Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid
U - Saff.ba
U - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sandžački putokazi<br />
Autonomija Sandžaka<br />
<strong>je</strong> test za izdajnike<br />
Piše: Almir Mehonić<br />
Autonomija Sandžaka <strong>je</strong> iznova<br />
Aob<strong>je</strong>dinila srpsku javnost, političa-<br />
Are, analitičare, medi<strong>je</strong> i bošnjačke Afoteljaše. Svi oni su na nož dočekali formiran<strong>je</strong><br />
inicijativnog odbora za obnovu<br />
Narodnog vi<strong>je</strong>ća Sandžaka i ponovno<br />
pokretan<strong>je</strong> priče o r<strong>je</strong>šavanju statusa Sandžaka.<br />
Zalagan<strong>je</strong> za autonomnost Sandžaka<br />
ni<strong>je</strong> bez kori<strong>je</strong>na i argumenata. Valjda<br />
<strong>je</strong> i to <strong>je</strong>dan od razloga ovako burne<br />
antisandžačke histeri<strong>je</strong> u kojoj se protagonisti<br />
<strong>je</strong>dne sasvim legalne evropske ide<strong>je</strong><br />
anatemišu, proglašavaju secesionistima,<br />
teroristima, ratnohuškačima. Međutim,<br />
ni to ni<strong>je</strong> novo za Sandžak i Bošnjake.<br />
Kada <strong>je</strong> davne 1917. godine doni<strong>je</strong>ta poznata<br />
S<strong>je</strong>nička deklaracija u kojoj <strong>je</strong> zbog<br />
specifičnog historijskog trenutka traženo<br />
r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong> pitanja Sandžaka, odnosno<br />
uvažavanja n<strong>je</strong>gove specifičnosti i bliskosti<br />
sa Bosnom i Hercegovinom, sandžački<br />
prvaci, potpisnici ove deklaraci<strong>je</strong> su na još<br />
teži način predstavljani u javnosti Srbi<strong>je</strong>.<br />
Nakon formiranja Kral<strong>je</strong>vine Srba, Hrvata<br />
i Slovenaca 1918. godine, srpski režim<br />
<strong>je</strong> ovu Konferenciju proglasio “austrofilskom”,<br />
a n<strong>je</strong>ne učesnike optužio za veleizdaju.<br />
Srpski režim <strong>je</strong> većinu učesnika<br />
ove konferenci<strong>je</strong> uhapsio, međutim, pritiskom<br />
bošnjačkih poslanika oni su kasni<strong>je</strong><br />
pušteni na slobodu, dok <strong>je</strong> b<strong>je</strong>lopoljski<br />
gradonačelnik Hilmi-beg Kajabegović<br />
1918. godine, za<strong>je</strong>dno sa austrijskom vojskom,<br />
preb<strong>je</strong>gao u Bosnu. Nakon pet godina<br />
provedenih u Sara<strong>je</strong>vu, Hilmi-beg <strong>je</strong><br />
uspio da od srpskog generala Stepe Stepanovića,<br />
či<strong>je</strong> <strong>je</strong> s<strong>je</strong>dište <strong>bilo</strong> u Sara<strong>je</strong>vu,<br />
dobi<strong>je</strong> dozvolu za povratak u svo<strong>je</strong> rodno<br />
Akovo (Bi<strong>je</strong>lo Pol<strong>je</strong>). No, Crnogorci su<br />
ga sa još šestoricom n<strong>je</strong>govih pratilaca,<br />
u novembru 1924. godine, ubili i raskomadali.<br />
Dakle, srpski, kao i crnogorski<br />
režim zavisno od mogućnosti i trenutka,<br />
obračunavali su se na najgrublji način sa<br />
onim sandžačkim prvacima koji su tražili<br />
i minimum prava za svoj narod. Iz ovih<br />
prim<strong>je</strong>ra, kao i prim<strong>je</strong>ra partizanske autonomi<strong>je</strong><br />
Sandžaka, pa sve do<br />
referenduma 1991. godine o<br />
autonomiji Sandžaka, vidi se<br />
kontinuitet borbe za autonomnost<br />
ove regi<strong>je</strong>. Ipak, u posl<strong>je</strong>dnjim<br />
dešavanjima postoji<br />
nešto novo, što ne bil<strong>je</strong>ži sandžačka<br />
historija. Po prvi put<br />
za<strong>je</strong>dno u isti glas sa srpskim<br />
i crnogorskim režimom avaz<br />
protiv Sandžaka su pustili i<br />
po<strong>je</strong>dini Bošnjaci. Izjave o<br />
Sandžaku kao “opasnoj bajci”,<br />
“priči gubitnika”, “davno<br />
prošlom vremenu” su davali<br />
od Mehe Omerovića koji gle<br />
čuda ni<strong>je</strong> ni Sandžaklija, preko<br />
Ljajića, Džudževića, pa sve<br />
do Đukanovićevih privatnih<br />
Bošnjaka, od kojih <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan<br />
