima<br />

ne smi<strong>je</strong> dal<strong>je</strong>, granica <strong>je</strong> obil<strong>je</strong>žena<br />

sa tri kupe kamena.<br />

Neumoljivi komandir<br />

U neposrednoj blizini nedavno<br />

<strong>je</strong> izgrađena moderna zgrada.<br />

Komandir, tako <strong>nam</strong> se predstavio,<br />

kaže da ne možemo dal<strong>je</strong> iako<br />

uredno dobija lične karte, što <strong>je</strong><br />

dovoljno m<strong>je</strong>štanima ovog kraja da<br />

prođu, međutim ne pušta nas dal<strong>je</strong>.<br />

Kaže da “sporazum između Albani<strong>je</strong><br />

i Kosova podrazumi<strong>je</strong>va da granicu<br />

sa ličnom kartom mogu da prolaze<br />

samo oni m<strong>je</strong>štani koji se nalaze u<br />

prečniku od 15 kilometara”. Pošto<br />

smo mi iz 40-ak kilometara udal<strong>je</strong>nog<br />

Prizrena dal<strong>je</strong> ne možemo.<br />

Moramo se vratiti na Vrbnicu, gd<strong>je</strong><br />

se nalazi zvanični granični prelaz.<br />

“Ovaj <strong>je</strong> samo za okolno stanovništvo”,<br />

pojašnajva <strong>nam</strong> komandir.<br />

Na naše insistiran<strong>je</strong> da<br />

nas pusti, komandir zove<br />

svog nadređenog koji odo-<br />

brava da prođemo i odemo<br />

do Šištaveca, <strong>je</strong>dnog od<br />

devet goranskih sela ko<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>no<br />

Albaniji. Dan <strong>je</strong> preli<strong>je</strong>p.<br />

Visoravan također. U daljini<br />

se vide bunkeri, sv<strong>je</strong>doci<br />

prohujalog vremena i<br />

“gvozdene zav<strong>je</strong>se” između<br />

tadašn<strong>je</strong> Jugoslavi<strong>je</strong> i<br />

Albani<strong>je</strong>. Samo stotinjak<br />

metara od novoizgrađene<br />

albanske pogranične<br />

zgrade, s druge strane – kosovske<br />

strane, posmatramo nesvakidašnji<br />

prizor – zaboravl<strong>je</strong>n pri<strong>je</strong> nekoliko<br />

decenija. Dvi<strong>je</strong> žene srpom žanju<br />

zob. Sredov<strong>je</strong>čni muškarac vezu<strong>je</strong><br />

snopove, sve izgleda kao pri<strong>je</strong> pola<br />

vi<strong>je</strong>ka, samo nema p<strong>je</strong>sme. Mlađa<br />

žena, v<strong>je</strong>rovatno d<strong>je</strong>vojka, ima vojničke<br />

pantalone na sebi. Na glavi joj<br />

<strong>je</strong> kačket sa podužim prednjim di<strong>je</strong>lom<br />

a odozgo marama. Naknadno<br />

smo vid<strong>je</strong>li da se sve mlade d<strong>je</strong>vojke<br />

tako nose u selu. Ovd<strong>je</strong> <strong>je</strong> “belo”<br />

lice, neoprženo suncem izgleda i dal<strong>je</strong><br />

na ci<strong>je</strong>ni kao nekada. D<strong>je</strong>vojke,<br />

ko<strong>je</strong> su ovd<strong>je</strong> i dal<strong>je</strong> najveća radna<br />

snaga, ljubomorno čuvaju to “svo<strong>je</strong><br />

bogatstvo”.<br />

I dok devojke<br />

i udate žene,<br />

obučene<br />

pretežno u<br />

trenerke i<br />

pantalone,<br />

stalno vrve<br />

selom sa<br />

srpovima,<br />

vilama ili<br />

konjima noseći<br />

si<strong>je</strong>no, mladići<br />

dosta moderno<br />

obučeni, s<strong>je</strong>de i<br />

ne rade ništa.<br />

Šištavečka idila<br />

“U Šištavecu trenutno<br />

živi oko 250 domaćisntava.<br />

Iselilo se odavde još oko<br />

600 familija. Sada žive u<br />

Kuksu, Tirani, Londonu.<br />

Ovd<strong>je</strong> živimo od poljoprivrede<br />

i stočarstva. Sada,<br />

l<strong>je</strong>ti beremo borovnice<br />

i druge šumske plodove”,<br />

kaže <strong>nam</strong> sredov<strong>je</strong>čni<br />

muškarac ne predstavivši<br />

se pošto žuri da poveže<br />

snopove.<br />

Do sela ima još oko<br />

kilometar. Sve <strong>je</strong> obrađeno. Osim<br />

<strong>je</strong>čma, raži i zobi najčešća kultura <strong>je</strong><br />

krompir. Krompir <strong>je</strong> zasijan na nekim<br />

parcelama i po hektar. Ne vidi<br />

se da <strong>je</strong> prskan protiv “krompirove<br />

zlatice”. Znači sve <strong>je</strong> prirodno i nezagađeno.<br />

Usput srećemo nekoliko<br />

žena, odnosno d<strong>je</strong>vojaka ko<strong>je</strong> na<br />

konjima nose si<strong>je</strong>no i ne govore sa<br />

strancima. Samo nagnu glavu i prođu.<br />

Unaokolo su bunkeri koji i dal<strong>je</strong><br />

sv<strong>je</strong>doče o prošlom vremenu Envera<br />

Hodže. Stižemo ispred Šištaveca na<br />

nekoliko stotina metara. Slika kao iz<br />

bajke. Nekoliko kuća, možda pojata,<br />

pokrivene su slamom. Dvi<strong>je</strong> žene nju a iznad Šištaveca se uzdiže po-<br />

žavisoka<br />

planina, ali bez šume. Jasni<br />

27. august - 17. ramazan<br />

42


odno<br />

su tragovi stočnih puteva. Sa druge<br />

strane, ograđen bodljikavom žicom,<br />

nalazi se stadion za male sportove.<br />

Odatle se kao na dlanu vidi ci<strong>je</strong>la<br />

visoravan.<br />

Ismailj Sopi, m<strong>je</strong>štanin K<strong>ruše</strong>va<br />

koji <strong>je</strong> meni i još trojici znatiželjnika<br />

bio vodič i do granice nas dovezao<br />

kombi<strong>je</strong>m,<br />

pods<strong>je</strong>ća nas da<br />

<strong>je</strong> Šištavec <strong>je</strong>dno od devet goran-<br />

skih sela svo<strong>je</strong>vremeno pripo<strong>je</strong>nih<br />

Albaniji. “Kosovskom di<strong>je</strong>lu Gore<br />

pripada 18 sela. Urvić i Jalovlajne u<br />

Makedoniji i devet ih <strong>je</strong> u Albaniji:<br />

Šištavec, Bor<strong>je</strong>, Orešek, Zapod,<br />

Košarište. Najveći broj naših narod-<br />

nih p<strong>je</strong>sama i kazivanja potiču vo iz Šištaveca, K<strong>ruše</strong>va i Broda”,<br />

uprakaže<br />

Sopi koji naglašava da su se n<strong>je</strong>govi<br />

svo<strong>je</strong>vremeno u K<strong>ruše</strong>vo doselili<br />

iz Albani<strong>je</strong>.<br />

Otvaran<strong>je</strong> granice sa Albanijom<br />

omogućili im <strong>je</strong>, veli on, da se povežu<br />

višedecenijske rodbinske i ostale<br />

veze. “Trenutno se ja više družim<br />

sa m<strong>je</strong>štanima Šištaveca, nego sa<br />

komšijama iz obližn<strong>je</strong> Globočice ili<br />

Restelice u kosovskom di<strong>je</strong>lu Gore.<br />

Pošto smo bili pečalbari, nostalgični<br />

smo pa volimo da dođemo ovd<strong>je</strong><br />

i vidimo <strong>kako</strong> <strong>je</strong> to nekada, pri<strong>je</strong><br />

više deceni<strong>je</strong>, izgledalo kod nas.<br />

Podmlađu<strong>je</strong>mo se tako,<br />

gledajući njihovu tradiciju,<br />

nošnju i pris<strong>je</strong>ćamo<br />

se <strong>kako</strong> <strong>je</strong> to sve nekada<br />

kod nas izgledalo. U naš,<br />

kosvski dio Gore, posl<strong>je</strong>dnjih<br />

godina uda<strong>je</strong> se veliki<br />

broj d<strong>je</strong>vojaka odavde iz<br />

ovih sela u Albaniji. Samo<br />

u Brodu, ako se ne varam,<br />

udalo ih se 20-ak. Mladi<br />

momci su odavde pob<strong>je</strong>gli,<br />

najviše ih <strong>je</strong> u Londonu,<br />

Treba <strong>nam</strong> 26<br />

hiljada eura<br />

za munaru.<br />

To bi <strong>nam</strong><br />

mnogo značilo<br />

da se ezan u<br />

našem selu<br />

ču<strong>je</strong> posli<strong>je</strong><br />

65 godina.<br />

Apelu<strong>je</strong>m na<br />

ljude dobre<br />

vol<strong>je</strong> da <strong>nam</strong><br />

pomognu da<br />

uspi<strong>je</strong>mo u<br />

ovom našem<br />

nij<strong>je</strong>tu.<br />

d<strong>je</strong>vojke su ostale same i traže načina<br />

da se udaju”, kaže Sopi žaleći se<br />

što ne mogu kolima da prolaze granicu.<br />

To bi im omogućilo<br />

još bol<strong>je</strong> ekonomske i druge<br />

veze.<br />

Na samom ulasku u<br />

selo vidni su ostaci ogromnih<br />

skladišta, magacina<br />

gd<strong>je</strong> se čuvao krompir,<br />

brašno i ostale životne<br />

<strong>nam</strong>irnice u doba Envera<br />

Hodže. Kuća ima pokrivenih<br />

cri<strong>je</strong>pom, ali i plehom.<br />

Naravno i slamom. Sa desne<br />

strane <strong>je</strong> velika škola.<br />

Ima poveće dvorište, koševe<br />

i stative. Rekoše da <strong>je</strong><br />

to osnovna i srednja škola.<br />

Srednju, na albanskom naravno,<br />

pohađaju učenici iz<br />

ostalih di<strong>je</strong>lova ovoga kraja<br />

koji potpada pod oblast<br />

Kuksa, mada <strong>je</strong> Šištavec zasebna opština<br />

i ima zgradu od nekoliko prostorija<br />

gd<strong>je</strong> se mogu podići osnovna<br />

dokumenta.<br />

“Trenutno živimo malo bol<strong>je</strong><br />

nego u komunističkom vaktu. U<br />

vri<strong>je</strong>me Envera Hodže nismo mogli<br />

da vidimo gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> K<strong>ruše</strong>vo. Sada<br />

živimo ljirno (slobodno). Niko nas<br />

ne sprečava da idemo i vraćamo se.<br />

Meni su dva sina otišla u London i<br />

dobro žive. Pomažu meni i ostalim<br />

članovima famili<strong>je</strong>. Dobro <strong>je</strong> sada.<br />

Ne možemo da se požalimo” , tvrdi<br />

Češit Adžija kome ćerka sa brda viče<br />

i prebacu<strong>je</strong> da ne govori sa strancima.<br />

Sa li<strong>je</strong>ve i desne strane ima dosta<br />

27. august - 17. ramazan<br />

43


starih kuća. Sedmoro-osmoro d<strong>je</strong>ce<br />

igraju neku igru. Mnoga d<strong>je</strong>ca ovd<strong>je</strong><br />

imaju imena iz latinoameričkih<br />

serija. Kažu da do sedme godine,<br />

dakle, dok ne pođu u školu, ne znaju<br />

ni <strong>je</strong>dnu albansku ri<strong>je</strong>č. Treba se<br />

međutim dobro napregnuti <strong>kako</strong> se<br />

razum<strong>je</strong>lo šta govore. U centru sela<br />

<strong>je</strong> nešto poput trga. Na nekim <strong>je</strong>d-<br />

nospratnim zgradama i dal<strong>je</strong> piše<br />

“Živeo marksizam i lenjinizam” ,<br />

“Živeo socijalizam”. Naspram toga,<br />

na daljini od najviše dva i po kilometra<br />

<strong>je</strong> Novo Selo, <strong>je</strong>dino selo nastan<strong>je</strong>no<br />

albanskim živl<strong>je</strong>m u ovom<br />

kraju. Iz dosta moderenog džipa ču<strong>je</strong><br />

se goranska muzika. Jedan od mladića,<br />

reče da studira u Blago<strong>je</strong>vgradu<br />

u Bugarskoj, na američkom univerzitetu.<br />

Rodom <strong>je</strong> odavde, ali n<strong>je</strong>govi<br />

poodavno žive u Tirani. Kada završi<br />

studi<strong>je</strong> planira da se zaposli negd<strong>je</strong><br />

u Tirani. Ostali momci čekaju da<br />

se ne<strong>kako</strong> domognu inostranstva.<br />

Bilo da se ožene sa nekom od onih<br />

devojaka ko<strong>je</strong> već imaju papire, ili<br />

ilegalno odu odavde. I dok d<strong>je</strong>vojke<br />

i udate žene, obučene pretežno u<br />

trenerke i pantalone, stalno vrve selom<br />

sa srpovima, vilama ili konjima<br />

noseći si<strong>je</strong>no, mladići dosta moderno<br />

obučeni, s<strong>je</strong>de i ne rade ništa.<br />

Džamija bez munare<br />

Dominantno m<strong>je</strong>sto na trgu zauzima<br />

džamija. Samo <strong>je</strong> odzidana<br />

betonskim blokovima i postavl<strong>je</strong>no<br />

joj <strong>je</strong> kube od bi<strong>je</strong>log pleha. Li<strong>je</strong>po<br />

izgleda. “Nedosta<strong>je</strong> <strong>nam</strong> još munara.<br />

Imamo pro<strong>je</strong>kat, ali nemamo<br />

više para. Mi iz dijaspore pri<strong>je</strong> nekoliko<br />

godina inicirali smo izgradnju<br />

džami<strong>je</strong>, ali iscrp<strong>je</strong>li smo se<br />

Pomozimo izgradnju šištavečke džami<strong>je</strong><br />

K oristimo ovu priliku da pozo-<br />

Kvemo i obavi<strong>je</strong>stimo sve one<br />

koji su spremni pomoći nima iz sela Šištavec da dovrše iz-<br />

muslimagradnju<br />

svo<strong>je</strong> prve džami<strong>je</strong>, odnosno<br />

da izgrade munaru i da se sa<br />

više. Treba <strong>nam</strong> 26 hiljada eura za<br />

munaru. To bi <strong>nam</strong> mnogo značilo<br />

da se ezan u našem selu ču<strong>je</strong> posli<strong>je</strong><br />

65 godina. Apelu<strong>je</strong>m na ljude dobre<br />

vol<strong>je</strong> da <strong>nam</strong> pomognu da uspi<strong>je</strong>mo<br />

u ovom našem nij<strong>je</strong>tu. Spremni smo<br />

na svaki vid saradn<strong>je</strong> <strong>kako</strong> bismo<br />

bar mlađim generacijama omogućili<br />

da spoznaju našu v<strong>je</strong>ru pošto <strong>nam</strong>a<br />

iz poznatih razloga <strong>je</strong> to <strong>bilo</strong> zabran<strong>je</strong>no”,<br />

kaže Hurmet Uka, nekada<br />

visoki oficir specijalnih snaga vojske<br />

i polici<strong>je</strong> Republike Albani<strong>je</strong>, sada<br />

Škola u Šištavecu<br />

n<strong>je</strong> po prvi put nakon 65 godina<br />

zauči ezan, da to mogu učiniti putem<br />

naše redakci<strong>je</strong> ili preko našeg<br />

saradnika Refki Ali<strong>je</strong> ko<strong>je</strong>g možete<br />

kontaktirati putem e-maila: refkialija@gmail.com.<br />

nastan<strong>je</strong>n u <strong>je</strong>dnoj zapadnoevrpskoj<br />

državi. On svakog l<strong>je</strong>ta dolazi u<br />

rodni kraj. Dosta emotivno govori<br />

o periodu kada <strong>je</strong> ovd<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> “drugo<br />

vri<strong>je</strong>me”. Veoma <strong>je</strong> komunikativan,<br />

ali vojnički oprezan, iako <strong>je</strong> vojsku<br />

napustio pri<strong>je</strong> više od 10 godina,<br />

kod n<strong>je</strong>ga <strong>je</strong> tako primetan. “Naše<br />

komši<strong>je</strong> iz Novog Sela su usp<strong>je</strong>li da<br />

sagrade i džamiju i munaru. Mi nismo<br />

u toj mogućnosti. Veru<strong>je</strong>m da<br />

će se naći neko ko će <strong>nam</strong> pomoći”,<br />

kaže Uka dok nas časti sokom<br />

<strong>je</strong>r <strong>je</strong> to <strong>bilo</strong> desetak dana pri<strong>je</strong> ramazana.<br />

Već se približavao akšam i<br />

trebalo se vraćati natrag. Uka nas,<br />

onako veseo i pričljiv, ispraća do<br />

izlaska iz sela. Na tom putu na česmi<br />

vidimo stariju ženu obučenu u<br />

vunenim bošćama. Prala <strong>je</strong> ovčiju<br />

kožu <strong>kako</strong> bi od n<strong>je</strong> napravila postekiju.<br />

Opraštamo se od Uke i za 20-<br />

ak minuta stižemo do granice. Sada<br />

nas niko ne zaustavlja. Ipak, iz zgrade<br />

iziđe uniformisani čov<strong>je</strong>k kome<br />

<strong>je</strong> Uka telefonom javio da ćemo mi<br />

ostati malo duže nego što su <strong>nam</strong><br />

oni dozvolili, vrati <strong>nam</strong> lične karte<br />

i mi nastavismo ka K<strong>ruše</strong>vu. Kada<br />

smo nakon 45 minuta stigli u selo,<br />

petnaestak žena i d<strong>je</strong>ce iz Šištaveca<br />

na otkupnoj stanici prodavali su<br />

borovnice. Rekoše da <strong>je</strong> ci<strong>je</strong>na bila<br />

euro i 40 a u Prizrenu <strong>je</strong> bila dva<br />

eura.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

44


Sandžački putokazi<br />

Autonomija Sandžaka<br />

<strong>je</strong> test za izdajnike<br />

Piše: Almir Mehonić<br />

Autonomija Sandžaka <strong>je</strong> iznova<br />

Aob<strong>je</strong>dinila srpsku javnost, političa-<br />

Are, analitičare, medi<strong>je</strong> i bošnjačke Afoteljaše. Svi oni su na nož dočekali formiran<strong>je</strong><br />

inicijativnog odbora za obnovu<br />

Narodnog vi<strong>je</strong>ća Sandžaka i ponovno<br />

pokretan<strong>je</strong> priče o r<strong>je</strong>šavanju statusa Sandžaka.<br />

Zalagan<strong>je</strong> za autonomnost Sandžaka<br />

ni<strong>je</strong> bez kori<strong>je</strong>na i argumenata. Valjda<br />

<strong>je</strong> i to <strong>je</strong>dan od razloga ovako burne<br />

antisandžačke histeri<strong>je</strong> u kojoj se protagonisti<br />

<strong>je</strong>dne sasvim legalne evropske ide<strong>je</strong><br />

anatemišu, proglašavaju secesionistima,<br />

teroristima, ratnohuškačima. Međutim,<br />

ni to ni<strong>je</strong> novo za Sandžak i Bošnjake.<br />

Kada <strong>je</strong> davne 1917. godine doni<strong>je</strong>ta poznata<br />

