30.08.2015 Views

Teško je bilo gledati kako nam komšije ruše mesdžid

U - Saff.ba

U - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

anha, dok <strong>je</strong> oplakivala svo<strong>je</strong> poginule u<br />

Bici na Uhudu. Pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m se, također,<br />

želi poslati nedvosmislena poruka –<br />

nema niti <strong>je</strong>dnog dobra kojim <strong>je</strong> Allah,<br />

dželle šanuhu, obdario prijašn<strong>je</strong> narode,<br />

a da to isto dobro ni<strong>je</strong> dao i islamskom<br />

ummetu, a ramazanski post <strong>je</strong> sva<strong>kako</strong><br />

<strong>je</strong>dno od najvećih dobara ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> ikada<br />

ikome dato: on uči čov<strong>je</strong>ka strpl<strong>je</strong>nju, požrtvovanosti<br />

i izdržljivosti, uči ga da ono<br />

što mu <strong>je</strong> milo i drago ostavi radi Boži<strong>je</strong>g<br />

rizaluka, oslanjajući se na N<strong>je</strong>ga i nadajući<br />

se N<strong>je</strong>govoj neizm<strong>je</strong>rnoj nagradi.<br />

Samo Allah zna kolika <strong>je</strong> ta nagrada! U<br />

hadisi-kudsijju se kaže: “Za svako dobro<br />

d<strong>je</strong>lo čov<strong>je</strong>k ima između desetorostruke<br />

i sedamstorostruke nagrade, osim posta,<br />

koji pripada Meni, i Ja za n<strong>je</strong>ga posebno<br />

nagrađu<strong>je</strong>m, <strong>je</strong>r čov<strong>je</strong>k u n<strong>je</strong>mu ostavlja<br />

strasti i <strong>je</strong>lo samo zbog Mene.” (Buharija,<br />

503., Muslim, 862.).<br />

Put ka bogobojaznosti<br />

Ovome bi mogli dodati i treću korist,<br />

koju <strong>je</strong> spomenuo Ibn Kesir u svome<br />

Tefsiru. Naime, on pojašnjava da pods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong><br />

u sebi nosi poruku nat<strong>je</strong>canja i<br />

konkurenci<strong>je</strong>, kao da im želi reći: post <strong>je</strong><br />

propisan i vama i onima pri<strong>je</strong> vas, <strong>kako</strong> bi<br />

ste dobili <strong>je</strong>dnaku priliku za nat<strong>je</strong>can<strong>je</strong>m<br />

u dobru, ali i <strong>kako</strong> bi ste pokazali da ste<br />

vi bolji od njih, i da ovaj ibadet izvršavate<br />

revnosni<strong>je</strong>, predani<strong>je</strong> i potpuni<strong>je</strong>.<br />

Ri<strong>je</strong>či Uzvišenog: le’allekum tettekūn<br />

/ <strong>kako</strong> biste bogobojazni bili, <strong>kako</strong> biste se<br />

gri<strong>je</strong>ha sačuvali, pojašnjavaju mudrost<br />

propisivanja posta, a ona <strong>je</strong> postizan<strong>je</strong><br />

bogobojaznosti i straha od Allaha, dželle<br />

šanuhu, koji opet udaljavaju čov<strong>je</strong>ka od<br />

gri<strong>je</strong>ha i sužavaju put šejtanu do ljudskog<br />

srca. Et-Takva <strong>je</strong> zaštita kojom se čov<strong>je</strong>k<br />

štiti od vatre (ar. el-vika<strong>je</strong>, zaštita), a post<br />

<strong>je</strong> siguran vodič ka toj zaštiti. Upravo <strong>je</strong> to<br />

