Zoran Sulejmanov - Penoloski kompendium (p.473)
Megjunarodni propisi
Megjunarodni propisi
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prof. d-r ZORAN SULEJMANOV<br />
PENOLO[KI<br />
KOMPENDIUM<br />
1
2
S O D R @ I N A<br />
I UVOD<br />
I Me|unarodni dokumenti za ~ovekovite prava i Makedonskoto<br />
zakonodavstvo ................................................................................................ 9<br />
II Dokumenti na Obedinetite nacii za ~ovekovite prava ..................... 13<br />
1. Kongresi na me|unarodnite organizacii i zdru`enija .............. 18<br />
a) Kongresi na Me|unarodnata komisija za krivi~no pravo i<br />
kazneni zavodi (Me|unarodna zatvorska komisija) ................ 20<br />
b) Komisija za socijalni pra{awa na ON i kongresi<br />
na ON za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so<br />
prestapnicite ................................................................................. 24<br />
v) Kongresi na Me|unarodnoto zdru`enie za kriminologija .. 51<br />
g) Kongresi na Me|unarodnoto zdru`enie za krivi~no pravo . 56<br />
d) Kongresi na Me|unarodnoto zdru`enie za op{testvena<br />
odbrana .............................................................................................. 59<br />
2. Komisija za prevencija na kriminalot i krivi~na pravda ....... 62<br />
3. Ostanati me|unarodni tela, organizacii i zdru`enija ............. 65<br />
III Dokumenti na Sovetot na Evropa za ~ovekovite prava .................... 73<br />
1. Op{ti zabele{ki ................................................................................ 81<br />
2. Organi za za{tita na ~ovekovite prava vostanoveni so<br />
Evropskata konvencija ....................................................................... 82<br />
2.1. Evropska komisija za ~ovekovite prava ......................................... 82<br />
a) Sostav ................................................................................................ 82<br />
b) Funkcii ............................................................................................ 83<br />
v) Nadle`nost na Komisijata .......................................................... 83<br />
g) Obra}awe do Komisijata .............................................................. 84<br />
d) Postapka pred Komisijata ........................................................... 85<br />
2.2. Evropski Sud za ~ovekovite prava .................................................. 88<br />
a) Sostav ................................................................................................ 88<br />
b) Upatuvawe na slu~ajot do Sudot ................................................. 89<br />
v) Nadle`nosta na Sudot .................................................................. 90<br />
g) Re{avawe na slu~aite iznesedni pred Sudot .......................... 91<br />
2.3. Komitet na ministrite na Sovetot na Evropa ............................. 92<br />
IV Zaklu~ok ...................................................................................................... 93<br />
I DEL<br />
DOKUMENTI NA OBEDINETITE NACII<br />
1. Standardni minimalni pravila za postapuvawe so<br />
zatvorenicite ....................................................................................... 97<br />
2. Postapki za efikasna implementacija na Standardnite<br />
minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite ............. 117<br />
3
3. Prakti~na implementacija na Standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite ................................... 125<br />
4. Osnovni principi za postapuvawe so zatvorenicite ............... 127<br />
5. Deklaracija za za{tita na site lica od ma~ewe i drugite<br />
oblici na svirepo, poni`uva~ko ili nehumano<br />
postapuvawe i kaznuvawe ................................................................. 131<br />
6. Tokiska deklaracija ......................................................................... 135<br />
7. Na~ela na medicinskata etika koi se odnesuvaat na<br />
zdravstve-niot personal, posebno na lekarite za za{tita na<br />
pritvoreni i zatvoreni lica od ma~ewe i drugite oblici na<br />
svirepi, poni`uva~ki ili nehumani postapuvawa i<br />
kaznuvawa ............................................................................................ 137<br />
8. Konvencija protiv ma~ewe i drugite oblici na svirepi,<br />
poni`uva~ki ili nehumani postapuvawa i kaznuvawa ............. 144<br />
9. Korpus na principi za za{tita na site lica od bilo<br />
koja forma na pritvorawe ili li{uvawe od sloboda .............. 155<br />
10. Garancii za za{tita na pravata na licata osudeni na smrt.... 165<br />
11. Kodeks za odnesuvawe na licata odgovorni za primena na<br />
zakonot ................................................................................................. 167<br />
12. Upatstvo za efikasna implementacija na Kodeksot za<br />
odnesuvawe na licata odgovorni za priemna na zakonot ......... 175<br />
13. Osnovni principi za upotreba na sila i ogneno oru`je<br />
od strana na licata odgovorni za primena na zakonot ............ 179<br />
14. Standardni minimalni pravila na Obedinetite nacii za<br />
primena na sudskite postapki sprema maloletnicite<br />
(Pekin{ki pravila) ......................................................................... 187<br />
15. Standardni minimalni pravila na Obedinetite nacii za<br />
vonzavodskite merki (Tokiski pravila) ..................................... 213<br />
16. Deklaracija za osnovnite na~ela na pravdata za `rtvite na<br />
kriminalot i zloupotrebata na ovlastuvawata ......................... 225<br />
17. Ramkovna spogodba za transfer na stranski zatvorenici i<br />
Preporaki za postapuvawe so stranski zatvorenici ............... 229<br />
a) Ramkovna spogodba za transfer na stranski zatvorenici .. 230<br />
b) Preporaki za postapuvawe so stranski zatvorenici .......... 232<br />
18. Ramkovna spogodba za prenos na nadzorot na prestapnicite<br />
koi se uslovno osudeni ili se nao|aat na usloven otpust ........ 235<br />
19. Humanitarni aktivnosti na Me|unarodniot Komitet na<br />
Crveniot Krst vo korist na pritvorenite lica ....................... 243<br />
20. Memorandum na humanitrni aktivnosti na Me|unarodniot<br />
Komitet na Crveniot Krst vo ime na pritvorenite lica ....... 247<br />
4
II DEL<br />
DOKUMENTI NA SOVETOT NA EVROPA<br />
21. Evropski zatvorski pravila ........................................................... 255<br />
22. Objasnuvawa kon Evropskite zatvorski pravila ...................... 277<br />
23. Istoriski razvoj i smisla na Evropskite pravila ................... 319<br />
24. Sovpa|awe na Evropskite pravila i Standardnite<br />
minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite ............. 339<br />
25. Evropska konvencija za za{tita od ma~ewe i ne~ove~ko ili<br />
poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe ....................................... 343<br />
26. Protokol br. 1 kon Evropskata konvencija za<br />
za{tita od ma~ewe i ne~ove~ko ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe i kaznuvawe ................................................................. 351<br />
27. Protokol br. 2 kon Evropskata konvencija za za{tita<br />
od ma- ~ewe i ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe i<br />
kaznuvawe ............................................................................................ 355<br />
28. Rezolucija (62) 2. Izborni, gra|anski i socijalni prava na<br />
zatvorenicite Preporaka 195 ........................................................ 357<br />
29. Rezolucija (66) 25. Kratkotraen tretman na maloletni<br />
prestapnici pomladi od 21-na godina ........................................... 361<br />
30. Rezolucija (66) 26. Polo`ba, vrabotuvawe i obuka na<br />
zatvorskiot personal ....................................................................... 363<br />
31. Rezolucija (68) 24. Polo`ba, selekcija i obuka na<br />
rakovodniot kadar na kazneniot establi{ment ........................ 365<br />
32. Rezolucija (73) 6. Kazneni aspekti na zloupotrebata<br />
na droga ................................................................................................ 367<br />
33. Rezolucija (73) 17. Kratkotraen tretman na vozrasni<br />
zatvorenici ......................................................................................... 373<br />
34. Rezolucija (75) 25. Rabotno anga`irawe vo zatvor ................... 375<br />
35. Rezolucija (76) 2. Tretman na zatvorenici<br />
osudeni na podolga vremenska kazna ............................................. 377<br />
36. Rezolucija (78) 41. Edukacija za ~ovekovite prava .................... 379<br />
37. Rezolucija (78) 62. Maloletni~kata delinkvencija i<br />
socijalnite promeni ......................................................................... 381<br />
38. Preporaka br. R (80) 11 Pritvoreni lica koi<br />
o~ekuvaat sudska odluka ................................................................... 385<br />
39. Preporaka br. R (82) 16 Pu{tawe od zatvor na otsustvo ......... 389<br />
40. Preporaka br. R (82) 17 Zatvorawe i postapuvawe so<br />
opasni zatvorenici ........................................................................... 391<br />
41. Preporaka br. R (84) 11. Informirawe vo odnos na<br />
Konvencijata za transfer na osudeni lica ................................. 393<br />
42. Preporaka br. R (84) 12 Stranski zatvorenici ......................... 397<br />
43. Preporaka br. R (89) 12 Obrazovanie vo zatvor ........................ 403<br />
44. Preporaka br. R (93) 6 Zatvorski i kriminolo{ki<br />
aspekti na kontrola na zarazni bolesti vklu~itelno<br />
5
i SIDA-ta i sli~ni zdravstveni problemi vo zatvor ............. 405<br />
45. Konvencija za transfer na osudenite lica ................................. 413<br />
46. Nacrt dopolnitelen protokol kon Konvencijata za<br />
transfer na osudenite lica ............................................................ 423<br />
47. Nacrt interpretativen izve{taj na Nacrt dopolnitelniot<br />
protokol na Konvencijata za transfer na osudeni lica ......... 429<br />
48. Evropska konvencija za nadzor na uslovno osudeni ili<br />
uslovno oslobodeni osudeni lica .................................................. 435<br />
APPENDIX<br />
49. Do`ivoten zatvor .............................................................................. 449<br />
6
UVOD<br />
7
8
I. ME\UNARODNI DOKUMENTI ZA ^OVEKOVITE PRAVA I<br />
MAKEDONSKOTO ZAKONODAVSTVO<br />
1. Povedenieto na dr`avite sprema sopstvenite dr`avjani i po~ituvaweto<br />
na nivnite ~ove~ki prava, dolgo vreme pretstavuva{e vnatre{na<br />
rabota i suvereno pravo. Me|utoa, Vtorata Svetska Vojna i nejzinite<br />
stra{ni posledici odigraa re{ava~ka uloga vo menuvaweto na<br />
vakvoto sfa}awe i prerasnuvaweto na ~ovekovite prava vo edno od najvisokite<br />
~ove~ki vrednosti. ^ovekovite prava na toj na~in zapo~naa<br />
da se reguliraat ne samo so ustavite i zakonite na poedine~nite dr`avi<br />
tuku i so me|unarodni izvori na pravo, i da se podveduvaat pod<br />
me|unarodna kontrola i nadzor. 1<br />
2. Me|unarodnata obvrska na dr`avite da gi po~ituvaat ~ovekovite<br />
prava na sopstvenite gra|ani proizleguva od tri osnovni izvori:<br />
a) od megunarodnoto obi~ajno pravo, b) od me|unarodnite dogovori i b)<br />
od op{tite pravni na~ela na civiliziranite narodi.<br />
a) Me|unarodnite obi~ajni pravila preststavuvaat najstar izvor<br />
koj, pred da se sozdade tehnikata na pove}estrani dogovori, pretstavuvaa<br />
edinstvena metoda na sozdavawe na op{toto me|unarodno pravo.<br />
Statutot na Me|unarodniot sud na pravdata vo ~l. 38 st. 1 t. b me-<br />
|unarodniot obi~aj go definira "kako dokaz na op{tata praktika {to<br />
e prifatena kako pravo". Taa definicija uka`uva na dva elementi na<br />
obi~ajnite pravila: materijalen ili objektiven i psihi~ki ili subjektiven.<br />
Materijalniot element go pretstavuva op{tata praktika, a<br />
psihi~kiot, svesta za zadol`itelnosta na pravilata. 2 Op{tata praktika<br />
se manifestira niz dolgotrajno, ednoobrazno povtoruvawe na ist<br />
nadvore{en akt od strana na ~lenovite na me|unarodnata zaednica.<br />
Pokraj toa za nastanuvaweto na me|unarodnite obi~ajni pravila potrebno<br />
e samata praktika da bide sledena i so pravna svest na subjektite<br />
na me|unarodnoto pravo za nivnata zadol`itelnost - opinio juris<br />
sive necessitatis. Tie se rezultat na mol~e{ka soglasnost na dr`avite, i<br />
dokolku ne im odgovaraat na interesite na mnozinstvoto na dr`avite,<br />
nivnata va`nost prestanuva.<br />
Kako najzna~aen izvor na me|unarodnoto obi~ajno pravo vo literaturata<br />
~esto se istaknuvaat pravilata na Univerzalnata deklara-<br />
1<br />
Lazin Dz, Medzunarodni ugovori o ljudskim pravima i Jugoslovensko<br />
zakonodavstvo, JRKKP, Beograd, 1989/1, str. 95.<br />
2<br />
Avramov, S. Medzunarodno radno pravo, Savremena administracija, Beograd,<br />
1973, str. 37.<br />
9
cija za pravata na ~ovekot. Iako imaat samo deklarativen i programski<br />
karakter, najgolemiot broj od nejzinite pravila so tek na vreme i<br />
nivno prifa}awe od strana na dr`avite, prerasnaa vo obi~ajno pravo<br />
koe kako takvo im se nalo`uva na site dr`avi.<br />
b) Me|unarodnite dogovori pretstavuvaat pravni akti koi proizleguvaat<br />
od soglasnosta na voljata na dva ili pove}e subjekti na me|unarodnoto<br />
pravo, so cel so niv da se predizvika pravno dejstvo. Biten<br />
element za nastanuvaweto na dogovorite kako izvori na me|unarodnoto<br />
pravo, pretstavuva voljata na subjektite izrazena preku nadle`niot<br />
organ. Pravnata norma nastanuva duri po soglasnosta na voljite, t.e.<br />
po nadvore{nata manifestacija na voljite na dr`avite na me|unaroden<br />
plan. 3<br />
Me|unarodnite dogovori mo`at da se klasifikuvaat na pove}e<br />
na~ini. Vrz osnova na kriteriumot na pravnata funkcija tie obi~no<br />
se delat na: dogovori zakoni (legislativni) i dogovori spogodbi (kontraktualni).<br />
Drug naj~est na~in na nivnata podelba e vrz osnova na<br />
dr`avite potpisni~ki na: dvostrani i pove}estrani ili kolektivni<br />
(bilateralni ili multilateralni) dogovori. Me|unarodnoto pravo ne<br />
predviduva nekoj poseben oblik za sklu~uvawe na dogovorite taka {to<br />
tie mo`at da se sklu~at vo pismena ({to e naj~est slu~aj) ili vo usmena<br />
forma. Nazivot (povelba, ustav, statut, pakt, konvencija, akt, konkordat<br />
i sl.) na dogovorot i formalnostite koi go sledat sklu~uvaweto<br />
na izvesni dogovori, nemaat zna~ewe vo pogled na su{tinata i<br />
nivnoto pravno dejstvo.<br />
Za razlika od me|unarodnoto obi~ajno pravo koe podednakvo gi<br />
obvrzuva site dr`avi, me|unarodnite dogovori za ~ovekovite prava se<br />
zadol`itelni samo za onie dr`avi koi se obvrzale so dogovorot. Od<br />
drugite me|unarodni dogovori, ovie dogovori se razlikuvaat spored<br />
toa {to iako se zaklu~uvaat me|u dr`avite, nivni korisnici ne se<br />
dr`avite tuku nejzinite gra|ani.<br />
v) Op{tite pravni na~ela koi gi priznavaat civiliziranite<br />
narodi pretstavuvaat tretiot izvor na me|unarodnoto pravo. Toa se<br />
apstraktni pravni normi, izvedeni od niza pravila koi se primenuvaat<br />
vo vnatre{nite poredoci na dr`avite koi vleguvaat vo sostav<br />
na me|unarodnata zaednica. Toa se pozitini pravila prifateni od<br />
site ili od mnozinstvoto od civiliziranite narodi. 4 Tie nastanaa od<br />
potrebata da se reguliraat odnosi koi ne se pokrieni so me|unarodni<br />
dogovori ili so me|unarodnoto obi~ajno pravo.<br />
3. Zna~eweto na me|unarodnite dogovori za ~ovekovite prava vrz<br />
planot na za{titata na ~ovekovite prava e osobeno golemo. Toa proizleguva<br />
od zadol`itelnosta na me|unarodnite dogovori, kako vo ramkite<br />
na sopstvenata zemja, taka i sprema drugite dr`avi potpisni~ki na<br />
3<br />
Ibid, str. 35<br />
4<br />
Ibid, str. 40.<br />
10
dogovorot vo soglasnost so praviloto "pacta sunt servanda".<br />
Nivnoto zna~ewe za vnatre{noto pravo proizleguva od faktot<br />
{to Ustavot na Republika Makedonija vo ~l. 118 predviduva deka<br />
"Me|unarodnite dogovori {to se ratifikuvani vo soglasnost so Ustavot<br />
se del od vnatre{niot praven poredok i ne mo`at da se menuvaat so<br />
zakon".<br />
Zna~eweto na me|unarodnite dogovori za ~ovekovite prava koe<br />
proizleguva od nivnata zadol`itelnost sprema drugite dr`avi e isto<br />
taka dosta golemo. Taa zadol`itelnost ja predviduva Vienskata konvencija<br />
za dogovornoto pravo od 1969 godina. Spored taa Konvencija:<br />
"Sekoj dogovor koj e na sila go vrzuvaat fakti i tie treba da go izvr{uvaat<br />
vo dobra verba" (~l. 26). Vo sprotivno, dokolku dr`avata ne<br />
se pridr`uva na me|unarodniot dogovor, taa storuva me|unaroden delikt<br />
i se izlo`uva na me|unarodna odgovornost. Najop{t vid na taa<br />
odgovornost e odgovornost na dr`avata sprema drugite dr`avi so koi<br />
go sklu~ila me|unarodniot dogovor.<br />
Vo site dr`avi vo svetot, pa i vo Republika Makedonija, prevladuva<br />
sfa}aweto deka me|unarodnite dogovori, od stanovi{te na vnatre{noto<br />
pravo, mora da bidat vo soglasnost so Ustavot. Toa natamu<br />
zna~i deka sudovite koi neposredno gi primenuvaat me|unarodnite<br />
dogovori ne mo`at da gi primenuvaat onie odredbi na me|unarodnite<br />
dogovori koi se vo sprotivnost so Ustavot. Soglasno na toa, natamu se<br />
nalo`uva i potrebata vo Ustavot da bidat na ist na~in sodr`ani site<br />
~ovekovi prava koi se predvideni i vo me|unarodnite dogovori. Vo<br />
sprotivno dr`avata ne gi ispolnuva svoite me|unarodni obvrski. Noviot<br />
Ustav na Republika Makedonija od 1991 godina, e podgotven i<br />
donesen pod silno vlijanie na Evropskata konvencija za ~ovekovite<br />
prava i ottamu pretstavuva konstitutiven akt koj vo celost gi ispolnuva<br />
gorenavedenite barawa.<br />
Ustavnata koncepcija za slobodite i pravata na ~ovekot i |ra|aninot<br />
pretstavuvaat izraz na osnovnite odnosi vo ramkite na op{testvenoto<br />
ureduvawe na Republika Makedonija. Osnovnite slobodi i<br />
prava Ustavot gi tretira na dva razli~ni na~ini: prvo, vo nivnata<br />
vkupnost - vo vid na programski i vode~ki na~ela koi barat i pretpostavuvaat<br />
poblisko tolkuvawe vo procesot na nivnoto natamo{no ustavno<br />
normirawe, vo procesot na nivnata zakonodavna razrabotka i vo<br />
procesot na nivnoto prakti~no ostvaruvawe i za{tita, i vtoro, poedine~no<br />
- vo vid na neposredni pravni barawa, naj~eto vo vid na zabrani,<br />
ovlastuvawa ili obvrski, upateni na organite {to vr{at javna<br />
vlast vo ramkite na onie pravno uredeni op{testveni odnosi koi ja<br />
~inat ili koi vlijaat vrz sodr`inata i vrz na~inot na ostvaruvaweto<br />
na oddelni slobodi i prava na ~ovekot" 5 .<br />
5<br />
Cvetkovski, C. i dr. Izve{taj za kompatibilnosta na zakonodavstvoto<br />
na Republika Makedonija so standardite i barawata od Evropskata kon-<br />
11
Osnovnata cel na garantiraweto na ~ovekovite slobodi i prava<br />
so Ustavot na Republika Makedonija e obezbeduvaweto na nivnata pravna<br />
neotu|ivost na ustavno ramni{te. Vo ramkite na doma{niot praven<br />
poredok, sodr`inata na osnovnite slobodi i prava e ekskluzivna<br />
ustavna materija. Po pravilo, tie se ostvaruvaat neposredno vrz osnova<br />
na ustavot, a so zakon mo`at da se propi{uvaat uslovite i na~inite<br />
na nivnoto ostvaruvawe samo ako za toa postoi izre~no ustavno ovlastuvawe<br />
i samo vo ramkite na toa ovlastuvawe. So toa, se razbira vo<br />
ramkite na doma{niot praven poredok, vo krajna linija samo ustavot e<br />
merilo za ostvaruvaweto i za za{titata na ~ovekovite slobodi i<br />
prava. So toa - preku ostvaruvaweto na principot na ustavnosta vo sozdavaweto,<br />
transformacijata i primenata na pravoto, slobodite i pravata<br />
na ~ovekot i gra|aninot stanuvaat so Ustavot postavena materijalna<br />
garancija na vr{eweto na javnata vlast". 6<br />
Vo vrska so odnosot na megunarodnite dogovori za ~ovekovite<br />
prava i na{eto zakonodavstvo bitno e natamu da se naglasi deka Ustavot<br />
na Republika Makedonija vo ~l. 98. st. 2, vtora re~enica stoi:<br />
"Sudovite sudat vrz osnova na Ustavot i zakonite i me|unarodnite dogovori<br />
ratifikuvani vo soglasnost so Ustavot". Ottamu proizleguva<br />
deka vo na{iot praven sistem postoi neposredna primena na me|unarodnite<br />
dogovori od strana na sudovite.<br />
Natamo{na karakteristika na na{iot praven sistem, vo odnos na<br />
me|unarodnite dogovori voop{to, e deka me|unarodnite dogovori hierarhiski<br />
stojat povisoko od zakonite, me|utoa ponisko od Ustavot na<br />
Republika Makedonija. Toa proizleguva od tolkuvaweto na ~l. 118 od<br />
Ustavot kade se veli: "Me|unarodnite dogovori {to se ratifikuvani<br />
vo soglasnost so Ustavot se del na vnatre{niot praven poredok i ne<br />
mo`at da se menuvaat so zakon". Ovoj ~len zabranuva menuvawe na me-<br />
|unarodnite dogovori so zakon. A contrario, me|unarodnite dogovori<br />
mo`at da bidat menuvani so konstitutivniot akt na dr`avata - nejziniot<br />
Ustav. Zna~i tolkuvaweto na ~l. 98. st. 2 vo sistem so ~l. 118 od<br />
Ustavot na Republika Makedonija, doveduva do zaklu~ok deka mestoto<br />
na me|unarodnite dogovori vo hierarhiskata struktura na pravniot<br />
poredok e me|u Ustavot i zakonite. 7 Me|utoa, vedna{ treba da se zabele`i<br />
deka ovaa konstatacija ne se odnesuva i na specifi~nata grupa<br />
dr`avni dogovori - dogovorite za ~ovekovite prava. Imeno, osnovnite<br />
~ovekovi slobodi i prava, inkorporirani vo klu~nite me|unarodni<br />
instrumenti (univerzalni i regionalni) ve}e se vgradeni i vo vtoriot<br />
del od Ustavot na Republika Makedonija posveten na ~ovekovite slobodi<br />
i prava. Toj fakt, sam po sebe, na slobodite i pravata im dava<br />
vencija za za{tita na ~ovekovite prava i na osnovnite slobodi, Vlada na Republika<br />
Makedonija, Skopje, 1996, str. 9.<br />
6<br />
Ibid, str. 9<br />
7<br />
Ibid str. 20<br />
12
ustavnopravno zna~ewe, odnosno ustavnopravna sila. Dogovorite za<br />
~ovekovite prava, u`ivaat povisoka pravna sila od "obi~nite", "normalnite"<br />
me|unarodni dogovori. Na vakov zaklu~ok nedvosmisleno<br />
upatuva i ~l. 8 st. 1 al. 1 od Ustavot na Republika Makedonija koj kako<br />
edna od osnovnite vrednosti na ustavniot poredok gi predviduva "osnovnite<br />
prava i slobodi na ~ovekot i gra|aninot priznati vo me|unarodnoto<br />
pravo i utvrdeni so Ustavot". 8 Toga{ koga opredeleni slobodi<br />
i prava na ~ovekot ostanuvaat nadvor od vakvata formulacija }e se<br />
primenuvaat me|unarodnite obi~ajni pravni pravila. Toa proizleguva<br />
od ~l. 8 st. 2 al. 10 na Ustavot spored koj temelna vrednost na ustavniot<br />
poredok na Republika Makedonija e i "po~ituvaweto na op{to<br />
prifatenite normi na me|unarodnoto pravo".<br />
Na krajot od ova izlagawe bitno e da se istakne deka "vo ramkite<br />
na utvrduvaweto na osnovnite vrednosti na ustavniot poredok, za slobodite<br />
i pravata posebno zna~ewe ima utvrduvaweto na principot spored<br />
koj vo Republika Makedonija e slobodno se {to so Ustavot i<br />
zakonite ne e zabraneto (~l. 8 st. od Ustavot). Ovoj princip go sodr`i<br />
vode~kiot pravec vo tolkuvaweto na sodr`inata i granicite na ovlastuvawata<br />
na organite na javnata vlast vo odnos na slobodite i pravata<br />
na ~ovekot, bez razlika dali se vo sferata na normiraweto ili vo sferata<br />
na odlu~uvaweto vo poedine~ni raboti. Spored ovoj na~in na interpretacija,<br />
slobodata na poedinecot i negovite posebni prava se<br />
pretpostaveni, a nejzinoto ograni~uvawe od strana na organite na javnata<br />