S<strong>je</strong>nička deklaracija u kojoj <strong>je</strong> zbog<br />

specifičnog historijskog trenutka traženo<br />

r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong> pitanja Sandžaka, odnosno<br />

uvažavanja n<strong>je</strong>gove specifičnosti i bliskosti<br />

sa Bosnom i Hercegovinom, sandžački<br />

prvaci, potpisnici ove deklaraci<strong>je</strong> su na još<br />

teži način predstavljani u javnosti Srbi<strong>je</strong>.<br />

Nakon formiranja Kral<strong>je</strong>vine Srba, Hrvata<br />

i Slovenaca 1918. godine, srpski režim<br />

<strong>je</strong> ovu Konferenciju proglasio “austrofilskom”,<br />

a n<strong>je</strong>ne učesnike optužio za veleizdaju.<br />

Srpski režim <strong>je</strong> većinu učesnika<br />

ove konferenci<strong>je</strong> uhapsio, međutim, pritiskom<br />

bošnjačkih poslanika oni su kasni<strong>je</strong><br />

pušteni na slobodu, dok <strong>je</strong> b<strong>je</strong>lopoljski<br />

gradonačelnik Hilmi-beg Kajabegović<br />

1918. godine, za<strong>je</strong>dno sa austrijskom vojskom,<br />

preb<strong>je</strong>gao u Bosnu. Nakon pet godina<br />

provedenih u Sara<strong>je</strong>vu, Hilmi-beg <strong>je</strong><br />

uspio da od srpskog generala Stepe Stepanovića,<br />

či<strong>je</strong> <strong>je</strong> s<strong>je</strong>dište <strong>bilo</strong> u Sara<strong>je</strong>vu,<br />

dobi<strong>je</strong> dozvolu za povratak u svo<strong>je</strong> rodno<br />

Akovo (Bi<strong>je</strong>lo Pol<strong>je</strong>). No, Crnogorci su<br />

ga sa još šestoricom n<strong>je</strong>govih pratilaca,<br />

u novembru 1924. godine, ubili i raskomadali.<br />

Dakle, srpski, kao i crnogorski<br />

režim zavisno od mogućnosti i trenutka,<br />

obračunavali su se na najgrublji način sa<br />

onim sandžačkim prvacima koji su tražili<br />

i minimum prava za svoj narod. Iz ovih<br />

prim<strong>je</strong>ra, kao i prim<strong>je</strong>ra partizanske autonomi<strong>je</strong><br />

Sandžaka, pa sve do<br />

referenduma 1991. godine o<br />

autonomiji Sandžaka, vidi se<br />

kontinuitet borbe za autonomnost<br />

ove regi<strong>je</strong>. Ipak, u posl<strong>je</strong>dnjim<br />

dešavanjima postoji<br />

nešto novo, što ne bil<strong>je</strong>ži sandžačka<br />

historija. Po prvi put<br />

za<strong>je</strong>dno u isti glas sa srpskim<br />

i crnogorskim režimom avaz<br />

protiv Sandžaka su pustili i<br />

po<strong>je</strong>dini Bošnjaci. Izjave o<br />

Sandžaku kao “opasnoj bajci”,<br />

“priči gubitnika”, “davno<br />

prošlom vremenu” su davali<br />

od Mehe Omerovića koji gle<br />

čuda ni<strong>je</strong> ni Sandžaklija, preko<br />

Ljajića, Džudževića, pa sve<br />

do Đukanovićevih privatnih<br />

Bošnjaka, od kojih <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan<br />

izv<strong>je</strong>sni Mevludin Nuhodžić<br />

poslanik DPS iz Bi<strong>je</strong>log Polja,<br />

grada iz ko<strong>je</strong>g su iznikli veliki<br />

borci za sandžačku autonomiju,<br />

pomenuti Hilmi-beg<br />

Kajabegović i Rifat Burdžović<br />

Tršo. Veselnik Nuhodžić<br />

i ostale bošnjačke antisandžakli<strong>je</strong><br />

iz <strong>je</strong>dnog i drugog di<strong>je</strong>la<br />

Sandžaka zaboravljaju odakle<br />

su potekli, hoće da <strong>nam</strong> objasne da su<br />

gubitnici naši i njihovi d<strong>je</strong>dovi koji su<br />

ubijani zbog te ide<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> zapravo i logično<br />

očekivati od ljudi kojima se ideja zove<br />

fotelja. Za njih ni<strong>je</strong> “opasna bajka” i “priča<br />

gubitnika” kada na temelju genocida nad<br />

Bošnjacima izgradite Republiku Srpsku i<br />

još tražite n<strong>je</strong>nu samostalnost, nego kada<br />

tražite autonomiju i prava po evropskim<br />

standardima za regiju koja ima svo<strong>je</strong> historijske<br />

osobenosti. Ipak, ovakva sandžakofobija<br />

govori <strong>nam</strong> o ispravnosti našeg<br />

puta. Više nego ikada trebamo biti sv<strong>je</strong>sni<br />

Ideja<br />

autonomnosti<br />

Sandžaka <strong>je</strong><br />

žeravica koju<br />

ako držiš prži,<br />

a ako pustiš<br />

ugasi se. S<br />

ponosom smo<br />

tu žeravicu<br />

prihvatili od<br />

naših predaka<br />

i s ponosom <strong>je</strong><br />

držimo i od n<strong>je</strong><br />

ne odusta<strong>je</strong>mo.<br />

svojih prava, tim pri<strong>je</strong> što su <strong>nam</strong> ugrožena.<br />

A ideja autonomnosti Sandžaka <strong>je</strong><br />

žeravica koju ako držiš prži, a ako pustiš<br />

ugasi se. S ponosom smo tu<br />

žeravicu prihvatili od naših<br />

predaka i s ponosom <strong>je</strong> držimo<br />

i od n<strong>je</strong> ne odusta<strong>je</strong>mo. Danas<br />

u našem zaht<strong>je</strong>vu mogu stojati<br />

iste one ri<strong>je</strong>či ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Sulejman<br />

Ugljanin kao preds<strong>je</strong>dnik Bošnjačkog<br />

nacionalnog vi<strong>je</strong>ća<br />

Sandžaka uputio saveznim i<br />

republičkim organima tadaš-<br />

n<strong>je</strong> SRJ 1999. godine. “Želimo<br />

vas pos<strong>je</strong>titi da <strong>je</strong> donošen<strong>je</strong>m<br />

Ustava Bošnjacima protiv njihove<br />

vol<strong>je</strong> i njihove saglasnosti,<br />

oduzeto rani<strong>je</strong> stečeno pravo<br />

konstitutivnog naroda. Danas<br />

Bošnjaci nemaju nikakav<br />

status. Bošnjaci u Sandžaku<br />

i drugim di<strong>je</strong>lovima države,<br />

čine dio <strong>je</strong>dinstvenog nacionalnog<br />

korpusa sa Bošnjacima<br />

u Bosni i Hercegovini, koji<br />

su u bivšoj SFRJ bili državotvoran<br />

i konstitutivni narod...<br />

U to ime, pozivamo vas da u<br />

skladu sa vašim ovlašćenjima<br />

pokrenete postupak za r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong><br />

statusa Sandžaka i statusa<br />

Bošnjaka. U cilju izgradn<strong>je</strong><br />

slobodnog multinacionalnog,<br />

multikulturalnog, multikonfesionalnog i<br />

demokratskog društva, Bošnjačko nacionalno<br />

vi<strong>je</strong>će Sandžaka osta<strong>je</strong> otvoreno<br />

i spremno za dijalog”, piše u pismu Sulejmana<br />

Ugljanina, tadašn<strong>je</strong>g preds<strong>je</strong>dnika<br />

BNV, a sadašn<strong>je</strong>g ministra u srpskoj<br />

Vladi. On <strong>je</strong> danas od ovih ri<strong>je</strong>či odustao,<br />

kao što <strong>je</strong> odustao Ljajić od referenduma<br />

o autonomiji, koji <strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno sa sadašnjim<br />

kolegom Ugljaninom sproveo u Sandžaku.<br />

U međuvremenu ove ide<strong>je</strong> zami<strong>je</strong>nili<br />

su sa beogradskim foteljama iz kojih izgleda<br />

moraš i misliti i pričati beogradski.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

45


Zločin<br />

Logoraši imami i učenici Gazi Husrev-begove medrese sa područja<br />

Bosanske krajine (V dio)<br />

Zatočeni imami i učenici<br />

Medrese u koncentracionim<br />

logorima<br />

Nastavljamo sa obrađivan<strong>je</strong>m<br />

ratnih zločina nad imamima<br />

i učenicima Gazi Husrevbegove<br />

medrese sa područja<br />

Bosanske Krajine. Ovu temu<br />

obrađu<strong>je</strong>mo na osnovu<br />

iscrpnog materijala koji <strong>nam</strong><br />

<strong>je</strong> ustupio uvaženi Muharem<br />

ef. Omerdić, autor knjige<br />

“Imami šehidi” i najbolji<br />

poznavalac ove teme u BiH<br />

Pripremio: Ramiz Hodžić<br />

Ovo <strong>je</strong> stranica teške sudbine<br />

muslimana, islama i Bošnjaka<br />

u Bosanskoj Krajini. Govor <strong>je</strong><br />

o ljudima, imamima, koji su slika i<br />

prilika svoga naroda od ko<strong>je</strong>g su potekli,<br />

sa kojim su radili, o ljudima koji<br />

su učili V<strong>je</strong>ri i dobroti. Sam tekst <strong>je</strong><br />

više šutnja ili mukli <strong>je</strong>k i uzdah mučenih,<br />

ran<strong>je</strong>nih, poniženih i na grozan<br />

način ubi<strong>je</strong>nih pravednika. Ni<strong>je</strong> <strong>bilo</strong><br />

odlučnog osuđivanja zločinaca koji su<br />

najgore stvari nad njima sv<strong>je</strong>sno i bez<br />

povoda počinili.<br />

Imami i medresali<strong>je</strong> u<br />

koncentracionim logorima<br />

Jugo Rešad, imam u Humićima<br />

kod Ključa, zatočenik srpskog koncentracionog<br />

logora na Manjači.<br />

Oslobođen <strong>je</strong> u oktobru 1992. Trajno<br />

<strong>je</strong> na<strong>ruše</strong>no n<strong>je</strong>govo zdravl<strong>je</strong> od posl<strong>je</strong>dica<br />

mučenja u konclogoru. Izjava<br />

Rešad ef. Juge.<br />

“Radio sam kao imam kod Ključa.<br />

Za vri<strong>je</strong>me stradanja muslimanskog naroda<br />

na ovom terenu lično sam zatečen<br />

sa narodom u tim stradanjima. Negd<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> pošlo zlo da se dešava oko Hadžijskog<br />

bajrama. Bajram-<strong>nam</strong>az nismo klanjali,<br />

<strong>je</strong>r niko ni<strong>je</strong> smio da dođe u džamiju<br />

zbog pri<strong>je</strong>tnji nekih bandi ko<strong>je</strong><br />

su odvodile muslimane. Pošlo <strong>je</strong> nagore<br />

kada <strong>je</strong> SUP dao ultimatum da se<br />

preda oruž<strong>je</strong> kog nismo imali. Obavili<br />

smo dosta razgovora sa predstavnicima<br />

srpskog naroda i uvi<strong>je</strong>k su <strong>nam</strong> jamčili<br />

mir i slobodan život. Nažalost, sve <strong>je</strong> to<br />

išlo smišl<strong>je</strong>no da se muslimanski narod<br />

ustraši, fizički onesposobi, v<strong>je</strong>rski onemogući<br />

da izvršava obaveze, materijalno<br />

osiromaši. Sve su to i usp<strong>je</strong>li četnici koji<br />

su se služili svim zv<strong>je</strong>rstvima. Počeli su<br />

odvoditi omladince u SUP Ključ i činiti<br />

najveća zv<strong>je</strong>rstva nad njima. Ponovo<br />

su dali ultimatum da se preda oruž<strong>je</strong> u<br />

protivnom neće ostati ni<strong>je</strong>dan musliman<br />

i muslimanka. Džematli<strong>je</strong> su predale<br />

oruž<strong>je</strong> <strong>je</strong>r nisu mogli više <strong>gledati</strong><br />

sinove krvave i prebi<strong>je</strong>ne. Posli<strong>je</strong> toga<br />

naišla <strong>je</strong> vojska sa dva transportera i<br />

p<strong>je</strong>šadijom. svi su imali maske na licu.<br />

Naredili su da svi muslimani izađu iz<br />

kuća: žene, d<strong>je</strong>ca, starci. Sve su postrojili<br />

uz zid i pucali iznad glava da bi zastrašili<br />

narod. Tukli su sinove pred majkama<br />

raznim predmetima. U <strong>je</strong>dnom zaseoku<br />

džemata Humići u Prhovu isti dan su<br />

na zv<strong>je</strong>rski način zaklali, mučili i ubili<br />

preko pedeset muškaraca, žena i d<strong>je</strong>ce.<br />

Posli<strong>je</strong> tog zločina u taj zaseok nikome<br />

od muslimana ni<strong>je</strong> bio dozvol<strong>je</strong>n pristup.<br />

Zakopali su ih u za<strong>je</strong>dničku grobnicu<br />

nakon desetak dana i bagerom ih<br />

zagrnuli. Pretresli su moj stan, razbijali<br />

su, pucali, bacali i derali Kur’an i knjige.<br />

Posli<strong>je</strong> toga, ponovo odvođen<strong>je</strong>, ispitivan<strong>je</strong>,<br />

tuča u SUP-u Ključ. Nailazi i druga<br />

27. august - 17. ramazan<br />

46<br />

četnička vojska koja postrojava, stri<strong>je</strong>lja,<br />

tuče. Ubi<strong>je</strong>ne muslimane ne smi<strong>je</strong>mo<br />

sahranjivati sa dženazom. Dana 18. juna<br />

1992. dolaze da hapse mene, opkoljavaju<br />

kuću sa automatima na gotovs. Odvode<br />

me u SUP Ključ gd<strong>je</strong> počin<strong>je</strong> ispitivan<strong>je</strong><br />

i maltretiran<strong>je</strong>. Nude mi odmah da<br />

budem dobar, kulturan, pametan a ne<br />

tvrdoglav. “Ako budeš takav uradićemo<br />

ti ono što želiš, da te odvezemo gd<strong>je</strong> god<br />

hoćeš i tebe i porodicu, uprotivnom<br />

bićeš ubi<strong>je</strong>n posli<strong>je</strong> kad ti zakol<strong>je</strong>mo<br />

d<strong>je</strong>cu i ženu”, govorili su. Tražili su da<br />

im kažem za oruž<strong>je</strong>, za organizaciju, za<br />

vođe. Na sve sam to odgovarao da ne<br />

z<strong>nam</strong> i da to ni<strong>je</strong> moj posao. Poslali su<br />

me u ćeliju sa ri<strong>je</strong>čima da ću tražiti kap<br />

vode. Ponovo su me pozvali nakon dva<br />

sata. Pitali su me da li sam znao u ćeliji<br />

išta. Rekao sam da ne z<strong>nam</strong> ništa.<br />

Isleđivao me neki vojvoda kom nisam<br />

znao ni ime ni prezime, samo z<strong>nam</strong> da<br />

<strong>je</strong> radio u SUP-u Sara<strong>je</strong>vo. Pozvao <strong>je</strong> policajce<br />

ri<strong>je</strong>čima: ‘Dođite braćo da hodžu<br />

deremo’. Došlo ih <strong>je</strong> šestorica i naredili<br />

da skinem jaknu. Nisam uspio ni da<br />

pogledam oko sebe, počeli su udarci sa<br />

svih strana. Tukli su nogama, palicama,<br />

drvenim predmetima, kundakom<br />

od puške. To <strong>je</strong> trajalo dva sata dok se<br />

nisam onesvi<strong>je</strong>stio. Vukli su me do ćeli<strong>je</strong>.<br />

Drugi dan ponovo su me pozvali i<br />

pitali da li sam došao sebi i da li ću biti<br />

dobar. Ponovo nisam mogao odgovarati<br />

na pitanja koja su bila protiv muslimanskog<br />

naroda. Naredili su mi da se<br />

krstim, što sam odbio. Ponovo su me<br />

tukli, njih desetak, tri sata, onesvi<strong>je</strong>stio<br />

sam se. Posuli su me vodom, došao sam<br />

sebi, ponovo me tuku, ponovo gubl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

svi<strong>je</strong>sti. Odvoze me u ćeliju. Treći dan<br />

me ponovo izvode, pri<strong>je</strong>te stri<strong>je</strong>ljan<strong>je</strong>m,<br />

tuku, onesv<strong>je</strong>šćuju me. Traže od mene<br />

potpis: da potpišem da smo krivi, mislim,<br />

za stradan<strong>je</strong> muslimanskog naroda.<br />

Nisam htio da potpišem. Tuku me<br />

po glavi puškom. Padam u nesvi<strong>je</strong>st,


odvlače me u ćeliju. Četvrti dan dolaze<br />

u ćeliju, uc<strong>je</strong>njuju ubistvom d<strong>je</strong>ce i<br />

žene. Odvode me u sobu gd<strong>je</strong> me krste,<br />

tuku. Brojao sam četvrti dan palice po<br />

glavi i nabrojio oko 400. Pao sam u besv<strong>je</strong>sno<br />

stan<strong>je</strong>, odvukli su me u ćeliju i<br />

više nisam bio pokretan. Nisam mogao<br />

ni <strong>je</strong>dnim di<strong>je</strong>lom ti<strong>je</strong>la da mrdnem.<br />

Došli su peti dan po mene ali se nisam<br />

mogao dići, pa su me trojica izni<strong>je</strong>li na<br />

drugi sprat i ubacili u sobu. Došlo ih<br />

<strong>je</strong> trinaest, tražili da potpišem da smo<br />

mi učinili zločin protiv svog naroda. To<br />

sam odbio. Ponovo su me počeli tući.<br />

Nisam pristao i posli<strong>je</strong> tuče da potpišem.<br />

Nastavili su da me tuku i tražili da<br />

se prekstim. Nisam mogao ni ruke da<br />

dižem i uz njihovu pomoć sam se morao<br />

prekrstiti. Nisu mi davali hranu ni<br />

vodu pet dana i pet noći. Trinaesti dan<br />

sam bio onesvi<strong>je</strong>šten. Trinaesti dan sam<br />

odvežen u bolnicu Ključ. Probudio sam<br />

se nakon dužeg vremena i intervenci<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>dnog l<strong>je</strong>kara od 35-40 god. koji se<br />

zgrozio na postupke zločinaca. Čuo sam<br />

kad su me preuzimali da im <strong>je</strong> rekao da<br />

me više ne tuku <strong>je</strong>r sam ubi<strong>je</strong>n. Naveče<br />

su me pokupili oko 11 sati i prevezli na<br />

Manjaču uz razne provokaci<strong>je</strong>.<br />

Na Manjači u logoru nalazim 2.000<br />

muslimana koji su bili gladni, iznemogli,<br />

pretučeni. Zvali su me na isleđivan<strong>je</strong>,<br />

tražili saradnju. Rekao mi <strong>je</strong> kapetan:<br />

‘Sv<strong>je</strong>stan si m<strong>je</strong>sta gd<strong>je</strong> se nalaziš.<br />

