obrazovanja odraslih

5.5. NAJTRAŽENIJE VRSTE OBUKA
OD STRANE ZAPOSLENIH OSOBA
Podaci dobiveni putem CATI-ja pokazuju da 29,3% zaposlenih osoba sa projektnog područja zna koja vrsta
obuke/edukacije bi im bila potrebna da bi mogli napredovati na svom poslu ili da bi mogli naći bolji posao.
Nešto više od četvrtine njih (26,9%) navodi da je to obuka iz stranih jezika i računara (od čega njih 14% smatra da im
treba obuka iz stranog jezika, u većini slučajeva engleskog, 10,8% obuka iz računara, dok je 2,2% zaposlenih osoba
zainteresovano za pohañanje obuka i iz stranog jezika i iz računara). Za ove vrste obuka najzainteresovaniji su
administrativni radnici, a zaposleni iz regije IS češće žele da ih pohañaju nego zaposleni iz KS.
Četvrtina zaposlenih osoba koje znaju koja vrsta obuke/edukacije bi im bila potrebna da bi mogli napredovati na svom
poslu ili da bi mogli naći bolji posao (25,8%) je zainteresovana za pohañanje različitih seminara ili edukacija koje mogu
ali i ne moraju biti povezane sa njihovom strukom (npr. edukacija u oblasti proizvodnje, edukacija u oblasti porodičnog
prava, edukacija u oblasti mikrobiologije, edukacija u oblasti menadžmenta, edukacija u oblasti mašinstva, edukacija u
oblasti ljudskih prava, edukacija u oblasti kozmetičkih preparata, edukacija u oblasti gastronomije, itd.). Za ove seminare ili
edukacije češće su zainteresovane zaposlene osobe iz KS. Gotovo petina zaposlenih osoba koje znaju koja vrsta
obuke/edukacije bi im bila potrebna da bi mogli napredovati na svom poslu ili da bi mogli naći bolji posao (17,2%) je
zainteresovana za obuke koje su direktno vezane za posao koji obavljaju i koje bi im omogućile napredak u karijeri, od
čega je najviše onih sa područja medicine.
Osim toga, desetina (9,7%) je spomenula dodatno fakultetsko obrazovanje, a 5,4% zaposlenih osoba navelo je da želi
obuku iz ekonomije i računovodstva.
Kada je riječ o zaposlenim osobama koje ne znaju koja edukacija bi im bila potrebna za napredovanje na poslu ili
dobivanje boljeg posla one su češće iz KS nego iz regije IS (49,2% naprema 19,6%). Nasuprot tome, zaposleni iz regije IS
u odnosu na one iz KS češće smatraju da im dodatna obuka uopće nije potrebna (52,9% naprema 21,1%). Ovakav nalaz
može biti povezan sa raznolikošću i kvantitetom ponude dodatnih obuka ili edukacija u KS što zaposlenim osobama može
otežavati izbor, kao i sa niskom sviješću stanovnika manjih sredina regije IS o važnosti cjeloživotnog obrazovanja.
OD STRANE NEZAPOSLENIH
Gotovo polovina nezaposlenih osoba sa projektnog područja (44,2%) zna koja bi im obuka ili edukacija bila
potrebna da bi mogli pronaći posao. Ovo pokazuje da je, u poreñenju sa Zeničko-dobojskim kantonom 73 , od strane
nezaposlenih u Sarajevskoj regiji u većoj mjeri prepoznat značaj važnosti dodatnih edukacije za pronalaženje posla.
Dvije petine nezaposlenih osoba (39,2%) smatraju da im je najpotrebnije dodatno fakultetsko obrazovanje (u svim
slučajevima radi se o osobama koje žive u KS). Dalje, 29,6% nezaposlenih osoba (ponovo većinom iz KS) navodi potrebu
za obukama iz stranog jezika i informatike (16,8% ih želi samo obuku iz nekog stranog jezika, najčešće engleskog i
njemačkog, 11,2% je zainteresovano za obuku iz informatike, dok 1,6% nezaposlenih osoba želi pohañati i kurseve
stranog jezika i informatike). Nešto više od desetine nezaposlenih (11,2%) želi da se usavršava u poljoprivredi i nekom
od zanata, s tim što se u ovom slučaju radi većinom o osobama iz regije IS. Treba spomenuti i da 8,8% nezaposlenih
osoba iz KS želi pohañati različite edukacije ili seminare (npr. edukacija u oblasti projektovanja, edukacija iz oblasti
tekstilne industrije, u oblasti turizma i ugostiteljstva, oblasti hortikulture, kožarstva, agronomije itd) i da se uglavnom radi o
osobama sa završenom višom školom ili fakultetom.
73 Izvještaj Custom Concepta za GIZ „Početno istraživanje za projekat za podršku obrazovanja odraslih“, poglavlje „Najtraženije
vrste obuke“, podnaslov „Od strane nezaposlenih“, str. 88.
56