vlast vo vr{eweto na nivnite ovlastuvawa moraat izri~no da<br />
bidat utvrdeni so Ustavot i so zakon i da se vr{at samo vo ramkite na<br />
Ustavot i zakonot". 9<br />
II DOKUMENTI NA OBEDINETITE NACII ZA ^OVEKOVITE<br />
PRAVA<br />
Vo poslednite ~etiriesetina godini me|unarodnata zaednica napravi<br />
enormni ~ekori kon kristalizacija na su{testvenite ~ovekovi<br />
prava. Toa e ovozmo`eno vo me|unarodnite dogovori od globalen i regionalen<br />
karakter. So drugi zborovi, od donesuvaweto na Op{tata<br />
deklaracija za pravata na ~ovekot, vo sovremeniot svet neprestano e<br />
prisutna idejata za potrebata od za{tita na ~ovekovite prava. Vrz<br />
planot na me|unarodnoto pravo nejzin rezultat pretstavuvaat golemiot<br />
broj dokumenti koi se odnesuvaat tokmu na za{titata na ~ovekovite<br />
prava vo site oblasti na op{testvenoto `iveewe.<br />
Stanuva zbor za evolutiven razvoj na edna koncepcija koja od sekoga{<br />
se dvi`e{e na relacijata poedinec nasproti politi~kata vlast<br />
8<br />
Ibid, str. 20<br />
9<br />
Ibid, str. 10<br />
13
vo postojano barawe na instrumenti {to treba da ja ograni~at taa<br />
vlast. Baraweto sigurna referenca za ograni~uvawe na politi~kata<br />
vlast vo korist na ~ovekovite prava, se pravi obid da se najde u{te kaj<br />
starogr~kite filozofi, osobeno vo stoi~kata koncepcija za ednakvost<br />
na site ~ove~ki su{testva, potoa kaj avtorite od drevniot Rim kako<br />
{to se Ciceron, Seneka i Ulpijan. Ova e vreme koga dominira{e stavot<br />
deka prirodnoto pravo koe e zasnovano vrz razumot, vsaden od Boga<br />
vo ~ovekot, gi regulira odnosite me|u lu|eto. Toa pravo svojstveno na<br />
site lu|e na svetot nastanalo koga nastanal i ~ovekoviot rod.<br />
Sredniot vek gi nosi ideite za prirodniot zakon ili bo`jiot zakon<br />
kako normi koi stojat nad nadvore{nata vlast na dr`avata. Toga{<br />
se pojavuvaat i opredeleni dokumenti so cel da se ograni~i apsolutnata<br />
vlast na monarhot, od koi sekako e najzna~aen Magna karta libertatum<br />
od 1215 godina. Spored Zlatari}, ideata za ograni~uvawe na<br />
politi~kata vlast so nekoi povisoki principi najpregledno ja izrazil<br />
Suarez (Suarez Franciscuo, 1548 - 1677) vo po~etokot na XVII vek vo<br />
izrekata "lex iniusta non est lex".<br />
Prviot teoreti~ar koj ja razrabotil op{tata teorija na me|unarodnoto<br />
pravo be{e holandskiot pravnik Hugo Grocius (Hugo Grotius,<br />
1583 -1645). Doktrinata za tn. prirodni i neotu|ivi prava na ~ovekot<br />
dobiva nov zamav vo trudovite na Vatel (Vattel), Volf (Wolff) i Pufendorf<br />
(Pufendorf).<br />
Sistemot na ~ovekovite prava najprvin zapo~na da se izgraduva<br />
vo Anglija vo XVII vek preku dokumentite kako {to se Petition od Right<br />
(1927), Habeas Corpus Akt (1679), Bil of Rights (1688) i Act of Settlement<br />
(1700). Vo XVII vek toj proces prodol`uva vo Amerika so Deklaracijata<br />
za nezavisnost i virxiniskiot Bill of Rights od 1976 godina, potoa so<br />
Ustavot na SAD od 1979 godina so negovite prvi devet amandmani od<br />
1971 godina. Vo Francija doa|a do slavnata Deklaracija za pravata na<br />
~ovekot i gra|aninot od 1789 godina.<br />
Povelbata na ON za prv pat vo istorijata ~ovekovite prava gi<br />
izdiga vo rang na op{ta me|unarodna obvrska na dr`avite, no taa ne<br />
sodr`i nitu definicii, ni lista na ~ovekovite prava. Univerzalnata<br />
deklaracija za pravata na ~ovekot, od 10 dekemvri 1948 godina, iako<br />
nema karakter na formalna me|unarodna obvrska sepak pretstavuva va-<br />
`na programa i silna moralno-politi~ka obvrska za dr`avite ~lenki<br />
na ON. Ovaa Deklaracija be{e usvoena i proklamirana so Rezolucija<br />
217 A (III) na Generalnoto sobranie na ON bez nitu eden glas protiv,<br />
no osum dr`avi se vozdr`aa od glasaweto (SSSR, Polska, ^ekoslova~ka,<br />
Jugoslavija, Ukraina, Belorusija, Ju`na Afrika i Saudiska Arabija).<br />
Slede{e donesuvawe na brojni instrumenti - deklaracii i konvencii<br />
na ON. Me|u niv treba da se istaknat: Deklaracijata za pravata<br />
na deteto, usvoena na 20 noemvri 1959 godina, Deklaracija za ukinuvawe<br />
na site oblici na rasna diskriminacija od 20 noemvri 1963 godina<br />
kako i Deklaracijata za teritorijalniot azil od 14 dekemvri 1967<br />
14
godina. Vo isto vreme se doneseni i niza konvencii koi spored predmetot<br />
mo`e da se sistematiziraat vo pove}e grupi. Za{titata na grupite<br />
i rasite predvidena e vo Konvencijata za spre~uvawe i kaznuvawe<br />
na zlostorstvata na genocid od 9 dekemvri 1948 godina i Megunarodnata<br />
konvencija za ukinuvawe na site vidovi na rasna diskriminacija<br />
od 7 mart 1966 godina. Me|unarodnoto regulirawe na polo`bata na begalcite<br />
i apatridite se postigna so Konvencijata za polo`bata na begalcite<br />
od 28 juli 1951, so Konvencijata za polo`bata na licata bez<br />
dr`avjanstvo od 28 septemvri 1954 godina i Konvencijata za smaluvawe<br />
na slu~aite na apatricija od 30 avgust 1961 godina.<br />
Instrumentite koi se odnesuvaat na statusot na `enite se: Konvencijata<br />
za politi~kite prava na `enite od 31 mart 1953 godina, Konvencijata<br />
za dr`avjanstvoto na ma`enite `eni od 20 februari 1957<br />
godina i Konvencijata za soglasnost za brak, minimalnata vozrast za<br />
sklu~uvawe na brak i registracija na brakovi od 10 dekemvri 1962<br />
godina.<br />
Borbata protiv ostatocite na ropstvoto bea potpomognati so<br />
Konvenciite za ropstvo od 25 septemvri 1926 godina koja e izmeneta so<br />
Protokol od 7 dekemvri 1957 godina.<br />
Nakratko, vo svoite po~etoci, me|unarodnoto pravo vo oblasta<br />
na ~ovekovite prava se razviva{e vo nasoka na za{tita na razni kategorii<br />
na poedinci: `eni, deca, rabotnici, begalci, lica bez dravjanstvo<br />
i sl. Me|utoa pokraj tie konvencii koi se odnesuvaa na poedine~ni<br />
prava ili problemi naskoro bea usvoeni i instrumenti koi gi sodr`at<br />
site osnovni ~ove~ki prava. Stanuva zbor za Me|unarodniot pakt za<br />
ekonomskite, socijalnite i kulturnite prava, usvoen i otvoren za potpi{uvawe<br />
i ratifikuvawe ili pristapuvawe so rezolucija na Generalnoto<br />
sobranie 2200 A (XXI) od 16 dekemvri 1966 godina, Me|unarodniot<br />
pakt za gra|anskite i politi~kite prava, usvoen i otvoren za potpi{uvawe<br />
so rezolucija na Generalnoto sobranie 2200 A (XXI) od 16<br />
dekemvri 1966 (stapil na sila na 3 januari 1976 vo soglasnost so ~l. 49)<br />
i Fakultativniot protokol kon Me|unarodniot pakt za gra|anskite i<br />
politi~kite prava, usvoen i otvoren za potpi{uvawe i ratifikuvawe<br />
so rezolucija na Generalnoto sobranie 2200 A (XXI) od 16 dekemvri<br />
1966 godina (stapil na sila na 23 mart 1976 vo soglasnost so ~l. 9).<br />
Edno od pravnite podra~ja koe najtesno e povrzano so obezbeduvaweto<br />
na osnovnite prava i slobodi na ~ovekot i gra|aninot e i podra~jeto<br />
na materijalnoto i procesnoto pravo voop{to, kako i na krivi~noto<br />
izvr{no pravo posebno. Kako instrument na za{tita na op{testvoto<br />
od kriminalitetot i kako garant na osnovnite prava na ~ovekot,<br />
toa podra~je pred zakonodavecot postavuva pove}e pra{awa.<br />
Ottamu ne za~uduva {to golem broj na me|unarodni dogovori i konvencii<br />
se odnesuvat na materijata na ovaa pravna granka so {to, me|u drugoto,<br />
se normira i osnovnite prava na licata sprema koi se izvr{uvaat<br />
krivi~nite sankcii. Osven toa pove}e me|unarodni organizacii<br />
15
trajno ili povremeno se zanimavaat so problemite koi stojat vo tesna<br />
vrska so taa pravna regulacija kako i so pra{aweto na nejzinata implementacija<br />
vo nacionalnite pravni sistemi. Od ova stojali{te se<br />
interesni nekoi specifi~ni odredbi od ve}e sopomnatite megunarodni<br />
dokumenti. Taka na primer dovolno e samo da se pogleda Univerzalnata<br />
deklaracija za pravata na ~ovekot za da se zabele`at i odredbite:<br />
za pravoto na `ivot, sloboda i li~na bezbednost (~l. 3); zabrana<br />
na ma~ewe, svirepo i ne~ove~no postapuvawe i kaznuvawe (~l. 5); za<br />
priznavawe na sekoe lice na polo`ba na praven subjekt i zakonska za-<br />
{tita bez bilo kakva i da e diskriminacija (~l. 6 i 7); za pravoto na<br />
zakonito, nezavisno i nepristrasno sudewe i zabrana na proizvolno<br />
apsewe i li{uvawe od sloboda (~l. 8, 9 i 10); za prezumcijata na nevinost<br />
i zakonitosta na deliktite i kaznite (~l. 11). Od golemo zana~ewe<br />
se i oredbite za za{tita na privatniot `ivot, stanot i korespondencijata,<br />
~esta i dostoinstvoto na li~nosta (~l. 12), semejstvoto (~l.<br />
16), slobodata na mislata i izrazuvaweto, sobiri i zdru`uvawa (~l. 18,<br />
19 i 20).<br />
Specifi~ni i zna~ajni normi od krivi~nopravnata oblast sodr`i<br />
i Me|unarodniot pakt za gra|anskite i politi~kite prava. Toa se<br />
vo prv red odredbite na Paktot koi se odnesuvaat na: pravoto na `ivot;<br />
ograni~uvaweto na obemot na propi{uvaweto i primenata na<br />
smrtnata kazna; pravoto na liceto koe e osudeno na smrtna kazna da<br />
bara pomiluvawe, amnestija ili zamena na kaznata; zabrana na smrtnata<br />
kazna sprema lica pomladi od 18 godini i nejzino izvr{uvawe<br />
sprema bremeni `eni (~l. 6); zabrana na ma~ewe i drugi svirepi i degradira~ki<br />
postapuvawa (~l. 7); zabrana na robstvo i prisilna rabota<br />
(~l. 8); pravo na sloboda i zabrana na arbitrerno li{uvawe od sloboda;<br />
pravo na informirawe za pri~inite na obvinuvaweto, a`urno<br />
izveduvawe pred sud i kompenzacija za nezakonito li{uvawe od sloboda<br />
(~l. 9) kako i na za{tite na li~nosta vo pritvor i izdr`uvawe na<br />
kaznata zatvor (~l. 10).<br />
Vo ~l. 10 na Paktot se veli: '1. So sekoj koj e li{en od sloboda se<br />
postapuva ~ove~no i so po~ituvawe na vrodenoto dostoinstvo na ~ovekovata<br />
li~nost.<br />
2. a) Obvinetite lica, osven vo islku~itelni okolnosti, se izdvoeni<br />
od osudenite lica i se podlo`eni na posebna postapuvawe {to<br />
odgovara na nivnata polo`ba na neosuduvani lica.<br />
b) Obvinetite maloletni lica se izdvoeni od vozrasnite i za nivniot<br />
slu~aj se re{ava {to e mo`no pobrgu.<br />
3. Kazneno-popravniot re`im podrazbira postapuvawe so osudenite<br />
lica ~ija glavna cel e nivnoto prevospituvawe i povtorno vra}awe<br />
vo op{testvoto.<br />
Maloletnite prestapnici se izdvoeni od vozrasnite i se podlo-<br />
`eni na re`im koj soodvetstvuva na nivnata vozrast i nivnata pravna<br />
polo`ba".<br />
16
Dokolku zatvorenikot smeta deka odredbata na ovoj ~len vo negoviot<br />
slu~aj e povredena toj mo`e da podnese pretstavka (communication)<br />
do Komitetot na ~ovekovite prava, vostanoven spored Fakultativniot<br />
protokol na Paktot, no edinstveno dokolku toj potpa|a pod jurisdikcija<br />
na dr`avata dogovoreni~ka. Zgora na toa, taa dr`ava mora da<br />
ja priznala nadle`nosta na Komitetot da prima i razgleduva pretstavki<br />
od poedinci. Kone~no mora da se zabele`i, deka pretstavkata ne<br />
pretstavuva vistinski sudski praven lek, tuku mo`e da se opi{e kako<br />
me{ana procedura, delumno upravna, delumno sudska i delumno diplomatska.<br />
Vrz osnova na dokazi koi mo`at da bidat samo pismeni, Komitetot<br />
usvojuva konstatacii koi gi dostavuva samo do strankata dogovoreni~ka<br />
i do poedinecot koj mu se obratil. Ovie konstatacii se objavuvaat<br />
vo godi{nite izve{tai na Komitetot, me|utoa postapkata koja<br />
vodi do niv e doverliva. Na toj na~in poedinecot, vo sporot so svojata<br />
dr`ava, dobiva neposreden pristap do edno me|unarodno telo, koe ne e<br />
sostaveno od pretstavnici na vladi, no od druga strana od nego ne mo`e<br />
da se dobie odluka koja, sli~no na sudska odluka, bi ja obvrzuvala dr`avata<br />
da postapi to~no spored nea. Komitetot vo svoite konstatacii<br />
ne ostanuva samo na utvrduvaweto na kr{eweto na odredbite na Paktot,<br />
tuku predlaga i merki koi dr`avata bi trebalo da gi prezeme.<br />
Komitetot me|utoa nema mo} da go izdejstvuva izvr{uvaweto na svoite<br />
konstatacii, koi tokmu taka i se vikaat, za{to ne se sudski presudi. 10<br />
Vo Paktot mo`at da se zabele`at i povolni odredbi za nezavisnoto<br />
i pravedno sudewe, prezumcijata na nevinost, pravoto na odbrana<br />
po sloboden izbor, a`urno sudewe, za pravoto na `alba i za posebnata<br />
polo`ba na maloletnicite pred krivi~niot sud, kako i za niza drugi<br />
li~ni ~ovekovi prava koi po pravilo u`ivaat krivi~nopravna za{tita<br />
(~l. 14-17).<br />
Vo me|uvreme od strana na ON bea doneseni Standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite kako prv univerzalen<br />
dokument so koj principite za ~ovekovite prava za prv pat se razrabotuvaat<br />
od aspekt na licata koi se nao|aat na izdr`uvawe na kaznata li-<br />
{uvawe od sloboda. So toa e napraven prviot ~ekor vo procesot na<br />
sozdavaweto na spektar od isntrumenti na ON koi se orientirani kon<br />
krivi~nopravnata materija. Toa se slu~i ve}e na Prviot kongres na<br />
ON za spre~uvawe na kriminalitetot i postapuvawe so zatvorenicite<br />
vo 1955 godina. Vo naredniot period pottiknati od prifa}aweto i<br />
primenata na minimalnite pravila vo skoro site zemji ~lenki na ON,<br />
Sekretarijatot i Komitetot na ON za spre~uvawe i suzbivawe na<br />
kriminalitetot prodol`ija so razrabotka na svoite dokumenti od<br />
oblasta na krivi~noto pravo. Ottamu site naredni Kongresi vo svoite<br />
dnevni redovi sodr`ea aktivnosti vo vrska so primenata ili sozdava-<br />
10<br />
Vidi: Dimitrijevi}, V. Delatnost Komiteta za ljudska prava, JRKKP, Beograd,<br />
1989/1, str. 73-77<br />
17
weto na novi standardni i normi. Vo niv sekoga{ se trgnuva{e od stojali{te<br />
na razrabotka na principite za za{tita na ~ovekovite prava<br />
i unapreduvaweto na funkcioniraweto na megunarodnata sorabotka<br />
vrz ovoj plan. Vo ovaa smisla ~ovekovite prava na osudenite lica, kako<br />
{to so pravo istaknuva eden avtor, 11 se specifi~a kategorija vo ramkite<br />
na op{tiot koncept na ~ovekovite prava deklariran od strana na<br />
ON. So ogled na toa {to se odnesuvaat na ograni~ena populacija na<br />
lu|e koja e legitimno obespravena vo odnos na edno temelno ~ove~ko<br />
pravo sodr`ano vo Univerzalnata deklaracija za ~ovekovite prava, a<br />
toa e odzemaweto na slobodata, sekoja rasprava za niv e limitirana so<br />
toj fakt. Odzemaweto na slobodata mora da bide posledica na pravedna<br />
sudska postapka vo koja na optu`eniot mora da mu se obezbedi pravedna<br />
odbrana. Taka samiot akt na odzemaweto na slobodata stanuva<br />
praven akt, a za{titata na ~ovekovite prava se premestuva od "civilnoto<br />
opkru`uvawe" vo ramkite na penitencijarniot sistem i penalnite<br />
institucii. Vo tie ramki ~ovekovite prava dobivaat posebna te`ina.<br />
Nivnoto po~ituvawe od strana na op{etstvoto e izraz na sevkupnoto<br />
civilizacisko ramni{te i stepenot na humanosta vo op{testvoto.<br />
Zaradi pouspe{no sledewe na genezata na donesuvaweto na nizata<br />
zna~ajni me|unarodni dokumenti od oblasta {to se od interes na ovoj<br />
trud, vo narednite redovi najprvin }e se obideme da dademe hronolo{ki<br />
prikaz na site kongresi, kako na onie vo organizacija na ON,<br />
taka i na onie na drugite megunarodni organizacii. Tamu bea postaveni<br />
zna~ajni problemi koi vo krajna linija i dovedoa do formirawe na<br />
brojnite idei za pravata na edna posebna kategorija na lica, {to po<br />
dolgotrajni i opstojni analizi od strana svetski priznati eksperti od<br />
oblasta na materijalnoto, procesnoto i izvr{noto krivi~no pravo, se<br />
preto~ija vo ovde prika`anite dokumenti.<br />
1. KONGRESI NA ME\UNARODNITE ORGANIZACII I<br />
ZDRU@ENIJA<br />
Kriminalitetot e mo{ne slo`ena i dinami~na op{testvena negativna<br />
pojava. Toj e takov fenomen koj vo op{testvenite, ekonomskite,<br />
politi~kite, kulturnite i drugite uslovi na op{testvenoto `iveewe<br />
ja nao|a svojata egzistencija i ottamu gi crpi silite za svojot natamo-<br />
{en porast. Od druga strana razvojot na industrijata, tehnikata i migraciite,<br />
soobra}ajot i drugite sredstva na masovnoto komunicirawe i<br />
sorabotka pridonesuvaat kon sozdavawe mo`nosti za takvi formi na<br />
kriminalno povrzuvawe i deluvawe koi go zagrozuvaat celokupnoto<br />
~ove{tvo nezavisno od bilo kakvi prostorni i vremenski granici. Vo<br />
11<br />
{aki}, V. Penolo{ke teme, Zagreb, 1990/1, str. 1<br />
18
sovremeniot kriminalitet so izrazen me|unaroden karakter dominiraat<br />
negovite novi organizacioni oblici kako na primer me|unarodniot<br />
terorizam, {verc so oru`je, trgovija so droga i belo robje, kidnapirawe<br />
na lica, grabnuvawe na avioni i drugi povedenija na koi te-<br />
{ko mo`e da im se sprotivstavat poedine~nite dr`avi.<br />
Nasproti ovie dvi`ewa svedoci sme na se pogolemi problemi vo<br />
oblasta na kaznite i pokraj postojnata humanizacija na nivnoto izvr-<br />
{uvawe osobeno vo penitencijarnite ustanovi. Vakvata humana orientacija<br />
koja vo nitu eden moment ne be{e (i se u{te ne e) oslobodena od<br />
tradicionalnite koncepcii na kaznuvaweto sepak uspea da se nametne<br />
so ogromna pomo{ i podr{ka od strana na nau~nata misla. Toa me|utoa<br />
ne be{e dovolno za da vo celost se odbrani od neprekinatite napadi na<br />
retributivnizmot koi i natamu se stremat seto ona {to vrz ovoj plan<br />
se poka`a napredno i progresivno da go urnat i povle~at nazad samo so<br />
eden poteg.<br />
Navedenite procesi na porast, javuvawe vo novi oblici i pro{iruvaweto<br />
na kriminalitetot preku dr`avnite granici i narasnatata<br />
potreba od me|unarodna sorabotka pri negovoto suzbivawe kako i natamo{niot<br />
interes da se ostane na linijata na humano postapuvawe so<br />
osudenicite so nu`no po~ituvawe na nivnite prava kako osnovni uslovi<br />
za nivno vra}awe vo op{testvoto bea glavni pri~ini za kaznenata<br />
politika da se progovori na me|unarodno ramni{te. Za taa cel se pojavija<br />
pove}e nevladini i vladini me|unarodni organizacii {to preku<br />
svoite aktivnosti i kongresi pokrenaa brojni pra{awa od zna~ewe za<br />
suzbivawe na kriminalitetot, kaznuvaweto na zlostornicite i izvr{-<br />
uvaweto na kaznite. Rapravata po ovie pra{awa uka`uva deka brojnite<br />
nau~ni asocijacii i me|unarodni organizacii se i te kako zainteresirani<br />
za spre~uvaweto i suzbivaweto na kriminalitetot i unapreduvaweto<br />
na efikasnosta vo pogled na po~ituvaweto na ~ovekovite prava<br />
vo sferata na ostvauvaweto na krivi~noto pravosudstvo i izvr{-<br />
uvaweto na krivi~nite sankcii. Od jakneweto na svesta za potrebata<br />
od me|unarodna sorabotka vrz planot na primenata na kaznite proizlegoa<br />
mnogu reformisiti~ki idei koi dovedoa do toa na sostanocite<br />
na me|unarodnite zdru`enija da se usvojat va`ni konvencii, rezolucii,<br />
zaklu~oci, preporaki i drugi akti. Vistina e pritoa deka ovie<br />
dokumenti i stavovi nemaat obvrzuva~ki karakter {to zna~i deka dr`avite<br />
ne mora da gi inkorporiraat vo svoite zakonodavstva. Toj fakt<br />
me|utoa ne be{e pre~ka najgolem broj zemji da gi prifatat progresivnite<br />
re{enija na me|unarodnite tela bilo poradi avtoritetot na<br />
ovie tela ili pak ottamu {to ovie re{enija prozra~ija so silata na<br />
svojata vnatre{na argumentacija, sodr`ina i prakti~na ostvarlivost.<br />
Najgolemiot del od soznanijata do koi e dojdeno na kongresite na ovie<br />
19
zdru`enija se akceptirani i pri koncipiraweto na na{iot sistem na<br />
izvr{uvawe na krivi~nite sankcii.<br />
Gornite konstatacii ne obrvrzuvaat da gi poso~ime najva`nite<br />
me|unarodni organizacii koi dadoa golem pridones vo re{avaweto na<br />
penolo{kite problemi niz kratok osvrt na nivnata rabota. Stanuva<br />
zbor za: Me|unarodnata komisija za krivi~no pravo i kazneni zavodi,<br />
Komisijata za socijalni pra{awa na ON, Me|unarodnoto zdru`enie za<br />
kriminologija, Me|unarodnoto zdru`enie za krivi~no pravo i Me|unarodnoto<br />
zdru`enie za op{testvena odbrana.<br />
A. KONGRESI NA ME\UNARODNATA KOMISIJA ZA KRIVI^NO<br />
PRAVO I KAZNENI ZAVODI (ME\UNARODNA ZATVORSKA<br />
KOMISIJA)<br />
Osniva~kiot kongres na Me|unarodnata komisija za krivi~no<br />
pravo i kazneni zavodi (Commission Internationale Penale et penitentiare<br />
- CIPP), ili nakratko Me|unarodna zatvorska komisija e odr`ana vo<br />
London vo 1872 godina. Organizacijata na ovoj kongres ja prezede Enot<br />
Gob Vines (Enoth Gobb Wines) ~len na zatvorskoto zdru`enie od Wujork<br />
na inicijativa na Vladimir Aleksimirovi} Solohub, predsedatel<br />
na komisijata za reforma na kaznenite zavodi vo Rusija.<br />
Na kongresot vo London mu prethodea tri kongresi (Frankfurt,<br />
1846, Brisel, 1847 i povtorno Frankfurt, 1857) na koi se rasprava{e<br />
za zna~ajni penolo{ki problemi. Me|utoa so ogled na toa {to na kongresot<br />
vo London e donesena odluka za imeto, sedi{teto (Bern) i toa<br />
{to ovaa komisija vrz sebe ja prezede organizacijata na idnite kongresi<br />
londonskiot kongres se smeta ne samo za osnova~ki tuku i za prv<br />
kongres na ova zna~ajno me|unarodno zdru`enie. Vo London prisustvuvaa<br />
pretstavnci od skoro site evropski zemji, SAD i nekoi zemji na<br />
Latinska Amerika. Na kongresot ne bea usvoeni zaklu~oci nitu pak<br />
be{e donesena nekakva rezolucija ili preporaki so obvrzuva~ko dejstvo<br />
za dr`avite u~esni~ki. Zna~ajno e me|utoa {to bea pokrenati va-<br />
`ni pra{awa vo vrska so op{tiot i posebniot tretman na zatvorenicite,<br />
a be{e diskutirano i za potrebata od pohumano postapuvawe so<br />
niv. Vo ovaa smisla bea dopreni problemite na telesnoto kaznuvawe<br />
na zatvorenicite, uslovniot otpust, nadzorot nad otpu{tenite osudenici,<br />
posebniot re`im na izdr`uvawe na kaznata sprema opredeleni<br />
kategorii osudenici (recidivisti, maloletnici i `enski lica), voveduvaweto<br />
i organizacijata na obrazovnata dejnost vo zavodite, osudeni~kata<br />
rabota i sl.<br />
Vtoriot kongres na Me|unarodnata zatvorska komisija e odr`an<br />
vo Stokholm vo 1878 god. Ovoj kongres rabote{e vo tri sekcii. Prvata<br />
20
sekcija rasprava{e za potrebata od normativno regulirawe na na~inot<br />
na izvr{uvawe na kaznite, a be{e postaveno i pra{aweto za opravdanosta<br />
na kaznata deportacija na osudenite lica. Vtorata sekcija go<br />
tretira{e pra{aweto na kaznenite zavodi i vo tie ramki potrebata za<br />
ostru~uvawe na penitencijarniot personal i opredeluvawe na vidovite<br />
na disciplinskite kazni. Od raspravata vo tretata sekcija se<br />
izdvojuva interesot za: organizirawe preventivni ustanovi, postpenalna<br />
za{tita na osudenite lica i za intenzivirawe na me|unarodnata<br />
sorabotka vo suzbivaweto na kriminalitetot.<br />
Tretiot kongres e odr`an vo Rim 1885 god. I ovoj kongres rabote{e<br />
vo tri sekcii. Prvata sekcija se zanimava{e so pra{awa od oblasta<br />
na krivi~noto zakonodavstvo. Vtorata sekcija rasprava{e za problemite<br />
na izgradba na keliski i istra`ni zatvori, za ishranata na zatvorenicite<br />
i formirawe odbori za nadzor nad rabotata na zatvorite.<br />
I na tretata sekcija bea postaveni opredeleni penolo{ki temi osobeno<br />
takvi koi se odnesuvaat na naso~uvaweto na aktivnostite na zatvorenicite<br />
vo prazni~nite denovi i nivnata postpenalna za{tita po<br />
izleguvaweto na sloboda.<br />
^etvriot kongres e odr`an vo Petrovgrad vo 1890 god. Na ovoj<br />
kongres glavno bea povtoreni nekoi zna~ajni pra{awa vo vrska so izvr{uvaweto<br />
na kaznata li{uvawe od sloboda. Vo raspavata bea posebno<br />
dopreni problemite na obrazovnata dejnost vo penitencijatnite ustanovi,<br />
zatvorskata rabota i ostru~uvaweto na osudenite lica, uslovniot<br />
otpust i spre~uvaweto na negativnite vlijanija na sredinata vrz<br />