Ovo <strong>je</strong> logor. Ako ne pristaneš, bićeš<br />

ubi<strong>je</strong>n.’ Saradnja se odnosila u tome da<br />

muslimanima kad se vratimo u dotične<br />

džemate govorimo o nastavku saradn<strong>je</strong><br />

između dva naroda. Da se ekstremi<br />

ubuduće prijave i da se potpiše lojalnost.<br />

Te naše izjave pod prisilom su snimili<br />

kamerom i potpisom na otkucanom listu.<br />

U logoru <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> užasno. Ljudi su<br />

bili na granici smrti od gladi, žeđi, pili<br />

smo mokraću. Posli<strong>je</strong> toga svega oslobođen<br />

sam i preuzeo me “Merhamet”. U<br />

Banja Luci nismo imali nikakve slobode.<br />

Bili smo hapšeni, privođeni. Narod<br />

Banja Luke <strong>je</strong> gladan i nalazi se u teškom<br />

stanju. Primio sam 2.000 palica.<br />

Mokrio sam 15 dana krv...”<br />

Mahmuljin Ilijas, imam u<br />

Kalatama kod Pri<strong>je</strong>dora, zatočenik<br />

srpskog koncentracionog<br />

logora u Trnopolju kod<br />

Pri<strong>je</strong>dora. Od posl<strong>je</strong>dica logorskog<br />

života umro <strong>je</strong> 1997.<br />

godine.<br />

Merdžanić Ramiz, imam<br />

u Čejrecima kod Pri<strong>je</strong>dora;<br />

u l<strong>je</strong>to 1992. odveden u konclogor<br />

a potom deportiran<br />

u Hrvatsku. Od posl<strong>je</strong>dica<br />

logorskog života teško <strong>je</strong> obolio;<br />

umro <strong>je</strong> 2000. godine.<br />

Mešanović Mustafa, imam u Bošćeni<br />

kod Pri<strong>je</strong>dora, od 20. jula 1992. zatočenik<br />

srpskog konclogora u Trnopolju.<br />

Mujkanović Esad, imam u Srednjim<br />

Jakupovićima, OIZ Kozarac, od kraja<br />

maja 1992. zatočenik srpskih konclogora<br />

Omarska i na Manjači. Oslobođen<br />

<strong>je</strong> u oktobru 1992. godine. Izjava Esadef.<br />

Mujkanovića. “Dana 12. juna 1992.<br />

priveden sam za<strong>je</strong>dno sa bratom, <strong>je</strong>dnim<br />

radnim kolegom i nekoliko komšija u sabirni<br />

logor u Trnopolju pod izgovorom<br />

da idemo na kraći razgovor i da se vraćamo<br />

kući, ali to <strong>je</strong> potrajalo predugo. Isti<br />

dan odvode nas u logor “Keraterm” gd<strong>je</strong><br />

smo dočekani bati<strong>nam</strong>a ko<strong>je</strong> su kao prve<br />

teško padale. Narednog dana u rano jutro<br />

izvode mene i pomenutog radnog kolegu<br />

Avdić Faruka, te nas t<strong>je</strong>raju da kleknemo<br />

na kol<strong>je</strong>na i tad nasta<strong>je</strong> ponovno<br />

batinjan<strong>je</strong> punih 10 minuta. Narednog<br />

dana ponovo nas pozivaju i odvode na<br />

ispitivan<strong>je</strong> i tu nas t<strong>je</strong>raju da govorimo,<br />

čak što sigurno i ni<strong>je</strong> istina, protiv naših<br />

ljudi. Posli<strong>je</strong> ispitivanja, sa manjom<br />

grupom, odvode nas za “Omarsku” gd<strong>je</strong><br />

nastaju prave ovozemaljske patn<strong>je</strong>.<br />

Bivamo sm<strong>je</strong>štani u takozvanu “bi<strong>je</strong>lu<br />

kuću” gd<strong>je</strong> osta<strong>je</strong>mo punih pet dana,<br />

i tu provodimo najteže dane u ci<strong>je</strong>lom<br />

boravku u logoru. Tako mi Allaha, <strong>bilo</strong><br />

<strong>je</strong> momenata kada sam učio smrtnički<br />

šehadet, <strong>je</strong>r sam mislio kada me izvedu<br />

na redovno batinjan<strong>je</strong> da se neću živ<br />

vratiti. Za vri<strong>je</strong>me boravka u tzv. “bi<strong>je</strong>loj<br />

kući” bio sam izveden i pretučen tri<br />

puta i v<strong>je</strong>rujte, tako mi Allaha, molio<br />

Tako mi<br />

Allaha, <strong>bilo</strong><br />

<strong>je</strong> momenata<br />

kada sam<br />

učio smrtnički<br />

šehadet, <strong>je</strong>r<br />

sam mislio<br />

kada me izvedu<br />

na redovno<br />

batinjan<strong>je</strong> da<br />

se neću živ<br />

vratiti.<br />

sam kada me tuku da to bude<br />

palica, <strong>je</strong>r palica <strong>je</strong> nešto<br />

smi<strong>je</strong>šno u odnosu na druge<br />

rekvizite za batinjan<strong>je</strong>. S obzirom<br />

da <strong>je</strong> vama poznato da<br />

<strong>je</strong> hrana u logoru bila užasno<br />

slaba, glad me <strong>je</strong> nat<strong>je</strong>rala da<br />

<strong>je</strong>dan dan idem dva puta na<br />

ručak. Kada sam otišao drugi<br />

put i završio sa ob<strong>je</strong>dovan<strong>je</strong>m<br />

moj komšija, koji <strong>je</strong> od mene<br />

udal<strong>je</strong>n oko 1 km sprijateljio<br />

se sa četnicima radi svojih interesa<br />

i ocvikao me straži od<br />

kojih sam dobio finu porciju<br />

batina. Posli<strong>je</strong> mene u tzv.<br />

“bi<strong>je</strong>loj kući” <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> užasno.<br />

Prostorija 16 m 2 a 50 osoba.<br />

Tokom noći vršili smo nuždu<br />

u <strong>je</strong>dnu kantu koju bi ujutro<br />

ispraznili i oprali, te tokom<br />

dana pili vodu iz te iste posude.<br />

Ni u snu nismo sm<strong>je</strong>li tražiti<br />

da idemo u WC, <strong>je</strong>r ko bi<br />

to učinio dobio bi takve batine<br />

da se ne bi mogao vratiti<br />

sam. Dan u “Omarskoj” se<br />

ne<strong>kako</strong> mogao i durati, <strong>bilo</strong><br />

<strong>je</strong> svega, ali zato noć <strong>je</strong> bila smrt. Nikada<br />

nisam bio siguran da me neće izvesti i<br />

premlatiti a u najgorem slučaju - ubiti.<br />

Tako mi Allaha, v<strong>je</strong>rujte, za mene batine<br />

nisu predstavljale neku veliku opasnost<br />

naspram onog što smo gledali i slušali.<br />

Gledali smo <strong>kako</strong> ubijaju na naše oči, a<br />

ono što smo slušali <strong>je</strong> užasno, <strong>je</strong>r slušati<br />

krikove ljudi ko<strong>je</strong> su mučili i ubijali su<br />

žalosni, a ti krikovi su izluđivali. U logoru<br />

“Omarska” pod takvom sam tortu-<br />

rom proveo nepuna dva m<strong>je</strong>seca.”<br />

Mustafić Šerif, imam na<br />

Hambarima, Pri<strong>je</strong>dora, zatočenik koncentracionih<br />

logora “Omarska” i na<br />

Manjači.<br />

Porča Atif, ima u Gornjim<br />

Jakupovićima, Kozarac, kra<strong>je</strong>m maja<br />

1992. odveden u konclogor “Omarska”,<br />

a potom u konclogor na Manjači.<br />

Rušidi hfz. Ismail-ef., rođen u<br />

Tetovu, Makedonija, 15. januara<br />

1930.; poznat <strong>je</strong> po nadimku “hafiz<br />

Makedonac”, ci<strong>je</strong>li radni vi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> proveo<br />

u Bosni, a veći dio na području Kozarca;<br />

rat ga <strong>je</strong> zatekao na dužnosti imama u<br />

džematu Mutnik - Grad, OIZ Kozarac;<br />

četnici su ga za<strong>je</strong>dno sa n<strong>je</strong>govom porodicom<br />

odveli u maju 1992. u konclogor<br />

Trnopol<strong>je</strong>. Nakon izlaska iz logora odlazi<br />

u Francusku gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> umro 24. februara<br />

1999. Ukopan <strong>je</strong> devet dana kasni<strong>je</strong><br />

u haremu Mutničke džami<strong>je</strong>, Kozarac,<br />

po n<strong>je</strong>govoj oporuci.<br />

Spahić Mirsad, imam u Gornjoj<br />

Sanici kod Ključa, zatočenik srpskih<br />

zločinaca u koncentracionom logoru u<br />

Ključu.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

47


Politika<br />

Pomozite Pakistanu<br />

da se ne bi radikalizovao<br />

Intervju<br />

Zemira Gorin<br />

prikupljanja pom<br />

Piše: Halil Senusija<br />

Počela su da zvone zvona uzbune.<br />

Džemat-i-islami, islamska<br />

partija u Pakistanu, pruža najveću<br />

pomoć milionima pogođenih u<br />

Pakistanu, pa humana sav<strong>je</strong>st svi<strong>je</strong>ta<br />

napokon počin<strong>je</strong> da shvaća posl<strong>je</strong>dice.<br />

Dok ljudi umiru od kolere i nedostatka<br />

pitke vode, očito da to mnoge<br />

ne uznemirava. Sve dok to ne postane<br />

pri<strong>je</strong>tnja uzdrmanim marionetskim<br />

režimima instalisanim u zemljama<br />

trećeg svi<strong>je</strong>ta.<br />

Mada <strong>je</strong> javnost žestoko alarmirana<br />

bro<strong>je</strong>m ljudi pogođenih poplavama<br />

u Pakistanu (poginulo preko<br />

1.500 ljudi, 4,6 miliona izb<strong>je</strong>glih, a<br />

od toga čak 650.000 ljudi nemaju<br />

čak ni provizorno sklonište), pomoć<br />

se slabo sakuplja i daleko ispod potreba.<br />

Sada kad <strong>je</strong> postalo očito da<br />

su “islamisti” najveća pomoć narodu<br />

i da se narod okreće na njihovu<br />

stranu, počinju da se odvrću sirene za<br />

pomoć.<br />

Tako n<strong>je</strong>mački Tageszeitung<br />

danas<br />

alarmira na naslovnoj stranici člankom<br />

pod naslovom “Islamista, tvoj<br />

prijatelj i pomagač”, te navodi u svome<br />

članku izjave ko<strong>je</strong> treba da ubodu<br />

oči zapadnih političara, kao npr.<br />

izjava <strong>je</strong>dnog l<strong>je</strong>kara: “Ja ne volim<br />

vašu demokratiju, ali z<strong>nam</strong>, kada <strong>je</strong><br />

kod vas katastrofa, da država pomaže.”<br />

Akcenat <strong>je</strong> na “ja ne volim vašu<br />

demokratiju”, čisto da se Zapad malo<br />

pods<strong>je</strong>ti, kome prepuštaju Pakistan.<br />

“Oni su dobro organizovani i efikasni<br />

pomagači: islamistički dobrovoljci.<br />

Ali niko ne želi s njima sarađivati.”<br />

To <strong>je</strong> shvatio naravno i korumpirani<br />

preds<strong>je</strong>dnik Pakistana Asif<br />

Ali Zardari (ko<strong>je</strong>m kriza i ni<strong>je</strong> neki<br />

događaj, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> od početka poplava<br />

već dva puta putovao u inostranstvo,<br />

posl<strong>je</strong>dnji put u Rusiju - dok u normalnim<br />

zemljama političari otkazuju<br />

sva planirana putovanja čak i u<br />

slučaju mnogo manjih katastrofa):<br />

“Postoji mogućnost da će negativne<br />

snage iskoristiti situaciju tako što će,<br />

recimo, uzeti d<strong>je</strong>cu koja su ostala siročad<br />

i odvesti ih u svo<strong>je</strong> kampove i<br />

napraviti od njih teroriste sutrašnjice.”<br />

John Kerry, bivši preds<strong>je</strong>dnički<br />

kandidat Demokratske stranke u<br />

SAD-u, se također zabrinuo za situaciju,<br />

obišao neka krizna područja s<br />

preds<strong>je</strong>dnikom Pakistana te dodao i<br />

svo<strong>je</strong> strahove Zardari<strong>je</strong>vim izjavivši:<br />

“Mi ne želimo dodatne džihadiste,<br />

koji će nastati zbog krize.”<br />

Dakle u tom grmu leži zec.<br />

Hiljade poginulih, milioni prot<strong>je</strong>ranih,<br />

d<strong>je</strong>ca koja umiru od kolere,<br />

spavaju pod otvorenim nebom, piju<br />

zagađenu vodu, sve se to mirno i<br />

udobno može pratiti i sa seći<strong>je</strong>, na<br />

malim ekranima, ali, pazi sad - pojava<br />

džihadista! E tu se već mora nešto<br />

uraditi. Možda bi dobra opcija bila<br />

da borbeni avioni, koji neprestano<br />

preli<strong>je</strong>ću iznad ovog unesrećenog naroda<br />

u pravcu Afganistana i ubijaju<br />

“džihadiste”, <strong>je</strong>dnostavno bace koju<br />

hidrogensku bombu na taj potencijalno<br />

“džihadasti” narod, da pobiju<br />

sve potencijalne <strong>je</strong>time-džihadiste i<br />

prekrate im i muke i olakšaju i njima<br />

i sebi?! Zapravo i nisu daleko od<br />

toga. Američki avioni ustvari usred<br />

poplava nastavljaju i sa bombardovan<strong>je</strong>m<br />

paštunskih sela na s<strong>je</strong>veru<br />

Pakistana, dopremajući im njihovu<br />

porciju demokrati<strong>je</strong>.<br />

Očito isprepadani usp<strong>je</strong>hom<br />

Hamasa, koji <strong>je</strong> u najtežim vremenima<br />

gledao da pomogne svom narodu,<br />

um<strong>je</strong>sto da prikuplja političke<br />

poene, te upravo na taj način stekao<br />

pov<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> glasača na prvim izborima<br />

na kojima <strong>je</strong> učestvovao, zapadnjaci<br />

će v<strong>je</strong>rovatno pokušati da spri<strong>je</strong>če<br />

taj scenario. Koliko neki od njih zaista<br />

brinu zbog teškog stanja naroda<br />

pogođenog poplavom zasigurno ni<strong>je</strong><br />

odlučujući faktor u pomoći (<strong>je</strong>smo<br />

li ikada i mislili da <strong>je</strong>ste?). Važno<br />

<strong>je</strong> spri<strong>je</strong>čiti “islamiste” da dođu na<br />

vlast.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

48<br />

Na Unsko-sanskom kantonu <strong>je</strong><br />

pokrenuta intenzivna akcija za<br />

pomoć narodu Gaze pod motom<br />

“Jedna cigla od tebe za Gazu” a s<br />

nazivom “Flotilla slobode 2”<br />

Ostali kra<strong>je</strong>vi BiH još uvi<strong>je</strong>k nisu<br />

toliko upoznati s ovom akcijom, o<br />

kakvoj akciji se zapravo radi?<br />

Gorinjac: Organizator ove akci<strong>je</strong> na<br />

sv<strong>je</strong>tskom nivou <strong>je</strong> The European<br />

Campaign to End the Siege on Gaza<br />

-ECESG (Evropska kampanja za ukidan<strong>je</strong><br />

blokade Gazi) iz Brisela u kojoj su<br />

uključene brojne humanitarne organizaci<strong>je</strong>,<br />

s <strong>nam</strong><strong>je</strong>rom da nekoliko brodova<br />

koji će nositi humanitarnu pomoć krenu<br />

prema Gazi, a u isto vri<strong>je</strong>me bi 18.<br />

septembra krenuo i konvoj kopnenim<br />

putem čiji <strong>je</strong> organizator Viva Palestine.<br />

Do početka jula 9.000 osoba, muslimana<br />

i nemuslimana, su aplicirali<br />

da žele učestvovati u flotilli, bez obzira<br />

na sve što se desilo prvoj flotilli koja <strong>je</strong><br />

napadnuta od strane Izraela. Ko želi da<br />

sazna detal<strong>je</strong> dovoljno <strong>je</strong> da u internet<br />

pretraživaču ukuca “Freedom Flotilla<br />

2”.<br />

Kako ste se Vi pridružili ovoj akciji?<br />

Gorinjac: Preko Udruženja Svitan<strong>je</strong><br />

iz Sara<strong>je</strong>va stigao <strong>je</strong> poziv da se pokuša<br />

iz BiH poslati <strong>je</strong>dan brod za Gazu<br />

koji bi se zvao Srebrenica, što ni<strong>je</strong> nemoguće<br />

kad bi se stvarno uložio za<strong>je</strong>dnički<br />

trud. Ja sam za ovu akciju saznala<br />

preko drugih ljudi kojima <strong>je</strong> bio upućen<br />

direktan poziv, s tim da sam se ja<br />

dobrovoljno prijavila za aktivan rad u<br />

ovoj akciji. Napravila sam plan aktivnosti<br />

za USK, te sam m<strong>je</strong>sec dana samo<br />

vršila koordinaciju i kontakte u općina-<br />

ma USK-a. Ovoj akciji iz USK-a su se<br />

odazvali: iz Bihaća organizaci<strong>je</strong> Žene sa<br />

Une, Udružen<strong>je</strong> antifašista i Islamski<br />

pedagoški fakultet, iz Bosanske Krupe<br />

Udružen<strong>je</strong> Vatan, iz Sanskog Mosta<br />

Udružen<strong>je</strong> OKC ATIS i Medžlis IZ<br />

Sanski Most.<br />

Kako ste kao po<strong>je</strong>dinac mogli preuzeti<br />

ovako velik teret? Da li iza Vas<br />

stoji neka organizacija?