i najpreciznija definicija bogobojaznosti<br />

(takve), da između sebe i džehennemske<br />

vatre postaviš zaštitu, perdu,<br />

izvršavajući ono što ti <strong>je</strong> naređeno<br />

i propisano, i ostavljajući<br />

ono što ti <strong>je</strong> zabran<strong>je</strong>no. Da<br />

post štiti i udaljava od gri<strong>je</strong>ha<br />

i nemorala, i sužava prilaz<br />

šejtanu, govori i sl<strong>je</strong>deći hadis:<br />

“O skupino mladića, ko<br />

do vas bude u stanju, neka<br />

se oženi, a ko nema mogućnosti,<br />

neka posti, <strong>je</strong>r post <strong>je</strong><br />

zaštita (vidžā’).” (Muttefekun<br />

alejhi). Post u ko<strong>je</strong>m nema<br />

bogobojaznosti (čuvanja od<br />

gri<strong>je</strong>ha, ružnih ri<strong>je</strong>či, izvršavanja<br />

onoga što <strong>je</strong> Allah, dželle<br />

šanuhu, naredio, pri<strong>je</strong> svega<br />

<strong>nam</strong>aza) i koji ne čini čov<strong>je</strong>ka<br />

bogobojaznim, <strong>je</strong> poput ti<strong>je</strong>la<br />

bez duše. U tom smislu su Poslanikove,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, ri<strong>je</strong>či: “Allah,<br />

dželle šanuhu, nema potrebu za tim da<br />

neko ostavlja hranu i piće (gladu<strong>je</strong>), ako<br />

pri<strong>je</strong> toga ni<strong>je</strong> ostavio lažno sv<strong>je</strong>dočen<strong>je</strong>,<br />

postupan<strong>je</strong> po n<strong>je</strong>mu i prepirku sa ljudima.”<br />

(Buharija, 1903., Buharija 2345.,<br />

Tirmizi, 702.). Postizan<strong>je</strong> bogobojaznosti<br />

<strong>je</strong>, dakle, osnovna svrha i cilj posta, dok<br />

su ostale koristi, bile one individulane ili<br />

kolektivne, popratne. Propisivan<strong>je</strong> posta<br />

otkriva <strong>nam</strong> još <strong>je</strong>dnu veoma važnu dimneziju<br />

islamskog zakonodavstva: Allah,<br />

dželle šanuhu, pokornost i odanost Svojih<br />

robova iskušava na različite načine, nekada<br />

kroz izvršavan<strong>je</strong> određenih d<strong>je</strong>la, kao<br />

što <strong>je</strong> u slučaju <strong>nam</strong>aza, zekata i hadždža,<br />

a nekada <strong>je</strong>dnostavno kroz ustezan<strong>je</strong> i<br />

suzdržavan<strong>je</strong> od duševnih proht<strong>je</strong>va, kao<br />

što <strong>je</strong> u slučaju posta.<br />

Nema posta bez nij<strong>je</strong>ta<br />

Post se sastoji od dviju komponenti:<br />

unutarn<strong>je</strong> <strong>nam</strong><strong>je</strong>re (nij<strong>je</strong>t) i ustezanja<br />

(suzdržavanja, ostavljanja, imsak), izostanak<br />

<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong> od ove dvi<strong>je</strong> komponente<br />

Odrednica<br />

“sa cil<strong>je</strong>m<br />

približavanja<br />

Allahu, dželle<br />

šanuhu, i<br />

sticanja<br />

N<strong>je</strong>gove<br />

naklonosti”<br />

isključu<strong>je</strong> post<br />

onih koji poste<br />

iz navike, ili po<br />

uzoru na druge,<br />

ili iz zdrastvenih<br />

razloga, ili pod<br />

prisilom, ili <strong>kako</strong><br />

bi se pokazali<br />

pred ljudima,<br />

i sl.<br />

čini post nevažećim, osim u iznimnim<br />

situacijama, ko<strong>je</strong> ćemo naknadno spomenuti.<br />

Nij<strong>je</strong>t podrazumi<strong>je</strong>va četiri stvari: a)<br />

čvrsto uv<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> (da <strong>je</strong> sutrašnji dan, ko<strong>je</strong>g<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>rava postiti, od ramazana), što<br />

<strong>je</strong> suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b)<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>ru određene vrste posta (post ramazana,<br />

ili zav<strong>je</strong>tni post, ili iskupni post,<br />

ili napaštan<strong>je</strong> i sl.), ni<strong>je</strong> dovoljna uopćena<br />