uslovno otpu{tenite lica, za izborot na zatvorskiot personal, posebnoto<br />
postapuvawe so nepopravlivi osudenici i sl.<br />
Petiot kongres e odr`an vo Pariz 1895 god. Kongresot rabote{e<br />
vo ~etiri sekcii od koi vtorata celosno ñ be{e posvetena na izvr-<br />
{uvaweto na kaznata. Tuka se rasprava{e osobeno za problemite na<br />
`enskite zatvori, osudeni~kata rabota i nagraduvaweto za nea, klasifikacijata<br />
na osudenite, nivnoto disciplinsko kaznuvawe i postapkite<br />
za fizi~ko vospituvawe vo kaznenite zavodi. I tretata sekcija delumno<br />
se zanimava{e so penolo{ki problem, kako na primer, so sozdavaweto<br />
i raspolagaweto so osudeni~kite za{tedi od rabotata vo<br />
ustanovite, so obrazovnieto i kulturno prosvetnata rabota na zatvorenicite<br />
i sl.<br />
[estitot kongres e odr`an vo Brisel 1900 god. Vo ramkite na<br />
prvata sekcija na ovoj kongres be{e pomesteno pra{aweto na vremenski<br />
neopredelenite kazni li{uvawe od sloboda. Na vtorata sekcija se<br />
govore{e za medicinskite i sanitetskite slu`bi vo zatvorite, za keliskoto<br />
zatvorawe i posebniot re`im sprema recidivistite. Na tretata<br />
sekcija bea sogledani del od etiolo{kite problemi na malolet-<br />
21
ni~kata delinkvencija, a na ~etvrtata se rasprava{e za prevencijata i<br />
tretmanot na maloletnicite.<br />
Sedmiot kongres e odr`an vo Budimpe{ta 1905 god. I ovoj kongres<br />
kako i prethodnite dva rasprava{e vo ~etiri sekcii me|u koi bea<br />
pomesteni zna~ajni penolo{ki pra{awa. Me|u niv posebno se istaknuvaat<br />
problemite na sozdavaweto moderna klasifikacija na zatvorenicite<br />
i specijalni ustanovi za defektni osudenici i alkoholi~ari.<br />
Be{e govoreno i za osudeni~kata rabota {to se izvr{uva vo i nadvor<br />
od kazneno popravnite ustanovi, za problemot na javuvaweto na tuberkulozata<br />
vo zatvorite i za inspekcijata na ustanovite od strana na staratelski<br />
zdru`enija. Na ~etvrtata sekcija be{e postaveno pra{aweto<br />
za decata na osudenite lica kako i drugi pra{awa vo vrska so decata i<br />
nivnoto zgri`uvawe i vospituvawe pred i po izvr{uvaweto na krivi~noto<br />
delo.<br />
Osmiot kongres e odr`an vo Va{ington 1910 god. Na ovoj kongres<br />
povtorno be{e razgleduvano pra{aweto na vremenski neopredelenite<br />
kazni li{uvawe od sloboda. Vo ramkite na vtorata sekcija<br />
be{e raspravano za problemite na pomladite delikventi, probacijata<br />
i uslovniot otpust na osudenite kako i za organizacijata na pomalite<br />
kazneni ustanovi. Na tretata i ~etvrtata sekcija se govore{e za potrebata<br />
od osnovawe od posebeni ustanovi za abnormalni maloletnici<br />
{to manifestirale osobeno opasno povedenie.<br />
Devetiot kongres e odr`an vo London 1925 god. Kongresot rabote{e<br />
vo tri sekcii. Pra{awata {to bea raspravani na tretata sekcija<br />
se odnesuvaa na nau~noto prou~uvawe na li~nosta na osudenite, nivnata<br />
klasifikacija i na~inot na isplata i koristewe na zarabotuva~kata<br />
od kaznenite ustanovi. Kontrolata nad uslovno otpu{tenite lica<br />
be{e edinstveniot penolo{ki problem {to be{e tretiran vo ramkite<br />
na tretata sekcija.<br />
Desetiot kongres e odr`an vo Praga 1930 god. Vo ramkite na<br />
prvata sekcija na ovoj kongres be{e diskutirano pra{aweto za opravdanosta<br />
na merkite na bezbednost Drugata sekcija rasprava{e za resocijalizacijata<br />
na osudenite lica, za profesionalnoto obrazovanie i<br />
ostru~uvawe na zatvorskiot personal, kako i za problemite vo vrska<br />
so prvata faza (fazata na izolacija) kaj progresivniot sistem na izvr-<br />
{uvawe na kaznite li{uvawe od sloboda. Za opredeleni penolo{ki<br />
problemi, pokonkretno za rezultatite od primenata na uslovanata<br />
osuda i uslovniot otpust se govore{e i na tretata od ~etirite sekcii<br />
na ovoj kongres.<br />
Edinaesetiot kongres e odr`an vo Berlin 1935 god. Vo rabotata<br />
na prvata sekcija be{e razgleduvano pra{aweto za u~estvoto na krivi~niot<br />
sudija vo procesot na izvr{uvaweto na kaznata. Vtorata sek-<br />
22
cija rasprava{e za metodite na prevospituvawe i korekcija na osudenicite,<br />
za {tetnite posledici od nevrabotenosta na sloboda vrz rabotata<br />
vo zatvorite za vreme na kriznite sostojbi kako i za odnosot na<br />
kaznite li{uvawe od sloboda i merkite na bezbednost pri nivnoto<br />
izvr{uvawe. Pod vlijanie na nacional-socijalisti~kite idei vo Germanija<br />
od toa vreme na tretata sekcija be{e pokrenata rasprava i bea<br />
dadeni preporaki za voveduvawe na kaznata sterilizacija na seksualnite<br />
prestapnici.<br />
Dvanaesetiot kongres e odr`an vo Hag 1950 god. Na site ~etiri<br />
sekcii na ovoj kongres bea postaveni penolo{ki problemi. Vo soglasnost<br />
so dostignatiot stepen na krivi~nopravnata i penolo{kata nauka<br />
ovde se rasprava{e za sudskata i penitencijaranata individualizacija<br />
na kaznite, za klasifikacijata na osudenite lica i vklu~uvaweto na<br />
psihijatrijata vo lekuvaweto na opredeleni kategorii osudeni lica.<br />
Vrz podlaboki nau~ni osnovi be{e pokrenata i rasprava za otvorenite<br />
kazneni ustanovi i organizacijata na osudeni~kiot trud, problemite<br />
na kratkite kazni li{uvawe od sloboda i nivnite supstituri, za<br />
uslovniot otpust, za tretmanot na prestapnicite od navika i potrebata<br />
od pro{iruvawe na metodite {to se primenuvaat vo posta-puvaweto<br />
so maloletnicite i vrz vozrasnite lica 12 .<br />
Kongresot vo Hag be{e najzna~aen i voedno posleden kongres na<br />
Me|unarodnata zatvorska komisija. Najzna~aen za{to na ovoj kongres<br />
bea pokrenati golem broj inicijativi {to pretstavuvaat osnova za<br />
razvojot na modernite penitencijarni sistemi vo svetot. Toa e i posleden<br />
kongres na ovaa komisija za{to najzinata rabota okolu organiziraweto<br />
na kongresite be{e prezemena od Organizacijata na Obedinetite<br />
Nacii.<br />
Gornata konstatacija ni najmalku ne go smaluva zna~eweto na<br />
site predhodni kongresi na ovaa Komisija na koi bea pokrenati brojni<br />
pra{awa od oblasta na kaznenata politika voop{to i penitencijarnata<br />
praktika posebno. Najgolem broj od pra{awata zna~ajni za `ivotot<br />
i rabotata na kazneno-popravnite ustanovi bea za prv pat pokrenati<br />
tokmu na ovie kongresi, a golem del od predlozite za nivno re{avewe<br />
i denes imaat nesmalena prakti~na vrednost.<br />
Zna~ajno e da se istakne i toa deka Me|unarodnata zatvorska komisija<br />
svoite aktivnosti ne gi ostvaruva{e samo preku navedenite kongresi.<br />
Taa e zaslu`na i za izrabotkata na pove}e me|unarodni dokumen-<br />
12<br />
Za rabotata na ovie kogresi vidi pove}e kaj Popovi}, Sistem izvr{enja<br />
kazni, li{enja slobode u Jugoslaviji, izd. Saveza pravnika Jugoslavije, Beograd, 1966,<br />
str. 63-68 i kaj Teeters, N. Deliberations of the International Penal and Penitentiary<br />
Congresses, Philadelphia, 1949.<br />
23
ti od penitencijarnata oblast. Taka na primer vo 1929 god. od nejzina<br />
strana e izraboten tekstot na pravilata za postapuvawe so zatvorenicite.<br />
Ovoj tekst be{e revidiran vo 1933 god. od samata Komisija, a potoa<br />
mu be{e predlo`en na Dru{tvoto na narodite koe od svoja strana<br />
go odobri so rezolucija od 26 septemvri 1934 god. Po Vtorata Svetska<br />
vojna navedenite pravila bea povtorno razgleduvani od strana na Me-<br />
|unarodnata zatvorska komisija koja vo 1949 god. zaklu~i deka e potrebno<br />
da bidat povtorno revidirani. Novata revizija be{e izvr{ena<br />
od strana na Sovetot za ekonomsko-socijalni pra{awa na ON i noviot<br />
predlog na ovie pravila be{e prifaten na 6 juni 1951 godina. Ovde<br />
prestanuva rabotata na Me|unarodnata zatvorska komisija i vrz ovoj<br />
plan za{to nejzinata funkcija vo celost ja prezede ON so rezolucija<br />
na Generalnoto sobranie br. 415 (V).<br />
B. KOMISIJA ZA SOCIJALNI PRA[AWA NA ON I KONGRESI NA<br />
ON ZA PREVENCIJA NA KRIMINALITETOT I POSTAPUVAWE SO<br />
PRESTAPNICITE<br />
Komisijata za socijalni pra{awa na ON ja prezede rabotata na<br />
Me|unarodnata zatvorska komisija so spomenatata rezolucija na Generalnoto<br />
sobranie na ON 415 (V) od 1 dekemvri 1950 godina. Toa {to<br />
Obedinetite nacii poka`aa interes za problemite na kriminalitetot<br />
i postapuvaweto so prestapnicite u{te vo 1946 godina 13 ne ja menuva<br />
konstatacijata deka nivnite kongresi se prodol`enie na porano organiziranite<br />
kongresi od strana na CIPP 14 . Nakratako na eden sostanok<br />
13<br />
Poinaku: Lopez-Rey, M. Petogodi{nji kongresi Ujedinjenih nacija o prevenciji<br />
kriminaliteta i postupanju sa prestupnicima, JRKKP, Beograd, 1978/1, str. 4 i<br />
Atanackovi}, D. op. cit, str. 105.<br />
14<br />
Vo literaturata se istaknuva deka Privremenata komisija za socijalni<br />
pra{awa na ON vo 1946 godina donese odluka so koja prevencijata na<br />
kriminalitetot i postapuvaweto so prestapnicite pretstavuva sostaven del<br />
na socijalnata politika. Vo 1948 Komisijata za socijalni pra{awa na ON<br />
(podocna Komisija za op{testven razvoj) ja donese prvata programa za rabota<br />
na Sekcijata za op{testvena odbrana na ON (podocna Sekcija za prevencija<br />
na kriminalitetot i krivi~na pravda). So rezelucija 155 S (VII) od 13 avgust<br />
1948 godina Ekonomsko-socijalniot sovet na ON go prifati stavot na Komisijata<br />
za socijalni pra{awa deka site problemi vo vrska so suzbivaweto na<br />
kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite treba da se re{avaat na me-<br />
|unarodno nivo po pat na me|unarodni kongresi i deka vo toj pogled Obedinetite<br />
nacii treba da gi prezemat site inicijativi. I kone~no vo soglasnost<br />
so upatstvata na ovaa rezolucija vo 1949 godina se sostana grupa stru~waci<br />
koja donese preliminarni osnovi za me|unarodna aktivnost. So ove ~etiri<br />
24
na CIPP i pretstavnicite na Sekretarijatot na ON e izvr{en prenos<br />
na funkciite na CIPP vrz ON vo soglasnost so navedenata rezolucija.<br />
Zna~ajno e me|utoa deka so ovoj prenos vo ramkite na ON bea sozdadeni<br />
uslovi ne samo za po{iroko aktuelizirawe tuku i za kriti~ko priespituvawe<br />
na slo`enite penolo{ki problemi vrz osnova na sovremenite<br />
nau~ni dostigawa i razmenata na iskustva me|u dr`avite {to se nejzini<br />
~lenki. Vo taa smisla treba da se vrednuvaat i zgolemenite<br />
mo`nosti za vistinska primena na zaklu~ocite i preporakite doneseni<br />
na kongresite {to zapo~naa da gi organiziraat Obedinetite nacii.<br />
Prviot kongres na ON za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe<br />
so prestapnicite e odr`an vo @eneva 1955 godina. Na ovoj kongres<br />
mu predhodea sostanoci na ~etiri regionalni konsultativni grupi<br />
i toa: Evropskata grupa ~ii sostanok e odr`an vo @eneva vo 1952<br />
godina, Latinoamerikanskata grupa ~ii sostanok e odr`an vo Rio de<br />
@anerio vo 1953 godina, grupata na Sredniot Istok ~ii sostanok e<br />
odr`an vo Kairo 1953 godina i grupata na Dale~niot Istok ~ii sostanok<br />
e odr`an vo Rangun 1954 godina. Na ovie regionalni sostanoci<br />
se doneseni posebni rezolucii {to bea iskoristeni od Sekretarijatot<br />
na ON za sostavuvawe zbiren izve{taj koj be{e prezentiran kako<br />
osnova za diskusija na kongresot.<br />
Na ovoj kongres osven po izve{tajot be{e raspravano i za polo`bata<br />
i obrzovanieto na kadrite vo penitencijarnite ustanovi, za rabotata<br />
na osudenite lica, za otvorenite kazneno-popravni ustanovi i za<br />
suzbivaweto na maloletni~kata delinkvencija. Rezultat od raspravata<br />
e donesuvaweto rezolucija za izborot i obrazovanieto na kadrite vo<br />
penitencijarnite ustanovi, rezolucija za otvorenite kazneno-popravni<br />
ustanovi i rezolucija za osudeni~kata rabota 15 vo koi se reguliraat<br />
osnovnite na~ela zana~ajni za nivnoto o`ivotvoruvawe vo praktikata.<br />
Edinstveno za prevencijata i suzbivaweto na maloletni~kata delinkvencija<br />
ne bea doneseni definitivni zaklu~oci i pokraj toa {to kongresot<br />
mu posveti najgolemo vnimanie tokmu na ova pra{awe.<br />
Ona {to me|utoa mu dava poseben beleg na ovoj kongres e sepak<br />
raspravata po tekstot na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite i nivnoto usvojuvawe. Stanuva zbor za dokument<br />
od izvonredno zna~ewe za humanizacijata i modernizacijata na sistedokumenti,<br />
vsu{nost, se zaokru`uva seta aktivnost na ON vrz ovoj plan do<br />
1950 godina. Pove}e za toa Lopez-Rey, M.. op. cit, str. 3-7.<br />
15 Za sodr`inata na ovie dokumenti vidi: Srzenti}, N. Prvi kongres<br />
Ujedinjenih nacija za suzbijanje zlo~ina i postupanje sa prestupnicima, Arhiv,<br />
Beograd, 1956/4.<br />
25
mot na izvr{uvaweto na kaznite li{uvawe od sloboda. Standardnite<br />
minimalni pravila se, vsu{nost, izmeni i dopolnuvawa na Zbirot na<br />
minimalnite pravila za postapuvawe so zatvorenicite {to go izraboti<br />
Me|unarodnata zatvorska komisija. Vo @eneva tie se postaveni<br />
na edno moderno ramni{te so koe {to na zatvorenicite im se ovozmo`uva<br />
za{tita od site vidovi na zloupotrebi od strana na vlasta i<br />
takva polo`ba {to im garantira so~uvuvawe na nivnoto fizi~no i du-<br />
{evno zdravje kako i na nivnoto ~ove~ko dostoinstvo. So ogled na takvata<br />
humana pozicija na ovie pravila ne{to podocna sleduva i nivnoto<br />
potvrduvawe od strana na Ekonomskiot i socijalniot sovet na ON so<br />
rezolucija 663 CI (XXIV) od 31 juli 1957 godina.<br />
Pravilata gi sodr`at principite na humanost, po~ituvawe na<br />
~ovekovoto dostoinstvo, socijalnata cel i realnata mo`nost za nivna<br />
realizacija, {to od svoja strana, bi ovozmo`ilo nivna, relativno,<br />
ednostavna primena od strana na zatvorskata administracija. Tie vo<br />
sebe go sodr`at ona {to generalno se smeta za dobri principi i praktika<br />
vo tretmanot na zatvorenicite i upravuvaweto so instituciite.<br />
Tie treba da bidat pottik za postojano podobruvawe na praktikata a<br />
prestavuvaat minimum barawa i uslovi koi se smetaat za prifatlivi<br />
od strana na ON. Tie, isto taka, prestavuvaat nekoja garancija za izbegnuvawe<br />
na pogre{en tretman, osobeno, vo vrska so primenata na dispciplinskite<br />
merki i upotrebata na instrumentite za kaznuvawe vo<br />
penalnite institucii.<br />
So Minimalnite pravila se opredeleni niza op{ti principi za<br />
postapuvawe so licata osudeni na kazna li{uvawe od sloboda i opredeleni<br />
re{enija vo pogled na zatvorskite prostorii, postelninata,<br />
oblekata i odr`uvaweto na higienata, medicinskite uslugi, ishranta<br />
i sl. Vo niv se sodr`ani i re{enija za pravata na osudenicite, disciplinata,<br />
kaznuvaweto i primenata na sredstva za prisilba, za inspekciski<br />
nadzor nad kazneno-popravnite ustanovi i sl. Posebno zna~ajni<br />
se onie odredbi koi se odnesuvaat na klasifikacijata i individualizacijata<br />
kako i na oblicite na postapuvawe so zatvorenicite. Intencija<br />
na ovie pravila e da poslu`at kako osnova za usoglasuvawe na nacionalnite<br />
zakonodavstva so civilizaciskite tekovi vo pogled na izgradbata<br />
na pohuman sistem na izvr{uvawe na kaznite li{uvawe od sloboda.<br />
Vo taa platforma se sodr`ani garanciite za opredeleni prava<br />
na osudenite lica {to se li{eni od sloboda i povolni uslovi za ostavruvawe<br />
na nivnata resocijalizacija i socijalna adaptacija. Vakviot<br />
karakter na Minimalnite pravila ovozmo`i da bidat prifateni vo<br />
zakonodavstvoto i praktikata na mnogu zemji me|u koi i vo na{ata<br />
dr`ava. Od tie pri~ini integralniot tekst na ovie pravila e prilo-<br />
`en na krajot na ovoj <strong>kompendium</strong>.<br />
26
Vtoriot kongres za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe<br />
so prestapnicite e odr`an vo London 1960 godina. I na ovoj kongres<br />
bea razgleduvani pove}e penolo{ki pra{awa podeleni vo tri tematski<br />
celini. Vo ramkite na prvata tema be{e pomestan problemot na<br />
kratkite kazni li{uvawe od sloboda. Vtorata tema se odnesuva{e na<br />
postapuvaweto so osudenite lica pred nivnoto otpu{tawe od kaznenite<br />
ustanovi, postpenalnata pomo{ i pomo{ta na semejstvoto i na drugite<br />
lica {to se vo zavisna polo`ba od osudenikot koj se nao|a na izdr`uvawe<br />
na kaznata. Tretata tema gi opfati pra{awata na osudeni~kata<br />
rabota voop{to, pra{aweto na nejzinata integracija vo nacionalnoto<br />
stopanstvo i nagraduvaweto na osudeni~kiot trud.<br />
Vo ramkite na prvata penolo{ka tema bea izneseni brojni nedostatoci<br />
na kratkite kazni koi i denes pretstavuvaat neuralgi~na<br />
to~ka na kazneniot sistem. Pritoa e zazemen stav deka re{enieto na<br />
problemot na ovie kazni ne treba da se bara vo nivnoto ukinuvawe<br />
tuku vo nivnoto poretko izrekuvawe, nivnoto izvr{uvawe vo otvoreni<br />
i specijalizirani ustanovi i po{irokoto koristewe na alternativnite<br />
mo`nosti za nivna zamena.<br />
Vo ramkite na vtorata tema se rasprava{e za potrebata od voveduvawe<br />
posebni merki na tretman {to treba da bidat primeneti neposredno<br />
pred otpu{taweto na osudenite lica zaradi nivno polesno vklu-<br />
~uvawe vo `ivotot na sloboda. Ovde be{e pomesteno i pra{aweto za<br />
vidovite i organizacijata na postpenalnata pomo{ kako bitna odrednica<br />
od ~ie ispolnuvawe zavisi kone~niot uspeh na resocijalizacijata<br />
16 .<br />
Od raspravata po tretata tema proizlegoa pove}e zna~ajni zaklu-<br />
~oci od koi gi izdvojuvame slednite. Osudeni~kata rabota pretstavuva<br />
nesporna moralna i socijalna vrednost {to mora da se posmatra na ist<br />
na~in kako normalnata i redovna aktivnost na sloboda. Isto taka taa<br />
mora da se vklu~i vo uslovi {to se ednakvi na onie za rabota na sloboda,<br />
osobeno onie {to se odnesuvaat na sredstvata za rabota, rabotnoto<br />
vreme i za{titata od nezgodi.<br />
Vo pogled na nagraduvaweto na osudenicite za izvr{enata rabota<br />
na kongresot be{e prifateno misleweto deka treba da se te`nee osudenikot<br />
da bide ednakvo platen kako i slobodniot rabotnik dokolku<br />
nivniot raboten u~inok e ednakov spored svojot kvalitet i kvantitet.<br />
Za taa cel e prepora~ano osudeni~kata rabota da se organizira spored<br />
16<br />
Vidi: Subotin~i}, A. Zaklu~ci II kongresa OUN odr`anog u Londonu od<br />
8-10 avgusta 1960 godine, Penologija, Beograd, 1974/1, str. 92-94.<br />
27
na~eloto na ekonomi~nost i racionalnost 17 .<br />
Tretiot kongres e odr`an vo Stokholm 1965 godina. Na dneven<br />
red na ovoj kongres ne bea postaveni pra{awa od interes na penologijata.<br />
Ovoj kongres be{e isklu~ivo posveten na re{avaweto na problemite<br />
na prevencijata na primarniot kriminalitet i prevencijata na<br />
povratot kaj maloletnicite, pomladite polnoletni lica i vozrasnite<br />
18 .<br />
^etvrtiot kongres e odr`an vo Kijoto (Japonija) 1970 godina.<br />
Glavnata tema na ovoj kongres be{e naslovena "Kriminal i razvoj", a<br />
me|u predlo`enite temi za nejzino konkretno elaborirawe bea pomesteni:<br />
1) Politikata na op{testvena odbrana vo odnos na razvojot {to<br />
se planira, 2) U~estvo na javnosta vo prevencijata i kontrolata na<br />
kriminalitetot, 3) Standardnite minimalni pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite vo svetlinata na novite problemi vrz planot na prevospituvaweto<br />
i 4) Organizacijata na istra`uvawata za razvoj na<br />
kriminalnata politika.<br />
Pra{aweto za primena na Minimalnite pravila be{e razgleduvano<br />
od aspekt na sodr`inata i celite na ovie pravila, {iro~inata na<br />
nivnata primena, nivniot status, pridr`uvaweto kon ovie pravila i<br />
potrebata od nivna tehni~ka revizija. Pritoa, be{e konstatirano<br />
deka Minimalnite pravila imaat univerzalna va`nost i deka soodvestvuvaat<br />
na sovremenite nau~ni dostigawa od oblasta na suzbivaweto<br />
na kriminalitetot. Kongresot zastana na stojali{te deka ovie pravila<br />
mo`at da bidat primeneti vrz bilo koe lice li{eno od sloboda<br />
bez ogled na vidot na krivi~nata presuda, no i vrz onie lica na koi<br />
samo im se ograni~uva slobodata. Se insistira{e i na pogolema fleksibilnost<br />
vo nivnata primena so ogled na istoriskite, op{testvenite,<br />
ekonomskite, kulturnite i obi~ajnite priliki vo oddelni zemji. Dominira{e<br />
i anga`manot da bidat predvideni vo takva forma {to }e<br />
obezbeduva pogolema sigurnost vo nivnata primena kako i za potrebata<br />
od nivno vnesuvawe vo zakonite na site dr`avi.<br />
Nasproti ovie konstatacii bea potencirani i opredeleni nedostatoci<br />
na ovie pravila so ednovremena ocenka deka so dobivawe na<br />
periodi~ni informacii od strana na generalniot sekretar bi mo`elo<br />
17<br />
Za ostanatite zaklu~oci vidi: Subotin~i}, A. II kongres OUN za prevencju<br />
zlo~ina i tretman delikvenata - London 1960 g. Penologija, Beograd, 1973/1, str.<br />
84-86.<br />
18<br />
Vidi: Milutinovi}, M. Tre~i kongres UN za prevenciju kriminaliteta i<br />
tretman delikvenata, JRKKP, Beograd, 1965/4, str. 598-609 i Markovi}, T. Tre~i kongres<br />
ujedinjenih nacija za prevenciju zlo~ina i tretman delikvenata, Na{a zakonitost,<br />
Zagreb, 1965/6, str. 449-464.<br />
28
da se o~ekuva nadminuvawe na brojnite te{kotii okolu nivnata primena<br />
i da se podobri nivniot kvalitet i kvantitet vo primenata. Ova<br />
osobeno ottamu {to vo nitu edna zemja ne e uspeano da se obezbedi nivna<br />
celosna realizacija. Me|utoa i pokraj utvrdenite slabosti preovlada<br />
stojali{te deka ne bi trebalo da se izbrzuva so revidirawe na<br />
ovie pravila, tuku deka mnogu e pozna~ajno da se obezbedi nivnata poefikasna<br />
primena spored tekstot od 1955 godina 19 .<br />
Petiot kongres e od`an vo @eneva 1975 godina. Osnovnata tema<br />
na ovoj kongres be{e 'Prevencija i nadzor nad kriminalitetot: predizvici<br />
vo poslednata ~etvrtina od ovoj vek". So programata za rabota<br />
na kongresot bea opfateni slednive oblasti: Promenite na formite i<br />
dimenziite na kriminalitetot - transnacionalen i nacionalen kriminalitet;<br />
Ulogata na policijata i ostanatite organi {to go primenuvaat<br />
pravoto so poseben akcent vrz nivnata nova uloga i standardi na<br />
povedenie; Op{testveni i ekonomski posledici na kriminalitetot i<br />
predizvici vo natamo{noto istra`uvawe i plani-rawe 20 .<br />
Na kongresot be{e raspravano i za nekoi penolo{ki problemi,<br />
pokonkretno za postapuvawe so prestapnicite vo kazneno-popravnite<br />
ustanovi i na sloboda kako i za primenata na standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvortenicite.<br />
Vo vrska so tretamnot na osudenite vo penitencijarnite ustanovi<br />
na kongresot be{e zaklu~eno deka kaznite li{uvawe od sloboda,<br />
osobeno onie pokratkite kako i onie vo podolgo traewe od deset godini<br />
se mo{ne neefikasni i ostavaat niza {tetni posledici. Ovde bea<br />
postaveni barawa za zamena na kratkite kazni li{uvawe od sloboda so<br />
tretman {to bi se ostvaruval na sloboda od strana na socijalni, zdravstveni<br />
i drugi slu`bi. So cel da se izbegnat lo{ite strani na ovie<br />
kazni bea povtoreni preporakite i za nivna zamena so sudska opomena,<br />
pari~ni kazni, uslovna osuda so za{titen nadzor, nadomest na {teta,<br />
vr{ewe op{testveno korisna rabota i upatuvawe na osudenite lica vo<br />
posebni ustanovi so specijalen tretman.<br />
Vo odnos na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe so<br />
zatvorenicite be{e zazemen stav deka ne e potrebno nivno celosno i<br />
su{tinsko revidirawe tuku samo promena na nekoi ~lenovi. Me|utoa<br />
kako i na prehodniot kongres vo taa smilsa ne be{e ni{to prezemeno<br />
19<br />
Pove}e za toa vidi: Zaklju~ci i preporuke IV Kongresa Ujedinjenih<br />
nacija po pitanju prevencije zlo~ina i postupanju sa delikvenitima, Penologija, Beograd,<br />
1976/1, str. 103-105.<br />