jac, koordinator akci<strong>je</strong><br />

oći za Palestinu u USK<br />

Gorinjac: Iza mene u ovoj akciji ne stoji<br />

nikakva organizacija, prijavila sam se<br />

kao po<strong>je</strong>dinac. Najveća podrška mi <strong>je</strong><br />

prvo Allah, dž.š., a nakon toga da me<br />

ni<strong>je</strong> suprug podržavao kroz ci<strong>je</strong>lu akciju<br />

ne bi mogla ništa postići. Šta me moti-<br />

vira za ovo sve? Ljubav prema Allahu.<br />

Ja sam to preuzela zato što se bojim<br />

Allaha i bojim se stati pred Allaha, a<br />

želim Ga vid<strong>je</strong>ti, želim vid<strong>je</strong>ti N<strong>je</strong>gove<br />

lice, to <strong>je</strong> moj san. Tuga i bol patn<strong>je</strong> palestinskog<br />

naroda me prati kroz moju<br />

svakodnevnicu. Kad čov<strong>je</strong>k iščitava i<br />

uđe u problematiku Palestine, onda ne<br />

možeš više biti miran. Ne može čov<strong>je</strong>k<br />

koji ima srce a da ne da svoj doprinos.<br />

Mi Bošnjaci se moramo zaista aktivirati.<br />

Ja ne mogu da shvatim da smo mi<br />

do jučer primali humanitarnu pomoć,<br />

nosili garderobu koja <strong>je</strong> nečiji poklon,<br />

dobijali igračke, toliko se tome radovali<br />

i toliko za tim vapili. Ja ne mogu<br />

da shvatim da su ljudi zaboravili sve to,<br />

stvarno ne mogu. Ja kao individua, kao<br />

Allahov rob, kao v<strong>je</strong>rnik maksimalno<br />

što mogu <strong>je</strong>ste da se suos<strong>je</strong>ćam s tim<br />

ljudima.<br />

Ljudi ne suos<strong>je</strong>ćaju. I oni koji su<br />

upoznati s problematikom, to ih drži<br />

na momenat, ljudi plaču, i to <strong>je</strong> to, a<br />

sutradan žive ponovo kao da gledaju<br />

neki film. Znači nisu razvili u sebi, ne<br />

n<strong>je</strong>guju i ne odgajaju se u tom duhu. A<br />

to <strong>je</strong> u zapadnom svi<strong>je</strong>tu tradicija. Mi<br />

tu tradiciju moramo razviti ako želimo<br />

živ<strong>je</strong>ti islam, ako kažemo da smo<br />

muslimani. Kada pogledamo Zapad,<br />

dolazimo da zaključka da njih vira isključivo humanizam. Šta moti-<br />

motivira<br />

engleskog parlamentarca George<br />

Galloweya, za koga kažu da <strong>je</strong> okor<strong>je</strong>li<br />

humanista. Jednostavno, ostario<br />

<strong>je</strong> boreći se za pravdu. Ne samo za<br />

Palestinu, ali u zadn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me isključivo<br />

za Palestinu. Allah zna, možda će<br />

i svoj život dati za Palestinu, iako ni<strong>je</strong><br />

još uvi<strong>je</strong>k primio islam. U vrlo bliskim<br />

odnosima <strong>je</strong> s premi<strong>je</strong>rom Palestine<br />

Ismailom Hanijom. Trenutno organizuju<br />

konvoj kopnenim putem pod<br />

organizacijom Viva Palestine. Drugi<br />

prim<strong>je</strong>r <strong>je</strong> nobelovka iz Irske,<br />

a ima koliko god hoćete takvih<br />

prim<strong>je</strong>ra. U ECESG-u<br />

iz Belgi<strong>je</strong>, zam<strong>je</strong>nica <strong>je</strong> kršćanka.<br />

Meni teško pada<br />

što mi muslimani većinom<br />

nemamo takav nivo svi<strong>je</strong>sti.<br />

Hvala Allahu opet nisam<br />

sama.<br />

Ustanove ko<strong>je</strong> ste kontaktirali koliko<br />

su vam izlazile u susret?<br />

Gorinjac: Unsko-sanska televizija <strong>je</strong><br />

bila maksimalno kooperativna, radio,<br />

njihovi radnici, službenici Općine<br />

Bihać također, kome god sam se obratila<br />

svi su bili susretljivi. Iako nastupam<br />

kao po<strong>je</strong>dinac, preko telefona, samo<br />

mi dal<strong>je</strong> otvaraju put i šalju me odgovornim<br />

osobama, iako me nikada nisu<br />

vid<strong>je</strong>li. Samo kažem da sam koordinator<br />

akci<strong>je</strong> za Palestinu i oni kažu da nikakvih<br />

problema nema i valjda su bili<br />

upoznati od pri<strong>je</strong> s ovom akcijom koju<br />

smo pokrenuli, a Općini sam naravno<br />

i pismeni dopis poslala. U Bihaću<br />

smo bili prijatno iznenađeni kada smo<br />

od Komrada dobili besplatan štand na<br />

trgu i 15 dana besplatnog korištenja javne<br />

površine od Općine Bihać, a direktor<br />

Doma kulture <strong>je</strong> odobrio besplatno<br />

korišten<strong>je</strong> sale i ozvučen<strong>je</strong>. Štand smo<br />

dobili od 2. do 10. augusta i od 23. do<br />

30. augusta na trgu. Samo za ovu prvu<br />

sedmicu na štandu smo prikupili 1.300<br />

KM, ali veća, daleko veća korist <strong>je</strong>ste<br />

reakcija ljudi.<br />

Što se tiče Cazina, direktorica Doma<br />

kulture <strong>nam</strong> <strong>je</strong> maksimalno izašla u susret<br />

da besplatno koristimo veliku salu<br />

za tribinu na kojoj su gosti bili Nađa<br />

Dizdarević i Hatidža Pečenković,<br />

preds<strong>je</strong>dnica udruženja Žene sa Une.<br />

Također, općina Cazin <strong>je</strong> za ovu akciju<br />

za Gazu donirala 2.000 KM, a i medijski<br />

<strong>je</strong> <strong>bilo</strong> popraćeno. Općina Bužim <strong>je</strong><br />

također bila jako susretljiva u vezi s organizovan<strong>je</strong>m<br />

tribine, tako da smo i tu<br />

besplatno dobili salu za tribinu. M<strong>je</strong>sna<br />

za<strong>je</strong>dnica B. Otoke <strong>je</strong> podržala da se<br />

i tamo održi tribina, međutim uslovi<br />

nisu bili baš podobni. Neposredno<br />

27. august - 17. ramazan<br />

49<br />

nakon napada na brod Mavi Marmara<br />

koji <strong>je</strong> krenuo iz Turske, Medžlis IZ<br />

Bihać organizovao <strong>je</strong> tribinu u Bihaću<br />

u Domu kulture, a povodom ove zadn<strong>je</strong><br />

akci<strong>je</strong> mediji su nas javno podržali.<br />

Također, Bihaćko muftistvo <strong>je</strong> dalo<br />

svoj doprinos tako što <strong>je</strong> muftija prvu<br />

hutbu u ramazanu posvetio Gazi i prikupljanju<br />

novčanih sredstava za ovu<br />

flotillu, te se nakon džume na sergiji<br />

prikupilo oko 850 KM, što mi ni<strong>kako</strong><br />

ne smatramo malim.<br />

Ostatak intervjua pročitajte na<br />

www.islambosna.ba<br />

IslamBosna.ba<br />

Aktuelno iz BiH i svi<strong>je</strong>ta<br />

Silajdžić uputio pismo Tadiću<br />

Kuvajt: pomoć za muškarce koji<br />

imaju dvi<strong>je</strong> žene<br />

Tekstovi (islam)<br />

Budimo zahvalni na malim<br />

stvarima<br />

Nadi<strong>je</strong>van<strong>je</strong> imena, klan<strong>je</strong> akikakurbana<br />

i sunnećen<strong>je</strong> muške d<strong>je</strong>ce<br />

Nauka i zanimljivo<br />

“Skyfarming” – uzgajan<strong>je</strong> riže na<br />

neboderima<br />

M<strong>je</strong>sec se smanju<strong>je</strong><br />

IB TV<br />

Ramazan u turskoj porodici<br />

Pogled <strong>je</strong>dnog nemuslimana na<br />

hidžab<br />

Reel bad Arabs


Islamnet<br />

Saudijska Arabija<br />

Saudijci imaju veliko<br />

humano srce<br />

Pakistanski muslimani se ovih<br />

dana nose sa prevelikim iskušen<strong>je</strong>m<br />

ko<strong>je</strong> im donose nezapamćene<br />

poplave. Ban Ki Moon, generalni<br />

sekretar U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nih nacija kaže da<br />

u svom životu ni<strong>je</strong> vidio veću katastrofu<br />

od poplave u Pakistanu.<br />

Muslimanima u Pakistanu treba<br />

pomoć svake vrste. Hvala Bogu,<br />

potrebna pomoć Pakistanu <strong>je</strong> već<br />

počela stizati. Ovom prilikom posebno<br />

ističemo ulogu i napore Saudijske<br />

Arabi<strong>je</strong> koja čini sve da pošal<strong>je</strong><br />

potrebnu pomoć pakistanskim<br />

muslimanima. Dok pišemo ovaj<br />

tekst novinske agenci<strong>je</strong> javljaju da<br />

<strong>je</strong> Saudijska Arabija da sada sakupila<br />

i distribuirala pomoć u iznosu<br />

oko 200 miliona američkih dolara.<br />

Osim toga, Saudijska Arabija <strong>je</strong> na<br />

raspolagan<strong>je</strong> stavila dvi<strong>je</strong> bolnice<br />

za li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> povri<strong>je</strong>đenih Pakistanaca,<br />

a brojne spasilačke ekipe za<br />

spašavan<strong>je</strong> se nalaze na terenu. Saudijska<br />

Arabija <strong>je</strong> apsolutno najveći<br />

donator pomoći Pakistanu. Saudijci<br />

su još <strong>je</strong>dnom pokazali svoju<br />

velikodušnost. Ovaj narod pomaže<br />

svakome ko god se nađe u nevolji.<br />

Velikodušni saudijski narod se isto<br />

ponašao i kada <strong>je</strong> trebalo pomoći<br />

Bosni i Hercegovini. Njihovu pomoć<br />

nikada nećemo niti smi<strong>je</strong>mo<br />

zaboraviti.<br />

Norveška<br />

Fašisti svih nacija u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni u mržnji protiv islama<br />

Ovih dana bil<strong>je</strong>žimo dva<br />

zanimljiva događaja<br />

iz Norveške i Bosne i Hercegovine.<br />

Naime, ne<strong>kako</strong><br />

u isto vri<strong>je</strong>me u Norveškoj<br />

u Fredrikstadu i u Bosni i<br />

Hercegovini u Tomislavgradu<br />

nepoznati počinioci su na<br />

džamijama ispisali uvredljive<br />

grafite na račun islama i<br />

muslimana. Iako su grafiti<br />

ispisani različitim <strong>je</strong>zicima,<br />

iako su počinioci potpuno<br />

različitih nacija i toliko udal<strong>je</strong>ni<br />

<strong>je</strong>dni od drugih, njihovi<br />

simboli, uvrede i v<strong>je</strong>rovanja su identični.<br />

Kao što se vidi na fotografijama uz<br />

ovaj tekst norveško – hrvatski kršćanski<br />

mrzitelji islama svojim komšijama<br />

muslimanima pri<strong>je</strong>te fašizmom. Bošnjaci<br />

su već os<strong>je</strong>tili na svojoj koži svu<br />

količinu fašizma kod komšija Hrvata.<br />

SAD<br />

Bosanska džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada Utike<br />

Poznato <strong>je</strong> da su i Norvežani bili zagriženi<br />

fašisti. Tamošnji muslimani još<br />

nisu bili žrtve tog fašizma. Nadamo se<br />

da se to neće nikada dogoditi iako se<br />

muslimanima upravo pri<strong>je</strong>ti fašizmom.<br />

Fašisti svih nacija su u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni u mržnji<br />

protiv islama.<br />

Dok se kampanja širom Amerike<br />

rasplamsava protiv gradn<strong>je</strong> Islamskog<br />

kulturnog centra u New Yorku,<br />

stanovnici Utike ponosno i raširenih<br />

ruku prihvaćaju renoviran<strong>je</strong> stare i<br />

napuštane metodističke crkve i n<strong>je</strong>no<br />

adaptiran<strong>je</strong> u džamiju. Naime, grad<br />

Utika <strong>je</strong> ohrabrio obnovu i adaptaciju<br />

stare zgrade, bivše crkve (Trinity United<br />

Methodist Church), u džamiju.<br />

Pri<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong> godine ova zgrada <strong>je</strong> bila u<br />

tako lošom stanju da <strong>je</strong> grad naredio<br />

n<strong>je</strong>no hitno <strong>ruše</strong>n<strong>je</strong>. Međutim, Bosanska<br />

Islamska za<strong>je</strong>dnica Utike u pregovoru<br />

sa gradonačelnikom grada <strong>je</strong><br />

usp<strong>je</strong>la otkupiti ovu napuštenu crkvu<br />

za simboličnih hiljadu dolara. Proces<br />

obnove i renoviranja napuštene crkve<br />

<strong>je</strong> trajao dvi<strong>je</strong> godine da bi napokon<br />

ovaj ob<strong>je</strong>kat dobio u potpunosti novi<br />

izgled, <strong>kako</strong> enteri<strong>je</strong>ra tako i eksteri<strong>je</strong>ra.<br />

Ovako nagizdana i blistava ova dža-<br />

mija <strong>je</strong> svojom l<strong>je</strong>potom nadmašila sve<br />

ob<strong>je</strong>kte grada Utike. Članovi Islamske<br />

za<strong>je</strong>dnice Utike nisu žalili svo<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />

niti novac. Neprekidno su dobrovoljno<br />

radili na ovom ob<strong>je</strong>ktu od 2008. i gotovo<br />

pola miliona dolara <strong>je</strong> već uloženo<br />

u renovaciju, ove nekad metodističke<br />

crkve, koja datira još od davne 1800.<br />

godine. “Ova džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada<br />

Utike i jako mi <strong>je</strong> drago da <strong>je</strong> imamo”,<br />

istakao <strong>je</strong> gradonačelnik Utike.<br />

Gradonačelnik Utike David Roefaro<br />

<strong>je</strong> rekao: “Bosanci su uradili prekrasan<br />

posao u renovaciji ovog ob<strong>je</strong>kta. Oni<br />

su svojim marljivim radom i v<strong>je</strong>štinom<br />

usp<strong>je</strong>li spasiti dragulj iz 18. stol<strong>je</strong>ća, s<br />

kojim su se tadašnji stanovnici grada<br />

Utike uveliko ponosili, vratili ponovno<br />

u blistavog neproc<strong>je</strong>nljivog dragulja<br />

s kojim se sadašnji stanovnici Utike<br />

ponose. Ova džamija <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlost grada<br />

Utike i jako mi <strong>je</strong> drago da <strong>je</strong> imamo”,<br />

istakao <strong>je</strong> gradonačelnik Utike. ( www.<br />

bošnjaci.net)<br />

27. august - 17. ramazan<br />

50


Srbija<br />

Albanija do Beograda<br />

Srbijanski mediji uz koordinaciju<br />

sigurnosnih<br />

službi ovih dana vode <strong>je</strong>dnu<br />

veoma zanimljivu i nadasve<br />

smi<strong>je</strong>šnu javnu kampanju.<br />

Naime, u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />

neožen<strong>je</strong>ni srpski mladići<br />

iz opust<strong>je</strong>lih srpskih sela sa<br />

juga Srbi<strong>je</strong>, u nemogućnosti<br />

da se ožene lokalnim<br />

d<strong>je</strong>vojkama, bračnu sreću<br />

traže u Albaniji gd<strong>je</strong> putem<br />

specijaliziranih agencija<br />

usp<strong>je</strong>šno sklapaju brak sa<br />

daleko mlađim Albankama.<br />

Tu pojavu srbijanski mediji<br />

predstavljaju kao najnoviju<br />

albansku strategiju stvaranja<br />

velike Albani<strong>je</strong>. “Kao što su,<br />

za evropske prilike, neviđeno<br />

visokom stopom nataliteta<br />

‘osvojili’ Kosovo, pa i dobar dio juga<br />

Srbi<strong>je</strong>, sada pripremaju sl<strong>je</strong>deću etapu.<br />

Albanke, mahom iz okoline Skadra,<br />

preko agencija upoznaju usaml<strong>je</strong>ne domaćine,<br />

koji su po pravilu i više od deset<br />

godina stariji od njih. Pošto se njihova<br />

rodbina uv<strong>je</strong>ri koliko zeml<strong>je</strong> ima<br />

mladoženja i da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini nasl<strong>je</strong>dnik,<br />

brak se odobrava, budući da <strong>je</strong> gotovo<br />

sigurno da će d<strong>je</strong>vojka da nadživi muža<br />

i nasli<strong>je</strong>di iman<strong>je</strong>. A kada se to dogodi,<br />

za njom će iz Albani<strong>je</strong> stići rođaci, ili<br />

možda i budući muž”, piše beogradski<br />

Kurir<br />

pozivajući se na izvor iz sigurnosnih<br />

službi. Srbijanski mediji posebno<br />

su zabrinuti <strong>je</strong>r se Albanke masovno<br />

udaju u Rašku oblast, koja se naslanja<br />

na Kosovo, a odnedavno su u potrazi i<br />

za đuvegijama iz Toplice. “V<strong>je</strong>rovatno<br />

tu ima i pravih ljubavi. I to se dešava.<br />

Ali, razmislite sad dobro: zbog čega<br />

ni<strong>je</strong>dan albansko-srpski brak ni<strong>je</strong> sklopl<strong>je</strong>n<br />

u istočnoj Srbiji, gd<strong>je</strong> takođe ima<br />

mnogo sela iz kojih su sve d<strong>je</strong>vojke pob<strong>je</strong>gle<br />

glavom bez obzira? Sve ovo isuviše<br />

liči na smišl<strong>je</strong>nu strategiju. Albanci<br />

sve ovo smišl<strong>je</strong>no rade, <strong>je</strong>r će d<strong>je</strong>cu<br />

