Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid

More documents

Recommendations

Info

Ramazan Propisi, pravila, promišljanja Abeceda ramazanskog posta Riječi Uzvišenog: le’allekum tettekūn / kako biste bogobojazni bili, kako biste se grijeha sačuvali, pojašnjavaju mudrost propisivanja posta, a ona je postizanje bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle šenuhu, koji opet udaljavaju čovjeka od grijeha i sužavaju put šejtanu do ljudskog srca. Et-Takva je zaštita kojom se čovjek štiti od vatre (ar. el-vikaje, zaštita), a post je siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo je to i najpreciznija definicija bogobojaznosti (takve), da između sebe i džehennemske vatre postaviš zaštitu, perdu, izvršavajući ono što ti je naređeno i propisano, i ostavljajući ono što ti je zabranjeno Pripremio: Mr. Semir Imamović Ramad(z)an je deveti mjesec lunar- Rnog (hidžretskog) kalendara. O Rtome kako je dobio naziv postoje Rdva tumačenja: prema jednom od njih ramadan je glagolska imenica glagola remeda / jermudu, što znači spaliti, spržiti, ramadan spaljuje grijehe, kao što vatra spaljuje drva, a drugo tumačenje kaže da je u vrijeme kada su predislamski Arapi davali imena mjesecima bila velika žega i vrućina (ramdā), i tako su mjesecu, u kojem se to dogodilo, dali naziv ramadan. Ramazan ima svoju svetost koju ni na koji način nije dozvoljeno oskrnaviti, činjenjem javnih grijeha u njemu, konzumiranjem hrane i pića na javnim mjestima, pomaganjem drugih u neizvršenju ove vjerske dužnosti, pozivanjem ljudi u grijeh, i bilo čime drugim što ukazuje na njegovo nepoštivanje i nipodaštavanje. Allah, dželle šanuhu, je odabrao ovaj mjesec, između ostalih mjeseci, za jedan od, Njemu, najdražih i najčasnijih ‘ibadeta, post, a odabrao ga je i za spuštanje i objavljivanje Kur’ana, kao i svih prethodnih nebeskih objava. Vasile ibn el-Eska’, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ibrahimovi Suhufi objavljeni su u prvoj noći ramazana; Tevrat šeste noći ramazana; Indžil trinaeste noći ramazana, a Kur’an dvadeset i četvrte noći ramazana.” (Ahmed, 4/107.). Mudrost kur’anskog podsjećanja Islamski učenjaci složni su u tome da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po Hidžri. Iz toga proizilazi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio devet ramazana. Propisivanje posta prošlo je kroz dva stadija: u prvom stadiju ljudi su imali pravo birati između posta i it’ama (nahranjivanja siromaha) za svaki propušteni dan, a nakon toga slijedi drugi stadij u kojem se post uspostavlja kao individulna obaveza (fardu-’ajn), a it’am (nahranjivanje, fidja) ostaje važiti samo za one koji nikako nisu u mogućnosti postiti. Mudrost toga je postepenost (tederrudž) u propisivanju, kako bi se ljudi navikli na ovaj propis, slično kao u slučaju postepene zabrane alkohola, koja je prošla kroz četiri etape. Savm (post) u jezičkom smislu predstavlja ustezanje, ostavljanje, suzdržavanje, a u teriminološkom (šerijatsko-pravnom) smislu označava ustezanje od jela, pića, spolnog općenja i svega što kvari post, od pojave zore do zalaska sunca, sa ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu, i sticanja Njegove naklonosti. Primjere za jedno i drugo značenje nalazimo u Kur’anu, jezičko u rječima Allaha, dželle šanuhu, u prijevodu značenja: Pa 27. august - 17. ramazan 36 jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: “Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti (savma), i danas ni s kim neću govoriti”, a šerijatsko u rječima Allaha, dželle šanuhu: Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili. (El-Bekare, 187.) Odrednica “sa ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu, i sticanja Njegove naklonosti” isključuje post onih koji poste iz navike, ili po uzoru na druge, ili iz zdrastvenih razloga, ili pod prisilom, ili kako bi se pokazali pred ljudima i sl. Njihov post se ne smatra šerijatski ispravnim, za njega neće biti nagrađeni, i njime nisu izvršili vjersku obavezu. Ovu odrednicu nalazimo u rječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko bude postio mjesec ramazana, vjerujući u Allaha, ubijeđen u njegovu obaveznost, i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi.” (Buharija, 