20 Po{iroko za ovie aspekti od rabotata na kongresot vidi: Bavcon, Lj.<br />
Spre~avanje kriminaliteta i njegovo savlad`ivanje - izazov poslednje ~etvrtine XX<br />
veka, (V Kongres OUN), JRKKP, Beograd, 1975/3, str. 473-482.<br />
29
so uveruvawe deka vo dadeniot moment e mnogu pova`no i natamu da se<br />
dejstvuva vrz nivnata poefikasna primena. Sepak, vrz osnova na preporaka<br />
na Pettiot kongres, Ekonomsko-socijalniot sovet so rezolucija<br />
1993 (LV) od 12 maj 1976 pobara od Komitetot za prevencija i kontrola<br />
na kriminalitetot da gi ispita mo`nostite za primena na Standardnite<br />
pravila i da gi formulira pravilata na postapkata za nivna<br />
primena.<br />
Vrz osnova na preporaka na Komitetot za prevencija i kontrola<br />
na kriminalitetot, Ekonomsko-socijalniot sovet so rezolucija 2076<br />
(LXII) od 13 maj 1977 godina, go usvoi dopolnitelnoto Pravilo 95 so<br />
koe se pro{iruva primenata na Pravilata i vo odnos na za{tita na<br />
lica koi se uapseni ili zatvoreni bez prethodno podigawe na obvinenie<br />
so {to im se ovozmo`uva ista za{tita kako i na licata koi se ve}e<br />
osudeni.<br />
Isto taka, po preporaka na Komitetot, Sovetot so svojata rezolucija<br />
1984/47 od 25 maj 1984 ja usvoi i Postapka za efikasana primena<br />
na standardnite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite,<br />
i gi pokani dr`avite-~lenki da gi zemaat predvid ovie pravila na postapkata<br />
koga gi primenuvaat Pravilata i koga gi podgotvuvaat svoite<br />
preriodi~ni izve{tai do ON. Generalniot sekretar na ON be{e zamolen<br />
da im pomogne na vladite, dokolku tie toa go pobaraaat, vo pogled<br />
na primenata na Pravilata vo soglasnost so pravilata na ovaa postapka.<br />
Pravilata na postapkata pridru`eni so komentari, predviduvaat<br />
razli~ni merki koi treba da ja ovozmo`at primenata na Pravilata<br />
i nivno vklopuvawe vo nacionalnite zakonodavstva. Tie predviduvaat<br />
i distribucija na Pravilata do soodvetnite slu`beni lica kako i do<br />
licata vo pritvor, ispra}awe na periodi~ni izve{tai do generalniot<br />
sekretar na ON za nivnata primena kako i tehni~ka pomo{ od strana<br />
na ON preku nejzinite regionalni istra`uva~ki instituti ili instituti<br />
za obuka.<br />
Dosega se isprateni pet izve{tai za primena na Pravilata do<br />
generalniot sekretar od strana na pette odr`ani kongresi zasnovani<br />
vrz izve{taite na vladite i drugite zainteresirani subjekti.<br />
Na Kongresot be{e donesena i Deklaracija za za{tita na site<br />
lica od ma~ewe i drugite oblici na svirepo, poni`uva~ko ili nehumano<br />
postapuvawe i kaznuvawe, {to be{e usvoena i od Generalnoto sobranie<br />
na ON so rezolucija 3452 (XXX) od 9 dekemvri 1975 godina 21 .<br />
21<br />
Lopez-Rey, M. op. cit, str. 12.<br />
30
[estiot kongres e odr`an vo Karakas (Venecuela) vo 1980 godina<br />
na tema "Prevencijata na kriminalitetot i kvalitet na `ivotot" 22 .<br />
Me|u brojnite aspekti podeleni vo {est tematski podra~ja od penolo{kata<br />
oblast bea osobeno zna~ajni onie so koi se otvorija problemite<br />
na smrtnata kazna i alternativite na kaznite li{uvawe od sloboda.<br />
Pra{aweto na smrtnata kazna be{e postaveno so cel da se<br />
iznajdat re{enija za nejzino natamo{no ograni~uvawe i da se obezbedi<br />
primena na pogolem broj pravila {to se odnesuvaat na pomiluvaweto i<br />
nejzinoto pretvorawe vo dolgotrajni kazni li{uvawe od sloboda.<br />
Be{e podnesen i interesen predlog za razgleduvawe na mo`nosta od<br />
vospostavuvawe moratorium na primenata na smrtnata kazna so cel da<br />
se sozdade vremenski prostor vo koj site zemji vnimatelno }e gi prou-<br />
~at vistinskite efekti od abolicijata. Ovoj predlog ne be{e usvoen,<br />
me|utoa na ostanatite predlozi i preporaki, kako na primer, na voveduvaweto<br />
standardi {to treba da se primenuvaat pri izreknuvaweto na<br />
smrtnata kazna i vlo`uvaweto pogolemi usilbi za nejzino ograni~uvawe<br />
i ukinuvawe im be{e dadena {iroka podr{ka 23 .<br />
Deinstitucionalizacijata i alternativite na kaznite li{uvawe<br />
od sloboda na ovoj kongres bea opravduvani so posredstvo na voobi~aenite<br />
prigovori {to mu se upatuvaat na li{uvaweto od sloboda. Pritoa,<br />
vo prv red be{e istaknata nesoglasnosta na su{tinata na zatvorskite<br />
kazni so slobodite i pravata na ~ovekot. Vo osnova e podr`ano<br />
natamo{noto koristewe na alternativnite merki i programi kako i<br />
nivnoto natamo{no zbogatuvawe. Me|utoa zaradi izbegnuvawe na slabostite<br />
{to mo`at da predizvikaat nesakani posledici od nivnata primena<br />
be{e predlo`eno da se vr{i periodi~na empiriska evaluacija na<br />
nivnite vistinski efekti. Istaknata e i potrebata od ispituvawe na<br />
odrazot od nivnata primena vrz ostanatite zatvorenici. Vo taa smisla<br />
be{e postaveno pra{aweto za kriteriumite vrz ~ija osnova se vr{i<br />
izborot na storiteli sprema koi }e se primenuvaat alternativnite<br />
merki, odnosno onie koi i natamu }e bidat upatuvani vo zatvor. Nadvladea<br />
misleweto deka zatvorot i natamu ostanuva prikladna sankcija<br />
22<br />
Vo podgotovkite na ovoj kongres golema uloga odigra sostanokot na<br />
Evropsakata regionalna grupa odr`an vo Bon, 1977 god. Vidi: Kambovski, V.<br />
Evropski reginalni pripremni sastanak za VI Kongres OUN za prevenciu<br />
kriminaliteta i tretman prestupnika (Bon, 10-14. X. 1977), JRKKP, Beograd, 1977/4,<br />
str. 127-140.<br />
23 Vidi: Coti}, D. i Kambovski, V. VI Kongres Ujedinjenih nacija o prevenciji<br />
kriminaliteta i tretman prestupnika "Prevencija kriminaliteta i kvalitet `ivota",<br />
JRKKP, Beograd, 1981/1, str. 124-125.<br />
31
za mentalno rastroenite li~nosti, za delinkventite od navika, za<br />
povratnicite i za "opasnite" delinkventi 24 .<br />
Na ovoj kongres be{e raspravano za {iro~inata i efikasnosta<br />
na primenat na standardnite minimalni pravila za postpuvawe so zatvorenicite<br />
vo opredeleni zemji, a be{e zagatnato i pra{aweto za<br />
vklu~uvawe na socijalite slu`bi vo procesot na resocijalizacijata na<br />
prestapnicite. Na kongresot bea usvoeni i tri zna~ajni rezloucii:<br />
rezolucija za alternativite na zatvorot, rezolucija za polo`bata na<br />
`enite preatpani~ki i rezolucija za razvivawe na merkite za socijalna<br />
reintegracija na zatvorenicite 25 .<br />
Stru~nata i nau~nata javnost koi vo poslednata decenija gi sledea<br />
rezultatite na kongresite na Obedinetite nacii za spre~uvawe na<br />
kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite mo`e{e da voo~i<br />
deka u~esnicite na VI i VII kongres, pokraj brojnite rezolucii i preporaki<br />
usvojuvaa i posebni apeli do dr`avite-~lenki na ON koi se<br />
nare~eni Karaka{ka deklaracija i Milanski plan za akcija, spored<br />
mestata na odr`uvaweto na ovie kongresi. Vsu{nost, stanuva zbor za<br />
poraki na kongresite do celokupnata svetska javnost, posebno do vladite<br />
i pravosudnite organi kako i do nau~nite i stru~ni me|unarodni<br />
i nacionalni organizacii i institucii, da se zajaknat usilbite i me-<br />
|unarodnata sorabotka kon spre~uvaweto i suzbivaweto na kriminalitetot.<br />
Karaka{kata deklaracija prepora~ana so rezolucija 35/171 od<br />
{estiot kongres be{e usvoena na 96-to plenarno zasedanie na Generalnoto<br />
sobranie na Obedinetite nacii od 15 dekemvri 1980 godina.<br />
Za nea e karakteristi~no deka kriminalitetot go nazna~i kako fenomen<br />
{to ima isklu~itelno vlijanie vrz socijalniot i ekonomskiot<br />
razvoj koj go smaluva kvalitetot na `ivotot i go zagrozuva dostoinstvioto<br />
na lu|eto sozdavaj}i klima na strav i nasilstvo. Ottamu spre-<br />
~uvaweto na kriminalitetot i problemite na krivi~nata pravda mora<br />
da se posmatraat vo vrska so ekonomskiot razvoj, politi~kiot sistem,<br />
socijalnite i kulturnite vrednosti kako i noviot ekonomski poredok.<br />
Deklaracijata gi povikuva site op{testveni segmenti da go dadat svojot<br />
pridones vo sozdavaweto na programi za prevencija na kriminalitetot<br />
koj, pokraj ostanatite karakteristiki na sekoe op{testvo poedine~no,<br />
}e gi zeme predvid i slobodite i pravata na ~ovekot.<br />
Sedmiot kongres e odr`an vo Milano 1985 godina. Na kongresot<br />
se rasprava{e za slednive pra{awa: 1) Novi dimenzii na kriminalitetot<br />
i spre~uvawe na kriminalitetot vo kontekst na ravojot, 2) Kriv-<br />
24<br />
Ibid, str. 135-137.<br />
25<br />
Vidi: ibid, str. 138-139.<br />
32
i~noto pravosudstvo i negovite perspektivi vo svetot koj se menuva, 3)<br />
@rtvata na kriminalitetot, 4) Mladina, kriminalitet i pravosudstvo<br />
i 5) Formirawe i primena na standardi i normi na ON vo oblasta na<br />
krivi~noto pravosudstvo. Ovi pra{awa bea razgleduvani na plenarna<br />
sednica i vo ramkite na dva komiteti. Od penolo{ki aspekt e osobeno<br />
zna~ajno {to vo vrska so petoto pra{awe, a vrz osnova na predhodno<br />
izgotveni materijali (izve{tai i zabele{ki na generalniot sekretar)<br />
na priviot komitet be{e diskutirano za alternativite na kaznata zatvor<br />
i merkite za nivno op{testveno prilagoduvawe, za opravdanosta<br />
na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite,<br />
za pra{aweto na ekstralegalni, sumarni i arbitrerni egzekucii kako<br />
i za garanciite vo izrekuvaweto i ograni~uvaweto na smrtnata kazna.<br />
Od strana na ovoj komitet bea usvoeni i pove}e rezolucii me|u koi rezolucijata<br />
za polo`bata na zatvorenite (pritvoreni) lica i rezolucijata<br />
za ekstralegalni, sumarni i arbitrerni egzekucii 26 .<br />
Ramkovnata spogodbata za transver na stranski zatvorenici, koja<br />
e usvoena na Sedmiot kongres i be{e prifatena od strana na Generalnoto<br />
sobranie so rezolucija 40/146 od 13 dekemvri 1985 godina,<br />
be{e elaborirana od strana na Komitetot za prevencija i kontrola na<br />
kriminalitetot kako i od strana na regionalni i interregionalnite<br />
podgotvitelni sostanoci za Sedmiot kongres vo soglasnost so rezolucijata<br />
13 od {estiot kongres. Sogleduvaj}i go problemot {to se sozdava<br />
so licata koi se nao|aat vo zatvori vo stranstvo, Ramkovnata<br />
spogodbata potencira deka resocijalizacijata na storitelite }e se<br />
postigne mnogu pove}e ako na zatvorenicite im se dade {ansa da ja izdr`uvaat<br />
kaznata vo svojata zemja t.e. vo zemjata ~ii dr`avjani se ili<br />
kade imaat postojano `iveali{te. Spored toa, Ramkovnata spogodba,<br />
ima za cel da im pomogne na zemjite-~leki da razvijat mre`a na bilateralni<br />
i multiratelarni spogodbi so cel da se ovozmo`i vra}aweto na<br />
stranskite zatvorenici vo nivnata zemja kade }e prodol`at da ja izdr-<br />
`uvaat kaznata. Zasnovana vrz op{tiot princip za me|unarodna sorabotka<br />
i zaemeno po~ituvawe na nacionalniot suverenitet i jurisdikcija,<br />
Ramkovnata spogodbata vklu~uva i ~lenovi koi se odnesuvaat na<br />
soglasnosta i na samite zatvorenici i drugi barawa, proceduralni<br />
pravila, primena i izemawe.<br />
Preporakite za tretman na stranskite zatvorenici, isto taka,<br />
usvoeni od strana na Sedmiot kongres, se pridru`en dokument na ovoj<br />
instrument. Tie vklu~uvaat preporaki za ednakov pristap na stranskite<br />
zatvorenici kon obrazovanieto, rabotata i obukata vo zatvo-<br />
26 Vidi: Coti}, D. i dr. VII kongres Ujedinjenih nacija o spre~avanju kriminaliteta<br />
i postupanju sa prestupnicima (Milano, 16. 8 do 6. 09. 1985 godine), JRKKP,<br />
Beograd, 1985/2-3, str. 238-240.<br />
33
ite kako i ednakov pristap kon alternativnite merki, po~ituvawe na<br />
nivnata religija i obi~ai, po~ituvawe na nivnite prava da kontaktiraat<br />
so konzularnite prestavni{tva ili semejstvata kako i da im bide<br />
ovozmo`en preveduva~ koga toa e potrebno.<br />
Pravilnoto funkcionirawe na sudstvoto i drugite organi vo<br />
~ija nadle`nost se sproveduvawe na zakonite i efikasnoto sproveduvawe<br />
na zakonite e od su{testveno zna~ewe ne samo za efektivna<br />
kriminalna politika tuku i za za{tita na fundamentalnite ~ovekovi<br />
prava na individuite. Prv instrument na ON vrz ovoj plan be{e Kodeksot<br />
za odnesuvawe na licata odgovorni za primena na zakonot, usvoen<br />
od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 34/169 od 17 dekemvri<br />
1979 godina. Razvojot na ovoj instrument be{e iniciran od strana na<br />
Generalnoto sobranie so rezolucija 3218 (XXIX) od 6 noemvri 1974 godina<br />
so koja se pobara od Pettiot kongres itno da se posveti na pra{aweto<br />
na elaborirawe na eden me|unaroden eti~ki kodeks za policijata<br />
i povrzanite agencii za sproveduvawe na zakonite. Kongresot, po razgleduvaweto<br />
na Predlog - kodeksot za policiskata etika, podgotven od<br />
strana na rabotna grupa na policiski eksperti, istiot go prepora~a za<br />
razgleduvawe od strana na Generalnoto sobranie koe so rezolucija<br />
3453 (XXX) od 9 dekemvri 1975 godina pobara od Komitetot za prevencija<br />
i kontrola na kriminalitetot ovoj Predlog-kodeks da go finalizira.<br />
Komitetot podrobno ja razgleda ovaa materija i istiot prepora~a<br />
preraboten Predlog-kodeks koj podocna be{e usvoen od Sobranieto,<br />
po dvegodi{no razgleduvawe na istiot od strana na rabotna grupa<br />
od negoviot tret komitet.<br />
Spored rezolucijata so koja be{e usvoen Kodeksot, prirodata na<br />
funkcijata na sproveduvawe na zakonite vo odbrana na javniot poredok<br />
i na~inot na koj ovaa funkcija se ostvaruva, imaat direktno vlijanie<br />
vrz kvalitetot na `iveewe na poedincite kako i na samoto op{-<br />
testvo. Sobranieto go potencira zna~eweto na zada~ata {to ja imaat<br />
onie koi gi sproveduvaat zakonite no, istovremeno, uka`uvaj}i na<br />
opasnosta od zloupotreba na slu`benata polo`ba {to mo`e da proizleze<br />
so izvr{u-vaweto na taa dol`nost. Glavnata premisa na Kodeksot<br />
e deka onie koi ja ostvaruvaat policiskata vlast se dol`ni da go<br />
po~ituvaat i za{ti-tuvaat ~ovekovoto dostoinstvo i da gi branat<br />
~ovekovite prava na site lica. Kodeksot osobeno zabranuva ma~ewe i<br />
drug akt na korupcija, izrazuvaj}i deka silata mo`e da se primenuva<br />
samo koga taa navistina e neophodna, ja istaknuva odgovornosta da se<br />
{titi tajnosta na li~nite podatoci i povikuva na polna za{tita na<br />
zdravjeto na licata koi se vo pritvor ili zatvor.<br />
Po razgleduvaweto na mo`nite merki za promocija na primenata<br />
na Kodeksot od strana na {estiot i Sedmiot kongres, Komitetot za<br />
prevencija i kontrola na kriminalitetot go elaborira{e Predlog -<br />
upatstvoto za efikasna primena na Kodeksot. Vo istiot se inkorpor-<br />
34
irani i predlozite od strana na me|uregionalniot podgotvitelen sostanok<br />
na ovaa tema vo ramkite na Sedmiot kongres. Upatstvoto be{e<br />
usvoeno od strana na Ekonomsko-socijalniot sovet, so rezolucija 1989/<br />
61 od 24 maj 1989 godina.<br />
Dosega, Sekreterijatot ima podgotveno dva izve{tai za napraveniot<br />
progres vo primenata na Kodeksot koi bea podneseni za razgleduvawe<br />
na Sedmiot kongres i do Komitetot za prevencija i kontrola na<br />
kriminalitetot.<br />
Osnovnite principi za nezavisnost na sudstvoto bea usvoeni na<br />
Sedmiot kongres i prifateni od strana na Generalnoto sobranie so<br />
rezolucija 40/146 od 13 dekemvri 1985 godina. {estiot Kongres so<br />
svojata rezolucija 16 go povika Kmitetot za prevencija i kontrola na<br />
kriminalitetot da podgotvi upatstvo za nezavisnost na sudiite. Takvo<br />
upatstvo e izraboteno od strana na Komitetot na negovata osma sesija<br />
i razgledana od strana na me|uregionalniot podgotvitelen sostanok za<br />
Sedmiot kongres koj se odr`a vo Varena, Italija so podr{ka na razli~ni<br />
me|uvladini i nevladini organizacii, posebno Me|unarodnata<br />
asocijacija na sudiiite i Me|unarodnata komisija na pravnicite. Sedmiot<br />
kongres, po ekstenzivna diskusija, re{i da go usvoi ovoj instrument<br />
kako Osnovni principi za nezavisnost na sudstvoto.<br />
Principite ja potenciraat potrebata za nezavisnost na sudstvoto<br />
koja treba da bide zagarantirana od strana na dr`avata i uredena so<br />
ustavot ili zakon. Tie istaknuvaat deka pravdata bara sekoj da ima<br />
pravo na fer i javno sudewe od strana na kompetenten, nezavisen i nepristrasten<br />
sud vo soglasnost so principite deklarirani vo Univerzalnata<br />
deklaracija za ~ovekovi prava, Me|unarodniot pakt za gra|anski<br />
i politi~ki prava i drugi instrumenti na ON. Za da se obezbedi<br />
nezavisnost na sudstvoto, Osnovnite principi opredeluvaat kriteriumi<br />
koi se odnesuvaat na statusot na sudiite kako {to se kvalifikacijata,<br />
izborot, obukata, mandatot, profesionalnata tajna i imunitetot.<br />
Principite, isto taka, opredeluvaat deka sudiite treba da ja u`ivaat<br />
slobodata na izrazuvawe i zdru`uvawe kako i da u`ivaat imunitet<br />
vo odnos na bilo kakvi, nepotrebni disciplinski postapki.<br />
Vrz osnova na preporaka na Komitetot za prevencija i kontrola<br />
na kriminalitetot, Ekonomsko-socijalniot sovet ja usvoi Postapkata<br />
za efikasna primena na osnovnite principi za nezavisnost na sudstvoto<br />
so rezolucijata 1989/60 od 24 maj 1989 godina. Vo soglasnost so<br />
ovaa rezolucija, Komitetot na svojata desetta sesija go razgleda predlogot<br />
podgotven od strana na Me|unarodniot sostanok na eksperti na<br />
ON, odr`an vo Baden, Avstrija vo 1987 godina a vrz osnova na rezultatite<br />
od istra`uvawata na Institutot na ON za me|uregionalno<br />
istra`uvawe na kriminalitetot (UNICRI) i vo sorabotka so razli~ni<br />
nevladini organizacii.<br />
So ovoj dokument se povikuvaat dr`avite da gi usvojat i prim-<br />
35
enat Osnovnite principi, vo soglasnost so ustavna predvidena postapka<br />
i doma{na praktika. Tie, isto taka, baraat od dr`avite da se<br />
anga`iraat okolu popularizacija i objavuvawe na Osnovnite principi,<br />
barem na glavniot ili oficijalen jazik (jazici) na zemjata i da<br />
ovozmo`at toj tekst da bide dostapen do site ~lenovi na sudstvoto. Se<br />
pokanuvaat vladite da odr`uvaat seminari i kursevi na nacionalno<br />
ili regionalno nivo na temata za nezavisnost na sudstvoto. Dr`avite-<br />
~lenki se pokanuvaat da go izvestuvaat generalniot sekretar, na sekoi<br />
pet godini, po~nuvaj}i od 1988 godina, za napredokot koj }e bide postignat<br />
vo primenuvaweto na Osnovnite principi.<br />
Komisijata za ~ovekovi prava, pozdravuvaj}i ja tesnata sorabotka<br />
koja se vospostavi me|u Centarot za ~ovekovi prava i prevencija na<br />
kriminalitetot so Oddelot za krivi~na pravda na Centarot za socijalen<br />
razvoj i humanitarni pra{awa, gi pokani vladite vo primenata na<br />
Osnovnite principi da vodat smetka i za principite sodr`ani vo<br />
Predlog-deklaracijata za nezavisnost i nepristrasnost na sudstvoto,<br />
sudiite i nezavisnost na advokatite, elaboriran od podkomisijata za<br />
prevencija na diskriminacijata i za{tita na malcinstvata. Vrz osnova<br />
na informacijata obezbedena od dr`avite - ~lenki, Sekreterijatot<br />
go podgotvi prviot izve{taj za primenata koj be{e podnesen na Osmiot<br />
kongres.<br />
Od rabotata na vtoriot komitet treba da se izdvoi i donesuvaweto<br />
na rezolucijata za razvoj na Standardnite minimalni pravila za<br />
za{tita na maloletnicite na koi im e odzemena slobodata 27 .<br />
Tragi~nite iskustva so sumarnite i ekstralegalnite egzekucii<br />
vo nekolku navrati baraa da se insistira na bezrezervno po~ituvawe<br />
na ovaa rezolucija. Toa me|u drugoto e storeno i so posebna rezolucija<br />
na Sedmiot Kongres na ON, odr`an vo Milano vo 1985 godina.<br />
Po pra{aweto na ekstralegalnite, arbitrerni i sumarni egzekucii,<br />
vklu~itelno i na masovnite is~eznuvawa na lica vo poedini zemji<br />
i regioni, Generalnoto sobranie na ON donese i posebna rezolucija 39<br />
(110) od 14 dekemvri 1984 godina.<br />
Vrz osnova na preporaka na Komitetot za prevencija i kontrola<br />
na kriminalitetot, Ekonomsko-socijalniot sovet so rezolucija 1989/<br />
65 od 24 maj 1989 godina go usvoi Principite za efikasna prevencija i<br />
ispituvawe na nezakonski, arbitrerni egzekucii i egzekucii po itna<br />
postapka. Razli~ni tela na ON kako i drugi me|unarodni tela baraa<br />
na~ini kako da se zapre praktikata na nezakonski, arbitrerni egzekucii<br />
i egezekucii po itna postapka a osobeno Komisijata za ~ovekovi<br />
prava, nejziniot Specijalen izvestuva~ za ova pra{awe, nejzinata podkomisija<br />
za prevencija na diskrimina-cijata i za{tita na malcinstva-<br />
27<br />
Ibid, str. 243.<br />
36
ta, Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot i brojnite<br />
kongresi organizirani od strana na ON koi se odnesuvaa na problematikata<br />
za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite.<br />
Sorabotkata na telata na ON, me|uvladinite i nevladinite<br />
organizacii a osobeno Me|unarodniot komitet za za{tita na ~ovekovite<br />
prava na Asocijacijata na pravnicite na Minesota, rezultira{e<br />
vo formulacija na ovie principi.<br />
Pri usvojuvaweto na Principite, Sovetot prepora~a tie da<br />
bidat zemeni predvid i po~ituvani od strana na dr`avite pri izrabotkata<br />
na nacionalnata legislativa i praktika. So niv, isto taka, treba<br />
da bidat zapoznati i pripadnicite na pravosudstvoto, vojskata, advokatite,<br />
~lenovite na izvr{ni tela na vladata kako i javnosta, voop{to.<br />
Ovie principi predviduvaat obvrska za dr`avite so zakon da gi<br />
zabranat site nadvor od zakon, arbitrerni egzekucii i egzekucii po<br />
itna postapka. Nikoj ne smee da bide ekstradiran na dr`ava kade nekoj<br />
mo`e da stane `rtva na takva egzekucija. Natamu, principite povikuvaat<br />
za brza no istovremeno i nepristrasna istraga na site slu~ai<br />
kade postoi somnevawe deka se raboti za vakva egzekucija od strana na<br />
slu`benici ili nezavisni komisii koi se konstituirani za takva cel.<br />
Treba da se predvidi posebna postapka i upatstva za vakvite istragi.<br />
Onie koi u~estvuvale vo vakvi egzekucii treba da bidat sudeni a na<br />
semejstvata na `rtvite da im se dade pravoto na pravedna kompenzacija.<br />
Sekreterijatot na ON ima podgotveno Upatstvo za efikasna prevencija<br />
i istraga na nezakonskite, arbitrerni egzekucii i egzekucii<br />
po itna postapka, koja gi razrabotuva Principite vo tehni~ka smisla.<br />
Upatstvoto e elaborirano vo tesna sorabotka so eksperti vo ova oblast<br />
i zaiteresiranite nevladini organizacii.<br />
Milanskiot plan za akcija be{e usavoen na ovoj Kongres. Za ovoj<br />
dokument e zna~ajno deka razrabotuvaj}i poedini elementi na Karaka{kata<br />
deklaracija posebno go naglasi zna~eweto na borbata protiv<br />
aparhejdot, terorizmot, zloupotrebata i krium~areweto na drogata<br />
kako i organiziraniot kriminalitet. Toa go postavuva baraweto za<br />
unapreduvawe na krivi~nopravnoto pravosudstvo i intenzivirawe na<br />
me|unarodnata sorabotka, zasilen intenzitet na megunarodnata pravna<br />
pomo{ i sozdavawe na posebni programi za spre~uvawe i suzbivawe na<br />
kriminalitetot za poedini regioni vo svetot<br />
Osmiot kongres e odr`an vo Havana 1990 godina. "Spre~uvaweto<br />
na kriminalitetot i krivi~noto pravosudstvo vo kontekst na razvojot:<br />
realnosti i perspektivi na me|unarodnata sorabotka" be{e glavnata<br />
tema na ovoj kongres. Od penolo{kite temi va`no e da se izdvojat<br />
"Kriminalnata politika vo odnos na kaznata li{uvawe od sloboda,<br />
drugite krivi~no sankcii i alternativnite merki", za koja se raspra-<br />
37
va{e na prviot komitet i "Rezultati od istra`uvaweto vo vrska so<br />
primenata na alternativnite merki na kaznata li{uvawe od sloboda"<br />
koja be{e pomestena na prviot nau~en simpozium organiziran vo ramkite<br />
na zvani~nata programa na kongresot 28 .<br />