vaspitavati po albanskim običajima”.<br />

Po srbijanskim medijima u Srbiji više<br />

ne važi ona stara srpska izreka “Srbija<br />

do Tokija”, um<strong>je</strong>sto toga na sceni <strong>je</strong><br />

“Albanija do Beograda”!<br />

Afrika<br />

Majmunsko meso –<br />

delikates na evropskim<br />

soframa<br />

Turska<br />

Izrael i Turska ojačale ekonomske veze<br />

Posl<strong>je</strong>dnjih m<strong>je</strong>seci, odnosno tokom<br />

ci<strong>je</strong>le ove godine, a naročito<br />

nakon izraelskog zločina nad humanitarnim<br />

konvojom “Flotila”, odnosi<br />

između Turske i Izraela su na<strong>ruše</strong>ni<br />

skoro do prekida svih diplomatskih<br />

odnosa. Iako <strong>je</strong> to tako, ekonomska<br />

saradnja između ove dvi<strong>je</strong> zeml<strong>je</strong><br />

bil<strong>je</strong>ži sasvim drukči<strong>je</strong> rezultate.<br />

Naime, prema statističkim<br />

podacima izvoz<br />

izraelske robe u Tursku u<br />

posl<strong>je</strong>dnjih sedam m<strong>je</strong>seci,<br />

zaključno sa julom m<strong>je</strong>secom,<br />

porastao <strong>je</strong> za čitavih<br />

32 %, dok <strong>je</strong> uvoz turske<br />

robe u Izrael porastao za<br />

30%. Izrael <strong>je</strong> do kraja jula<br />

ove godine uvezao robe iz Turske u<br />

ukupnom iznosu od milijarde i po<br />

američkih dolara. Turska <strong>je</strong> najvažniji<br />

saveznik Izraela u regiji. Rast<br />

ekonomske saradn<strong>je</strong> u proteklom periodu<br />

govori u prilog tome, odnosno<br />

da su Izrael i Turska još uvi<strong>je</strong>k vezani<br />

jakim vezama.<br />

Proteklih dana britanski istražitelji<br />

su u zračnoj luci Charles de<br />

Gaulle otkrili ogromne količine diml<strong>je</strong>nog<br />

majmunskog i krokodilskog<br />

mesa kojima <strong>je</strong> odredište trebala biti<br />

Francuska. Pretražujući 134 putnika<br />

s 29 različitih letova tokom perioda<br />

od 17 dana, ekipa sačin<strong>je</strong>na od<br />

stručnjaka iz londonskog Zoološkog<br />

društva, Kral<strong>je</strong>vskog veterinarskog<br />

koledža i još nekoliko veterinarskih<br />

fakulteta pronašla <strong>je</strong> ni man<strong>je</strong> ni<br />

više nego 270 tona mesa 11 afričkih<br />

životinjskih vrsta. Najčešće se<br />

radi o sušenom majmunskom mesu.<br />

Promet ovim mesom <strong>je</strong> protivzakonit.<br />

Međutim, sa porastom afričke<br />

imigraci<strong>je</strong> u Evropi raste i potražnja<br />

za ovim mesom. Mnogi Afrikanci<br />

smatraju da <strong>je</strong> majmunsko meso<br />

najbolji delikates. Trenutno, sušeno<br />

majmunsko meso <strong>je</strong> najskupl<strong>je</strong> meso<br />

u Evropi. Zbog potražn<strong>je</strong> i skupoće<br />

lokalni farmeri u Africi prave veoma<br />

unosan biznis. Dok se manji majmuni<br />

dime i transportiraju čitavi, veći<br />

majmuni, poput čimpanze, obično se<br />

raskomadaju. “Čimpanze su lovcima<br />

vrlo zanimljiva meta <strong>je</strong>r kad upucate<br />

<strong>je</strong>dnu ostale dolaze u pomoć pa ih<br />

lovac može ubiti još više”, objašnjava<br />

Doug Cress, izvršni direktor PASA<br />

(Pan-African Sanctuary Alliance).<br />

“Ali mladunčad čimpanze <strong>je</strong> najbolja<br />

premija. Lovac <strong>je</strong> po komadu može<br />

prodati za svotu između 500 i 1.000<br />

dolara.”<br />

27. august - 17. ramazan<br />

51


N<strong>je</strong>mačka<br />

Ekstremizam dobro<br />

naplativa roba<br />

Prošlog m<strong>je</strong>seca n<strong>je</strong>mačke vlasti<br />

su pokrenule novi program<br />

za borbu protiv, <strong>kako</strong> to oni kažu,<br />

ekstremizma kod muslimana.<br />

Program <strong>je</strong> nazvan “HATIF” ili<br />

“Napusti terorizam i islamski fanatizam”<br />

, a koji predviđa da država<br />

ekstremiste zaposli i da im<br />

da stan u zam<strong>je</strong>nu za odbacivan<strong>je</strong><br />

ekstremističkih ideja i saradnju sa<br />

sigurnosnim službama. Sličan program<br />

n<strong>je</strong>mačka vlada <strong>je</strong> 2001. godine<br />

sprovodila prema n<strong>je</strong>mačkim<br />

nacističkim i sličnim pokretima.<br />

N<strong>je</strong>mački sigurnosni eksperti su<br />

sigurni da ima mnogo osoba sa ekstremnim<br />

shvatanjima i praksama<br />

koji bi rado napustili taj put samo<br />

im za to treba pomoć. Zato su Ni<strong>je</strong>mci<br />

osmislili program “HATIF”.<br />

Prema zvaničnim informacijama<br />

n<strong>je</strong>mačke vlade u N<strong>je</strong>mačkoj živi<br />

oko 36 hiljada muslimanskih ekstremista.<br />

Moramo se složiti da u<br />

N<strong>je</strong>mačkoj ali i drugim evropskim<br />

zemljama živi veliki broj muslimana<br />

koji ništa ne rade osim što putem<br />

interneta šire tekfirske ide<strong>je</strong>. Sada<br />

imaju priliku da unovče svoj ekstremizam<br />

a da i dal<strong>je</strong>, dobro uhl<strong>je</strong>bl<strong>je</strong>ni<br />

i pod lažnim imenima ala Abu<br />

Muhamed i slično, šire svo<strong>je</strong> sulude<br />

tekfirske ide<strong>je</strong>. Po svemu sudeći<br />

“HATIF” će um<strong>je</strong>sto suzbijanja<br />

ekstremizma isti samo još više širiti.<br />

SAD<br />

Najvažnija bitka američkih muslimana<br />

Nakon dobi<strong>je</strong>nih dozvola<br />

za početak izgradn<strong>je</strong><br />

velikog islamskog centra i<br />

džami<strong>je</strong> na Manhattanu,<br />

stotinjak metara od Ground<br />

Zero, m<strong>je</strong>sta na ko<strong>je</strong>m<br />

su s<strong>ruše</strong>ne kule Sv<strong>je</strong>tskog<br />

trgovinskog centra u New<br />

Yorku u Americi <strong>je</strong> nastupio<br />

haos. Izgradnja spomenutog<br />

islamskog centra i džami<strong>je</strong><br />

postala <strong>je</strong> najvažnija američka<br />

tema. Ova tema <strong>je</strong> u<br />

Americi aktuelnija i važnija čak i od<br />

toliko očekivanog povlačenja američkih<br />

vojnika iz Iraka. Amerika u ovoj<br />

problematici pokazu<strong>je</strong> dva lica. Jedno<br />

lice prezentiraju organi vlasti na čelu<br />

sa preds<strong>je</strong>dnikom Barackom Obamom<br />

koji poštuju ustav svo<strong>je</strong> zeml<strong>je</strong> i<br />

omogućuju izgradnju islamskog centra<br />

na Manhattanu a drugo lice pokazu<strong>je</strong><br />

većina Amerikanaca koji svojim<br />

islamofobičnim stavovima vuku<br />

Ameriku u potpuno drugom sm<strong>je</strong>ru.<br />

Amerikanci su sve karte bacili na sto<br />

i otvoreno krenuli u obračun sa islamom<br />

i muslimanima. Koliko <strong>je</strong> islamofobija<br />

uzela maha u New Yorku<br />

najbol<strong>je</strong> govori ponašan<strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnika<br />

Obame koji se, iako <strong>je</strong> prošle<br />

Palestina<br />

Palestinke zatvorenice cionističkog režima<br />

Fotografija koja ilustrira ovaj tekst<br />

prikazu<strong>je</strong> grupu mladih Palestinki<br />

zatvorenica u izraelskom zatvoru Damon.<br />

Ovakav zatvor ne postoji nigd<strong>je</strong><br />

u svi<strong>je</strong>tu osim u Izraelu. Cionisti na isti<br />

način tretiraju palestinske muškarce i<br />

žene. Prema zvaničnim informacijama<br />

sv<strong>je</strong>tskih organizacija za ljudksa prava,<br />

sedmice dao svoj glas za izgradnju<br />

spomenutog islamskog centra, sada<br />

koleba <strong>kako</strong> da postupi. Dakle, Amerika<br />

<strong>je</strong> na <strong>je</strong>dnoj velikoj raskrsnici.<br />

Ukoliko razum izgubi bitku od bezumnih<br />

i veoma brojnih islamofobičnih<br />

snaga (oko 70 % američke javnosti<br />

se protivi izgradnji islamskog centra<br />

na Manhattanu) Amerika će ti veoma opasnim putem. Čini se da<br />

krenubi<br />

pogrešno izabrana strana ovaj put<br />

Ameriku više mogla koštati nego pokretan<strong>je</strong><br />

ratova protiv muslimana u<br />

Iraku i Afganistanu. Također, bez<br />

obzira kakav ishod ovog obračuna na<br />

kraju bio američki muslimani će od<br />

danas imati potpuno drukčiju i daleko<br />

važniju ulogu.<br />

izraelski cionisti su od 1967.<br />

godine do danas uhapsili i<br />

osudili na dugotrajne zatvorske<br />

kazne 15 hiljada Palestinki.<br />

Mnoge od njih osuđene<br />

su na doživotne robi<strong>je</strong>. Tretman<br />

Palestinki zatvorenica<br />

u cionističkim zatvorima <strong>je</strong><br />

veoma zabrinjavajući. Če-<br />

sto se zna desiti da zatvorski<br />

stražari dopuste izraelskim<br />

vojnicima da po zatvorskim<br />

ćelijama zlostavljaju Palestinke.<br />

Silovanja, skidan<strong>je</strong><br />

do gole kože i druge, slične<br />

vrste ponižavanja su česte<br />

torture kojima su izložene Palestinke<br />

zatvorenice. O njima se niko ne brine<br />

niti ko tugu<strong>je</strong> za njima osim njihovih<br />

najbližih. Iako su izložene neljudskim<br />

tretmanima od strane cionista, Palestinke<br />

zatvorenice nasto<strong>je</strong> biti ponosne<br />

i dostojanstvene žene. Ova fotografija<br />

<strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od dokaza njihove čestitosti.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

52


Francuska<br />

Francuski fudbalski reprezentativci <strong>je</strong>du halal meso<br />

Nakon fijaska na Sv<strong>je</strong>tskom<br />

fudbalskom prvenstvu<br />

u Južnoj Africi u<br />

Francuskoj <strong>je</strong> pokrenuta<br />

sveobuhvatna reforma reprezentativnog<br />

fudbala. Tako<br />

su se na tapeti našla mnoga<br />

pitanja. Osim r<strong>je</strong>šavanja dilema<br />

sa igračkim kadrom na<br />

red <strong>je</strong> došla i rasprava o hrani<br />

koju <strong>je</strong>du francuski reprezentativci.<br />

Naime, Vikash<br />

Dhorasoo, francuski fudbaler<br />

<strong>je</strong> na svom blogu ovih dana objavio<br />

informaciju da se francuski fudbalski<br />

reprezentativci hrane halal hranom.<br />

Zbog velikog broja igrača koji se hrane<br />

halal hranom bivši selektor Raymond<br />

Domenech <strong>je</strong> donio odluku da svi <strong>je</strong>du<br />

halal hranu. Ovu informaciju <strong>je</strong> potvrdio<br />

i novi selektor francuske reprezentaci<strong>je</strong><br />

Laurent Blanc koji <strong>je</strong> u<strong>je</strong>dno<br />

najavio da će ukinuti takvu praksu.<br />

Ubuduće će po Laurent Blancu halal<br />

hranu neće <strong>je</strong>sti svi fudbaleri, ta opcija<br />

će ostati samo za muslimane fudbalere<br />

koji ne žele <strong>je</strong>sti drugu hranu.<br />

Pakistan<br />

Poplava uništava<br />

Pakistan?<br />

Foto islamneta<br />

Život na kocki radi kocke leda<br />

Pakistan: Pakistanac ulaže sav napor da uz pomoć unutarn<strong>je</strong> gume<br />

pređe ri<strong>je</strong>ku i prenese kocku leda.<br />

Pakistanski politički analitičari<br />

ističu da će katastrofalne<br />

poplave ko<strong>je</strong> još uvi<strong>je</strong>k haraju zemljom<br />

imati strašne posl<strong>je</strong>dice po<br />

budućnost Pakistana. Prema njima<br />

budućnost Pakistana će biti potpuno<br />

drukčija i do kraja neizv<strong>je</strong>sna.<br />

Aktuelna politika ni<strong>je</strong> u stanju da<br />

odgovori svim izazovima i tu će se<br />

stvari neminovno mi<strong>je</strong>njati. Nema<br />

sumn<strong>je</strong>, odmah nakon kakvog-takvog<br />

saniranja posl<strong>je</strong>dica od poplave<br />

u zemlji će nastupiti teška<br />

politička kriza. Pakistanski narod<br />

<strong>je</strong> veoma nezadovoljan aktuelnom<br />

političkom scenom. Saudijska Arabija,<br />

<strong>je</strong>dan od najjačih pakistanskih<br />

saveznika otvoreno upozorava na<br />

moguću katastrofu u ci<strong>je</strong>loj regiji<br />

ukoliko se kriza koja kuca na vrata<br />

Pakistana realizira do kraja. S druge<br />

strane, poplava <strong>je</strong> skoro potpuno<br />

zaustavila građanski rat u Pakistanu<br />

između vladinih trupa i protalibanskih<br />

snaga. Kako za sada stvari<br />

sto<strong>je</strong> pakistanska vlada će teško<br />

smoći snage za nastavak te borbe. U<br />

tom slučaju Amerikanci neće imati<br />

izbora. Okupacija Pakistana se <strong>nam</strong>eće<br />

kao neminovna opcija. Poplava<br />

<strong>je</strong> sa sobom doni<strong>je</strong>la mnogo problema,<br />

šta će iza poplave ostati kad<br />

se povuče, samo Dragi Bog zna.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

53


Svi<strong>je</strong>t medija<br />

Američka demokratija na ispitu<br />

Da li su muslimani<br />

punopravni građani?<br />

Pokušaji republikanskih<br />

političara da zadnjih sedmica<br />

spri<strong>je</strong>če gradnju džamija su<br />

pokazali stepen islamofobi<strong>je</strong><br />

u američkom društvu<br />

Piše: John Esposito*<br />

Republikanski kandidati su uskočili<br />

Rna zahuktali voz ciljajući ka rasi-<br />

Rstičkim stavovima naspram islama Ri muslimana kao političko pomagalo da<br />

pobi<strong>je</strong>de na dolazećim novembarskim izborima.<br />

Izmišl<strong>je</strong>ne optužbe iz 2008. godine<br />

da <strong>je</strong> Obama musliman – kao da bi<br />

ga to trebalo diskreditovati i da <strong>je</strong>ste – <strong>je</strong><br />

prim<strong>je</strong>r islamofobi<strong>je</strong> koja se danas koristi<br />

kao dio političke strategi<strong>je</strong>. Na ovu formu<br />

političkog govora mržnja se osvrnuo Colin<br />

Powell u svojoj podršci Obami kada<br />

<strong>je</strong> upitao:<br />

“Je li ima nešto loše u tome ako ste<br />

musliman u ovoj zemlji?... Čuo sam članove<br />

svo<strong>je</strong> stranke koji su govorili ‘on <strong>je</strong><br />

musliman i možda <strong>je</strong> u dosluhu sa teroristima’.<br />

Ovako stvari ne bi trebale biti u<br />

Americi.”<br />

Bivši preds<strong>je</strong>davajući američkog<br />

doma predstavnika Newt Gingrich, koji<br />

očajno traži da ponovo zauzme ulogu<br />

vodećeg republikanca, zadnjih sedmica<br />

<strong>je</strong> pokušao da izazove bizarnu pri<strong>je</strong>tnju<br />

nacionalnoj sigurnosti govoreći o prim<strong>je</strong>ni<br />

islamskog prava – šerijata – ko<strong>je</strong> i ne<br />

postoji u Americi. “Jedna od stvari koju<br />

ću danas predložiti <strong>je</strong> da nigd<strong>je</strong> u SAD-u<br />

šerijat ni pod kojim uslovima ne smi<strong>je</strong> biti<br />

smatran zam<strong>je</strong>nom američkom zakonodavstvu.<br />

Tačka.” Sli<strong>je</strong>deći n<strong>je</strong>gov prim<strong>je</strong>r,<br />

republikanski političar Rex Duncan iz<br />

Oklahome izjavio <strong>je</strong> da se nalazimo “u<br />

ratu u ko<strong>je</strong>m se odluču<strong>je</strong> preživljavan<strong>je</strong><br />

Amerike”, i da se “gmizan<strong>je</strong> šerijata u<br />

američko pravosuđe mora zasutaviti.” U<br />

Kaliforniji, američki desničari su ispred<br />

islamskog centra u gradu<br />

Temecula organizovali protest<br />

i pozvali su demonstrante da<br />

povedu svo<strong>je</strong> pse <strong>je</strong>r “muslimani<br />

mrze Jevre<strong>je</strong>, kršćane,<br />

žene i pse.”<br />

Ovakav odnos članova<br />

američke republikanske<br />

stranke ima utemel<strong>je</strong>nu tradiciju<br />

ot<strong>kako</strong> su njihovi glavni<br />

preds<strong>je</strong>dnički kandidati<br />

(John McCain, Mitt Romney<br />

i Rudy Guiliani) preuzeli neosnovane<br />

tvrdn<strong>je</strong> na račun<br />

muslimana. U preds<strong>je</strong>dničkoj<br />

predizbornoj kampanji<br />

2008. godine, republikanski<br />

kandidat za preds<strong>je</strong>dnika,<br />

John McCain preuziman<strong>je</strong>m<br />

stavova poznatih TV-popova<br />

se htio približiti kršćanskoj<br />

desnici.<br />

McCaina su podržali Ron<br />

Parsley i John Hagee, dvojica<br />

poznatih kršćanskih cionista.<br />

Parsley <strong>je</strong> u svojoj knjizi<br />

“Silent no more“ (Dosta <strong>je</strong><br />

šutn<strong>je</strong>) izdatoj 2005. godine<br />

upozoravao na “rat između<br />

islama i kršćanske civilizaci<strong>je</strong>”. Parsley<br />

kritiku<strong>je</strong> “duhovni očaj” američke l<strong>je</strong>vice<br />

koja zagovara razdvajan<strong>je</strong> v<strong>je</strong>re i države.<br />

On islam vidi kao “antikršćansku v<strong>je</strong>ru”<br />

zasnovanu na “prevari”. U knjizi stoji da<br />

<strong>je</strong> poslanik Muhammed “primao objave<br />

od demona a ne od pravog Boga”. Te<br />

nastavlja “čin<strong>je</strong>nica da <strong>je</strong> uopće došlo do<br />

osnivanja Amerike <strong>je</strong> d<strong>je</strong>lomično utemel<strong>je</strong>no<br />

u želji za uništavan<strong>je</strong>m ove lažne<br />

v<strong>je</strong>re.” “Džihad <strong>je</strong> došao u Ameriku i ako<br />

izgubimo rat protiv islamskog fašizma, to<br />

će promi<strong>je</strong>niti svi<strong>je</strong>t kakvog sada z<strong>nam</strong>o<br />

Islamofobija<br />

kao rak-rana<br />

društva se<br />

mora takvom<br />

prepoznati i<br />

protiv n<strong>je</strong> se<br />

mora boriti<br />

kao i protiv<br />

antisemitizma.<br />

Ona <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja<br />

našem<br />

pluralističkom<br />

načinu života.<br />

… Oni čekaju da se odazovu pozivu kao<br />

terorističke ćeli<strong>je</strong> protiv ove naci<strong>je</strong>. Ovo<br />

<strong>je</strong> rat između kulta smrti i kulture života,<br />

sloboda i traganja za srećom”<br />

… “Radikalne sekte u<br />

kojima se nalazi 200 miliona<br />

islamista, misle da imaju nalog<br />

od Boga da ubiju kršćane i<br />

Jevre<strong>je</strong>. Ovo <strong>je</strong> v<strong>je</strong>rski rat.”<br />