<strong>nam</strong><strong>je</strong>ra; c) donošen<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta u toku<br />

noći, u periodu između zalaska sunca i<br />

nastupanja zore, što <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> većine<br />

islamskih pravnika, koji svoj stav temel<strong>je</strong><br />

na ri<strong>je</strong>čima Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />

sellem: “Ko u toku noći ne učini nij<strong>je</strong>t za<br />

post, n<strong>je</strong>gov post <strong>je</strong> neispravan.’’ (Ebu-<br />

Davud, 2454., Tirmizi, 730.,<br />

Nesai, 4/196., Ibn Madže,<br />

1700. V<strong>je</strong>rodostojnim ga <strong>je</strong><br />

oci<strong>je</strong>nio Nasiruddin el-Albani<br />

u Sahihul-džami’u, 6538.);<br />

d) obnavljan<strong>je</strong> nij<strong>je</strong>ta za svaki<br />

dan ramazana, što potvrđu<strong>je</strong><br />

prethodno citirani hadis. Ovo<br />

<strong>je</strong>, također, mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> ko<strong>je</strong>g zastupa<br />

većina islamskih učenjaka.<br />

Kao dokaz za ovo mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

navodi se i sl<strong>je</strong>deće obrazložen<strong>je</strong>:<br />

svaki dan ramazana<br />

<strong>je</strong> zaseban ibadet, koji ni<strong>je</strong> u<br />

uzročno-posl<strong>je</strong>dičnoj vezi sa<br />

onim prethodnim niti narednim,<br />

ispravnost <strong>je</strong>dnog ne<br />

povlači za sobom ispravnost<br />

drugog i obrnuto, a razdvaja<br />

ih period u ko<strong>je</strong>m <strong>je</strong> dozvol<strong>je</strong>no<br />

činiti ono što kvari post.<br />

(El-Medžmu’u<br />

, 6/302., Redul-<br />

muhtar, 2/87., Keššaful-kina’i,<br />

2/315.). Nasuprot ovom <strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> malikijskih<br />

učenjaka, Zufera i Ahmeda prema<br />

<strong>je</strong>dnom predanju, da <strong>je</strong> nij<strong>je</strong>t na početku<br />

ramazana dovoljan za ci<strong>je</strong>li ramazan, i da<br />

postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t za svaki<br />

dan ramazana, analogno <strong>nam</strong>azu: kao<br />

što onaj koji obavlja <strong>nam</strong>az ni<strong>je</strong> dužan<br />

obnoviti nij<strong>je</strong>t na svakom rekatu, tako<br />

postač ni<strong>je</strong> dužan obnoviti nij<strong>je</strong>t svaki<br />

dan. Potporu ovom mišl<strong>je</strong>nju dali su i<br />

neki savremeni učenjaci, kao što <strong>je</strong> šejh<br />

Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah<br />

mu se smilovao, koji <strong>je</strong> rekao: “Ovo <strong>je</strong>, po<br />

meni, ispravni<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r ako upitaš<br />

<strong>bilo</strong> ko<strong>je</strong>g muslimana šta <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>tio na<br />

početku ramazana, reći će ti da <strong>je</strong> zani<strong>je</strong>-<br />

tio post ci<strong>je</strong>log m<strong>je</strong>seca, a ne samo <strong>je</strong>dan<br />

n<strong>je</strong>gov dio.’’ (Eš-Šerhul-mumti’<br />

Eš-Šerhul-mumti’, , 6/356.).<br />

Nij<strong>je</strong>t u toku noći ostvaru<strong>je</strong>mo na <strong>je</strong>dan<br />

od tri načina: srčanom odlukom da ćemo<br />

postiti sutrašnji dan, ustajan<strong>je</strong>m na sehur<br />

i uziman<strong>je</strong>m <strong>je</strong>la i pića (ustajan<strong>je</strong>m u periodu<br />

u ko<strong>je</strong>m inače ne usta<strong>je</strong>mo potvrđu<strong>je</strong>mo<br />

da smo ustali radi posta), samopods<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong>m<br />

da ćemo sutra postiti ukoliko<br />

nas u tome ne spri<strong>je</strong>či validan šerijatski<br />

razlog. (Fetava-s-sijam<br />

, 37.). Donošen<strong>je</strong><br />

27. august - 17. ramazan<br />

37

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!