Kako osnova za diskusija po temite od penolo{ki interes poslu-<br />
`ija nekolku izve{tai na generalniot sekretar, a nivna osnovna cel<br />
be{e da se oceni adekvatnosta na usvojuvaweto na poseben instrument<br />
na ON za minimalnite standardi vo vrska so primenata na voninstitucionalnite<br />
merki, odnosno sankcii koi ne povlekuvaat li{uvawe od<br />
sloboda. Na kongresot be{e konstatirano deka e ogromen brojot na<br />
osudenici na kazna li{uvawe od sloboda i, {to e u{te polo{o, deka<br />
brojot na zatvorenicite koi ~ekaat na sudewe e mnogu pogolem od niv.<br />
Ottamu e podr`ana orientacijata za smaluvawe na brojot na zatvorenicite<br />
za polesni vidovi kriminalitet, osobeno za nebre`ni dela izvr{eni<br />
od strana na primarni storiteli. Vo taa smisla be{e raspravano<br />
i za stigmatizacijata i difamacijata kako negativni posledici<br />
na osudata so zalo`ba za iskoristuvawe na mo`nite alteranativi na<br />
kaznata zatvor. Me|u niv posebno vnimanie ñ be{e posveteno na merkata<br />
upatuvawe na op{testveno korisna rabota bez li{uvawe od sloboda<br />
no, pritoa ne be{e propu{teno da se naglasat i rezervite vo pogled<br />
na prakti~nite te{kotii vo nejzinata realizacija.<br />
Od raspravata po ovie pra{awa proizlegoa pogolem broj rezolucii<br />
od koi tri bea naknadno odobreni od strana na Generalnoto sobranie<br />
na ON. Toa se rezoluciite za Standardnite minimalni pravila<br />
za vonzavodskite merki ("Tokiski pravila"), 2. Osnovnite principi<br />
na tretman sprema zatvorenicite i 3. Kompjuterizacija na krivi~noto<br />
pravosudstvo. Zna~ajno e da se podvle~e i donesuvaweto na prvata i<br />
vtorata rezolucija {to bea motivirani od idejata da poslu`at kako<br />
minimalni pravila so koi }e se zaokru`i celokupniot sistem na standardi<br />
od oblasta na izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii, odnosno,<br />
kako vode~ki principi za eventualna revizija na Minimalnite pravila<br />
za postapuvawe so zatvornicite od 1955 godina.<br />
28<br />
Ostanataite temi na ovoj kongres bea: 1) Efikasni nacionalni i<br />
internacionalni akcii vo odnos na a) Organiziraniot kriminalitet i b) Teroristi~kite<br />
kriminalni aktivnosti, 2) Spre~uvawe na kriminalitetot na<br />
mladite, krivi~noto pravosudstvo za maloletnici i za{tita na mladite, 3)<br />
Normi i nasoki na ON za spre~uvawe na kriminalitetot i krivi~noto pravosudstvo,<br />
primena na postojnite instrumenti i prioriteti za nivno natamo-<br />
{no sozdavawe. Po{iroko za raspravata po niv vidi: Coti}, D. Osmi kongres<br />
Ujedinjenih nacija za spre~avanje kriminaliteta i postupanje sa zatvorenicima (Havana,<br />
27 august - 7 septembar 1990), Forum ~oveka i pravo, Beograd, 1991/2, str. 54-<br />
59.<br />
38
Od ostantite rezolucii {to bea usvoeni od strana na prviot<br />
komitet, a potoa i na plenumot na kongresot vredno e da se poso~at rezolucijata<br />
za aktivnost na Me|unarodniot crven krst vo odnos na licata<br />
li{eni od sloboda, rezolucijata za infekcii so ~ove~ki imunoficienten<br />
virus (HIV) i spre~uvawe na SIDA vo zatvorot, rezolucija<br />
za me|unarodna i interregionalna sorabotka na penitencijarnite<br />
administracii, rezolucija za otpust na zatvornici osudeni na do`ivoten<br />
zatvor i rezolucija za pravila na ON za za{tita na maloletnici<br />
koi se li{eni od sloboda.<br />
Vo ramkite na vtoroto rabotno telo (vtoriot komitet) be{e<br />
izlo`ena rezolucija za ukinuvawe, odnosno rigorozno stesnuvawe na<br />
primenata na smrtnata kazna. Ovaa rezolucija {to ja podnese delegacijata<br />
na Italija naide na ostri sprotivstavuvawa od strana na delegaciite<br />
od Afrika i Azija pa ottamu i ne be{e usvoena.<br />
Osnovnite principi za postapuvawe so zatvorenicite, usvoeni<br />
od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 45/111 od 14 dekemvri<br />
1990 godina po prerporaka na Osmiot kongres, bea elaborirani od<br />
strana na Latinoameri~kiot regionalen podgotvitelen sostanok za<br />
Osmiot kongres. Tie se zasnovani vrz prethodnata rabota na nekolku<br />
nevladini organizacii. So niv se potvrduvaat nekoi fundamentalni<br />
prava na zatvorenicite i se predviduva deka site zatvore-nicite treba<br />
da se tretiraat so dol`en respekt kon nivnoto neotu|ivo dostoinstvo<br />
i da se tretiraat kako lu|e bez diskriminirawe od bilo koj vid. Oven<br />
izvesnite ograni~uvawa vo pogled na slobodata na dvi`eweto, na site<br />
zatvorenici treba da im bide ovozmo`eno da gi u`ivaat svoite ~ove~ki<br />
prava i osnovni slobodi kako {to toa e predvideno so niza me|unarodni<br />
konvencii. So deklariraweto na ovie prava, Osnovnite principi<br />
upatuvaat na odredbite na Standardnite pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite.<br />
Standardni minimalni pravila na ON za vonzavodskite merki<br />
(Tokiski pravila) se rezultat na dolgata i intenzivna debata koja<br />
be{e inicirana na Sedmiot kongres. Pravilata bea, glavno, elaborirani<br />
od strana na Institutot na ON - Azija i Dale~niot Istok za<br />
prevencija na kriminalitetot i tretman na storitelite (UNAFEI),<br />
Fuxi, Tokio. Za niv intenzivno se diskutira{e od strana na eksperti<br />
na interregionalniot podogotvitelen sostanok za Osmiot kongres i<br />
od strana na Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot,<br />
kako i od strana na Me|unarodnata fondacija za kazneni i penitencijarni<br />
pra{awa. Vrz osnova na preporaka na Osmiot kongres, Generalnoto<br />
sobranie gi usvoi pravilata so svojata rezolucija 45/110 od 14<br />
dekemvri 1990. Ovie pravila prestavuvaat paket preporaki koj sodr`i<br />
eden balansiran pristap {to gi zema predvid razli~nite pogledi i<br />
39
iskustva na vladite, pravnite eksperti kako i ekspertite i prakti-<br />
~arite vo odnosnata oblast. Tie potenciraat deka zatvorot treba da se<br />
smeta kako krajno sredstvo i da gi nastojuvaat da ja pottiknat promocijata<br />
na nezatvorskite merki, se razbira, so dol`nata po~it kon postignuvaweto<br />
na ramnote`a me|u pravata na individualnite storiteli,<br />
pravata na `rtvite i interesot na op{testvoto. Pravilata sodr-<br />
`at {irok spektar na nezatvorski merki koi se odnesuvaat na razli-<br />
~ni fazi od sproveduvaweto na krivi~nata postapka. Tie, isto taka,<br />
sodr`at i pravila za primena na nezatvorskite merki, obuka na personalot,<br />
vklu~uvawe na javnosta i volonteri, istra`uvawa, planirawe,<br />
formulirawe na politikata, evaluacija, itn. Zna~i, eden temelen paket<br />
na pravila koi treba da ovozmo`at popularizacija na alternativnite<br />
merki sprema zatvorot.<br />
Ramkovnata spogodba za prenos na nadzorot vrz prestapnicite<br />
koi se uslovno osudeni ili se nao|aat na usloven otpust, e usvoena od<br />
strana na Generalnoto sobranie so rezolucijata 45/119 od 14 dekemvri<br />
1990, isto taka, po preporaka na Osmiot kongres. Ramkovnata spogodba<br />
e elaborirana od strana na Komitetot za preven-cija i kontrola na<br />
kriminalitetot, interregionalniot i regionalniot podgotvitelen sostanok<br />
za Osmiot kongres kako i od strana na Me|unarodniot sostanok<br />
na eksperti koj se odnesuval na temata za odnosot na ON i primenuvaweto<br />
na pravoto a koj e odr`an vo Baden, Avstrija (Izve{taj od Me|unarodniot<br />
sostanok na eksperti na temata ON i primenata na pravoto;<br />
ulogata na krivi~nata pravda i primenata na zakonite vo odr`uvaweto<br />
na javnata bezbednost i socijalniot mir, Baden, Avstrija, 16-19<br />
Noemvri 1987 godina). Nejzina cel e da im ovozmo`i na dr`avite storitelite-stranci<br />
koi se uslovno osudeni ili onie koi se na usloven<br />
otpust, da se vratat vo svoite nacionalni dr`avi ili da se preselat vo<br />
druga dr`ava i toa preku prenesuvawe na odgovornosta za nadzorot vo<br />
odnos na ovie lica vrz dr`avite kade tie }e zaminat kako i so primena<br />
na uslovite za nezatvorskite (alternativni) merki. Dva osnovni koncepti<br />
bea motivira~ki faktori i podr{ka za razvojot na ovaa Ramkovna<br />
spogodba; prvo, mo`nosta za prenesuvawe na nadzorot vo odnos na<br />
stranskite storiteli koi bile uslovno osudeni ili se na usloven<br />
otpust mo`e da pridonese za zgolemuvaweto na primenata na alternativnite<br />
merki nasproti zatvorot; vtoro, nadzorot vrz storitelot-stranec<br />
vo negovata sopstvena zemja mo`e pove}e da pridonese za negova<br />
pobrza i poefektivna resocijalizacija odo{to toa mo`e da go stori<br />
zatvorot vo zemjata kade toj e tu|inec.<br />
Osnovnite principi za upotreba na sila i ogneno oru`je od strana<br />
na licata odgovorni za primena na zakonot, bea usvoeni od strana na<br />
Osmiot kongres i prifateni od strana na Generalnoto sobranie so<br />
40
ezolucija 45/166 od 18 dekemvri 1990 godina. Istite bea razraboteni<br />
i od strana na me|uregionalniot podgotvitelen sostanok za Osmiot<br />
kongres, Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot kako<br />
i od strana na Me|unarodniot sostanok na eksperti koj ja obrabotuva{e<br />
temata za odnosot na ON i sproveduvaweto na zakonite koj se<br />
odr`a vo Baden, Avstrija.<br />
Osnovnite principi treba da ovozmo`at podrobni pravila za<br />
upotrebata na sila i ogneno oru`je od strana na slu`benite lica zadol`eni<br />
za primena na zakonite, vo soglasnost so ~lenot 3 od Kodeksot<br />
za odnesuvawe na slu`enite lica zadol`eni za primena na zakonite.<br />
Tie sodr`at specijalni upatstva za upotrebata na sila i standardi za<br />
postapuvawe vo slu~aj na nezakonski postapki sprema licata vo pritvor<br />
ili zatvor. Posebno vnimanie £ e posveteno na upotrebata na sila<br />
i ogneno oru`je kako na krajni sredstva, na eti~kite pra{awa, na novite<br />
tehnologii za razvivawe na nesmrtonosno oru`je i municija za<br />
soodvetna upotreba, na proporcionalen odgovor na slu`benite lica vo<br />
zavisnost od te`inata na deloto i legitimnite celi koi treba da se<br />
postignat, na kvalifikacijata i obukata vo upotrebata na silata od<br />
strana na slu`benite lica, na obrazovanieto za upotreba na silata i<br />
ognenoto oru`je vo ramkite na slu`benata dol`nost, na efikasnoto<br />
izvestuvawe i preispituvawe na postapkite na slu`benite lica vo<br />
konkretni slu~ai.<br />
Osmiot kongres gi prepora~a i Principite za nacionalna, regionalna<br />
i me|unarodna primena i go povika Komitetot za prevencija i<br />
kontrola na kriminalitetot da ja razgleda efektivnosta vo primenata<br />
kako prioritetno pra{awe vo svojata rabota. Kongresot pobara od<br />
generalniot sekretar da prezeme soodvetni ~ekori za obezbeduvawe na<br />
naj{iroka mo`na distribucija na Principite i gi povika dr`avite-<br />
~lenki da go informiraat generalniot sekretar, sekoi pet godini,<br />
po~nuvaj}i od 1992 godina za eventualniot napredok koj }e se postigne<br />
vo primenata na Principite.<br />
Osnovnite principi za ulogata na pravnicite bea, isto taka,<br />
usvoeni od strana na Osmiot kongres i prifateni od strana na Generalnoto<br />
sobranie so rezolucija 45/166 od 18 dekemvri 1990 godina.<br />
Tie se bazirani na podgotvitelnata rabota na Komitetot za prevencija<br />
i kontrola na kriminalitetot vo soglasnost so rezolucijata 18<br />
usvoena od strana na Sedmiot kongres. Vo soglasnost so rezolucijata<br />
1989/32 od 6 mart 1989 godina na Komisijata za ~ovekovi prava, dol`en<br />
respekt e dadena na elaboracijata na principite od Predlog deklaracijata<br />
za nezavisnost i nepristrasnost na sudstvoto, sudiite i nezavisnost<br />
na advokatite kako i na sudiite, podgotvena od strana na podkomisijata<br />
za prevencija na diskriminacijata i za{tita na malcinstvata.<br />
Me|unarodnata komisija na pravnicite i Me|unarodnata asocijacija<br />
na advokatite, isto taka, imaat zna~ajna uloga vo izrabotkata na ela-<br />
41
oracijata na Principite.<br />
Kongresot gi prepora~a Principite za me|unarodna, regionalna<br />
i nacionalna primena i gi pokani dr`avite-~lenki da gi prifatat i<br />
da gi po~ituvaat vo ramkite na svojot praven poredok i praktika. Dr`avite-~lenki,<br />
isto taka, bea pokaneti da go informiraat generalniot<br />
sekretar, sekoi pet godini, po~nuvaj}i od 1992 godina za postignatiot<br />
napredok vo primenata na Principite, vklu~itelno i nivna distribucija,<br />
inkorporacija vo doma{noto zakonodavstvo, praktika, postapka,<br />
politika, problemite so koi se soo~uvaat vo ninatata primena i<br />
pomo{ta od me|unarodnata zaednica koja, eventualno, bi im bila potrebna.<br />
Osnovnite principi imaat ograni~en no konkreten pristap; tie<br />
sodr`at prakti~ni sugestii za sekojdnevnoto funkcionirawe na pravni~kata<br />
profesija so akcent vrz krivi~noto sudstvo. Posebno vnimanie<br />
e dadeno na slednive pra{awa: efikasen pristap kon pravnata pomo{<br />
za site grupi vo op{testvoto; pravoto na obvinetiot na pravna<br />
pomo{ po svoj izbor; obrazovanie na javnosta vo pogled na ulogata {to<br />
ja imaat pravnicite vo za{tita na fundamentalnite prava i slobodi,<br />
obrazovanieto i kvalifikaciite na pravnicite, prevencijata na diskriminacijata<br />
vo odnos na steknuvaweto na pravni~koto obrazovanie;<br />
ulogata na vladite, advokatskite komori i drugi profesionalni zdru-<br />
`enija na pravnicite; pravoto na advokatite da vr{at pravno zastapuvawe<br />
na klienti ili slu~ai bez strav od represija ili progon; po~ituvawe<br />
na doverlivosta na komunikacijata me|u advokatot i negoviot<br />
klient, vklu~itelno i pravoto da se bide osloboden od svedo~ewe po<br />
ovoj osnov. Natamu, Principite ovozmo`uvaat pravnicite, kako i drugite<br />
gra|ani, da imaat sloboda na izrazuvawe, ubeduvawe i zdru`uvawe.<br />
Vo ovoj kontest, bi sakale da potsetime deka do potkomisijata za<br />
prevencija na diskriminacijata i za{tita na malcinstvata be{e podnesen<br />
izve{taj od eden od negovite ~lenovi, g-n Luis @anet (Louis<br />
Joinet) od Francija, koj predlo`i sredstva so koi potkomisijata bi mo-<br />
`ela da pomogne vo obezbeduvaweto na po~ituvawe na nezavisnosta na<br />
sudstvoto i za{tita na pravnicite-prakti~ari. Generalnoto sobranie<br />
so rezolucija 45/166 od 18 dekemvri 1990 godina ja prifati Odlukata<br />
na potkomisijata da mu ja doveri na @anet podgotovkata na izve{-<br />
tajot za zajaknuvawe na nezavisnosta na sudstvoto i za{tita na pravnicite-prakti~ari<br />
kako {to e opredeleno vo rezolucijata na potkomisijata<br />
1990/23 od 30 avgust 1990 godina.<br />
Upatstvoto za ulogata na obvinitelite be{e, isto taka, usvoeno<br />
od strana na Osmiot kongres i prifateno od strana na Generalnoto<br />
sobranie so rezolucijata 45/166 od 18 dekemvri 1990 godina vrz osnova<br />
na podgotvitelnata rabota na Komitetot za prevencija i kontrola na<br />
kriminalitetot, regionalnite podgotvitelni sostanoci za Osmiot<br />
kongres, regionalnite i me|uregionalnite instituti za prevencija na<br />
42
kriminalot i tretmanot na storitelite kako i na razli~ni me|uvladini<br />
i nevladini organizacii a vo soglasnost so rezolucijata br. 7 na<br />
Sedmiot kongres.<br />
Zemaj}i go predvid faktot deka obvinitelite imaat klu~na uloga<br />
vo administriraweto na krivi~nata pravda, Upatstvoto ima za cel<br />
da obezbedi i da ja promovira efikasnosta, nepristrasnosta i ferodnosot<br />
na obvinitelite vo tekot na krivi~nata postapka. Obvinitelite<br />
se dol`ni da bidat svesni za idealite i eti~kite dol`nosti na<br />
nivnata funkcija, ustavnata i zakonskata za{tita na pravata na osomni~eniot<br />
kako i ~ove~kite prava i fundamentalni slobodi priz-nati<br />
so nacionalnoto i me|unarodnoto pravo.<br />
Upatstvoto posebno vnimanie mu posvetuva na baraweto za ferodnos,<br />
otvorenost, efikasnost i kompetentnost vo problematikata na<br />
obvinitelstvoto; kvalifikaciite, izborot i obrazovanieto na obvinitelite;<br />
nivniot status i uslovite za vr{ewe na funkcijata; nivnata<br />
uloga vo krivi~nata postapka; nivniot odnos so drugite dr`avni organi<br />
ili institucii; disciplinskata postapka. Zna~ajno vnimanie mu e<br />
posveteno i na pra{aweto za diskrecionite prava {to im se dadeni na<br />
obvinitelite vo sferata na opredeleni nivni nadle`nosti. Dr`avite<br />
-~lenki se povikuvaat da go zemat predvid i da go po~ituvaat Upatstvoto<br />
vo ramkite na svoeto nacionalno zakonodavstvo i praktika. Generalniot<br />
sekretar e dol`en, sekoi pet godini, po~nuvaj}i od 1993, da<br />
podgotvuva izve{taj za primena na Upatstvoto.<br />
Posledniot kongres na ON za prevencija na kriminalitetot i<br />
postapuvawe so prestapnicite e odr`an vo Kairo, 1995 god. Na Kongresot<br />
se rasprava{e po slednive ~etiri glavni temi: 1. Me|unarodnata<br />
sorabotka i prakti~nata tehni~ka pomo{ za zajaknuvawe na vladeeweto<br />
na pravoto: Promovirawe na Programata na ON za prevencija<br />
na kriminalitetot i krivi~nata pravda. 2. Akcija protiv nacionalniot<br />
i transnacionalniot ekonomski i organiziran kriminal i ulogata<br />
na krivi~noto pravo vo za{titata na okolinata: nacionalni iskustva<br />
i me|unarodna sorabotka. 3. Krivi~nata pravda i policiskite sistemi:<br />
menaxment i usovr{uvawe na policijata i na drugite kriminalisti~ki<br />
agencii, javnoto obvinitelstvo, sudovite i popravnite domovi<br />
i ulogata na advokatite. 4. Strategija za prevencija na kriminalot,<br />
osobeno na onie {to se odnesuvaat na kriminalot vo urbanite podra-<br />
~ja, kako i na maloletni~kiot i nasilni~kiot kriminal, vklu~itelno<br />
i na pra{aweto vo vrska so `rtvite: ocenka i novi perspektivi.<br />
Pokraj diskusijata okolu ovie temi na kongresot se vode{e i<br />
seminarska rasprava. Isto taka bea paralelno odr`ani {est seminari<br />
na koi bea razgleduvani problemite vo vrska so: 1. Ekstardicijata i<br />
megunarodnata sorabotka, 2. Mediumite i prevencijata na kriminalot,<br />
3. Urbanata politika i prevencijata na kriminalot, 4. Prevencijata<br />
43
na kriminalot so elementi na nasilstvo, 5. Ekolo{kata za{tita na<br />
nacionalno i na me|unarodno ramni{te i, 6. Me|unarodnata sorabotka<br />
i pomo{ vo upravuvaweto so sistemot na krivi~nata pravda: kompjuterizacija<br />
na operaciite na krivi~nata pravda i razvivawe, analizirawe<br />
i upotreba na informaciite od oblasta na krivi~nata pravda<br />
Kako {to mo`e da se zabele`i od izlo`enite naslovi na ovoj<br />
Kongres glavno dominiraa kriminalnopoliti~ki i viktimolo{ki<br />
pra{awa vo vrska so koi bea doneseni i pove}e razolucii. Me|utoa ni<br />
ovoj pat, iako vo ne{to pomal obem, ne izostana interesot za penolo{kata<br />
problematika. Vo taa smisla bez poseben komentar ja poso~uvame<br />
rezolucijata "Prakti~na implementacija na Standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite", koja {to, so ogled<br />
na nejzinoto zna~ewe e pomestena vo ovoj <strong>kompendium</strong>.<br />
* * *<br />
Na krajot od ova poglavie zaradi posistemati~en prikaz na dokumentite<br />
na ON proizlezeni od navedenite devet kongresi, }e se<br />
obideme da go poso~ime nivniot sumaren pregled, vo soglasnost so<br />
na{ata opredelbata, tokmu spored ovde utvrdeniot redosled, da bidat<br />
sostaven del na ovoj trud.<br />
1. Kako {to na pove}e mesta naglasivme, eden od najzna~ajnite<br />
dokumenti na ON pretstavuvaat Standardnite minimalni pravi-la za<br />
postapuvawe so zatvorenicite usvoeni vo 1955 godina na Prviot kongres<br />
vo @eneva. Pravilata pretstavuvaat "klasi~no" dostignuvawe na<br />
ON vo oblasta na penologijata. Sodr`inata, realnosta i validnosta<br />
na principite i odmerenosta na preporakite, koi pretstavuvaat minimum<br />
na me|unarodni standardi za podra~jeto na penologijata, uslovija<br />
ovoj instrument da bide prifaten od site dr`avi - ~lenki na ON i da<br />
bide inkorporiran vo site nacionalni zakonodavstva za izvr{uvawe<br />
na krivi~nite sankcii.<br />
Obedinetite nacii osobeno pri podgotovkite za svoite kongresi<br />
baraat podnesuvawe na izve{tai za nivnata primena, odnosno ostvaruvawe<br />
{to ne e ni najmaklku lesna zada~a so ogled na brojot na<br />
dr`avite - ~lenki na ON. Vo vrska so podnesuvaweto na svoite izve{-<br />
tai dr`avite, osobeno onie od evropskiot region mnogu ~esto pokrenuva<br />
inicijativi za novelirawe, odnosno unapreduvawe na ovie pravila<br />
preku voveduvawe na novi prava i pogodnosti za zatvorenicite. Vo<br />
toj pogled osobeno interesni bea inicijativite za vospostavuvawe na<br />
nezavisni kontrolni mehanizmi i tela koi bi ja ispituvale opravdanosta<br />
na poplakite i tu`bite na zatvorenicite sprema nesoodvetnite<br />
postapki, osobeno vo slu~aj na nivno maltretirawe.<br />
2. Postapkite za efikasna implementacija na Standardnite minimalni<br />
pravila e vtoriot zna~aen dokument na ON. Ovoj dokument za<br />
44
koj ve}e zboruvavme, e donesen od strana na Ekonomsko-socijalniot<br />
sovet so rezolucija 1984/47 od 25 maj 1984 godina.<br />
3. So rezolucijata br. 4 od 8 maj 1995, na Devetiot kongres na ON<br />
za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite, odr-<br />
`an vo Kairo be{e donesen dokumentot nasloven kako Prakti~na implementacija<br />
na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe so<br />
zatvorenicite.<br />
4. Sleduva dokumentot Osnovnite principi za postapuvawe so<br />
zatvorenicite {to be{e usvoen od strana na Generalnoto sobranie so<br />
rezolucija 45/111 od 14 dekemvri 1990 godina<br />
5. Izre~nata zabrana protiv ma~ewe, svirepo i ne~ove~no i<br />
poni`uva~ko postapuvawe od ~l. 5 od Univerzalnata deklaracija za<br />
pravata na ~ovekot i ~l. 7 od Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki<br />
prava, dobi svoja podrobna razrabotka vo Deklaracijata za za-<br />
{tita na site lica od ma~ewe i drugite oblici na svirepo, poni`uva~ko<br />
ili nehumano postapuvawe i kaznuvawe. Ovoj dokument e donesen<br />
od strana na Generalnoto sobranie na ON so rezolucija 3452 (XXX) na<br />
9 dekemvri 1975 godina, po preporaka na Petiot kongres odr`an vo<br />
@eneva. Kongresot dejstvuva{e vo soglas-nost so rezolucijata 3059<br />
(XXIX) od 2 noemvri 1973 godina i rezolucijata 3218 (XXVIII) od 6 noemvri<br />
1974 godina, kako i vo soglasnost so inicijativite na razli~ni<br />
nevladini organizacii.<br />
Deklaracijata go definira ma~eweto kako sekoj akt koj predizvikuva<br />
bolka ili stradawe (fizi~ko ili psihi~ko) {to go vr{i ili<br />
na koj pottiknuva slu`beno lice so cel od maltretiranoto ili od<br />
treto lice da se dobie informacija ili priznanie ili takvoto lice da<br />
se kazni za delo {to go storilo (~l. 1). Aktot na ma~ewe se smeta za<br />
flagrantna povreda na pravata na ~ovekot {to treba da ja spre~i i<br />
suzbiva sekoja dr`ava-~lenka, me|u drugoto i po pat na sistematska<br />
kontrola na istra`nite postapki i so tretmanot na osudenite lica vo<br />
kaznenite ustanovi. Sekoj ima pravo da se `ali do nepristrasen organ,<br />
a dr`avite se obvrzuvaat ma~eweto da go kaznuvaat kako krivi~no<br />
delo.<br />
Deklaracijata se odnesuva na obvrskata na sekoja dr`ava, vo ramkite<br />
na svojata jurisdikcija, da prezeme efikasni merki za prevencija<br />
vo odnos na ma~eweto ili sli~ni postapki, kaznuvawa i spre~uvawe na<br />
nivno praktikuvawe, kriminalizacija na sekoj akt na ma~ewe ili akt<br />
koj zna~i izvr{itelstvo, sou~esni{tvo ili obid da se izvr{i tortura,<br />
pravo na `alba na site onie lica koi obvinuvaat deka bile `rtvi na<br />
ma~ewe ili sli~no postapuvawe kako i pravo na nepristrasno ispituvawe<br />
na nivniot slu~aj od strana na kompetentnite organi na odnosnata<br />
dr`ava; na `rtvite da im bide daden regres i kompenzacija; zabrana<br />
45
na upotreba kako dokazni sredstva na bilo koja izjava do koja e dojdeno<br />
po pat na ma~ewe ili drug surov, nehuman ili poni`uva~ki tretman<br />
ili kaznuvawe.<br />