Nakon što <strong>je</strong> informisan<br />

o Hagee<strong>je</strong>vim ekstremnim<br />

stavovima o islamu, McCain<br />

se ni<strong>je</strong> odmah distancirao od<br />

ovog propov<strong>je</strong>dnika. Tek kada<br />

su procurili n<strong>je</strong>govi anti-katolički<br />

stavovi, u kojima kaže<br />

da <strong>je</strong> Hitler nastavio rad ko<strong>je</strong>g<br />

<strong>je</strong> započela “katolička crkva”<br />

koju <strong>je</strong> nazvao “ba<strong>bilo</strong>nska<br />

kurva”, McCain <strong>je</strong> prekinuo<br />

veze s njim.<br />

Kongresmeni Sue Myrick i<br />

Paul Broun su u međuvremenu<br />

bezusp<strong>je</strong>šnoj kampanji optužili<br />

organizaciju američkih<br />

muslimana CAIR (Council<br />

on American-Islamic<br />

Relations) da posp<strong>je</strong>šu<strong>je</strong> tajnu<br />

infiltraciju muslimanskih<br />

studenata ko<strong>je</strong> onda ubacuju<br />

u ključne komisi<strong>je</strong> nacionalne<br />

sigurnosti na Capitol Hillu.<br />

Američki muslimani: mitovi i stvarnost<br />

Američke muslimane obavija aura<br />

stranaca i terorista i te ih se predstavlja<br />

kao “druge”. Ali šta <strong>nam</strong> otkrivaju galupove<br />

ankete o američkim muslimanima?<br />

Da su oni <strong>je</strong>dna od najraznolikijih za<strong>je</strong>dnica<br />

na svi<strong>je</strong>tu, u kojima se, u SAD-u, nalaze<br />

pripadnici 68 različitih zemalja kao i<br />

američkih prelaznika u islam. Tokom zadnjih<br />

desetl<strong>je</strong>ća ogromna većina američkih<br />

muslimana se ekonomski i politički<br />

27. august - 17. ramazan<br />

54


*John Esposito <strong>je</strong> profesor<br />

međunarodnog prava i<br />

islamskih nauka na univerzitetu<br />

Georgetown. Utemeljivač<br />

<strong>je</strong> i centra “princa Alwaleed Bin<br />

Talal” za muslimansko-kršćanski<br />

dijalog na istom univerzitetu.<br />

uklopila u američko društvo. Među njima<br />

su muškarci i žene koji pokrivaju čitav<br />

socioekonomski spektar: akademici<br />

(l<strong>je</strong>kari, advokati, inžin<strong>je</strong>ri, profesori), direktori<br />

velikih koncerna, vlasnici manjih<br />

firmi kao i obični radnici. 70% muslima-<br />

na ima zaposlen<strong>je</strong> – za razliku od 64%<br />

američkog pros<strong>je</strong>ka. Žene muslimanke<br />

kućnom budžetu doprinose skoro kao i<br />

muškarci, više nego žene u drugim v<strong>je</strong>rskim<br />

za<strong>je</strong>dnicama. Obrazovan<strong>je</strong> <strong>je</strong> mnogim<br />

muslimana važan segment, koji su,<br />

nakon Jevreja, najobrazovnija v<strong>je</strong>rska za<strong>je</strong>dnica<br />

u SAD-u. 40% muslimana imaju<br />

visoko obrazovan<strong>je</strong>, u poređenju sa 29%<br />

svih Amerikanaca. 31% su studenti, u<br />

poređenju sa 10% svih Amerikanaca.<br />

Uprkos njihovoj integraciji kao američkim<br />

građanima, njihova v<strong>je</strong>rska i građanska<br />

prava su ugrožena. Danas, gradnja<br />

džamija u New Yorku, Staten Islandu<br />

pa do Tennesseeja i Kaliforni<strong>je</strong> <strong>je</strong> postala<br />

nacionalna politička stvar. Planovi da se<br />

izgradi islamski centar u blizini World<br />

Trade Centera su postali referendum na<br />

državnom nivou o ko<strong>je</strong>mu se diskutu<strong>je</strong> u<br />

svim porama društva. Komentatori političke<br />

desnice, tvrdolinijaški kršćanski popovi<br />

i blogeri agresivno zastupaju mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

da <strong>je</strong> islamski centar podsmi<strong>je</strong>h u lice<br />

familijama žrtava 11. septembra (zaboravljajući<br />

čin<strong>je</strong>nicu da su nedužni muslimani<br />

uposleni u WTC-u također izgubili živote<br />

11.09.) Za njih <strong>je</strong> ovaj islamski kulturni<br />

centar “spomenik terorizmu”.<br />

Islamofobija <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja američkom<br />

načinu života<br />

Napori da se islam i muslimani demoniziraju<br />

su postali političko sredstvo<br />

i ugrožavaju Ustavom zagarantovane<br />

slobode ne samo muslimana nego svih<br />

Amerikanaca. Islamofobija <strong>je</strong> postala<br />

ono šta <strong>je</strong> antisemitizam za Jevre<strong>je</strong>,<br />

utemel<strong>je</strong>na na mržnji i netrepeljivosti<br />

naspram v<strong>je</strong>re, kulture<br />

ili rase. Uprkos Bushevom i<br />

Obaminom razlikovanju između<br />

čina terorizma i v<strong>je</strong>re<br />

ogromne većine muslimana,<br />

mi smo danas sv<strong>je</strong>doci vrha<br />

ledenog bri<strong>je</strong>ga koji svoj početak<br />

ima u 11. septembru.<br />

Izjave političara krajn<strong>je</strong> desnice<br />

te v<strong>je</strong>rskih vođa i medijskih<br />

publicista kao što <strong>je</strong> komentar<br />

Ann Coulter:<br />

“Mi bismo trebali okupirati njihove<br />

zeml<strong>je</strong>, ubiti njihove vođe i preobratiti<br />

ih u kršćanstvo”, se ne bi nikada pojavili<br />

u vodećim medijima Amerike na<br />

račun Jevreja, kršćana ili drugih entičkih<br />

ili rasnih grupa. Učestalost sličnih<br />

izjava posp<strong>je</strong>šuju atmosferu straha i<br />

neprijateljstva koja <strong>je</strong> krajn<strong>je</strong> neutemel<strong>je</strong>nja.<br />

Michael Savage, voditelj emisi<strong>je</strong><br />

The savage nation, upozorava: “Kažem<br />

vam – većina Amerikanaca bi pozdravila<br />

bacan<strong>je</strong> atomskih bombi na neki od<br />

glavnih arapskih gradova. Ni<strong>je</strong> ih briga<br />

na koji… Mislim da te ljude moramo<br />

silom pokrstiti. To <strong>je</strong> v<strong>je</strong>rovatno <strong>je</strong>dina<br />

stvar koja ih može preobratiti u ljudska<br />

bića.”<br />

Reagujući na kritike zbog zlostavljanja<br />

iračkih zatvorenika u Ebu Grejbu,<br />

Rush Limbaugh <strong>je</strong> komentirao: “Oni<br />

su ti koji su bolesni… Oni su to koji su<br />

perverzni. Oni su ti koji su opasni. Oni<br />

su ti koji su ispod nivoa ljudskosti.”<br />

Vodeće osobe kršćanske desnice ničim<br />

ne zaostaju. Franklin Graham <strong>je</strong> izjavio<br />

da “Bog islama ni<strong>je</strong> isti kao Bog judeo-kršćanske<br />

v<strong>je</strong>re. Radi se o nekom drugom<br />

Bogu koji <strong>je</strong> stvorio veoma zlu i podlu<br />

v<strong>je</strong>ru.” Na Fox news, Pat Robertson upozorava:<br />

“Ovaj čov<strong>je</strong>k (Muhammed) <strong>je</strong> bio<br />

pob<strong>je</strong>sneli fanatik. Bio <strong>je</strong> lopov i bandit. I<br />

tvrdnja da teroristi zloupotrebljavaju islam<br />

Komentatori<br />

političke<br />

desnice,<br />

tvrdolinijaški<br />

kršćanski<br />

popovi i blogeri<br />

zastupaju<br />

mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />

islamski centar<br />

podsmi<strong>je</strong>h u<br />

lice familijama<br />

žrtava<br />

(zaboravljajući<br />

čin<strong>je</strong>nicu da<br />

su nedužni<br />

muslimani<br />

uposleni u<br />

WTC-u također<br />

izgubili živote<br />

11.09.).<br />

… kažem vam da <strong>je</strong> taj čov<strong>je</strong>k<br />

bio ubica. I misliti da <strong>je</strong> to v<strong>je</strong>ra<br />

mira <strong>je</strong> laž.”<br />

Posl<strong>je</strong>dice islamofobi<strong>je</strong><br />

Dil<strong>je</strong>m Amerike islamofobični<br />

nastupi su stigmatizirali<br />

muslimane kao negativce,<br />

izazivajući negativne stavove<br />

kod onih koji muslimane ne<br />

poznaju lično. Ankete galupa i<br />

PEW-a pokazuju da veliki broj<br />

ispitanika sumnja u lojalnost<br />

muslimana i da bi podržali<br />

m<strong>je</strong>re ko<strong>je</strong> označavaju muslimane<br />

kao što <strong>je</strong> nošen<strong>je</strong> posebnih<br />

iskaznica. Govor mržn<strong>je</strong><br />

kulminira u nasilju naspram<br />

muslimana, sika te potomaka<br />

drugih manjina azijskih i<br />

bliskoistočnih usel<strong>je</strong>nika koji<br />

“izgledaju kao muslimani”.<br />

Ovo <strong>je</strong> odvelo do diskriminirajućih<br />

optužbi glavnih muslimanskih<br />

institucija (džamija, grupa za borbu za<br />

građanska prava, humanitarnih organizacija).<br />

Briga za unutrašnju sigurnost <strong>je</strong><br />

nažalost dovela do zloupotrebe zakona za<br />

borbu protiv terorizma kao što su hapšenja<br />

muslimana na osnovu v<strong>je</strong>re što potkopava<br />

naše građanske slobode. Rezultat <strong>je</strong><br />

rastuća klima sumnjičenja i nev<strong>je</strong>rice.<br />

Pogled napri<strong>je</strong>d<br />

Islamofobija kao rak-rana društva se<br />

mora takvom prepoznati i protiv n<strong>je</strong> se<br />

mora boriti kao i protiv antisemitizma.<br />

Ona <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>tnja našem pluralističkom<br />

načinu života i ona <strong>je</strong> ispit našeg zalaganja<br />

za demokratske principe i vri<strong>je</strong>dnosti.<br />

Političari i v<strong>je</strong>rske vođe, komentatori i<br />

stručnjaci moraju učiniti više na suzbijanju<br />

govora mržn<strong>je</strong>; oni moraju biti vodilja<br />

u osiguranju i jačanju v<strong>je</strong>rskog pluralizma<br />

i obostranog uvažavanja. Moraju povući<br />

liniji razgraničenja između v<strong>je</strong>re islama i<br />

terorističkih napada koji islam navode kao<br />

opravdan<strong>je</strong>. Razvodnjavan<strong>je</strong> ovih granica<br />

od strane zagovarača mržn<strong>je</strong> (<strong>kako</strong> muslimanskih<br />

tako i nemuslimanskih) čiji<br />

retorički ispadi vode ka demoniziranju,<br />

isključuju i vode ka prihvatanju stavova<br />

koji sabotiraju građanska prava <strong>kako</strong> muslimana<br />

tako i nemuslimana.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

55


Svi<strong>je</strong>t medija<br />

Malo “čudo” u Granadi<br />

Tihi glas mu<strong>je</strong>zina<br />

Pri<strong>je</strong> sedam godina <strong>je</strong><br />

otvorena nova velika džamija<br />

u Granadi, 500 godina<br />

nakon što <strong>je</strong> kršćanska<br />

rekonkvista prot<strong>je</strong>rala<br />

muslimane sa Iberijskog<br />

poluostrva. Unatoč<br />

multikulturalnom karakteru<br />

grada, zov mu<strong>je</strong>zina kod<br />

nekih stanovnika stvara<br />

nelagodnost<br />

Piše: Troy Nahumko<br />

Izvor: Qantara.de<br />

Pri<strong>je</strong>vod s n<strong>je</strong>mačkog: Muamer<br />

Dedić<br />

Podne <strong>je</strong>. Jedan mladi muškarac<br />

se pen<strong>je</strong> spiralnim stepenicama,<br />

na či<strong>je</strong>m kraju se otkriva<br />

impresivan pogled na čitavu dolinu.<br />

Malo odmori, potom uze dubok dah<br />

i potom <strong>je</strong> nastalo vri<strong>je</strong>me: onda se<br />

ču<strong>je</strong> nešto, što se tu 500<br />

godina ni<strong>je</strong> čulo. Nešto,<br />

što se 800 godina, pet puta<br />

dnevno u čitavoj državi<br />

oglašavalo.<br />

Islamski poziv na molitvu<br />

U Granadi smo. Oko<br />

nas <strong>je</strong> Alhambra, uvi<strong>je</strong>na<br />

uz brda Sierra Nevade, koja<br />

svojim valovitim izgledom<br />

flamenko haljine okružu<strong>je</strong><br />

dolinu.<br />

Granada, poznati grad,<br />

koju <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tski putnik Ibn<br />

Battuta opisao kao ponos<br />

Endelusa. Tu <strong>je</strong> čov<strong>je</strong>k iz<br />

Tangera sreo ljude koji su<br />

živ<strong>je</strong>li u poznatim m<strong>je</strong>stima<br />

duž puta svile – gradovi poput<br />

Samarkanda, Tabriza ili Kon<strong>je</strong> – ali<br />

koji su se na kraju ovd<strong>je</strong> skrasili. Čak<br />

su se ljudi iz Indi<strong>je</strong> selili u Granadu.<br />

Grad <strong>je</strong> i danas, m<strong>je</strong>sto gd<strong>je</strong> se<br />

mi<strong>je</strong>šaju kulture svi<strong>je</strong>ta, gd<strong>je</strong> se sreću<br />

ljudi iz svih kra<strong>je</strong>va svi<strong>je</strong>ta, da bi<br />

se upoznali i razmi<strong>je</strong>nili iskustva i<br />

ide<strong>je</strong>.<br />

U Granadi<br />

smo. Oko nas<br />

<strong>je</strong> Alhambra,<br />

uvi<strong>je</strong>na uz brda<br />

Sierra Nevade,<br />

koja svojim<br />

valovitim<br />

izgledom<br />

flamenko<br />

haljine<br />

okružu<strong>je</strong><br />

dolinu.<br />

Granada,<br />

poznati grad,<br />

koju <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tski<br />

putnik Ibn<br />

Battuta opisao<br />

kao ponos<br />

Endelusa.<br />

M<strong>je</strong>sto susreta za<br />

multikulturalnu za<strong>je</strong>nicu<br />

Tumaran<strong>je</strong>m kroz<br />

Albayzin, dio grada, koji <strong>je</strong><br />

prvenstveno bio predviđen<br />

za priman<strong>je</strong> muslimanskih<br />

izb<strong>je</strong>glica, koji su b<strong>je</strong>žali<br />

ped kršćanskim trupama<br />

sa s<strong>je</strong>vera, dolazi se u sveprisutni<br />

miris kardomona<br />

u ulicama i kasabicama sa<br />

ugodnim marokanskim<br />

restoranima, internacionalnim<br />

hotelima, te multilingualnim<br />

znakovima.<br />

Muzika uličnih svirača<br />

sastavl<strong>je</strong>na od m<strong>je</strong>šavine<br />

Jimi Hendrix-a i flamenka<br />

se sada pet puta na dan<br />

prekida radi poziva na molitvu.<br />

“Ja živim ovd<strong>je</strong> duže od 25 godina”,<br />

s ponosom kaže šef restorana<br />

“Manchachia”, koji se odliku<strong>je</strong><br />

po ukusnim domaćim specialitetima.<br />

Među posluživan<strong>je</strong>m Cerveca i<br />

Tapasa, kao i pripreme za narudžbe<br />

iz komšiluka, on tečno i <strong>je</strong>dnostavno<br />

prelazi sa arapskog na španjolski.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

56


“Živim ovd<strong>je</strong> duže nego u Maroku,<br />

tako da <strong>je</strong> ovo moja domovina”, kaže<br />

on.<br />

Onaj mladi muškarac, gore na<br />

minaretu, iako Azijat <strong>je</strong> također dio<br />

multikulturne m<strong>je</strong>šavine. Pet puta<br />

dnevno na molitvu poziva muslimane<br />

pori<strong>je</strong>klom iz Maroka, Alžira<br />

i svih ostaih država svi<strong>je</strong>ta koji su se<br />

tu doselili.<br />

Za razliku od tehnički dot<strong>je</strong>ranih<br />

ezana sa uskih minareta u Kairu,<br />

škripavog ezana puštenog sa kasete<br />

u Iranu ili m<strong>je</strong>šavine zvukova iz biblijskog<br />

grada Sane, gd<strong>je</strong> se 60 glasova<br />

presi<strong>je</strong>caju, ezan u Granadi <strong>je</strong><br />

ljudski glas ko<strong>je</strong>g nosi samo v<strong>je</strong>tar.<br />

Zvuk tako lagan i prozračan, da<br />

samo nekoliko koraka od munare<br />

biva progutan iznad Alhambre.<br />

Apsurdne optužbe<br />

Zašto li ovako tih, a ne pojačan<br />

glas, u <strong>je</strong>dnom od najglasnijih gradova<br />

u Europi? Objašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnostavno:<br />

U komšiluku džami<strong>je</strong> se<br />

nalazi katolička crkva, ut<strong>je</strong>cajan<br />

faktor, koji sve, što bi zvuk zvona<br />

moglo baciti u pozadinu, gleda sa<br />

ekstremnim nepov<strong>je</strong>ren<strong>je</strong>m.<br />

Potpal<strong>je</strong>no sa antiislamskim govorima,<br />

stvaraju se uvi<strong>je</strong>k novi prigovori<br />

protiv džami<strong>je</strong> koji su nev<strong>je</strong>rovatni.<br />

Upozorava se na parkiran<strong>je</strong><br />

auta na trotoarima, kao i na mase<br />

ljudi na javnim m<strong>je</strong>stima. Optužba<br />

koja zvuči apsurdno u državi čiji<br />

stanovnici većinu vremena provode<br />

na ulicama. Poruka iza ovakve<br />

optužbe <strong>je</strong> jasna: Ovd<strong>je</strong> se možete<br />

uklopiti, ali samo ako se neprim<strong>je</strong>tno<br />

ponašate.<br />

Malo čudo<br />

Čin<strong>je</strong>nica da <strong>je</strong> džamija<br />

uopće izgrađena, <strong>je</strong><br />

sama po sebi malo čudo.<br />

U Španiji gradski zastu-<br />

pnici redovno odbijaju<br />

dozvole za gradnju džamija,<br />

potpomognuti od<br />

strane male, ali jake prosv<strong>je</strong>dne<br />

za<strong>je</strong>dnice.<br />

Zbog toga su muslimani<br />

prisil<strong>je</strong>ni da za<strong>je</strong>dničke<br />

molitve obavljaju u<br />

privatnim prostorijama ili<br />

garažama. Povlačen<strong>je</strong> muslimanske<br />

za<strong>je</strong>dnice, u osamu i tajnost, može<br />

u za<strong>je</strong>dnici stvoriti nezadovojstvo i<br />

b<strong>je</strong>s. S tim se baš stvara suprotno<br />

od tako hitno tražene integraci<strong>je</strong>.<br />

Ovakav način netoleranci<strong>je</strong> i<br />

neprihvaćanja se ne svodi samo na<br />

dosel<strong>je</strong>nike. Također za muslimane<br />

rođene u Španiji <strong>je</strong> ovakav način<br />

ophođenja postao svakodnevnica.<br />

Pri<strong>je</strong> nekoliko godina, Udružen<strong>je</strong><br />

muslimana Špani<strong>je</strong>, zahti<strong>je</strong>valo <strong>je</strong><br />

dozvolu za za<strong>je</strong>dničku molitvu u<br />

poznatoj džamiji u Kordobi, koja <strong>je</strong><br />

u međuvremenu postala vlasništvo<br />

Vatikana.<br />

Pogrešan sm<strong>je</strong>r, “pogrešan” bog<br />

Povlačen<strong>je</strong><br />

muslimanske<br />

za<strong>je</strong>dnice,<br />

u osamu i<br />

tajnost, može<br />

u za<strong>je</strong>dnici<br />

stvoriti<br />

nezadovoljstvo<br />

i bi<strong>je</strong>s. S tim<br />

se baš stvara<br />

suprotno od<br />

tako hitno<br />

tražene<br />

integraci<strong>je</strong>.<br />

Potaknuti za<strong>je</strong>dničkom molitvom<br />

pape Benedikta XVI sa turskim<br />

glavnim muftijom u Plavoj<br />

džamiji u Istanbulu, muslimani<br />

su se nadali da se svete dvorane i<br />

u Kordobi mogu upotri<strong>je</strong>biti na<br />

sličan način. Oni su ht<strong>je</strong>li neka-<br />

dašnji paganski hram di<strong>je</strong>liti sa tolicima. Španjolski katolici se ka-<br />

tu<br />

mole od 16. stol<strong>je</strong>ća - u tom periodu<br />

<strong>je</strong> bila izgrađena crkva unutar<br />

džami<strong>je</strong>.<br />

Pri<strong>je</strong>dlog <strong>je</strong> odmah bio odbi<strong>je</strong>n.<br />