1900., Muslim, 760.) Post je bio propisan i prijašnjim narodima, kršćanima, Jevrejima i drugima, a o čemu govori 183-i ajet sure El-Bekare: O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili (da bi ste bogobojazni bili). Podsjećanje vjernika na ovu činjenicu, nosi u sebi dvojaku korist: u njemu je utjeha za vjernike, kako se ne bi osjetili usamljenim u ovom, po svemu, specifičnom ibadetu, i prigovarali kako je propisan samo njima a ne i drugima. Poznata je stvar da čovjek lakše podnosi teškoću kada tu teškoću dijeli sa drugima, što nam, između ostalog, potvrđuju naredni stihovi: “Da nije i drugih koji zajedno sa mnom svoju braću oplakuju, sigurno bi se ubila, oni koje oni oplakuju nisu kao moj brat, ali u njihovoj tuzi pronalazim utjehu.” Ove stihove kazala je poznata sahabijka Hansa, radijallahu
anha, dok je oplakivala svoje poginule u Bici na Uhudu. Podsjećanjem se, također, želi poslati nedvosmislena poruka – nema niti jednog dobra kojim je Allah, dželle šanuhu, obdario prijašnje narode, a da to isto dobro nije dao i islamskom ummetu, a ramazanski post je svakako jedno od najvećih dobara koje je ikada ikome dato: on uči čovjeka strpljenju, požrtvovanosti i izdržljivosti, uči ga da ono što mu je milo i drago ostavi radi Božijeg rizaluka, oslanjajući se na Njega i nadajući se Njegovoj neizmjernoj nagradi. Samo Allah zna kolika je ta nagrada! U hadisi-kudsijju se kaže: “Za svako dobro djelo čovjek ima između desetorostruke i sedamstorostruke nagrade, osim posta, koji pripada Meni, i Ja za njega posebno nagrađujem, jer čovjek u njemu ostavlja strasti i jelo samo zbog Mene.” (Buharija, 503., Muslim, 862.). Put ka bogobojaznosti Ovome bi mogli dodati i treću korist, koju je spomenuo Ibn Kesir u svome Tefsiru. Naime, on pojašnjava da podsjećanje u sebi nosi poruku natjecanja i konkurencije, kao da im želi reći: post je propisan i vama i onima prije vas, kako bi ste dobili jednaku priliku za natjecanjem u dobru, ali i kako bi ste pokazali da ste vi bolji od njih, i da ovaj ibadet izvršavate revnosnije, predanije i potpunije. Riječi Uzvišenog: le’allekum tettekūn / kako biste bogobojazni bili, kako biste se grijeha sačuvali, pojašnjavaju mudrost propisivanja posta, a ona je postizanje bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle šanuhu, koji opet udaljavaju čovjeka od grijeha i sužavaju put šejtanu do ljudskog srca. Et-Takva je zaštita kojom se čovjek štiti od vatre (ar. el-vikaje, zaštita), a post je siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo je to i najpreciznija definicija bogobojaznosti (takve), da između sebe i džehennemske vatre postaviš zaštitu, perdu, izvršavajući ono što ti je naređeno i propisano, i ostavljajući ono što ti je zabranjeno. Da post štiti i udaljava od grijeha i nemorala, i sužava prilaz šejtanu, govori i sljedeći hadis: “O skupino mladića, ko do vas bude u stanju, neka se oženi, a ko nema mogućnosti, neka posti, jer post je zaštita (vidžā’).” (Muttefekun alejhi). Post u kojem nema bogobojaznosti (čuvanja od grijeha, ružnih riječi, izvršavanja onoga što je Allah, dželle šanuhu, naredio, prije svega namaza) i koji ne čini čovjeka bogobojaznim, je poput tijela bez duše. U tom smislu su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allah, dželle šanuhu, nema potrebu za tim da neko ostavlja hranu i piće (gladuje), ako prije toga nije ostavio lažno svjedočenje, postupanje po njemu i prepirku sa ljudima.” (Buharija, 1903., Buharija 2345., Tirmizi, 702.). Postizanje bogobojaznosti je, dakle, osnovna svrha i cilj posta, dok su ostale koristi, bile one individulane ili kolektivne, popratne. Propisivanje posta otkriva nam još jednu veoma važnu dimneziju islamskog zakonodavstva: Allah, dželle šanuhu, pokornost i odanost Svojih robova iskušava na različite načine, nekada kroz izvršavanje određenih djela, kao što je u slučaju namaza, zekata i hadždža, a nekada jednostavno kroz ustezanje i suzdržavanje od duševnih prohtjeva, kao što je u slučaju posta. Nema posta bez nijjeta Post se sastoji od dviju komponenti: unutarnje namjere (nijjet) i ustezanja (suzdržavanja, ostavljanja, imsak), izostanak bilo koje od ove dvije komponente Odrednica “sa ciljem približavanja Allahu, dželle šanuhu, i sticanja Njegove