Vrz osnova na Deklaracijata, prodol`i me|unarodnata zaiteresiranost<br />
za ovaa problematika {to rezultira{e so donesuvawe na<br />
instrumentite na ON navedeni pod to~ka 7, 8 i 9<br />
6. So ogled na toa {to Tokiskata deklaracija vremenski im predhode{e<br />
na tie dokumenti, istata ja pomestivme pred niv.<br />
7. Naredniot dokument na ON, Na~elata na medicinskata etika<br />
koi se odnesuvaat na zdravstveniot personal, posebno na lekarite, za<br />
za{tita na pritvoreni i zatvoreni lica od ma~ewe i drugite oblici<br />
na svirepi, poni`uva~ki ili nehumani postapuvawa i kaznuvawa, bea<br />
usvoeni od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 37/194 od 18<br />
dekemvri 1982. Ovoj dokument se sostoi od navedenata rezolucija i od<br />
Prilog vo koj se sodr`ani principite na specifi~na medicinska<br />
etika za zdravstveniot personal vo kazneno-popravnite ustanovi. Inicijativata<br />
za donesuvawe na ovoj Prilog na Generalnoto sobranie (rezoluicija<br />
31/85 od 13 dekemvri 1976 godina) be{e realizirana od Svetskata<br />
zdravstvena asocijacija vrz osnova na predupreduvaweto deka<br />
lekarite i zdravstveniot personal vo krivi~noto pravosudstvo ~esto<br />
bile anga`irani vo aktivnosti koi se te{ko spoivi ili duri i konrtadiktorni<br />
so medicinskata etika. Svetskoto zdravstveno sobranie<br />
odr`ano vo Tokio vo 1975 godina, prethodno usvoi i sopstveni nasoki<br />
za lekarite vo odnos na licata li{eni od sloboda, so cel za iskorenuvawe<br />
na maltretiraweto i ma~eweto (dokumentot naveden pod<br />
to~ka 6). Kodeksot na medicinskata etika precizira deka kako gruba<br />
povredna na etikata se smeta sekoja primena na medicinskoto znaewe i<br />
metodite so cel za ispituvawe, utvrduvawe na sposobnostite za opredeleni<br />
tretmanski aktivnosti i kaznuvawe na zatvorenicite na na~ini<br />
so koi mo`e da se vlijae na nivnoto zdravje i koi se sprotivni na<br />
zakonodavstvoto i na relevantnite me|unarodni pravni instrumenti.<br />
Kako povreda na medicinskata etika se smeta i sekoe aktivno ili pasivno<br />
u~estvo na medicinskiot personal vo ma~eweto i drugite svirepi<br />
postapuvawa.<br />
8. Kako {to ve}e vidovme, vrz osnova na gore spomenatata Deklaracija<br />
podgotvena i podrobno e razrabotena Konvencijata protiv<br />
ma~ewe i drugite oblici na svirepi, poni`uva~ki ili nehumani postapuvawa<br />
i kaznuvawa. Generalnoto sobranie na ON go usvoi ovoj dokument<br />
i ja otvori postapkata za negovo potpi{uvawe i ratifikacija<br />
so rezolucijata 39/46 od 10 dekemvri 1984 godina. Samata Konvencija<br />
vo soglasnost so odredbata od ~l. 27 (1) stapi na sila na 26 juni 1987 godina.<br />
Soglasno ovaa Konvencija dr`avite potpisni~ki se obvrzuvaat<br />
ma~eweto da go inkriminiraat kako krivi~no delo, da obezbedat efikasna<br />
istraga i sudewe kako i ekstradicija vo slu~aj koga storitelot<br />
46
na deloto }e se zatekne na nejzina teritorija (~l. 4-8). Osnovan e i poseben<br />
Komitet protiv ma~ewe kako anketen i nadzoren organ za sproveduvawe<br />
na ovaa konven-cija so {iroki ovlastuvawa za postapuvawe po<br />
`albite na maltretiranite lica. (~l. 17-24). Izdatocite za pokrivawe<br />
na tro{ocite na Komitetot, odnosno ~lenovite na Komitetot, kako<br />
nivni dr`avjani, gi podnesuvaat zemjite ~lenki na ON. Postojat indicii<br />
deka porane{nata SFRJ tokmu zaradi ovie finansiski obvrski ne<br />
pristapi kon ovaa Konvencija, iako potpi{a, odnosno ratifikuva 19<br />
me|unarodni dokumenti za ~ovekovi prava na ON. 29 Soglasno ~l. 3 st. 2<br />
29<br />
Na ova mesto gi naveduvame site me|unarodni dokumenti prifateni<br />
od strana na biv{ata SFRJ:<br />
1. Me|unaroden pakt za ekonomskite, socijalnite i kulturnite prava,<br />
16. 12. 1966, Stapil na sila na 3. 1. 1976.<br />
2. Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava, 16. 12. 1966.<br />
Stapil na sila na 23. 3. 1976.<br />
3. Konvencija za spre~uvawe i kaznuvawe na zlostorstvata na genocidot,<br />
9. 12. 1948. Stapila na sila na 12. 1. 1951<br />
4. Konvencija za nezastaruvawe na voenite zlostorstva i zlostorstvata<br />
protiv ~ove~nosta, 26. 11. 1968. Stapila na sila na 11. 11. 1970.<br />
5. Konvencija za ropstvoto, 25. 9. 1926, dopolneta so Protokol od 7. 12.<br />
1953. Stapila na sila na 7. 7. 1955.<br />
6. Dopolnitelna konvencija za ukunuvawe na ropstvoto, trguvawe so<br />
robovi i so ustanovi i praktika sli~na na ropstvoto, 7. 9. 1956. Stapila na<br />
sila na 30. 4. 1957.<br />
7. Konvencija za suzbivawe na trgovija so luge i eksploatacija na<br />
prostitucija i drugi, 21. 3. 1950. Stapila na sila na 27. 7. 1951.<br />
8. Konvencija br. 29 na Megunarodnata organizacija na trudot, 28. 6.<br />
1930. Stapila na sila na 1. 5. 1932.<br />
9. Konvencija za megunarodnoto pravo na ispravka, 31. 3. 1953. Stapila<br />
na sila na 24. 8. 1962.<br />
10. Konvencija br. 102 na Megunarodnata organizacija na trudot za<br />
minimalnite standardi na socijalnoto osiguruvawe, 28. 6. 1952. Stapila na<br />
sila na 27. 4. 1955.<br />
11. Konvencija za polo`bata na begalcite, 28. 7. 1951. Stapila na sila<br />
na 22. 4. 1954.<br />
12. Protokol za polo`bata na begalcite, 31. 1. 1967. Stapil na sila na<br />
4. 10. 1967.<br />
13. Konvencija za statusot na licata bez dr`avjanstvo, 28. 9. 1954.<br />
Stapila na sila na 6. 6. 1960.<br />
14. Konvencija br. 97 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
rabotnicite migranti, 1. 7. 1949. Stapila na sila na 22. 1. 1952.<br />
47
15. Konvencija br 87 na Megunarodnata organizacija na trudot za sloboda<br />
na zdru`uvawe i za{tita na pravata na organizirawe, 8. 7. 1948. Stapila<br />
na sila na 4. 7. 1950.<br />
16. Konvencija br. 98 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
primenata na principite na pravoto na organizirawe i kolektivno dogovarawe,<br />
1. 7. 1949. Stapila na sila na 18. 7. 1951.<br />
17. Konvencija br. 122 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
politikata na vrabotuvawe, 9. 7. 1964. Stapila vo sila na 15. 7. 1966.<br />
18. Konvencija br. 135 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
za{tita i olesnuvawa za rabotnicite pretstavnici vo preprijatijata, 23. 6.<br />
1971.<br />
19. Konvencija za politi~kite prava na `enite, 31. 7. 1954<br />
20. Konvencija za dr`avjanstvoto na ma`enite `eni, 20. 2. 1957.<br />
Stapila na sila na 11. 8. 1958<br />
21. @enevska konvencija za podobruvawe na sudbinata na ranetite i<br />
bolnite vooru`enite sili na kopno, 12. 8. 1949. Stapila na sila na 21. 10.<br />
1950.<br />
22. @enevska konvencija za podobruvawe na sudbinata na ranetite i<br />
brodolomnicite vo oru`enite sili na more, 12. 8. 1949. Stapila na sila na 21.<br />
10. 1950.<br />
23. @enevska konvencija za postapuvawe so voenite zarobenici, 12. 8.<br />
1949. Stapila na sila na 21. 10. 1950.<br />
24. @enevska konvencija za za{tita na civilnoto naselenie vo vreme<br />
na vojna, 12. 8. 1949. Stapila na sila na 21. 10. 1950.<br />
25. Dopolnitelen protokol kon `enevskite konvencii od 12. 6. 1949<br />
koj se odnesuva na za{tita na `rtvite na me|unarodnite vooru`eni sudiri<br />
(Protokol 1), 8. 6. 1977. Stapil na sila na 7. 12. 1978.<br />
26. Protokol kon `enevskite konvencii od 12. 6. 1949 koi se odnesuva<br />
na za{tita na `rtvite na me|unarodnite vooru`eni sudiri (Protokol 2), 8. 6.<br />
1977. Stapil na sila na 7. 12. 1978<br />
27. Me|unarodna konvencija za ukinuvawe na site formi na rasna<br />
diskriminacija, 21. 12. 1965. Stapila na sila na 4. 1. 1969.<br />
28. Me|unarodna konvencija za suzbivawe i kaznuvawe na<br />
zlostorstvata na aparhejdot, 30. 11. 1973. Stapila na sila na 18. 7. 1976.<br />
29. Konvencija za ukinuvawe na site oblici na diskriminacija sprema<br />
`enite, 18. 12. 1979. Stapila na sila na 3. 9. 1981.<br />
30. Konvencija br. 100 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
ednakvo nagraduvawe na ma`ite i `enite za rabota od ista vrednost, 29. 6.<br />
1951. Stapila na sila na 23. 5. 1953.<br />
31. Konvencija na UNESKO za diskriminacija vo obrazovanieto, 14.<br />
12. 1960. Stapila na sila na 22. 5. 1962.<br />
32. Konvencija br. 111 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
diskriminacija vo pogled na vrabotuvaweto i profesiite, 25. 6. 1958. Stapila<br />
na sila na 15. 6. 1960.<br />
48
od Ustavniot zakon za sproveduvawe na Ustavot na Republika Makedonija,<br />
tie dokumenti ja obvrzuvaat i na{ata zemja.<br />
Generalnoto sobranie so rezolucija 36/151 od 16 dekemvri 1981<br />
godina go osnova Fondot na ON za `rtvite na tortura, koj vrz dobrovolna<br />
osnova, prima sredstva za davawe na humanitarna, pravna i finansiska<br />
pomo{ na poedinci ~ii ~ove~ki prava bile seriozno povredeni<br />
kako rezultat na ma~ewe i na lica vo rodninska vrska so<br />
vakvite `rtvi.<br />
9. Korpusot na principi za za{tita na site lica od bilo kakva<br />
forma na pritvorawe ili zatvorawe, be{e usvoen od strana na<br />
Generalnoto sobranie so rezolucija 43/173 od 9 dekemvri 1988 godina.<br />
10. Trgnuvaj}i od odredbite na ~l. 6 na Me|unarodniot pakt za<br />
gra|anskite i politi~kite prava so koj se proklamira neprikosnovenoto<br />
pravo na `ivot i se zabranuva arbitrernoto li{uvawe od sloboda<br />
i ograni~uva primenata na smrtnata kazna samo na najte{ki formi na<br />
te{ki zlostorstva so po~ituvawe na pravo na `alba i pomiluvawe,<br />
odnosno zamena na smrtnata kazna, Generalnoto sobranie na ON, po<br />
preporaka na Komisijata za ~ovekovi prava i Komitetot za spre~uvawe<br />
i suzbivawe na kriminalot, so svojata rezolucija 1984/50 od 21 maj<br />
1984 godina gi utvrdi Garanciite za za{tita na pravata na licata<br />
osudeni na smrt. So ovaa odluka Generalnoto sobranie na ON se obvrzuva<br />
deka site zemji ~lenki dosledno }e gi po~ituvaat normite sodr`ani<br />
vo ~l. 6 na Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki prava,<br />
so toa {to na osudenite lica }e im obezbeduvaat nepristrasna i pravedna<br />
postapka, soodvetna odbrana vo site fazi na postapkata, zadol`itelna<br />
`alba kako i pravo da baraat pomiluvawe, odnosno zamena<br />
na smrtnata kazna.<br />
11. Kako edno od va`nite dostignuvawa na ON vrz planot na gri-<br />
`ata za ~ovekovite prava nesomneno e i donesuvaweto na Kodeksot za<br />
odnesuvawe na licata odgovorni za primena na zakonot koi vo prv red<br />
se odnesuvaat na slu`bite koi imaat funkcija na za{tita na javniot<br />
red i mir, odnosno poredokot (policija, sudska policija i se razbira<br />
slu`bata na bezbednost vo kaznenite ustanovi - nadzornici, komandiri<br />
i zapovednici koi pri vr{eweto na svoite zada~i imaat ovlastuvawa<br />
na policajci).<br />
Ovie pravila nastanaa so rezolucijata 34/69 od 17 dekemvri 1979<br />
godina kako zvani~en dokument na ON.<br />
12. So cel za poefikasna primena na ovoj Kodeks vo nacionalnite<br />
zakonodavstva, Sedmiot kongres na ON usvoi rezolucija so koja<br />
od dr`avite - ~lenki se baraat naj{iroki informacii za policiskite<br />
kadri za zna~eweto i sodr`inata na negovite pravila, dostavuvawe na<br />
periodi~ni izve{tai za nivnoto sproveduvawe vo `ivot i prezemawe<br />
49
na soodvetni merki od strana na Komitetot za spre~uvawe i suzbivawe<br />
na kriminalitetot za implementacija na ovoj instrument.<br />
13. Postapuvaj}i spored rezolucijata i mandatot na Sedmiot<br />
kongres Komitetot vo fazata na podgotvuvaweto na Osmiot kongres go<br />
podgotvi i Nacrtot na Osnovnite principi za upotreba na sila i ogneno<br />
od strana na licata odgovorni za primena na zakonot kako i Upatstvo<br />
za efikasna primena na Pravilata za povede-nie na policiskite<br />
kadri, koi bea verificirani na interregionalnite podgotvitelni<br />
sostanoci za toj kongres, a potoa i usvoeni na samiot kongres.<br />
14. Me|u dokumentite koi se odnesuvaat na za{titeta na ~ovekovite<br />
prava od na{ neposreden interes vo ovoj penolo{ki <strong>kompendium</strong><br />
se vklu~eni i Standardnite minimalni pravila na Obedine-tite nacii<br />
za priemana na sudski postapki sperema malolet-nicite, ili tn.<br />
Pekin{ki pravila so ogled deka do finalizacija na ovoj dokument<br />
do{lo vo glavniot grad na Narodna Republika Kina. I ovoj dokument e<br />
podgotven vrz osnova na ideite izrazeni vo Univer-zalnata deklaracija<br />
za pravata na ~ovekot i vo odredbite od ~l. 9 st. 4 i 14 na Me|unarodniot<br />
pakt za gra|anskite i politi~kite prava.<br />
Poa|aj}i od tie idei na {estiot kongres na ON odr`an vo Karakas<br />
vo 1980 godina e usvoena rezolucija so koja se bara razrabotka na<br />
posebnite standardni pravila za maloletni~koto krivi~no pravosudstvo<br />
koi bi mo`ele da poslu`at kako model za koncipirawe na<br />
kriminalnata politika, krivi~noto pravo, krivi~nata postapka i<br />
re`imot na izdr`uvaweto na sankciite sprema maloletnicite.<br />
Po podolga podgotovka nacrtot na ovie minimalni standardi e<br />
izgotven na internacionalniot sostanok odr`an vo Peking, a potem<br />
usvoen na Sedmiot kongres na ON vo 1980 godina, za vedna{ potoa,<br />
zaedno so ostanatite odluki na ovoj Kongres, da stane predmet na<br />
rasprava na Generalnoto sobranie na ON vo ramkite na rezolucijata<br />
40/33 od 29 noemvri 1985 godina, koga e i ednoglasno prifaten.<br />
Ovoj dokument vo {est delovi go sodr`i sistematiziranoto<br />
iskustvo na sovremenata civilizacija od razli~ni politi~ki, ideolo{ki<br />
i socioekonomski sredini vo odnos na polo`bata na maloletni~koto<br />
krivi~no pravosudstvo. Opfateni se i pra{awa vo vrska so<br />
institucionalniot i voninstitucionalniot tretman na maloletnite<br />
delinkventi, planiraweto i formuliraweto na kriminalnata politika<br />
vo ovaa oblast, kako i evaluacijata i istra`uvawataa na efikasnosta<br />
na preventivnite i represivnite sistemi na reagirawe na maloletni~kiot<br />
kriminalitet. Toa zna~i deka dokumentot ne gi sodr`i<br />
samo principite na krivi~noto pravosudstvo na maloetnicite (Del I)<br />
tuku i minimalnite standardi za istragata, goneweto i odstapuvaweto<br />
od gonewe (Del II), fazata na sudskoto postapuvawe i odlu~uvawe (Del<br />
50
III), voninstitucionalniot i institucionalniot tretaan (Delovite IV,<br />
V) i evaluacijata na sistemot i kriminalnata politika.<br />
15. Petnaesetiot dokument prilo`en vo ovoj <strong>kompendium</strong> se odnesuva<br />
na voninstitucionalnite merki. Stanuva zbor za Standard-nite<br />
minimalni pravila na Obedinetite nacii za vonzavodskite merki, vo<br />
penolo{kata literatura poznat i kako Tokiski pravila. Ovoj dokument<br />
be{e usvoen od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 45/<br />
110 od 14 dekemvri 1990 godina.<br />
16. Deklaracijata za osnovnite na~ela na pravdata za `rtvite na<br />
kriminalot i zloupotrebata na ovlastuvawata, be{e prepora~ana za<br />
usvojuvawe na Sedmiot kongres i usvoena od strana na Generalnoto<br />
sobranie so rezolucija 40/34 od 29 noemvri 1985 godina.<br />
17. Ramkovnata spogodba ili model za transfer na stran-ski<br />
zatvorenici i Preporakata za postapuvawe so stranski zatvorenici<br />
bea usvoeni od strana na Sedmiot kongres i prifateni od strana na<br />
Generalnoto sobranie na ON so rezolucija 40/146 od 13 dekemvri 1985<br />
godina.<br />
18. Ramkovnata spodgodba za prenos na nadzorot vrz prestapnicite<br />
koi se uslovno osudeni ili se nao|aat na usloven otpust, e<br />
usvoena od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 45/119 od 14<br />
dekemvri 1990 godina<br />
19. Humanitarnite aktivnosti na Megunarodniot Crven Krst vo<br />
korist na pritvorenite lica, e dokument koj se odnesuva na podobruvawe<br />
na `ivotnite uslovi na pritvorenite lica vo situacii na vnatre{ni<br />
nemiri i tenzii.<br />
20. Posledniot dokument od na{ interes, koj se odnesuva na penolo{kata<br />
problematika e vo najneposredna vrska so prethodniot.<br />
Stanuva zbor za Memorandumot za humanitarnite aktivnosti na Me|unarodniot<br />
Crven Krst vo korist na pritvorenite lica.<br />
V. KONGRESI NA ME\UNARODNOTO ZDRU@ENIE ZA<br />
KRIMINOLOGIJA<br />
Me|unarodnoto zdru`enie za kriminologija (La Societe Internationa-le<br />
de Criminologie - SIC) e nevladino zdru`enie osnovano vo Rim<br />
1938 godina od nau~ni rabotnici koi samostojno mu pristapile. Ova<br />
zdru`enie sekoja petta godina odr`uva me|unarodni kongesi, a sekoja<br />
godina i me|unarodni kriminolo{ki kursevi 30 . Dosega{nite kongresi<br />
30 Od brojnite kriminolo{ki kursevi na ova zdru`enie go izdvojuvame<br />
onoj {to be{e odr`an vo Rim 1966 godina. Na ovoj kurs bea prezentirani 35<br />
predavawa od strana na poznati kriminolozi, penolozi i psihijatri, a be{e<br />
51
na ova zdru`enie se odr`ani vo: 1. Rim, 1938, 2. Pariz, 1950, 3. London,<br />
1955, 4. Hag, 1960, 5. Montreal, 1965, 6. Madrid, 1970, 7. Beograd, 1973, 8.<br />
Lisabon, 1979, 9. Dunaj (Avstrija), 1983, 10. Hamburg, 1988 i 11. Budimpe{ta,<br />
1993 godina.<br />
Inicijativata za svikuvawe na prviot me|unaroden kriminolo-<br />
{ki kongres poteknuva od italijanecot Bewino di Tulio (Benigno di<br />
Tullio), a pripremite za negovo odr`uvawe zapo~naa od 1934 godina.<br />
Najzna~aen rezultat na ovoj kongres e usvoeniot stav deka na prou-<br />
~uvaweto na li~nosta na kriminalecot treba da mu se posveti najgolemo<br />
vnimanie vo site fazi na pravosudnata dejnost (istraga, sudewe<br />
i izvr{uvawe na kaznata) i deka vo toa prou~uvawe treba da se ostavri<br />
minimum na sorabotka na site organi koi u~estvuvaat vo pravosudstvoto<br />
31 .<br />
Na vtoriot me|unaroden kongres za kriminologija odr`an vo<br />
Pariz 1950 godina se rasprava{e za zatvorot kako kriminogen faktor.<br />
Glavniot referat na ovaa tema be{e izraboten od strana na ekspertite<br />
na francuskata Sekcija za zatvori. Vo nego se vr{i podelba na<br />
negativnite vlijanija {to vo zatvorot mo`at da se opredelat kako<br />
faktori od fizi~ka, psiholo{ka i socijalna priroda.<br />
Me|u faktorite {to doveduvaat do fizi~ki posledici kaj zatvornicite<br />
bea istaknati nedovolnata ishrana, nepovolnite smestuva~ki<br />
i higienski uslovi, nedostigot na prirodna svetlost kako i lo{ata<br />
organizacija na rabotata so ustanovite. Site ovie okolnosti ja<br />
vlo{uvaat zdravstvenata sostojba na zatvornicite, ovozmo`uvaat {irewe<br />
na zarazni bolesti i zgolemuvawe na smrtnosta na ovaa populacija.<br />
Kako ekstremen primer za toa vo referatot se naveduva deka<br />
vo francuskite zatvori imalo tripati pove}e zaboleni od tuberkuloza<br />
odo{to na sloboda 32 .<br />
Negativnite posledici vrz psihata na li~nosta zapo~nuvaat so<br />
izrekuvaweto na osudata i osobeno so priviot kontakt so zatvorot.<br />
organizirana i poseta na Centarot za opservacija i tretman vo Rebibija.<br />
Glavnata tema na kursot glase{e: "Problemi na tretmanot na osudenite lica<br />
od krivi~nopraven, op{testven psihijatriski i penolo{ki aspekt. Vidi:<br />
Petrovi}, M. XV Internacionalni kurs kriminologije, JRKKP, Beograd, 1966/1, str.<br />
141-145.<br />
31<br />
Vidi: Markovi}, T. Tre~i me|unarodni kriminolo{ki kongres, Priru~nik,<br />
Zagreb, 1955/5, str. 453.<br />
32<br />
Vo ovoj kontekst treba da se znae deka podatocite {to bea koristeni<br />
od francuskata Sekcija za zatvori pri izrabotkata na referatot se<br />
mo{ne stari. Imeno, ovie podatoci go opfa}aat periodot od 1886 do 1938, a<br />
samo nekoi od niv i periodot po vtorata svetska vojna. Vidi: Popovi}, V. op.<br />
cit, str. 73.<br />
52
Osudenikot do`ivuva emotiven {ok, strav i nespokojstvo {to go vodat<br />
vo depresivni sostojbi, a po podolg prestoj vo zatvorot i vo psihozi.<br />
Toj se sudira so okolnosta deka e li{en od sloboda, deka vleguva vo<br />
zatvor kade postojat ograni~eni mo`nosti vo pogled na dvi`eweto,<br />
ishranata, odr`uvaweto na seksualnite vrski i sl. Vo uslovi na vladeewe<br />
na prisilba i site mo`ni li{uvawa i ograni~uvawa se sozdava<br />
~ovek koj se naviknuva na monoton `ivot, na `ivot vo koj se gubi negovata<br />
inicijativnost. Zatvorenikot od koj ne se bara vlo`uvawe na<br />
pogolemi intelektualni usilbi nu`no se pretvora vo avtomat, vo bezli~en<br />
~ovek {to ve}e e nesposoben za samostojno i prikladno snao-<br />
|awe. Nakratko vo novata tn. zatvorska sredina se sozdava takva<br />
atmosfera {to silno e obremeneta so lagi, simulirawa, lukavstva, licemerstvo<br />
i sli~ni "vrednosti", odnosi i povedenija koi pretstavuvaat<br />
zna~aen kriminogen faktor.<br />
Negativnite posledici od zatvorot vo socijalen pogled se odnesuvaat<br />
na vlo{enite semejni odnosi kako i problemite vo vrska so<br />
nao|aweto na vrabotuvawe po izleguvaweto na sloboda. Posledicite<br />
vrz semejstvoto na osudenikot mo`at da bidat od najrazli~en vid i<br />
~esto mnogu te{ki. Li{uvaweto od sloboda najprvin e povrzano so<br />
psiholo{kiot {ok, sramot i kompleksite {to osobeno gi ~uvstvuvaat<br />
decata na osudenikot. Negativen odnos ostvaruvaat i ~estite razvodi<br />
na brak kako i materijalnata nezgri`enost na ~lenovite na semejstvoto.<br />
Seto toa doveduva do apsurdni situacii od koi mo`e da se oceni<br />
deka so opredelena osuda ~lenovite na semejstvoto ~esto pati se duri i<br />
pote{ko kazneti od samiot osudenik.<br />
Na petiot kongres na ova zdru`enie odr`an vo Montreal 1965 godina<br />
be{e raspravano i na tema "Tretman na delinkventite (polnoletni<br />
i maloletni)". I pokraj aktuelnosta na temata na ovoj kongres<br />
ne bea postignati zabele`itelni rezultati vo prv red poradi negovata<br />
lo{a organizacija.<br />
Glavna tema na {estiot kriminolo{ki kongres odr`an vo Madrid<br />
1970 godina be{e: "Nau~noto istra`uvawe vo kriminologijata<br />
(vrska me|u teorijata i praktikata)". Na ovaa tema be{e raspravano vo<br />
tri sekcii 33 od koi vo ramkite na vtorata be{e postaven problemot na<br />
probacijata i sli~ni merki kako {to se emstvo za vreme na sudeweto,<br />
sloboda pod nadzor kako i nekoi aspekti na tretmanot na osudenite.<br />
33<br />
Pokraj rabotata na ovie sekcii na kongresot deluva{e i posebna<br />
sekcija koja se zanimava{e so kriminolo{kite istra`uvawa {to se vo tek.<br />
Vodena e i diskusija na "trkalezna masa", a bea odr`ani i tradicionalnite<br />
pradavawa po odbrani temi. Vidi: A~imovi}, M. {esti me|unarodni kriminolo{ki<br />
kongres, JRKKP, Beograd, 1971/1, str. 81-86.<br />
53
Na kongresot be{e prezentiran razvojot na prognosti~kite studii vo<br />
odnos na probacijata i bea izneseni opredeleni slabosti od primenata<br />
na ovoj vo osnova korisen i op{to poznat institut osobeno kako zamena<br />
na kaznata zatvor. Vo taa smisla bea navedeni i faktorite od koi<br />
zavisi uspe{nosta odnosno neuspe{nosta na probacijata. Me|u niv bea<br />
poso~eni: za~estenosta na probacijata, selekcijata i tipologijata na<br />
prestapnici i prestapi, periodi i sledewe na probacijata, polo`bata<br />
na probaciskiot slu`benik, uslovite i obvrskite kaj probacijata,<br />
op{testvenata sredina i praktikata na otpovikuvawe. Interesna e i<br />
konstatacijata na nekoi u~esnici deka vo stvarnosta ne e doka`ano<br />
deka probacijata kako isklu~iva merka ima podobro dejstvo od pari~nata<br />
kazna ili, naprosto, od bilo kakvi kazni, nitu pak deka e definitivno<br />
razjasneto dali rakovodeweto na probaciskiot slu`benik e<br />
zna~ajno za uspehot na probaciskata praktika 34 .<br />
Na semiot kongres odr`an vo Beograd 1973 godina 35 vo ramkite na<br />
tretata tema "Evaulacija na sistemot na kriminalnata politika" bea<br />
pomesteni opredeleni penolo{ki pra{awa. Ottamu se izdvojuva preporakata<br />
na interakcionisti~kata kriminolo{ka orientacija za dekriminalizacija<br />
na opredeleni formi na povedenie, redukcija na strogosta<br />