Od tada su pored mihraba uvi<strong>je</strong>k<br />

postro<strong>je</strong>ni zaštitari. Uvi<strong>je</strong>k spremni<br />

zaustaviti svakog pos<strong>je</strong>tioca, koji bi<br />

se molio u pogešnom sm<strong>je</strong>ru, prema<br />

“pogrešnom” bogu.<br />

Pored toga, <strong>bilo</strong> <strong>je</strong> prilika u kojima<br />

se zabrana molitve za muslimane<br />

ignorisala. Tako <strong>je</strong> španski teokratski<br />

diktator Francisco Franco<br />

1974. godine, tada još nepoznatom<br />

Sadamu Huseinu, dozvolio molitvu<br />

u mihrabu.<br />

Rasprostran<strong>je</strong>ni protekcionizam<br />

se čini kontraproduktivnim<br />

– sva<strong>kako</strong> da sekularizam koji ja-<br />

sno odvaja državu od cr-<br />

kve danas osvaja Španiju.<br />

Mnogo mladih ljudi koji<br />

nisu doživ<strong>je</strong>li 40 godina<br />

Franco diktature se pitaju,<br />

zašto su katolički simboli<br />

u velikom broju istaknuti<br />

na javnim m<strong>je</strong>stima, <strong>je</strong>r<br />

Španija ima v<strong>je</strong>rski neu-<br />

tralan ustav.<br />

Alternativa sukobu<br />

Dio r<strong>je</strong>šenja, za prelazak<br />

preko nepov<strong>je</strong>renja, se<br />

nalazi u s<strong>je</strong>ni munare, koja<br />

se nadvija iznad Alhambre<br />

u Granadi. Latino – američki<br />

imigranti, koji su primili<br />

islam, žive u malom prostoru<br />

sa mladim Amerikancima, koji su<br />

se tu skrasili, da bi naučili španjolski<br />

<strong>je</strong>zik. Zvukovi flamenka lebde<br />

u zraku, dok staros<strong>je</strong>dioci nabavljaju<br />

hl<strong>je</strong>b od dosel<strong>je</strong>nika iz istočne<br />

Europe koji rade u pekarama čiji su<br />

vlasnici dosel<strong>je</strong>nici iz Alžira.<br />

Ljudi koji ovd<strong>je</strong> žive, nisu zainteresirani<br />

za to da li će papa dozvoliti<br />

muslimanima Kordobe da di<strong>je</strong>le <strong>je</strong>dno<br />

sveto m<strong>je</strong>sto sa katolicima ili, da<br />

li sudija iz Madrida smatra da se zov<br />

mu<strong>je</strong>zina iznad gradske četvrti zvane<br />

Albayazin kosi sa javnim interesom.<br />

Postoji <strong>je</strong>dna izreka u Španiji:<br />

“V<strong>je</strong>trenjača vlade se okreće sporo”.<br />

V<strong>je</strong>rovatno će biti prekasno,<br />

dok vladajuća skupina shvati, da u<br />

Albayzinu postoji <strong>je</strong>dinstvena šansa,<br />

da se iz prošlosti nauči, te da se ne<br />

čine iste greške kao u drugim državama.<br />

Ali do tada, svako ko ide<br />

kroz sokake ko<strong>je</strong> od obale ri<strong>je</strong>ke<br />

Daro vode gore sli<strong>je</strong>deći prigušeni<br />

glas mu<strong>je</strong>zina, s<strong>je</strong>tit će se da direktnoj<br />

konfrontaciji postoji uvi<strong>je</strong>k<br />

aternativa.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

57


Kutak za mlade<br />

Kur’anska pravila (I dio): Međuljudski odnosi<br />

Reci robovima Mojim<br />

govore samo li<strong>je</strong>pe<br />

Ramazan <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec Kur’ana. U n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> počelo n<strong>je</strong>govo<br />

objavljivan<strong>je</strong>, i spuštan<strong>je</strong> iz Levhi mahfuza na čisto Poslanikovo srce,<br />

u n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svake godine učio<br />

ci<strong>je</strong>li Kur’an pred Džibrilom, a u godini u kojoj <strong>je</strong> umro, dva puta, i<br />

u n<strong>je</strong>mu su naši dobri prethodnici i odabrane generaci<strong>je</strong> muslimana<br />

posebnu pažnju posvećivali učenju i proučavanju Kur’ana. Sli<strong>je</strong>dom<br />

te čin<strong>je</strong>nice, a sa željom da i naši ramazani dobiju prepoznatljivu<br />

kur’ansku boju, u ovom ramazanskom broju, i u nekoliko narednih<br />

bro<strong>je</strong>va, pokušat ćemo, govoreći o kur’anskoj metodologiji,<br />

načelima, pravilima, formulama i obrascima, Kur’an učiniti bližim i<br />

dostupnijim širem čitalačkom auditoriju<br />

u ono što se objavlju<strong>je</strong> <strong>nam</strong>a, a naš Bog<br />

i vaš Bog <strong>je</strong>ste – <strong>je</strong>dan, i mi se N<strong>je</strong>mu<br />

pokoravamo.”<br />

(El-Isra, 46.). U dva od<br />

sedam kiraeta (nar<strong>je</strong>čja), ovaj a<strong>je</strong>t se<br />

uči: Vu kūlū li-n-nasi hasena, za razliku<br />

od gore navedenog kiraeta, koji glasi:<br />

Ve kūlū lin-nâsi husnā. El-kavlul-hasen<br />

(li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č) <strong>je</strong>, kažu islamski učenjaci,<br />

ri<strong>je</strong>č koja <strong>je</strong> li<strong>je</strong>pa u načinu na koji<br />

se izgovara i sadržaju; u načinu: tako<br />

što će se izgovoriti blago i n<strong>je</strong>žno, bez<br />

grubosti i aroganci<strong>je</strong>; u sadržaju, tako<br />

što će n<strong>je</strong>n sadržaj biti samo dobro i ništa<br />

više. Svaka ri<strong>je</strong>č koja u sebi sadrži<br />

dobro, <strong>je</strong> li<strong>je</strong>pa, i svaka li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong>,<br />

sama po sebi, dobro.<br />

Pripremio: Mr. Semir Imamović<br />

Spuštan<strong>je</strong> i objavljivan<strong>je</strong> Kur’ana<br />

najjasnija <strong>je</strong> i najočitija manifestacija<br />

Boži<strong>je</strong> milosti prema ljudima.<br />

On <strong>je</strong> pojašn<strong>je</strong>n<strong>je</strong> svake stvari, uputa,<br />

opomena i pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>. Za onoga ko<br />

ga bude učio, pripreml<strong>je</strong>na <strong>je</strong> posebna<br />

nagrada i čeka ga svako dobro na<br />

ovom i budućem svi<strong>je</strong>tu. N<strong>je</strong>gova živa<br />

personifikacija <strong>je</strong> bio Poslanik, sallallahu<br />

alejh ve sellem, on <strong>je</strong>, ustvari, i u<br />

teorijskom i u praktičnom smislu, bio<br />

Kur’an koji hoda. Najkraći put do<br />

kur’anskih riznica <strong>je</strong>su n<strong>je</strong>gova opća<br />

pravila i obrasci, ko<strong>je</strong>, ukoliko čov<strong>je</strong>k<br />

bude proučavao i promišljao, odvest<br />

će ga do žel<strong>je</strong>nog cilja, otkrit će mu<br />

skrivene kur’anske tajne, i pronaći će<br />

u Kur’anu ono što on ustvari <strong>je</strong>ste –<br />

uputu i pravi put. Kur’anska pravila su<br />

a<strong>je</strong>ti ili di<strong>je</strong>lovi a<strong>je</strong>ta, koji u sebi nose<br />

jasnu i nedvosmislenu poruku. Iako<br />

njihov sadržaj često ne prelazi nekoliko<br />

ri<strong>je</strong>či, oni u sebi nose sveobuhvatno,<br />

univerzalno i višestruko značen<strong>je</strong>.<br />

Prvo u nizu tih pravila su ri<strong>je</strong>či Uzvišenog,<br />

u pri<strong>je</strong>vodu značenja: I kada samo<br />

od sinova Israilovih zav<strong>je</strong>t uzeli da ćete<br />

(...) ljudima li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či govoriti. (El-Bekare,<br />

83.). Njime se, kao što možemo<br />

vid<strong>je</strong>ti, reguliše <strong>je</strong>dan od najvažnijih<br />

aspekata međuljudskih odnosa, a to<br />

<strong>je</strong> aspekt verbalne komunikaci<strong>je</strong>. Ovo<br />

pravilo se, u različitim kontekstima i<br />

u približno sličnoj formi, ponavlja na<br />

više m<strong>je</strong>sta u Kur’anu. Takav <strong>je</strong> recimo<br />

a<strong>je</strong>t: Reci robovima Mojim da govore<br />

samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či... : - <strong>je</strong>r bi šejtan mogao<br />

posijati neprijateljstvo među njima,<br />

šejtan <strong>je</strong>, doista, čov<strong>je</strong>kov otvoreni neprijatelj.<br />

(El-Isra, 53.), kao i ri<strong>je</strong>či Uzvišenog,<br />

u pri<strong>je</strong>vodu značenja: I sa sl<strong>je</strong>dbenicima<br />

Knjige raspravljajte na najl<strong>je</strong>pši<br />

način, - ne i sa onima među njima koji<br />

su nepravedni -, i recite: “Mi v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo<br />

27. august - 17. ramazan<br />

58<br />

Spomeni, u Knjizi, Ibrahima<br />

Prim<strong>je</strong>na ovog pravila čini se posebno<br />

važnom u današn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me kada<br />

se, u svom svakodnevnom životu, susrećemo<br />

za različitim kategorijama,<br />

skupi<strong>nam</strong>a i tipovima ljudi, sa muslimanima<br />

i nemuslimanima, v<strong>je</strong>rnicima<br />

i nev<strong>je</strong>rnicima, dobrim i lošim, malim<br />

i velikim, štaviše potrebno <strong>nam</strong> <strong>je</strong> u<br />

komunikaciji sa <strong>nam</strong>a najbližim ljudima,<br />

roditeljima, bračnim partnerom<br />

i d<strong>je</strong>com, pa i prema onima s kojima,<br />

zbog poslovnih obaveza, ostvaru<strong>je</strong>mo<br />

bliske kontakte, kao što su radnici, poslodavci,<br />

radne kolege i poslovni partneri.<br />

Kur’an <strong>nam</strong> <strong>je</strong>, kroz navođen<strong>je</strong><br />

praktičnih prim<strong>je</strong>ra, pojasnio na koji<br />

način se ovo pravilo implementira u<br />

svakodnevnom životu. Navest ćemo<br />

tri različite situaci<strong>je</strong> n<strong>je</strong>gove prim<strong>je</strong>ne.<br />

Govoreći o kodeksima verbalnog<br />

ophođenja prema roditeljima i uopćeno<br />

o njihovom pravu, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> na


neka<br />

ri<strong>je</strong>či<br />

l<strong>je</strong>stvici prava rangirano odmah iza<br />

Boži<strong>je</strong>g, Uzvišeni, u pri<strong>je</strong>vodu značenja,<br />

kaže: Gospodar tvoj zapovi<strong>je</strong>da da<br />

se samo N<strong>je</strong>mu klanjate i da roditeljima<br />

dobročinstvo činite. Kad <strong>je</strong>dno od njih<br />

dvo<strong>je</strong>, ili obo<strong>je</strong>, kod tebe starost dožive,<br />

ne reci im ni: “Uh!” – i ne podvikni na<br />

njih, i obraćaj im se ri<strong>je</strong>čima poštovanja<br />

punim. (El-Isra, 23.). Zabrana upotrebe<br />

grubih ri<strong>je</strong>či i ri<strong>je</strong>či kojima se iskazu<strong>je</strong><br />

nelagoda i mrzovolja, u verbalnoj<br />

komunikaciji sa roditeljima, zapravo<br />

<strong>je</strong> naredba da se u toj komunikaciji<br />

koriste samo ri<strong>je</strong>či ko<strong>je</strong> ukazuju na<br />

poštovan<strong>je</strong>, samilost i brižnost, a posebno<br />

kada se ima na umu da su roditelji<br />

u životnom stadiju o ko<strong>je</strong>m govori<br />

ovaj a<strong>je</strong>t, krhki, n<strong>je</strong>žni i bespomoćni<br />

poput male d<strong>je</strong>ce. Kao što se malo di<strong>je</strong>te<br />

rasplače i na najmanji povik, pri<strong>je</strong>kor,<br />

<strong>nam</strong>rštenost, pa i kliman<strong>je</strong> glavom,<br />

tako <strong>je</strong> i sa roditeljskim srcem, i<br />

najmanji gest koji bi mogao ukazivati<br />

na nepokornost, neposlušnost, i negodovan<strong>je</strong><br />

i mrzovolju, oni doživljavaju<br />

kao nešto veliko, smatraju da <strong>je</strong> to<br />

usm<strong>je</strong>reno protiv njih, i da predstavlja<br />

uzurpaciju njihovog prava. Oni<br />

očekuju od svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>ce da im uzvrate<br />

bar di<strong>je</strong>lom ljubavi koju su oni njima<br />

bezrezervno i bezgranično poklanjali<br />

ci<strong>je</strong>li svoj život. Divan prim<strong>je</strong>r, u tom<br />

pogledu, ponudio <strong>nam</strong> <strong>je</strong> Ibrahim,<br />

alejhi selam, koji <strong>je</strong> ostao dosl<strong>je</strong>dan<br />

ovom principu (principu li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či)<br />

čak i onda kada ga <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov otac Azer<br />

(klesač kipova) odlučio prot<strong>je</strong>rati od<br />

kuće i zapri<strong>je</strong>tio mu kamenovan<strong>je</strong>m<br />

ukoliko ne prestane sa kuđen<strong>je</strong>m n<strong>je</strong>govih<br />

božanstava. Kur’an <strong>nam</strong> donosi<br />

dio razgovora ko<strong>je</strong>g <strong>je</strong> Ibrahim, alejhi<br />

selam, tom prilikom vodio<br />

sa svojim ocem, a koji<br />

obilu<strong>je</strong> poštovan<strong>je</strong>m, samilošću<br />

i brigom: Spomeni, u<br />

Knjizi, Ibrahima! On <strong>je</strong> bio<br />

istinoljubiv, v<strong>je</strong>rov<strong>je</strong>snik.<br />

Kada <strong>je</strong> rekao ocu svome: “O<br />

babuka moj, zašto se klanjaš<br />

onome koji nit ču<strong>je</strong> niti vidi,<br />

niti ti može od ikakve koristi<br />

biti? O babuka moj, meni<br />

dolazi znan<strong>je</strong>, a ne tebi;<br />

zato mene sli<strong>je</strong>di, i ja ću te na pravi<br />

put uputiti; o babuka moj, na klanjaj<br />

se šejtanu, šejtan <strong>je</strong> Milostivome uvi<strong>je</strong>k<br />

neposlušan; o babuka moj, bojim se da<br />

te od Milostivog ne stigne kazna, pa da<br />

budeš šejtanu drug”, - otac n<strong>je</strong>gov <strong>je</strong> rekao:<br />

“Zar ti mrziš božanstva moja, o<br />

Ibrahime? Ako se ne okaniš, zbilja ću<br />

te kamen<strong>je</strong>m pot<strong>je</strong>rati, zato me za dugo<br />

vremena napusti!” “Mir tebi!” - reče<br />

Ibrahim. “Moliću Gospodara svoga da<br />

Roditelji<br />

očekuju od<br />

svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>ce<br />

da im uzvrate<br />

bar d<strong>je</strong>lom<br />

ljubavi koju<br />

su oni njima<br />

bezrezervno<br />

i bezgranično<br />

poklanjali ci<strong>je</strong>li<br />

svoj život.<br />

ti oprosti, <strong>je</strong>r On <strong>je</strong> vrlo do-<br />

bar prema meni.”<br />

(Pri<strong>je</strong>vod<br />

značenja, Mer<strong>je</strong>m, 41.<br />

– 47.).<br />

Ovd<strong>je</strong> treba naglasiti<br />

da negodovan<strong>je</strong>, mrzovolja<br />

i podvikivan<strong>je</strong>, spomenuti<br />

u a<strong>je</strong>tu, nisu <strong>je</strong>dino što<br />

roditel<strong>je</strong> čini tužnim i tišti<br />

njihova srca, štaviše to se<br />

može smatrati neznatnim u<br />

poređenju sa onim što danas<br />

možemo vid<strong>je</strong>ti u odnosu d<strong>je</strong>ce prema<br />

njihovim roditeljima, od otvorenog<br />

protivl<strong>je</strong>nja i suprotstavljanja njihovoj<br />

volji, nedržanja do njihovog mišl<strong>je</strong>nja<br />

i sav<strong>je</strong>ta, preko njihovog oslovljavanja<br />

pogrdnim imenima, a u nešto blažoj<br />

verziji vlastitim imenom ili sa “stari”<br />

i “stara”, pa do os<strong>je</strong>ćanja nelagode i<br />

stida u njihovom društvu. To <strong>je</strong> postalo<br />

toliko očigledno, da ni<strong>je</strong> potreban<br />

neki poseban napor da bi se uočilo, što<br />

27. august - 17. ramazan<br />

59


sva<strong>kako</strong> zabrinjava svakog čestitog čov<strong>je</strong>ka<br />

i n<strong>je</strong>govo srce ispunjava zebnjom<br />

i strahom. Jer, Allah, dželle šanuhu,<br />

uslišava dovu roditelja, koju Mu on u<br />

srdžbi uputi protiv svog d<strong>je</strong>tata, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

nepokornost roditeljima ubrojao u najveće<br />

gri<strong>je</strong>he, zbog kojih će njihovi počinioci<br />

biti posebno kažn<strong>je</strong>ni, na ovom<br />

i budućem svi<strong>je</strong>tu.<br />

Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č nema alternativu<br />

Dovoljno <strong>je</strong> pouke, za onoga koji<br />

želi pouku primiti, u tome da Allah,<br />

dželle šanuhu, na Sudn<strong>je</strong>m danu, kada<br />

bude svodio račune, neće po<strong>gledati</strong> u<br />

onoga koji <strong>je</strong> bio neposlušan svojim<br />

roditeljima, i da Allah, dželle šanuhu,<br />

ubrzava kaznu za dvi<strong>je</strong> vrste gri<strong>je</strong>ha još<br />

na ovome svi<strong>je</strong>tu: nepravdu i neposlušnost<br />

roditeljima, kao što se navodi u<br />

v<strong>je</strong>rodostojnim hadisima.<br />

Drugi kur’anski prim<strong>je</strong>r za implementaciju<br />

navedenog pravila, <strong>je</strong>su<br />

ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: a na prosjaka (onoga<br />

koji traži) ne podvikni. (Ed-Duha, 10.).<br />

Neki učenjaci smatraju da se ri<strong>je</strong>č sāil<br />

ovd<strong>je</strong> ne odnosi samo na prosjaka, nego<br />

na svakoga onoga koji nešto traži i potražu<strong>je</strong>,<br />

<strong>bilo</strong> da se radi o materijalnom<br />

ili moralnom dobru, imetku, znanju,<br />

sav<strong>je</strong>tu, uputi, posredovanju, ili <strong>bilo</strong><br />

čemu drugom. Poruka a<strong>je</strong>ta <strong>je</strong>: onome<br />

koji ti nešto traži, ukoliko si u mogućnosti,<br />

daj ono što traži, u suprotnom<br />

vrati ga (odbij ga) li<strong>je</strong>pom r<strong>je</strong>čju i prema<br />

n<strong>je</strong>mu se ponašaj učtivo i blago.<br />

(Tefsiru-l-elūsi, 15/23.). Iako <strong>nam</strong> se<br />

ova stvar čini <strong>je</strong>dnostavnom i lahkom,<br />

ipak u stvarnom životu to ne izgleda<br />

tako. Vrlo su ri<strong>je</strong>tki oni koji ne podvikuju<br />

na prosjake, ili one koji od njih<br />

nešto traže! Istina <strong>je</strong> da <strong>je</strong> danas puno<br />

više onih koji traže od onih koji daju,<br />

ali zar Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

ni<strong>je</strong> rekao da <strong>je</strong> “gornja” ruka bolja<br />

od “don<strong>je</strong>”, i zar Uzvišeni u Kur’anu<br />

ni<strong>je</strong> poručio: Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>či i izvin<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

vr<strong>je</strong>dniji su od milostin<strong>je</strong> koju prati vri<strong>je</strong>đan<strong>je</strong>.<br />