izv<strong>je</strong>sni Mevludin Nuhodžić<br />
poslanik DPS iz Bi<strong>je</strong>log Polja,<br />
grada iz ko<strong>je</strong>g su iznikli veliki<br />
borci za sandžačku autonomiju,<br />
pomenuti Hilmi-beg<br />
Kajabegović i Rifat Burdžović<br />
Tršo. Veselnik Nuhodžić<br />
i ostale bošnjačke antisandžakli<strong>je</strong><br />
iz <strong>je</strong>dnog i drugog di<strong>je</strong>la<br />
Sandžaka zaboravljaju odakle<br />
su potekli, hoće da <strong>nam</strong> objasne da su<br />
gubitnici naši i njihovi d<strong>je</strong>dovi koji su<br />
ubijani zbog te ide<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> zapravo i logično<br />
očekivati od ljudi kojima se ideja zove<br />
fotelja. Za njih ni<strong>je</strong> “opasna bajka” i “priča<br />
gubitnika” kada na temelju genocida nad<br />
Bošnjacima izgradite Republiku Srpsku i<br />
još tražite n<strong>je</strong>nu samostalnost, nego kada<br />
tražite autonomiju i prava po evropskim<br />
standardima za regiju koja ima svo<strong>je</strong> historijske<br />
osobenosti. Ipak, ovakva sandžakofobija<br />
govori <strong>nam</strong> o ispravnosti našeg<br />
puta. Više nego ikada trebamo biti sv<strong>je</strong>sni<br />
Ideja<br />
autonomnosti<br />
Sandžaka <strong>je</strong><br />
žeravica koju<br />
ako držiš prži,<br />
a ako pustiš<br />
ugasi se. S<br />
ponosom smo<br />
tu žeravicu<br />
prihvatili od<br />
naših predaka<br />
i s ponosom <strong>je</strong><br />
držimo i od n<strong>je</strong><br />
ne odusta<strong>je</strong>mo.<br />
svojih prava, tim pri<strong>je</strong> što su <strong>nam</strong> ugrožena.<br />
A ideja autonomnosti Sandžaka <strong>je</strong><br />
žeravica koju ako držiš prži, a ako pustiš<br />
ugasi se. S ponosom smo tu<br />
žeravicu prihvatili od naših<br />
predaka i s ponosom <strong>je</strong> držimo<br />
i od n<strong>je</strong> ne odusta<strong>je</strong>mo. Danas<br />
u našem zaht<strong>je</strong>vu mogu stojati<br />
iste one ri<strong>je</strong>či ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Sulejman<br />
Ugljanin kao preds<strong>je</strong>dnik Bošnjačkog<br />
nacionalnog vi<strong>je</strong>ća<br />
Sandžaka uputio saveznim i<br />
republičkim organima tadaš-<br />
n<strong>je</strong> SRJ 1999. godine. “Želimo<br />
vas pos<strong>je</strong>titi da <strong>je</strong> donošen<strong>je</strong>m<br />
Ustava Bošnjacima protiv njihove<br />
vol<strong>je</strong> i njihove saglasnosti,<br />
oduzeto rani<strong>je</strong> stečeno pravo<br />
konstitutivnog naroda. Danas<br />
Bošnjaci nemaju nikakav<br />
status. Bošnjaci u Sandžaku<br />
i drugim di<strong>je</strong>lovima države,<br />
čine dio <strong>je</strong>dinstvenog nacionalnog<br />
korpusa sa Bošnjacima<br />
u Bosni i Hercegovini, koji<br />
su u bivšoj SFRJ bili državotvoran<br />
i konstitutivni narod...<br />
U to ime, pozivamo vas da u<br />
skladu sa vašim ovlašćenjima<br />
pokrenete postupak za r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong><br />
statusa Sandžaka i statusa<br />
Bošnjaka. U cilju izgradn<strong>je</strong><br />
slobodnog multinacionalnog,<br />
multikulturalnog, multikonfesionalnog i<br />
demokratskog društva, Bošnjačko nacionalno<br />
vi<strong>je</strong>će Sandžaka osta<strong>je</strong> otvoreno<br />
i spremno za dijalog”, piše u pismu Sulejmana<br />
Ugljanina, tadašn<strong>je</strong>g preds<strong>je</strong>dnika<br />
BNV, a sadašn<strong>je</strong>g ministra u srpskoj<br />
Vladi. On <strong>je</strong> danas od ovih ri<strong>je</strong>či odustao,<br />
kao što <strong>je</strong> odustao Ljajić od referenduma<br />
o autonomiji, koji <strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno sa sadašnjim<br />
kolegom Ugljaninom sproveo u Sandžaku.<br />
U međuvremenu ove ide<strong>je</strong> zami<strong>je</strong>nili<br />
su sa beogradskim foteljama iz kojih izgleda<br />
moraš i misliti i pričati beogradski.<br />
27. august - 17. ramazan<br />
45
Change language