na sankciite i koristewe na drugi sistemi na op{testvena kontrola<br />
kako i razvivawe i podobruvawe na op{testvenata kontrola vo<br />
odnos na sistemot na kaznuvaweto 36 . Na kongresot bea razgleduvani i<br />
problemite na terapeutskata zaednica i evaluacijata na nejzinite rezultati<br />
kako i buntovite i otporite vo kaznenite ustanovi. Ovie problemi<br />
bea pomesteni me|u osumte temi vo rabotnata grupa koja se<br />
zanimava{e so istra`uvawata {to se vo tek.<br />
Na osmiot me|unaroden kongres za kriminologija odr`an vo Lisabon<br />
1979 godina me|u drugoto be{e postaven i problemot na postapuvaweto<br />
so osudenite lica. Glavnite pra{awa vo vrska so ovoj problem<br />
za koi se rasprava{e vo ramkite na tretata sekcija se odne-suvaa<br />
na sredstvata so koi raspolaga sovremenoto op{testvo za popravawe<br />
na osudenite lica, za celite na tretmanot i na~inot na nivnoto postignuvawe<br />
i za toa kako treba da se dopolnat sfa}awata za odmazdata i<br />
resocijalizacijata vo uslovi na postoewe na reformisti~ki, reduk-<br />
34<br />
Vidi: ibid, str. 84.<br />
35<br />
Generalnata tema na ovoj kongres be{e naslovena: 'Kriminologija i<br />
globalnoto op{testvo". Rabotata na kongresot se odviva{e vo tri sekcii i<br />
tri rabotni grupi. Vidi: Materijali VII me|unarodnog kongresa za kriminologiju,<br />
JRKKP., Beograd, 1973/3, str. 351-485.<br />
36<br />
Vidi: Nau~ni zaklju~ci VII Me|unarodnog kongresa za kriminologiju,<br />
JRKKP, Beograd 1973/3, str. 489.<br />
54
cionisti~ki i abolicionisti~ki teorii za ulogata na zatvorot. Reformisti~kata<br />
teorija se zalaga za nova penologija vo koja so pomo{ na<br />
soodvetni kadri vo zatvorot sepak e mo`no podobruvawe na ~ovekovoto<br />
povedenie. Redukcionistite se protiv koristeweto na li{uvaweto<br />
od sloboda, za korenito ograni~uvawe na ovaa kazna smetaj}i<br />
deka tretmanot i resocijalizacijata ne se mo`ni vo zatvorite kade<br />
vladee diskriminacija i samovolie. Privrzanicite na abolicionisti~kata<br />
teorija se vo pomal broj. Nivnata zalo`ba e da se zabrani kaznata<br />
li{uvawe od sloboda i da se koristat merki {to se izvr{uvaat<br />
na sloboda, bolni~ko lekuvawe i sl.<br />
I na ovoj kongres bea povtoreni mnogubrojnite {tetni vlijanija<br />
na psihosocijalnata atmosfera vo kaznenite ustanovi vrz li~nosta na<br />
osudenikot. Za nivnoto nadminuvawe be{e prepora~ano podobruvawe<br />
na zatvorskata arhitektura, kadrovskata struktura na zatvorskiot personal<br />
("menuvawe na onie koi menuvaat") kako i voveduvawe na novi<br />
nau~ni metodi vo procesot na prevospituvaweto. Vo ovaa smisla bea<br />
podr`ani i alternativite na kaznite zatvor so posebni zalo`bi za ~esto<br />
koristewe na "odvra}aweto" (diversion) i drugi programi za smaluvawe<br />
na brojot na licata {to se upatuvaat vo zatvor kako i dekrimina-lizacija<br />
na poedini dela i smaluvawe na krivi~nite osudi.<br />
Neizostana i zalo`bata za sproveduvawe pogolem broj eksperimentalni<br />
i evolutivni penolo{ki istra`uvawa 37 .<br />
Na krajot samo }e spomeneme deka i na desetiot kriminolo{-ki<br />
kongres odr`an vo Hamburg 1988 godina poslednata (~etvrtata) tema<br />
be{e naslovena "Kriza na kaznata: zna~ewe i perspektivi".<br />
Od gornite navodi proizleguva konstatacija za neodminlivoto<br />
zna~ewe na kriminolo{kite soznanija vo unapreduvaweto na penologijata.<br />
Vo toj pogled centralno mesto mu pripa|a na poznavaweto na<br />
kriminolo{kite karakteristiki na storitelite na krivi~nite dela<br />
{to se javuva kako neophoden uslov za pozitivno menuvawe na osudenikot.<br />
Ottamu i op{tiot vpe~atok deka na kongresite na ova me|unarodno<br />
zdru`enie dominira{e doverbata vo realnosta na modelot na<br />
resocijalizacijata i potrebata od negovo natamo{no usovr{uvawe.<br />
Ovoj zaklu~ok vpro~em jasno proizleguva i od naslovot na navedenata<br />
tema od kongresot vo Hamburg.<br />
37<br />
Vidi: Vodopivec, K i Pe~ar, J. VIII Me|unarodni kongres Lisabon, 4-9<br />
septembra 1979, JRKKP, Beograd, 1978/4, str. 144-146 i 153.<br />
55
G. KONGRESI NA ME\UNARODNOTO ZDRU@ENIE ZA KRIVI^NO<br />
PRAVO<br />
Me|unarodnoto zdru`enie za krivi~no pravo (L'Assotiation<br />
Interna-tionale de Droit Pénal - AIDP) e osnovano vo 1924 godina vo Pariz.<br />
Ova zdru`enie e naslednik na starata Me|unarodna unija za krivi~no<br />
pravo 38 i vo sebe gi vklu~uva site pravnici na svetot bez ogled na<br />
koja krivi~nopravna {kola i pripa|aat. Zdru`enieto sekoja treta ili<br />
~etvrta godina organizira me|unarodni kongresi, godi{ni kolokviumi<br />
39 i redovno go izdava spisanieto "Revue internationale de droit penal".<br />
Dosega se odr`ani petnaeset kongresi na ova zdru`enie i toa: 1.<br />
Brisel, 1926, 2. Bukure{t, 1929, 3. Palermo, 1933, 4. Pariz, 1937, 5. @eneva,<br />
1947, 6. Rim, 1953, 7. Atina, 1957, 8. Lisabon, 1961, 9. Hag, 1964, 10.<br />
Rim, 1969, 11. Bukure{t, 1974, 12. Hamburg, 1979, 13. Karakas, 1984, 14.<br />
Viena, 1989 i 15. Rio de @aneiro, 1994 godina.<br />
Desetiot me|unaroden kongres na zdru`enieto za krivi~no pravo<br />
e odr`an vo Rim, 1969 godina. Vtorata sekcija na ovoj kongres rasprava{e<br />
za ulogata na sudot vo odreduvaweto i primenata na kaznata. Vo<br />
referatite i diskusiite be{e iznesena dilemata vo koja mera e mo`no<br />
i celishodno sudot da go utvrduva traeweto i osnovniot vid na re`imot<br />
na izvr{uvaweto na kaznata osobeno koga se raboti za li{uvaweto<br />
od sloboda, odnosno vo koja mera toa pra{awe spa|a vo kompetencija<br />
na sudot ili administracijata nadle`na za izvr{uvawe na kaznata.<br />
Konstatirano e deka vo sovremenite zakonodavni sistemi glavno funkcioniraat<br />
tri osnovni modeli: tradicionalniot model koj na sudot<br />
mu dava ovlastuvawe da gi utvrdi vidot i visinata na kaznata, modelot<br />
koj na sudot mu dava ovlasuvawe za poprecizno utvrduvawe na osnovniot<br />
re`im i vidot na institucijata za izvr{uvawe na kaznata i tret<br />
model {to zakonodavno e usvoen na primer vo Francija i Italija spored<br />
koj sudijata ima golemi ovlastuvawa da intervenira vo izvr{uva-<br />
38<br />
Me|unarodnata unija za krivi~no pravo ili, poto~no, Me|unarodnoto<br />
kriminalisti~ko zdru`enie (Internationale Kriminalistiche Vereingung - IKV)<br />
e zdru`enie koe vo 1889 godina go osnovale List, Prins i Van Hamel. Ova zdru`enie<br />
na me|unaroden plan se zalaga{e za reforma na klasi~noto krivi~no<br />
pravo vo soglasnost so ideite na sociolo{kata {kola. Zdru`enieto odr`a 12<br />
me|unarodni kongresi i toa: 1. Brisel, 1889, 2. Bern, 1890, 3. Kristiania, 1891,<br />
4. Pariz, 1893, 5. Anvers, 1894, 6. Linc, 1895, 7, Lisabon, 1897, 8. Budimpe{ta,<br />
1889, 9. Petrovgrad, 1902, 10. Hamburg, 1905, 11. Brisel, 1910, 12. Kopenhagen,<br />
1913 godina.<br />
39 Prviot kolokvium na AIDP e odr`an na inicijativa na Prof. Bogdan<br />
Zlatari} vo Dubrovnik, 1971 godina. Vidi: {eparovi}, Z. Me|unarodni kolokvij<br />
o saobra~ajnim deliktima stranaca, JRKKP, Beograd, 1971/3, str. 505.<br />
56
weto na kaznata i modifikacijata na tretmanot. Na kongresot nadvladea<br />
mislewe deka sudijata treba da intervenira vo fazata na izvr-<br />
{uvaweto na krivi~nite sankcii vo svojstvo na za{titnik na pravata<br />
na osudenite lica. Negovata uloga vo izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii<br />
e podr`ana i od aspekt na potrebata za izmeni odnosno prilagoduvawe<br />
na tretmanot {to podrazbira ostvaruvawe i na baraweto od<br />
ne tolku striktno fiksirawe na vidot i visinata na kaznata vo<br />
procesot na sudeweto. Nakratko, osnovnata preporaka vo odnos na ova<br />
pra{awe be{e deka vo ramkite na svoite kompetencii sudijata treba<br />
da se vklu~i vo izvr{uvaweto na kaznite i merkite na bezbednost so<br />
u~estvo na javniot obvinitel i branitelot na osudenoto lice 40 .<br />
Raspravata vo ramkite na pravnata sekcija na edinaesetiot me|unaroden<br />
kongres za krivi~no pravo (Budimpe{ta, 1974) be{e isklu~ivo<br />
posvetena na izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii 41 . Od taa<br />
rasprava proizleze i zna~ajna rezolucija vo koja kaznenata politika<br />
{to prete`no e orientirana vrz kaznite li{uvawe od sloboda do`ivea<br />
ednodu{na i ostra kritika. Vo rezolucijata e navedeno deka glavnite<br />
usilbi treba da bidat naso~eni kon iznao|awe merki {to }e gi<br />
zamenat kaznite li{uvawe od sloboda. Zatoa se prepora~uva primena<br />
na ve}e postojnite sankcii - li{uvawe ili ograni~uvawe na prava ili<br />
disciplinski sankcii, vo veduvawe novi metodi vo borba protiv<br />
kriminalitetot sekoga{ koga se raboti za krivi~ni dela od pomalo<br />
zna~ewe ili za posebni kategorii na storiteli i {iroko koristewe<br />
na institutot nadzor i staratelstvo (vrz individualen plan - uslovna<br />
osuda, a vrz op{testveni na~ela - anga`irawe na kolektivni i op{testveni<br />
organizacii) 42 .<br />
Na dvanaesetiot kongres na ova zdru`enie odr`an vo Hamburg<br />
1979 godina vo ramkite na prvata sekcija be{e pomestena temata<br />
"Krivi~ni dela od nebri`nost, nivno spre~uvawe i postapuvawe so<br />
delinkventite". Vo vrska so problemot na tretmanot na nebre`ni storiteli<br />
na krivi~ni dela bea razgleduvani slednive pra{awa: a) op{ti<br />
principi na postapkata so delinkventite od nebre`nost, b) sredstvata<br />
i metodite za nivno prevospituvawe, v) principite na nivnata penitencijarna<br />
klasifikacija, g) specifi~nosti na izvr{uvaweto na<br />
40<br />
Vidi: Coti}, D. Deseti me|unarodni kongres za krivi~no pravo (Rim,<br />
1969), JRKKP, Beograd, 1970/3, str. 573-574<br />
41<br />
Po{iroko za rabotata na ovaa sekcija vidi: Kiraly, T. Evolucija metoda<br />
i sredstava krivi~nog prava (Generalni izve{taj za I sekciju), JRKKP, Beograd,<br />
1974/3, str. 377-402.<br />
42<br />
Vidi: Rezolucije XI me|unarodnog kongresa za krivi~no pravo (Rezolucija<br />
za I sekciju), JRKKP, Beograd, 1975/1, str. 87-88.<br />
57
kaznite {to ne povlekuvaat li{uvawe od sloboda za ovaa kategorija na<br />
osudenici, d) organizacija na specijalizirani zavodi, |) koristewe na<br />
re`imot na polusloboda i sl. 43 Od raspravata po ovie pra{awa<br />
proizleze preporaka spored koja pri opredeluvaweto na sankciite za<br />
krivi~nite dela od nebre`nost treba da se vodi smetka za razli~nite<br />
vidovi na tie sankcii i za karakteristikite na stori-telite. Vo taa<br />
smisla treba da se primenuvaat drugi sankcii, a ne onie koi se sostojat<br />
vo li{uvawe od sloboda. Dokolku sepak e izre~ena kaznata li{uvawe<br />
od sloboda treba da se primenat poluzatvorski i analogni merki.<br />
Isto taka mo`e da se primeni i osloboduvawe od kazna so ili bez<br />
merki na op{testvena za{tita ili vospitni merki 44 .<br />
Tretata sekcija na ovoj Kongres rasprava{e za problemite za<br />
za{tita na ~ovekovite prava vo krivi~nata postapka. Na svojata treta<br />
sednica ovaa Sekcija rasprava{e za li{uvaweto od sloboda i preventivniot<br />
zatvor, za pravata i interesite na `rtvite na krivi~nite<br />
dela, za me|unarodnata za{tita na ~ovekovite prava i za specijalnata<br />
rezolucija so preporaka na ON da go usvoi Nacrtot na Konvencijata za<br />
prevencija i suzbivawe na ma~ewe, Nacrtot na Zakonikot za krivi~nite<br />
dela protiv mirot i sigurnosta na ~ove{tvoto i Nacrtot na<br />
Zbirot na principite za za{tita na licata li{eni od sloboda. 45<br />
Vo ramkite na tretata sekcija na trinaesetiot me|unaroden kongres<br />
za krivi~no pravo vo Kairo 1984 godina be{e pomestena temata<br />
"Otstapuvawe od gonewe i mirewe vo krivi~nite predmeti" 46 . Otstapuvaweto<br />
od gonewe (Diversion) vo su{tina zna~i otklonuvawe od<br />
redovniot voobi~aen tek na postapuvawe vo krivi~nata procedura.<br />
Ovde se raboti za ednostano otstapuvawe od gonewe ili za otstapuvawe<br />
od gonewe so intervencija vrz osnomni~eniot storitel na krivi~noto<br />
delo. Ednostavnoto otstapuvawe se potpira vrz uveruvaweto na<br />
policijata ili javniot obvinitel deka osomni~enoto lice }e ja nadomesti<br />
{tetata {to ja storilo na `rtvata bez da se proglasi za vinovno<br />
i bez da mu bide izre~ena bilo kakva krivi~na sankcija. Kaj otstapuvaweto<br />
od gonewe so intervencija isto taka doa|a do otstapuvawe od<br />
43<br />
Vidi: XII Me|unarodni kongres za krivi~no pravo, JRKKP, Beograd,<br />
1977/1, str. 126.<br />
44<br />
Vidi: Horvati}, @. Krivi~na dela iz nehata, njihovo spre~avanje i postupanje<br />
sa delikventima, JRKKP, Beograd, 1980/2, str. 234 i Rezolucije XII Me|unarodnog<br />
kongresa za krivi~no pravo, JRKKP, Beograd, 1980/3-4, str. 557-558.<br />
45<br />
Vidi: Krapac, D. Za{tita Ljudskih prava u krivi~nom postupku, JRKKP,<br />
Beograd, 1980/2, str. 249-250.<br />
46<br />
Vidi: Horvati}, @. XIII Me|unarodni kongres za krivi~no pravo, (Kairo 1-<br />
7 oktobra 1984), JRKKP, Beograd, 1984/3-4, str. 514-518.<br />
58
edovnata krivi~na postapka so toa {to ovde imame svrtuvawe (potpirawe)<br />
vrz vonsudska neformalna postapka vo koja otsustvoto na presudata<br />
i krivi~nata sankcija se brani so postignuvawe na celta koja se<br />
sostoi vo otstranuvawe na opasnosta na delinkventot i konfliktnite<br />
situacii me|u storitelot i `rtvata preku nivno izmiruvawe. Vo dvata<br />
slu~ai, vsu{nost, se nastojuva da se iznajdat alternativi i supstituti<br />
na kaznuvaweto u{te vo ramkite na krivi~nata procedura.<br />
I pokraj toa {to na kongresot be{e prepora~ano vo idnina da mu<br />
se posveti po{iroko vnimanie na otstapuvaweto i mireweto vo krivi~nite<br />
raboti ostanuva vpe~atokot za postoewe brojni problemi vo<br />
oblasta na tn. "socijalizacija na krivi~noto pravo". Tuka vo prv red<br />
se javuva problemot na legalitetot kaj primenata na vtoriot vid merki<br />
i programi osobeno toga{ koga predhodno ne se obezbedeni sigurni<br />
dokazi za postoewe na deloto i odgovornosta na opredeleno lice.<br />
Na kongresot be{e zabele`ano deka mo`nite intervencii bez ogled<br />
na nivnoto ime ostanuvaat vo domenot na kaznuvaweto i zgora na toa<br />
deka takvite intervencii mo`at ponekoga{ da bidat i porepresivni<br />
od nekoi krivi~ni sankcii. Nakratko nedovolno jasnite definicii za<br />
vidot i sodr`inata na tie intervencii mo`at da go dovedat vo pra-<br />
{awe ostvaruvaweto na ~ovekovite prava na osomni~enite.<br />
D. KONGRESI NA ME\UNARODNOTO ZDRU@ENIE ZA<br />
OP[TESTVENA ODBRANA<br />
Me|unarodnoto zdru`enie za op{testvena odbrana (La Société internationale<br />
de défense sociale - SIDS) so sedi{te vo @eneva e osnovano<br />
1949 godina. Vo zdru`enieto se za~leneti privrzanicite na dvi`eweto<br />
na op{testvenata odbrana zaradi prou~uvawe na problemite vneseni<br />
vo negovata programa. Dosega se odr`ani slednive kongresi na ova<br />
zdru`enie: 1. San Remo, 1947, 2. Lie`, 1949, 3. Anvers (Antverpen),<br />
1954, 4. Milano, 1956, 5. Stokholm, 1958, 6. Beograd, 1961, 7. Le~e, 1966,<br />
8. Pariz, 1971, 9. Karakas, 1976 i 10. Solun, 1981.<br />
Prvite dva kongresi na ova me|unarodno zdru`enie bea od osniva~ki<br />
karakter {to ne be{e pre~ka vedna{ da bidat postaveni i razgleduvani<br />
zna~ajni kriminolo{ki, krivi~nopravni i penolo{ki pra-<br />
{awa. Centralna tema na kongresot vo San Remo be{e "Transformacijata<br />
na postojniot kaznen sistem vo sistemot na vospituvawe i<br />
tretman usoglasen so li~nosta na delinkventot", a na kongresot vo<br />
Lie` "Polo`bata na ~ovekot vo pravniot poredok i pravata na ~ovekot".<br />
Na ovie kongresi be{e istaknato deka samo so zakonodavno regulirawe<br />
na nau~nata opservacija na li~nosta i ve{to izbranite postapki<br />
vo penitencijarnata faza mo`e da bide postignato prevospi-<br />
59
tuvawe na osudenicite.<br />
Za generalna tema na tretiot kongres vo Anvers 1954 godina<br />
be{e opredelena 'Individualizacijata na presudata i izvr{uvaweto<br />
na kaznata (posmatrawe i resocijalizacija)". Od ovoj kongres e upateno<br />
brawe za elasti~no postavuvawe na izvr{uvaweto na kaznata taka<br />
{to vo toj proces }e mo`at da se vr{at soodvetni izmeni vo pogled na<br />
vidot i traeweto na sankciite 47 .<br />
^etvrtiot kongres na me|unarodnoto zdru`enie za op{testvena<br />
odbrana e odr`an vo Milano 1956 godina. 'Prevencija na krivi~nite<br />
dela protiv `ivotot i ~ovekoviot integritet" be{e negova osnovna<br />
tema vo ~ii ramki nema{e prostor za po{iroko dopirawe na penolo{-<br />
kata problematika.<br />
Pettiot kongres na ova zdru`enie e odr`an vo Stokholm 1958<br />
godina na tema: "Sudska ili administrativna intervencija na podra-<br />
~jeto na socijalno neprilagodeni deca i mladinci". Osnovnata tema<br />
be{e podelena vo tri osnovni pra{awa: 1. stadium vo razvojot na socijalno<br />
neprilagodenite maloletnici, 2. kompetentni organi i 3. izbor<br />
na merki za postapuvawe so maloletnici.<br />
Od penolo{ki aspekt posebno zna~ewe dobi raspravata po tretoto<br />
pra{awe. Vo pove}eto referati i diskusii be{e podvle~eno deka<br />
sprema maloletnite lica treba da se primenuva specijalen tretman<br />
~ija osnovna cel e vospituvawe, prevospituvawe i za{tita. Vospitnoprevospitnite<br />
merki treba da bidat razli~ni i dovolno diferencirani<br />
taka {to so niv mo`e da se vodi gri`a za razli~nite karakteristiki<br />
na maloletnikot. Pritoa glavniot akcent treba da se stavi na<br />
vonzavodskoto postapuvawe, a zavodskiot tretman da se ograni~i samo<br />
tamu kade {to vonzavodskite merki ne se adekvatni na li~nosta i potrebite<br />
na maloletnikot. Kaznata li{uvawe od sloboda ne treba da se<br />
eliminira koga se vo pra{awe i ovie lica me|utoa treba da se vnimava<br />
na nejzinata isklu~itelna primena, sekoga{ da ima vospitna uloga i<br />
da se izvr{uva vo specijalizirani zavodi za maloletnici. Za fizi~ki,<br />
mentalno i psihi~ki defektnite lica potrebna e i primena na specijalni<br />
merki 48 .<br />
[estiot kongres odr`an vo Belgrad i Opatija 1961 godina se zanimava{e<br />
so problemot vo koja mera se pravedni razlikite vo pravniot<br />
status i postapuvaweto sprema maloletnicite, pomladite polnol-<br />
47<br />
Kup~evi}-Mla|enovi}, R. Osnovi penologije, str. 125.<br />
48<br />
Za rabotata na ovoj kongres vidi pove}e: Kraus, B. Peti me|unarodni<br />
kongres dru{tvene odbrane, Priru~nik, Zagreb, 1958/6, str. 617-621 i Zlatari}, B. Peti<br />
me|unarodni kongres dru{tvene odbrane, Na{a zakonitost, Zagreb, 1958/11-12, str.<br />
539-548.<br />
60
etni lica i polnoletnite delinkventi, a sedmiot (Lecce, 1966) so merkite<br />
na bezbednost: "Zabrana na vr{ewe profesija i zabrana na vr{-<br />
ewe opredeleni aktivnosti" 49 .<br />
Od penolo{ki aspekt e zna~aen i osmiot me|unaroden kon-gres za<br />
op{testvena odbrana odr`an vo Pariz 1971 godina na tema: 'Tehnika<br />
na sudskata individualizacija". Problemot se odnesuva{e na tehnikite<br />
{to ovozmo`uvaat ostvaruvawe na sudskata individualizacija vo<br />
tekot na krivi~nata postapka sfatena vo po{iroka smisla, {to zna~i<br />
od pokrenuvaweto na postapkata do izvr{nata postapka, odnosno do<br />
prestanokot na izvr{uvaweto na merkata. Tematikata be{e obrabotena<br />
od najrazli~ni me|u koi i od penolo{ki aspekt za koi se rasprava{e<br />
na oddelni sekcii vrz osnova na ~etiri glavni referati 50 . Vrz<br />
osnova na ovie referati i diskusiite na kongresot be{e izrabo-ten<br />
sinteti~ki referat od strana na Prof. Lavaser (Lavasseur). Ovoj refrat<br />
ima{e za cel da gi opredeli osnovite na edna kriminalna politika<br />
{to }e bide vo duhot na op{testvenata odbrana i vrz taa osnova da<br />
predlo`i takva individualizacija {to }e bide osmislena od razli~ni<br />
stru~ni profili. Ottamu, bea aktuelizirani problemite na legalitetot<br />
na individualizacijata, na nau~nite, materijalnite i op{testvenite<br />
pretpostavki i mo`nosti za individualizacija i prifatlivosta<br />
na opredeleni sredstva za nejzinoto sproveduvawe 51 .<br />
Pravoto na ~ovekot da bide poinakov be{e vo centarot na vnimanieto<br />
na IX kongres na ova zdru`eni odr`an vo Karakas 1976 godina.<br />
Na ovoj kongres posveten na op{testvenata marginalnost i pravdata<br />
be{e istaknato deka marginalnosta ne zna~i malcinstvo na edni vo<br />
odnos na drugi, tuku neednakvost i diskriminacija od sekoj vid 52 .<br />
Ottamu i interesot za prou~uvawe na site aspekti {to doveduvaat do<br />
markirawe i stigmatizacijata, odnosno do marginalizacija na opredeleni<br />
grupi (hendikepirani lica, `eni, umno zaostanati, pripadnici<br />
na drugi rasi, etni~ko i kulturno malcinstvo i sl.). So oged na toa<br />
deka i osudenicite na kazni li{uvawe od sloboda pretstavuvaat<br />
49<br />
Pove}e za ovoj kongres vidi: Milutinovi}, M. Povodom VII Kongresa<br />
me|unarodnog udru`enja za dru{tvenu odbranu, JRKKP, Beograd, 1967/2, str. 273-<br />
275.<br />
50<br />
Referatite bea izraboteni od strana na V. N. Kudrjavcev (kriminolo{ki<br />
aspekt), D. Szabo i C. Morand (medicinasko-biolo{ki aspekt), G. Pisapia<br />
(pravni aspekt) i T. Eriksson (penolo{ki aspekt). Za sodr`inata na ovie referati<br />
pove}e kaj Tomi}-Mali}, M. Osmi me|unarodni kongres za dru{tvenu odbranu,<br />
JRKKP, Beograd, 1972, str. 344-347.<br />
51 Vidi: ibid, str. 347-349.<br />
52<br />
Vidi: Verin, J. IX Kongres me|unarodnog dru{tva za dru{tvenu odbranu,<br />
JRKKP, Beograd, 1976/3, str. 415.<br />
61
opredelena grupa od rabot na op{testvoto (marginalna grupa) na ovoj<br />
sobir be{e diskutirano i pra{aweto na nivnata marginalizacija, a so<br />
ogled na soodgovornosta na op{testvoto za nivniot status, i za nivnoto<br />
pravo da ostanat poinakvi odnosno da ne go prifatat "poop{testvuvaweto"<br />
(prevospituvaweto). Nadvladea misleweto deka zatvorenikot<br />
ima pravo da bide poinakov (da ja odbie resocijalizacijata) pod<br />
uslov toa pravo da ne gi zagrozuva pravata na drugite. Sepak od pove}emina<br />
be{e konstatirano deka taa tolerancija {to se javuva kako izraz<br />
na demokratska zrelost ne bi bila realna dokolku ne bide sledena i so<br />
solidarnost koga toa e potrebno i deka ne mo`e da bide rodena vo op{-<br />
testvo {to ne vr{i postojani usilbi vo nasoka na vospituvawe.<br />
Kone~niot zaklu~ok na kongresot ja istaknuva potrebata od sistematsko<br />
prou~uvawe na li~nosta na delinkventite, postojana gri`a<br />
za nivna rehabilitacija i edinstvo na krivi~nosto postapuvawe od po-<br />
~etokot na goneweto do izvr{uvaweto na merkata 53 .<br />
Po ovie razgleduvawa nu`no e da se istakne deka me|u osnovnite<br />
programski na~ela na op{testvenata odbrana od penolo{ki aspekt se<br />
izdvojuva ona spored koe taa se stremi kon otvoreno i smelo vklu~uvawe<br />
na sredstvata na individualniot tretman vo {iroka kriminalna<br />
politika {to }e im ja dade seta nivna vrednost, so {to }e dovede do celosna<br />
za{tita na op{testvoto preku za{tita na poedincite. Vo soglasnost<br />
so ova na~elo privrzanicite na ova dvi`ewe na svoite kongresi<br />
sesrdno se zalagaa za prilagoduvawe na tretmanot spored specifi~nite<br />
karakteristiki na storitelite na krivi~nite dela {to treba da<br />
se utvrdat vrz osnova na nau~no (medicinsko, psiholo{ko i sociolo{-<br />
ko) prou~uvawe na li~nosta. Pra{aweto na modernizacijata na tretmanot<br />
po pat na negova humanizacija i primenata na na~eloto na individualizacijata<br />
se, vsu{nost, glavnite penolo{ki problemi od kade<br />
mo`e da se izvle~e nivniot neposreden pridones vo unapreduvaweto na<br />
penolo{kata teorija i praktika.<br />
2. KOMISIJA ZA PREVENCIJA NA KRIMINALOT I<br />
KRIVI^NA PRAVDA<br />
Od 1992 godina politi~ko telo na ON vrz planot na kriminalnata<br />
kontrola e Komisijata za prevencija na kriminalot i krivi~na<br />
pravda (Commission on Crime Prevention and Criminal Justice - CCPC).<br />
Sostavena od pretstavnici na 40 vladi Komisijata e funkcionalno<br />