– A Allah ni<strong>je</strong> ni o kome ovisan<br />

i blag <strong>je</strong>. (Pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Bekare,<br />

263.). Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong> da prosjaku kažeš li<strong>je</strong>pu<br />

ri<strong>je</strong>č, ili da se <strong>je</strong>dnostavno okreneš<br />

od n<strong>je</strong>ga, nego da mu udi<strong>je</strong>liš sadaku,<br />

a zatim to popratiš prigovorom, galamom,<br />

uvredama i ogovaran<strong>je</strong>m.<br />

Treći prim<strong>je</strong>r spomenut <strong>je</strong> u a<strong>je</strong>tu:<br />

A robovi Milostivoga su oni koji po<br />

Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici<br />

(neznalice) oslove, odgovaraju: “Mir<br />

vama!”<br />

(pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Furkan,<br />

63.). Ibn Džerir, u komentaru ovoga<br />

a<strong>je</strong>ta, kaže: “A kada ih oni koji ne<br />

znaju za Allaha oslove njima mrskim<br />

ri<strong>je</strong>čima, oni im uzvrate li<strong>je</strong>pom ri<strong>je</strong>čju<br />

i istinom.” (Tefsiru-t-Taberi,<br />

19/295.). Li<strong>je</strong>pa ri<strong>je</strong>č u ovoj<br />

situaciji, <strong>kako</strong> to možda neki<br />

ljudi sebi predstavljaju, ni<strong>je</strong><br />

izraz slabosti i poniženja,<br />

nego naprotiv dostojanstva i<br />

ponosa; dostojanstven i ponosan<br />

čov<strong>je</strong>k u odgovoru i<br />

svađi vidi gubl<strong>je</strong>ne dragoc<strong>je</strong>nog<br />

vremena, i trošen<strong>je</strong> snage<br />

i energi<strong>je</strong> na ono što malo<br />

ili ni<strong>kako</strong> vri<strong>je</strong>di. Ustvari,<br />

nema tog čov<strong>je</strong>ka koji ni<strong>je</strong><br />

sposoban na uvredu uzvratiti<br />

uvredom, na psovku psovkom,<br />

na omalovažavan<strong>je</strong><br />

omalovažavan<strong>je</strong>m, to može čak i di<strong>je</strong>te,<br />

ali <strong>je</strong> malo onih koji će u tim momentima<br />

pokazati strpl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, dostojanstvo i<br />

ljudsku veličinu, sve to ignorirati i nastaviti<br />

svojim putem koji ih vodi ka dobru<br />

i plemenitosti. Upravo iz tog razloga,<br />

Poslanik, sallallahu alehi ve sellem,<br />

<strong>je</strong> obećao kuću u prikrajku Dženneta<br />

onome ko ostavi raspravu i onda kada<br />

<strong>je</strong> u pravu. (Ebu-Davud, 4800.). A šta<br />

Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong><br />

da prosjaku<br />

kažeš li<strong>je</strong>pu<br />

ri<strong>je</strong>č, ili da se<br />

<strong>je</strong>dnostavno<br />

okreneš od<br />

n<strong>je</strong>ga, nego<br />

da mu udi<strong>je</strong>liš<br />

sadaku, a<br />

zatim to<br />

popratiš<br />

prigovorom,<br />

galamom,<br />

uvredama i<br />

ogovaran<strong>je</strong>m.<br />

<strong>je</strong> alternativa li<strong>je</strong>poj ri<strong>je</strong>či?<br />

Svađa, neprijateljstvo, zloba<br />

i mržnja. Pogledajmo <strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong> Allah, dželle šanuhu, u<br />

istom kontekstu spomenuo<br />

li<strong>je</strong>pu ri<strong>je</strong>č i šejtanovo sijan<strong>je</strong><br />

neprijateljstva među<br />

ljudima, <strong>kako</strong> bi ukazao na<br />

to da izostanak prvog može<br />

dovesti do drugog. Reci<br />

robovima Mojim da govore<br />

samo li<strong>je</strong>pe ri<strong>je</strong>či, <strong>je</strong>r bi šejtan<br />

mogao posijati neprijateljstvo<br />

među njima, šejtan <strong>je</strong>, doista,<br />

čov<strong>je</strong>kov otvoreni neprijatelj.<br />

(Pri<strong>je</strong>vod značenja, El-Isra,<br />

53.). Prenosi se da <strong>je</strong> neki p<strong>je</strong>snik u<br />

stihovima izvr<strong>je</strong>đao imama Malika,<br />

<strong>je</strong>r ni<strong>je</strong> bio zadovoljan n<strong>je</strong>govom presudom,<br />

pa mu <strong>je</strong> Malik rekao: “Ovim<br />

si samo pokazao svoju glupost i prizemnost,<br />

a to <strong>je</strong> nešto što može svaki<br />

čov<strong>je</strong>k. Bol<strong>je</strong> ti <strong>je</strong> <strong>bilo</strong> da si ispoljio vrline<br />

za kojim žudi svaki čestiti čov<strong>je</strong>k:<br />

ljudskost i plemenitost.” (Tertibu-lmadarik,<br />

1/59.).<br />

27. august - 17. ramazan<br />

60


U PRODAJI<br />

INFORMACIJE NA TEL.:<br />

061/515-515 i 061/736-651


No comment<br />

Za glasove birača bore se Čežnja, Dizel,<br />

Limuzina, kao i BMW M6, Mrki, Šećer i<br />

Hugolina<br />

Čežnja, Dizel, Limuzina, kao i BMW<br />

M6, Mrki, Šećer i Hugolina samo su<br />

neki od nadimaka kandidata političkih<br />

stranaka za predsto<strong>je</strong>će izbore,<br />

koji su navedeni pored njihovih imena<br />

i prezimena.<br />

Glas Srpske, 13. august 2010.<br />

UAE-Prehrambeni otpad doseže u ramazanu<br />

do 500 tona u <strong>je</strong>dnom danu<br />

Agencija za zaštitu okoliša (EAD) iz<br />

Abu Dabija pokrenula <strong>je</strong> kampanju<br />

pod nazivom “Razmisli pri<strong>je</strong> nego<br />

baciš” kao odgovor na veliku količinu<br />

hrane koja se baca i doseže svakodnevno<br />

500 tona tokom ramazana samo u<br />

U<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nim Arapskim Emiratima.<br />

Islambosna.ba, 13. august 2010.<br />

U Bi<strong>je</strong>ljini mrtve bebe godi<strong>nam</strong>a bacane u<br />

šipraž<strong>je</strong> i kontejnere<br />

Mrtvorođenčad i bebe ko<strong>je</strong> su umrle<br />

nekoliko dana po rođenju godi<strong>nam</strong>a<br />

su bacane u kontejnere, nalažene po<br />

šipražjima ili su ih razvlačili psi lutalice<br />

u krugu bi<strong>je</strong>ljinske bolnice, ali o<br />

tome niko ni<strong>je</strong> želio da govori javno,<br />

a nadležni i ci<strong>je</strong>lo društvo su pred tim<br />

užasom zatvarli oči!<br />

Sara<strong>je</strong>vo-x.com, 23. august 2010.<br />

Lisica zaklala 300 fazana<br />

Fazanerija Njivice u Čifluku kod<br />

Srebrenika u poned<strong>je</strong>ljak ujutro bila <strong>je</strong><br />

na meti lisice, koja <strong>je</strong> u samo nekoliko<br />

sati poklala oko 300 fazana.<br />

San, 18. august 2010.<br />

Slonovi ubili 50 ljudi, ljudi ubili 228 slonova<br />

Na Šri Lanki već godinu dana vlada<br />

pravi rat između slonova i ljudi.<br />

Lani <strong>je</strong> tako ubi<strong>je</strong>no 228 slonova, a te<br />

su životin<strong>je</strong> ubile 50 ljudi. Glavni <strong>je</strong><br />

problem što se divljina u kojoj slonovi<br />

žive površinom stalno smanju<strong>je</strong>, a stoka<br />

im uzima hranu.<br />

Sky News, 23. august 2010.<br />

Preds<strong>je</strong>dnik HNS Vlatko Marković: Po<strong>je</strong>st ću<br />

govno, ako <strong>je</strong> Mamić kriv<br />

Dnevnik.ba, 21. august 2010.<br />

Više bh. sportaša na izborima nego na<br />

Olimpijskim igrama<br />

Na listama <strong>je</strong> toliko glumaca da bi se<br />

mogao snimiti film, a redatelj bi mogao<br />

biti oskarovac.<br />

Večernji list, 23. august 2010.<br />

Popravne ispite u Republici Srpskoj mora<br />

polagati više od 5.300 srednjoškolaca<br />

Glas Srpske, 20. august 2010.<br />

Ubila muža pa se udala u zatvoru i dobila di<strong>je</strong>te<br />

Osuđenica iz Sara<strong>je</strong>va, koja izdržava<br />

kaznu zbog ubistva supruga, u zatvoru<br />

upoznala svog sadašn<strong>je</strong>g muža.<br />

V<strong>je</strong>nčali se pri<strong>je</strong> tri godine, a ove godine<br />

dobili bebu koja <strong>je</strong> dobila ime po<br />

direktoru KPZ-a Hasanu.<br />

San, 23. august 2010.<br />

Ukrali toplanu u Novom Sadu!<br />

Toplana “Mišeluk” u Novom Sadu,<br />

koja može da gri<strong>je</strong> najman<strong>je</strong> 5.000<br />

domaćinstava, potpuno <strong>je</strong> demonti-<br />

rana i odni<strong>je</strong>ta. Nakon krađe tamo<br />

ni<strong>je</strong> ostao ni kamen na kamenu. Šteta<br />

iznosi nekoliko miliona eura.<br />

Press, 14. august 2010.<br />

Turska ni<strong>je</strong> pozvala ambasadora Izraela na iftar<br />

Naslov na web portalu Sara<strong>je</strong>vo – x,<br />

15. august 2010.<br />

Račun za molitvu<br />

Katolička crkva u Hrvatskoj ući će u<br />

sistam PDV-a. U praksi to znači još<br />

<strong>je</strong>dnu novost, a to <strong>je</strong> da će crkvene instituci<strong>je</strong><br />

za usluge morati ispostavljati<br />

– račune.<br />

Večernji list, 23. august 2010.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

64


Nauka<br />

Astronomi prate crnu rupu u Mli<strong>je</strong>čnom putu koja <strong>nam</strong> se<br />

približava velikom brzinom<br />

Crna rupa kreće se kroz našu galaksiju<br />

(Mli<strong>je</strong>čni put), vukući i<br />

“<strong>je</strong>dući” <strong>je</strong>dnu ostar<strong>je</strong>lu zvi<strong>je</strong>zdu dok<br />

<strong>nam</strong> se primiče. Naime, astronomi su<br />

javili da ova crna rupa (pa zato <strong>je</strong> i tako<br />

zanimljiva) ima kurs koji će <strong>je</strong> u budućnosti<br />

dovesti u blizinu naše plave<br />

planete. Međutim, nemamo apsolutno<br />

zbog čega da se brinemo ili paničimo:<br />

ova crna rupa <strong>je</strong> od našeg Sunčevog sistema<br />

udal<strong>je</strong>na između 6.000 do 9.000<br />

sv<strong>je</strong>tlosnih godina i do nas će doći za<br />

oko 200 miliona godina.<br />

Ipak, i pored tako velike udal<strong>je</strong>nosti,<br />

astronomi koji ovu svemirsku pojavu<br />

prate pomoću svemirskog teleskopa<br />

Opasni gen ko<strong>je</strong>g prenose bakteri<strong>je</strong><br />

V elik broj zaraženih Britanca koji <strong>je</strong><br />

Vnedavno putovao u Indiju ili Paki-<br />

Vstan na li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> upravo se tamo zarazio<br />

infekcijom. Neki od njih su infekciju<br />

proširili u druge bolnice u Britaniji.<br />

Razina infekci<strong>je</strong> <strong>je</strong> od sredn<strong>je</strong> opasne<br />

do ozbiljne, te - smrtonosne. New Del-<br />

Spol bebe<br />

istraživanju objavl<strong>je</strong>nom u magazinu<br />

Ginekologija i akušerstvo<br />

U<br />

ko<strong>je</strong> su proveli američki doktori se<br />

navodi da <strong>je</strong> test krvi majke zapravo<br />

nova metoda koja potpuno pouzdano<br />

određu<strong>je</strong> spol bebe već u prva tri<br />

m<strong>je</strong>seca trudnoće. Placenta (posteljica)<br />

sadrži i majčinu i bebinu krv,<br />

ali koncentracija crvenih krvnih zrnaca<br />

fetusa koja završe u krvotoku<br />

majke <strong>je</strong> veoma mala. Test krvi pronalazi<br />

specifične gene na Y-hromosomu<br />

i ako ih pronađe, test pokazu<strong>je</strong><br />

da <strong>je</strong> beba d<strong>je</strong>čak, a ako ih ne pronađe,<br />

sa sigurnošću se može tvrditi da<br />

Habl (Hubble) su veoma uzbuđeni <strong>je</strong>r<br />

im ova crna rupa da<strong>je</strong> najbolji mogući<br />

dokaz da crne rupe nastaju eksplozijom<br />

zvi<strong>je</strong>zda (nekoliko puta većih od<br />

našeg Sunca) poznatoj još i pod nazivom<br />

supernova.<br />

hi-Metallo-1, ili NDM-1 <strong>je</strong> gen ko<strong>je</strong>g<br />

prenosi bakterija, a koji <strong>je</strong> izuzetno otporan<br />

na najjače antibiotike. Za sad su<br />

pronađena dva tipa bakterija ko<strong>je</strong> prenose<br />

gen NDM-1. Jedna <strong>je</strong> E.coli, odgovorna<br />

za upale mokraćnih kanala i<br />

disajnih putova, te druga, koja napada<br />

pluća, a zove se Klebsiella pneumonia.<br />

Ob<strong>je</strong> bakteri<strong>je</strong> mogu dovesti do otrovanja<br />

krvi. Takvi poremećaji u organizmu<br />

u pravilu se uoče. Znanstvenici<br />

strahuju da se kao rezultat toga može<br />

očekivati druga, još otpornija bakterija.<br />

Postoji nekoliko opcija, no ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o<br />

ogromnom i teško izvedivom pothvatu<br />

koji uključu<strong>je</strong> korišten<strong>je</strong> kombinaci<strong>je</strong><br />

antibiotika. Znanstvenici su izolirali<br />

neke so<strong>je</strong>ve bakteri<strong>je</strong> koji su otporni na<br />

apsolutno sve poznate antibiotike.<br />

<strong>je</strong> beba d<strong>je</strong>vojčica. Metoda <strong>je</strong> 100%<br />

pouzdana, a rezultati se čekaju dva<br />

dana.<br />

Pripremio: Saladin Kovačević<br />

Zvi<strong>je</strong>zda nalik Suncu<br />

Novopotvrđeni planet do sada <strong>je</strong><br />

najmanji planet koji orbitira na<br />

tolikoj udal<strong>je</strong>nosti od svo<strong>je</strong> zvi<strong>je</strong>zde.<br />

Ovo otkriće izvršeno <strong>je</strong> pomoću visoko<br />

rezolucijske optičke tehnologi<strong>je</strong> u<br />

opservatoriju Gemini, 2008. godine,<br />

a ovi su rezultati objavl<strong>je</strong>ni u časopisu<br />

Astrophysical Journal. Bila su potrebna<br />

dodatna promatranja <strong>kako</strong> bi<br />

se potvrdilo da se radi o planetarnom<br />

sustavu i da se planet i zvi<strong>je</strong>zda zaista<br />

kreću za<strong>je</strong>dno kroz Svemir. “2008.<br />

godine smo znali zasigurno samo da<br />

postoji ta mlada planetarna masa u<br />

blizini mlade zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu”,<br />

rekao <strong>je</strong> istraživač. Ekstremna blizina<br />

ova dva ti<strong>je</strong>la snažno <strong>je</strong> sugerirala da<br />

su oni povezani, a ne samo slučajno<br />

postavl<strong>je</strong>ni blizu. Planet težine otprilike<br />

osam Jupitera uočen <strong>je</strong> u orbiti<br />

zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu. Planet <strong>je</strong> 300<br />

puta udal<strong>je</strong>niji od svo<strong>je</strong> zvi<strong>je</strong>zde no<br />

Zemlja od Sunca. “Naša nova promatranja<br />

odbacuju ovu mogućnost<br />

slučajne lokaci<strong>je</strong> i stoga potvrđuju da<br />

su planet i zvi<strong>je</strong>zda povezani međusobno”,<br />

navodi se dal<strong>je</strong>. Kada ga <strong>je</strong><br />

po prvi puta otkrio tim u opservatoriju<br />

Gemini u travnju 2008., ovo<br />

<strong>je</strong> ti<strong>je</strong>lo postalo prvi poznati planet<br />

koji orbitira oko zvi<strong>je</strong>zde nalik Suncu<br />

otkriven direktnim slikan<strong>je</strong>m. U vri<strong>je</strong>me<br />

otkrića tim <strong>je</strong> također pribavio<br />

i spektar planeta i mogao <strong>je</strong> odrediti<br />

mnoge n<strong>je</strong>gove karakteristike ko<strong>je</strong><br />

su potvrđene u ovom novom radu.<br />

“Gledajući unatrag, ovo čini naše<br />

prvotne podatke prvim spektrom<br />

potvrđenog egzoplaneta ikad”, rekao<br />

<strong>je</strong> istraživač Lafrenière, dodajući da<br />

slike pokazuju vodenu paru, ugljikov<br />

monoksid i molekularni vodik u planetovoj<br />

atmosferi.<br />

27. august - 17. ramazan<br />

65


Propolis<br />

Kantarion<br />

Neven<br />

Lavanda<br />

Kopriva / Metvica<br />

Olive oil<br />

100%<br />

Olive oil<br />

100%<br />

Olive oil<br />

100%<br />

Olive oil<br />

100%<br />

Natural hand made soap<br />

100% virgin olive oil<br />

Natural Handmade Soap<br />

Natural Handmade Soap<br />

Natural hand made soap<br />

100% virgin olive oil<br />

Da li volite sebe?<br />

Da li volite sebe?<br />

Da li volite sebe?<br />

Da li volite sebe?

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!