naklonosti” isključuje post onih koji poste iz navike, ili po uzoru na druge, ili iz zdrastvenih razloga, ili pod prisilom, ili kako bi se pokazali pred ljudima, i sl. čini post nevažećim, osim u iznimnim situacijama, koje ćemo naknadno spomenuti. Nijjet podrazumijeva četiri stvari: a) čvrsto uvjerenje (da je sutrašnji dan, kojeg namjerava postiti, od ramazana), što je suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b) namjeru određene vrste posta (post ramazana, ili zavjetni post, ili iskupni post, ili napaštanje i sl.), nije dovoljna uopćena namjera; c) donošenje nijjeta u toku noći, u periodu između zalaska sunca i nastupanja zore, što je mišljenje većine islamskih pravnika, koji svoj stav temelje na riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko u toku noći ne učini nijjet za post, njegov post je neispravan.’’ (Ebu- Davud, 2454., Tirmizi, 730., Nesai, 4/196., Ibn Madže, 1700. Vjerodostojnim ga je ocijenio Nasiruddin el-Albani u Sahihul-džami’u, 6538.); d) obnavljanje nijjeta za svaki dan ramazana, što potvrđuje prethodno citirani hadis. Ovo je, također, mišljenje kojeg zastupa većina islamskih učenjaka. Kao dokaz za ovo mišljenje navodi se i sljedeće obrazloženje: svaki dan ramazana je zaseban ibadet, koji nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa onim prethodnim niti narednim, ispravnost jednog ne povlači za sobom ispravnost drugog i obrnuto, a razdvaja ih period u kojem je dozvoljeno činiti ono što kvari post. (El-Medžmu’u , 6/302., Redul- muhtar, 2/87., Keššaful-kina’i, 2/315.). Nasuprot ovom je mišljenje malikijskih učenjaka, Zufera i Ahmeda prema jednom predanju, da je nijjet na početku ramazana dovoljan za cijeli ramazan, i da postač nije dužan obnoviti nijjet za svaki dan ramazana, analogno namazu: kao što onaj koji obavlja namaz nije dužan obnoviti nijjet na svakom rekatu, tako postač nije dužan obnoviti nijjet svaki dan. Potporu ovom mišljenju dali su i neki savremeni učenjaci, kao što je šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah mu se smilovao, koji je rekao: “Ovo je, po meni, ispravnije mišljenje, jer ako upitaš bilo kojeg muslimana šta je zanijetio na početku ramazana, reći će ti da je zanijetio post cijelog mjeseca, a ne samo jedan njegov dio.’’ (Eš-Šerhul-mumti’ Eš-Šerhul-mumti’, , 6/356.). Nijjet u toku noći ostvarujemo na jedan od tri načina: srčanom odlukom da ćemo postiti sutrašnji dan, ustajanjem na sehur i uzimanjem jela i pića (ustajanjem u periodu u kojem inače ne ustajemo potvrđujemo da smo ustali radi posta), samopodsjećanjem da ćemo sutra postiti ukoliko nas u tome ne spriječi validan šerijatski razlog. (Fetava-s-sijam , 37.). Donošenje 27. august - 17. ramazan 37
Page 1: Hutba: Ramazanski zov džihada www.
Page 4 and 5: U PRODAJI JE INFORMACIJE NA TELEFON
Page 6 and 7: Hutba Ramazanski zov džihada Hatib
Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
Page 10 and 11: Polumjesec Ivan Šarčević Franjev
Page 12 and 13: Amir Ahmić Izuzetan profesionalac
Page 14 and 15: Intervju Dževad ef. Hadžić, glav
Page 16: pa smo sve prolongirali do iza rama
Page 19 and 20: Hrvatski mediji su se pohvalili nap
Page 21 and 22: Za sve informacije obratiti se na s
Page 23 and 24: Intervju: Edin Ramić, šef Kluba B
Page 25 and 26: Feljton Skrivena disertacija: III p
Page 27 and 28: lice i um da je doživio i to da na
Page 29 and 30: udruge ‘Odpor’, bila je suprotn
Page 31 and 32: i mogućim rješenjima, da ti kao p
Page 33 and 34: učenje mukabela gdje se za ramazan
Page 35: g posta Dr. Enes Ljevaković, fetva
Page 39 and 40: potvrđuje i drugi hadis u kome Pos
Page 41 and 42: Neke poruke i pouke Muhammed, s.a.v
Page 43 and 44: odno su tragovi stočnih puteva. Sa
Page 45 and 46: Sandžački putokazi Autonomija San
Page 47 and 48: odvlače me u ćeliju. Četvrti dan
Page 49 and 50: jac, koordinator akcije oći za Pal
Page 51 and 52: Srbija Albanija do Beograda Srbijan
Page 53 and 54: Francuska Francuski fudbalski repre
Page 55 and 56: *John Esposito je profesor međunar
Page 57 and 58: “Živim ovdje duže nego u Maroku
Page 59 and 60: neka riječi ljestvici prava rangir
Page 62: U PRODAJI INFORMACIJE NA TEL.: 061/
Page 65: Nauka Astronomi prate crnu rupu u M

Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?