telo na Ekonomsko-socijalniot sovet na ON (ECOSOC). Komisijata e<br />
odgovorna za razvoj, sovetuvawe i ispituvawe na kriminalnata progra-<br />
53<br />
Vidi: ibid, str. 418.<br />
62
ma na ON i obezbeduvawe podr{ka za taa programa od strana na dr`avite-~lenki.<br />
CCPC be{e osnovana kako rezultat na eden podolg pregled na<br />
razvojot na programata na ON na ova podra~je, vo periodot me|u 1948 i<br />
svikuvaweto na Osmiot kongres na ON za prevencija na kriminalitetot<br />
i postapuvawe so prestapnicite. Pregledot be{e iniciran na<br />
devettata sednica na Komitetot za spre~uvawe i kontrola na kriminalitetot<br />
vo 1986 godina. Toj pregled be{e prezemen poradi zabele`anite<br />
neadekvatnosti vo programata, posebno vo pogled na organizirawe<br />
na resursite i strukturalnite ograni~uvawa spoeni so otsustvo<br />
na strukturen sistem na celi i prioriteti. Izve{tajot pod naslov:<br />
Potreba za kreirawe na efikasna me|unarodna programa za kriminal<br />
i pravosudstvo be{e odobren od strana na Komietot za spre~uvawe i<br />
kontrola na kriminalitetot na negovata edinaeseta sednica, odr`ana<br />
vo Viena 1990 godina. Vo toj izve{taj, koj pretstavuva osnova na reformskiot<br />
proces be{e navedeno deka:<br />
a) Kriminalitetot raste{e so op{t prosek od 5% godi{no<br />
{to e mo{ne nad procentot na porastot na populacijata;<br />
b) Se javija golemi promeni vo prirodata i obemot na<br />
kriminalot;<br />
v) Razvienite zemji odvojuvaa 2-3% od nivnite buxeti za<br />
spre~uvawe na kriminalot i za krivi~noto pravosudstvo, dodeka sporedbenite<br />
brojki za zemjite vo razvoj bea 9-24%;<br />
g) Dodeka Obedinetite nacii go imaa glavniot mandat i<br />
me|unarodnata konstituencija (bira~i) za da mo`e da se napravi zna-<br />
~aen pridones na dr`avite pomo{ni~ki vo borbata protiv kriminalot,<br />
niv im nedostasuva organizacionen i resursen kapacitet da go<br />
napravat toa;<br />
d) Otsustvoto na strukturalen sistem na celi i prioriteti<br />
dovede do razvle~ena, nestrukturna i neprioritetizirana programa, so<br />
razvoj na istata orientiran kon re{enija namesto kon ispolnuvawa;<br />
|) Visokoto nivo na kriminal i predizvikanite tro{oci<br />
gi spre~uvaa dr`avite da gi postignat nivnite op{testveni, kulturni,<br />
ekonomski i razvojni celi<br />
Gore spomnatiot izve{taj najavi potreba od odr`uvawe na samit<br />
ili ministerski sostanok za me|unarodna sorabotka za prevencija na<br />
kriminalot i krivi~noto pravosudstvo so cel da se postignat podobreni<br />
sredstva za me|unarodna sorabotka vo razre{uvawe na problemite<br />
vo vrska so prevencija na kriminalot i krivi~nata pravda, i, osobeno,<br />
za naso~uvawe na vnimanieto za ispolnuvawe na programata.<br />
Izve{tajot be{e sledovatelno odobren od strana na Osmiot kongres.<br />
Potoa Generalnoto sobranie so rezolucija 45/108 od 14 dekemvri<br />
1990 godina osniva me|uvladina rabotna grupa koja vrz osnova na izve-<br />
63
{tajot na Komitetot ima{e za cel da gi elaborira predlozite za sozdavawe<br />
na programa za prevencija na kriminalot i krivi~nata pravda.<br />
Me|uvladinata rabotna grupa za sozdavawe na efikasna programa za<br />
me|unaroden kriminal i pravda se sostana vo Viena od 5 do 9 avgust<br />
1991 godina.<br />
Soglasno rezolucijata 45/108 na Generalnoto sobranie, zaklu~ocite<br />
na me|uvladinata rabotna grupa bea zemeni za razgleduvawe na<br />
ministerskiot sostanok za sozdavawe efikasna programa za prevencija<br />
na kriminalot i krivi~nata pravda na ON, odr`an na 21 do 23 noemvri<br />
1991 godina. Zaklu~ocite na ministerskiot sostanok, so mali izmeni,<br />
bea prifateni od Generalnoto sobranie so rezolucija 46/152 od 18<br />
dekemvri 1991 godina.<br />
Generalnoto sobranie 46/152 me|u drugoto pobara obezbeduvawe<br />
na pojasna definicija na mandatot na Obedinetite nacii vo pogled na<br />
spre~uvawe na kriminalot i krivi~nata pravda. Vo prilogot na rezolucijata<br />
be{e isto taka potencirana ednoglasnosta na potrebata od<br />
osnivawe na nova energi~na programa na Obedinetite nacii, kako i za<br />
osnovawe na Komisija za prevencija na kriminalot i krivi~nata pravda<br />
so akcent na potrebata za zajaknuvawe na resursite na nejziniot<br />
Sekretarijat.<br />
Novo osnovanata Komisija za prevencija na kriminalot i krivi~nata<br />
pravda dobi zada~a da go razviva, upravuva nabquduva i ocenuva<br />
ispolnuvaweto na programata za prevencija na kriminalot i krivi-<br />
~nata pravda na ON. Ova e ogromna zada~a koja mo`e da bide popre~ena<br />
od golem broj faktori, me|u koi od kontinuiranata nesigurnost vo<br />
pogled na raspolo`ivite resursi potrebni za programata kako i obemot<br />
do koj Komisijata mo`e da ja kontrolira nivnata upotreba, potoa<br />
konfliktnite pritisoci za vklu~uvawe na izvesni aktivnosti, nedostig<br />
na vreme za razgleduvawe na razni opcii i nedostig na efikasen<br />
sistem za izvr{uvawe.<br />
Prioritetni oblasti na deluvawe na Komisijata se:<br />
- Me|unarodna aktivnost za borba protiv nacionalniot i<br />
me|u-narodniot, vklu~uvaj}i go i organiziraniot kriminal, ekonomskiot<br />
kriminalitet i pereweto na pari.<br />
- Promocija na ulogata na kriminalnata pravda za<br />
za{tita na okolinata<br />
- Kriminalna prevencija vo urbanite sredini, vklu~uvaj}i<br />
ja maloletni~kata i delinkvencijata so elementi na nasilstvo.<br />
- Podobruvawe na efikasnosta i pravi~nosta na pravniot<br />
kriminalen administrativen sistem<br />
Aspektite na osnovnite temi se selektiraat i razgleduvaat na<br />
sekoja godi{na sesija na Komisijata vo nejzinoto sedi{te vo Viena. Vo<br />
64
soglasnost so rezolucijata 1992/22 na Ekonomsko-socijalniot sovet,<br />
Komisijata povtorno gi razgleda site prioritetni temi na nejzinata<br />
15-ta sesija vo 1996 godina. Komisijata isto taka ja razgleda podgotovkata<br />
za tehni~ka pomo{ na barawe na zemjite ~lenki od oblasta<br />
kade kriminalnata programa za prevencija poseduva su{tinska nadle-<br />
`nost<br />
Za izvr{uvawe na politikata utvrdena od Komisijata e nadle`en<br />
Oddelot za kriminalna pravda (Criminal Justice Division) koj<br />
pretstavuva organ na Sekretarijatot na ON. Oddelot ja promovira<br />
upotrebata na me|unarodnite instrumenti na ON vrz planot na prevencijata<br />
i kontrolata na kriminalitetot preku javnite informativni<br />
aktivnosti i rabota vo dr`avite-~lenki za pro{iruvawe na nivnoto<br />
izvr{uvawe. Oddelot sobira, analizira i razmenuva me|unarodni<br />
statisti~ki podatoci i informacii. Rezultatot na ovie usilbi se izve{taite<br />
za kriminalnite trendovi za prevencijata i kriminalnata<br />
politika koi se izgotvuvaat sekoi dve godini.<br />
Oddelot izdava dve redovni publikacii:<br />
Godi{nikot-Me|unarodna revija za kriminalna politika (International<br />
Review of Criminal Policy) koj informira za metodite, tehnikata<br />
i pribli`uvaweto na kriminalnata politika do praktikata.<br />
Pregledot se izdava na angliski, francuski, ruski i {panski jazik.<br />
Spisanieto Kriminalna prevencija i kriminalna pravda (Crime<br />
Prevention and Criminal Justice Newletter) vo koi se prenesuvaat informacii<br />
za aktivnostite i politikata na ON vrz planot na kriminalnata<br />
pravda od strana na nau~ni i stru~ni rabotnici. Od 1980 godina<br />
ova spisanie se objavuva dva pati godi{no.<br />
3. OSTANATI ME\UNARODNI TELA, ORGANIZACII I<br />
ZDRU@ENIJA<br />
1. Zna~ajni razultati vo unapreduvaweto na penolo{kata misla i<br />
praktika se ostareni i od strana na Me|unarodnata fondacija za<br />
krivi~no pravo i kazneni zavodi.<br />
Me|unarodnata fondacija za krivi~no pravo i kazneni zavodi<br />
(Fondation Internationale Penal et Penitentiare - FIPP) e osnovana 1951<br />
godina so rasformiraweto na Me|unarodnata zatvorska komisija.<br />
Komisijata raspolaga{e so izvesen kapital (600.000 {vajcarski franci)<br />
koj ne be{e prenesen na ON tuku poslu`i za osnivawe na spomnatata<br />
fondacija. Nejzina zada~a be{e ovie sredstva da se iskoristat<br />
za unapreduvawe na slu`bite za izvr{uvawe na krivi~nite sankcii.<br />
Ovaa fondacija organizira{e i me|unarodni sostanoci i publikuva{e<br />
brojni studii od oblasta na penologijata.<br />
65
2. Me|unarodnata kaznena reforma - Penal Reform International<br />
(PRI) e nezavisna, svetska, nevladina organizacija so 75 zemji ~lenki<br />
od site pogolemi kontinenti. Megunarodnata kaznena reforma postoi<br />
da gi podobri zatvorskite uslovi i da pottikne popraveden i po~esen<br />
na~in na rabota so lu|e koi go kr{at zakonot. Taa ima za cel da pomogne<br />
da se dovedat politikata i praktikata za krivi~na pravda vo soglasnost<br />
so me|unarodnite standardi.<br />
Me|unarodnata kaznena reforma be{e osnovana vo 1989 godina,<br />
zavedena vo Holandija i ima svoj me|unaroden odbor. Sekretarijatot £<br />
se nao|a vo London.<br />
Me|unarodnata kaznena reforma ima konsultativen status vo<br />
Obedinetite Nacii i so Sovetot na Evropa i status na nabquduva~ vo<br />
Afrikanskata komisija za ~ovekovi prava i prava na narodite.<br />
Me|unarodnata kaznena reforma se obiduva da postigne kaznena<br />
reforma priznavaj}i gi razli~nite kulturni konteksti, pri {to<br />
pottiknuva:<br />
- razvoj i primena na me|unarodnite instrumenti za ~ovekovi<br />
prava, zemaj}i go vo vid sproveduvaweto na zakonot, zatvorskite<br />
uslovi i standardi,<br />
- eliminacija na nepravdata i neeti~ka diskriminacija vo<br />
site kazneni ramki,<br />
- ukinuvawe na smrtnata kazna,<br />
- redukcija vo koristeweto na kaznata zatvor niz svetot,<br />
- koristewe konstruktivni nezatvorski sankcii {to<br />
pottiknuva socijalna reintegracija, zemaj}i gi predvid interesite na<br />
`rtvite.<br />
Me|unarodnata kaznena reforma raboti vo partnerstvo so lica i<br />
nevladini organizacii vo razni zemji i sorabotuva so vladi. Taa ne<br />
postavuva sopstveni nacionalni odvojuvawa. Me|unarodnata kaznena<br />
reforma pomaga da se vospostavat prakti~ni proekti za kaznena reforma<br />
vo 30 zemji {irum svetot, vklu~uvaj}i:<br />
- seminari za kaznena reforma za pravosudni slu`bi, zatvorski<br />
slu`benici i drugi zainteresirani grupi na Karibite, Centralna<br />
i Isto~na Evropa i Afrika,<br />
- novi nacionalni sistemi na op{testveni slu`bi kako<br />
alternativa na zatvorot vo Zimbabve,<br />
- programi za razvoj za vrabotenite vo nevladinite organizacii<br />
i vladinite slu`benici vo Albanija i Romanija,<br />
- model rabotilnici za tehni~ka obuka vo Senegal,<br />
- pomo{ na zatvorenici osudeni na smrtna kazna vo nekoi<br />
od zemjite na Komonveltot, vo podnesuvawe `albi do Komonveltot za<br />
~ovekovi prava na Obedinetite Nacii i do Dr`avniot Sovet na Velika<br />
Britanija.<br />
66
Me|unarodnata kaznena reforma ~etiri pati vo godinata objavuva<br />
bilteni na angliski, francuski i {panski jazik i raznesuva obimni<br />
informacii za zatvorskite uslovi i kaznenata reforam niz svetot.<br />
3. Ovde e interesno da se spomene deka ~etirite me|unarodni<br />
organizacii koi najneposredno se zanimavaat so problemite na kriminalitetot<br />
(SIC, AIDP, SIDS i FIPP) vo 1960 godina odlu~ile sekoja godina<br />
po edna od niv da odr`uva me|unarodni kongresi, a pettata godina<br />
da bide rezervirana za odr`uvawe na zaedni~ki me|unaroden kolokvium.<br />
Prviot takov kolokvium e odr`an vo Belagio (Bellagio) - Italija<br />
vo 1963 godina na tema: "Du{evno abnormalni delinkventi". Vo<br />
ramkite na ovaa tema be{e raspravano i za problemite na tretmanot<br />
na abnormalnite delinkventi vo specijalizirani kaznaeni zavodi i<br />
du{evni bolnici. 54<br />
4. Opredeleni penolo{ki problemi bea razgleduvani i od strana<br />
na Me|unarodnata organizacija na trudot, Organizacijata na ON za<br />
vospituvawe, nauka i kultura (UNESKO), Svetskata zdravstvena organizacija,<br />
Svetskata organizacija za du{evno zdravje, Me|unarodnata<br />
abolicionisti~ka organizacija, Me|unarodnoto zdru`enie na sudii na<br />
maloletni~kite sudovi 55 , Me|unarodnata unija za za{tita na decata,<br />
Me|unarodniot crven krst i sl.<br />
5. Od strana na ON se osnovani i posebni regionalni istra`uva~ki<br />
centri koi so svojata istra`uva~ka dejnost pridonesuvaat za<br />
unapreduvawe na soznanijata za poefikasno spre~uvawe i suzbivawe na<br />
kriminalitetot. Me|u niv gi izdvojuvame interregionalnite istituti<br />
UNIKRI (vo Rim) i HEUNI (vo Helsinki) koi deluvaat na evropskiot<br />
prostor, UNAFEI (vo Tokio) za podra~jeto na Azija i Dale~niot<br />
Istok, ILANUD (vo Kosta Rika) za podra~jeto na Latinska Amerika i<br />
Arapskiot Centar vo Rijad koj im se pridru`i na aktivnostite na regionalnite<br />
instituti na ON. Be{e apelirano vo najbrzo mo`no vreme<br />
da se osniva i Institut na ON vo Afrika, {to e i storeno kako posledica<br />
na odlukata na VII Kongres so toa {to Institutot za Afrika<br />
privremeno e lociran vo Adis Abeba. Ulogata na me|uregionalen institut<br />
i koordinator za poedini potfati ja vr{i Institutot za istra`uvawa<br />
na podra~jeto na op{testvena za{tita UNSRDI vo Rim.<br />
54<br />
Vidi: Zlatari}, B. Me|unarodni kolokvij 'Dru{tveno abnormalni delikventi<br />
(Bellagio, 21-25 april 1963), JRKKP, Beograd, 1963/1, str. 118-123.<br />
55<br />
Tretata i ~etvrtata tema na desetiot kongres na ova zdru`enie bea<br />
povrzani so re{avaweto na opredeleni penolo{ki problemi. Vidi: {elih, A.<br />
Deseti kongres me|unarodnog udru`enja sudija za maloletnike (Montreal, Kanada,<br />
17-22 jula 1978), JRKKP, Beograd, 1979/1, str. 161-167.<br />
67
UNICRI (United Nations Interregional Crime and Justice Research<br />
Institute - Institut na ON za me|unaroden kriminal i istra`uvawa vo<br />
oblasta na pravdata). Ovoj Institut e osnovan vo 1968 godina kako<br />
socijalno odbramben istra`uva~ki institut koj be{e izvorno zamislen<br />
kako istra`uva~ki oddel na ON za razvoj na pravnata programa<br />
vo vrska so kriminalitetot. Koga zapo~na da se pro{iruva negovata<br />
dejnost, istra`uvawata se pomestija i kon obukata i drugi aktivnosti,<br />
vo prv red naso~eni kon zemjite vo razvoj. Vo maj 1989 Ekonomskiosocijalniot<br />
sovet donese nov Statut so koj izvr{i transformacija na<br />
ovoj Institut.<br />
Aktivnostite na Institutot mo`e slobodno da se grupiraat vo<br />
pet kategorii: naso~eni istra`uvawa, tehni~ka sorabotka, obuka, bibliotekarstvo<br />
i arhiva i publicistika.<br />
Vo negovata rabota se vklu~eni slednive proekti:<br />
- Kriminal i razvoj,<br />
- Osudeni~ka populacija i praktikata so alternativite<br />
na kaznata zatvor,<br />
- Kriminalna prevencija i socijalna kontrola,<br />
- Maloletni~ka delinkvencija i pravata od ovaa oblast,<br />
- Merki protiv zloupotreba na drogata i kontrola na<br />
nejzinata upotreba,<br />
- Ekonomski kriminal,<br />
- Kursevi za obuka vo istra`uva~kata metodologija,<br />
- Kursevi za obuka za pravni i socijalni raboti.<br />
Institutot razviva bliski konsultativni i kooperativni vrski<br />
so Oddelot za kriminalna pravda, a isto taka sorabotuva i so regionalnite<br />
ustanovi od zna~ewe za programite za rasporedi za rabota na<br />
ON.<br />
Bibliotekata na Institutot ima pove}e od 15. 000 monografii i<br />
kolekcija na dokumenti, glavno od ON i Sovetot na Evropa.<br />
Upravata na Institutot e locirana vo istoriskiot centar na<br />
Rim, vo tri zgradi od XVII vek.<br />
UNAFEI (Asia and East Institute for the Prevention of Crime and the<br />
Tgreatment of offenders - Institut za prevencija na kriminalot i postapuvawe<br />
so prestapnicite na Azija i Dale~niot istok). Ova e Institut<br />
za kriminologija koj ostvari {iroka programa za obuka, tehni~ka sorabotka,<br />
istra`uvawe, dokumentacija i publikacija. Negovoto sedi{te<br />
se nao|a vo Fuxi - predgradie na Tokio vo Japonija.<br />
Od negovoto formirawe vo 1962 do 1995 godina ovoj Institut<br />
organizira{e 101 me|unarodni seminari i kursevi za obuka za profesionalci<br />
so zna~ajni pozicii vo politikata, obvinitelstvoto, sudstvoto,<br />
popravnite domovi i posebnite agencii. Tri mese~ni kursevi se<br />
68
odr`uvaat dva pati godi{no, a edna{ godi{no i ednomese~en seminar<br />
za razmena na stavovite na visokata uprava i kreatorite na politikata.<br />
Vo sorabotka so pove}e vladi Institutot organizira i seminari<br />
za suzbivawe na organiziraniot kriminal i preproda`bata na droga.<br />
Vo prvite pet godini na postoeweto na ovoj Institut, negovata<br />
odgovornost be{e ednakva kako sprema ON taka i sprema vladata na<br />
Japonija. Finansiskata pomo{ od strana na ON za ovoj Institut zapo-<br />
~na vo 1966 i zavr{i vo 1970 godina. Ottoga{ administrativnite i<br />
drugite finansiski obvrski padnaa na tovar na vladata na Japonija.<br />
Direktorot na Institutot se imenuva vo konsultacija so ON.<br />
ILANUD (The United Nations Latin American Institute for the<br />
Prevention of Crime and tne Treatment of Delincvency - Institut na Obedinetite<br />
nacii za spre~uvawe na kriminalitetot i postapuvawe so delinkven-cijata<br />
za Latinska Amerika). Institutot e osnovan vo 1975<br />
godina vo soglasnost so dogovorot me|u ON i vladata na Kosta Rika so<br />
golema podr{ka na zemjite od Latinska Amerika i Karibite so cel da<br />
se zajakne nivniot praven sistem za prevencija od kriminalot i rekonstrukcija<br />
na mehanizmite na socijalna kontrola. Institutot so pomo{<br />
na ON deluva vo slednive pet oblasti: civilna bezbednost, kriminalitetot<br />
od oblasta na ekologijata, javnata korupcija, novite formi na<br />
organiziran kriminal i upravuvaweto vo pravosudniot sistem. Vo<br />
ovie oblasti se realiziraat programi i proekti, istra`uvawa, tehni~ka<br />
pomo{, obuka i distribucija na nau~ni podatoci.<br />
UNAFRI (The United Nations African Regional Institute for the<br />
Prevention of Crime and the Treatment of Offenders - Regionalen Institut<br />
na Obedi-netite Nacii za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe<br />
so delinkventite za Afrika). Od 1989 godina ovoj Institut se<br />
koncen-trira na podobruvawe na obukata i politi~koto sovetuvawe i<br />
infor-mirawe kako i na dokumentacijata za pravniot kriminalen<br />
sistem na afri~kiot kontinent.<br />
HEUNI (The European Institute for Crime Prevention and Control -<br />
Evropski Institut za kriminalna prevencija i kontrola). Ovoj<br />
Institut e osnovan vo 1981 godina so soglasnost me|u ON i Finska za<br />
promovirawe na sorabotkata vo oblasta na kriminalnata prevencija i<br />
kontrola me|u zemjite na Evropa so razli~ni socioekonomski sistemi.<br />
So zabrzanata reforma na oficijalnite centralizirani ekonomii<br />
vo Evropa, Institutot se fokusira{e na potrebite za itna demokratija<br />
vo centralniot i isto~niot del na kontinentot. Soveti i<br />
pomo{ bea obezbedeni vo oblastite kako {to se policiskite standardi,<br />
trgovija na droga, zatvorskata administracija i nasilstvoto vo<br />
semejstvoto.<br />
69
Evropskite seminari organizirani od strana na ovoj Institut se<br />
poseteni od vrvni vladini prestavnici, kriminolo{ki eksperti od<br />
celiot kontinent. Celite na Institutot se planirani i definirani<br />
od strana na negovite rabotni grupi na eksperti od razli~ni zemji, a<br />
vo nivni ramki se podgotvuva i dokumentacijata za sredbite, procedurite<br />
za seminarite i izve{taite za proektite {to se objavuvaat.<br />
Temite izneseni na evropskite seminari, sostanocite na eksperti i<br />
dopolnitelnite istra`uva~ki proekti se selektiraat vo soglasnost so<br />
programata na ON<br />
Arapski bezbednosnen model i centar za obuka - The Arab Security<br />
Studies and Training Centre. Ovoj centar e lociran vo Rijad - Saudiska<br />
Arabija. Centarot e me|uvladina organizacija pod uprava na Sovetot<br />
na ministri vo ramkite na Ligata na Arapskite zemji. Sovetot e sostaven<br />
od {est direktori, a so nego rakovidi ministerot za vnatre{ni<br />
raboti na Kralstvoto Saudiska Arabija. Site zemji od Ligata na<br />
Arapskite zemji se ~lenki na Centarot i pridonesuvaat za formirawe<br />
na negoviot buxet<br />
Aktivnostite na Centarot se opredeleni vo soglasnost so arapskite<br />
sociokulturni uslovi i nivnoto interdisciplionarno pribli-<br />
`uvawe. So rabotnata programa na Centarot se opfateni komparativni<br />
istra`uvawa, politika na razvoj, izdavawe na specijalizirana<br />
literatura, dokumentacija, obuka, obrazovanie i tehni~ka sorabotka.<br />
So akademskite programi se pokrivat oblasti kako {to se: islamskoto<br />
krivi~no pravo, kontrola na drogata, gra|anskata bezbednost i za{-<br />
tita, kriminalnata istraga, resocijalizacijata vo kazneno-popravnite<br />
ustanovi i policiskoto vodstvo. Kompjuterskiot oddel gi sobira i<br />
analizira statisti~kite podatoci i stavovite od me|unarodnite<br />
debati.<br />
Centarot objavi izvesen broj na periodi~ni spisanija i vesnici,<br />
vklu~itelno i Arapskiot `urnal za bezbednost i obuka koj izleguva<br />
kako mese~en magazin, kako i vesnikot Me|unaroden i nau~en sovetodaven<br />
sovet na ON. Zgolemen e i brojot na konferenciite, simpoziumite<br />
i sredbite na eksperti. Vo posledno vreme od negov interes se i<br />
pra{awata za pereweto pari, kontrola na drogata, bezbednosta na turistite,<br />
ulogata na obrazovanieto vo borbata protiv kriminalot,<br />
upravuvaweto vo kaznenite ustanovi i sl.<br />
Na ova mesto treba da se spomnat i nekolku drugi pozna~ajni instituti<br />
koi so ogled na nivnata ogromna uloga vo pomo{ta {to ja ostvaruvaat<br />
vrz planot na prevencijata na kriminalitetot, preku svoite<br />
nau~ni istra`uvawa i programski aktivnosti. Eden od niv e sekako<br />
Avstraliskiot institut za kriminologija (The Austrialian Institute of<br />
Criminology). Ovoj institut pretstavuva avstraliska federalna vlad-<br />
70
ina agencija vostanovena vo 1973 godina so anga`man vo istra`uvawa<br />
koi se ostvaruvaat na planot na kriminologijata. Svoite aktivnosti<br />
vo ON, institutot gi izvr{uva soglasno Memorandumot za razbirawe<br />
potpi{an vo Oddelot za kriminalna pravda. Toj ima sovetodavna uloga<br />
kon Oddelot vo izvr{uvaweto na negovite programi i elaboracii na<br />
seminarite i kursevite za obuka. Institutot sorabotuva so Institutot<br />
za Azija i Dale~niot istok vo sobiraweto na statisti~ki podatoci,<br />
zema aktivno u~estvo vo podgotovkite na kongresite za prevencija<br />
na kriminalitetot i postapuvawe so prestap-nicite, ~esto e doma}in<br />
na me|unarodni sredbi i sl. Poseben akcent vo negovite istra`uvawa<br />
e staven vrz istra`uvawata na kriminalnata prevencija vo zemjite na<br />
Pacifikot.<br />
Me|unarodniot centar za krivi~nopravna reforma i kriminalna<br />
politika (The International Centre for Criminal Law Reform and Criminal<br />
Justice Policy) e osnovan vo Vankuver - Kanada Kon Obedinetite nacii<br />
se priklu~i vo juli 1995 godina. Negova zalo`ba e podobruvawe na<br />
kvalitetot na pravdata preku reformi vo krimi-nologijata, politikata<br />
i praktikata. Vo taa smisla promovira demo-kratski principi,<br />
pravni pravila i po~ituvawe na ~ovekovite prava vo oblasta na krivi~noto<br />
pravo kako vo zemjata taka i po{iroko vo regionot. Centarot e<br />
aktivno vklu~en i vo obrazovanieto i obukata na profesionalci koi<br />
rabotat protiv nasilstvoto vo semejstvoto i obezbeduva tehni~ka<br />
pomo{ za razvojot na kursevi za obuka.<br />
Me|unarodniot institut za visokoto {kolstvo i kriminalnata<br />
nauka (The International Institute of Higher Studies in Criminal Sciences) i<br />
se priklu~i na mre`ata na institutite na ON vo 1990 godina. Institutot<br />
e osnovan vo 1972 godina i se nao|a vo Sirakuza - Italija. Glavnite<br />
podra~ja od negov interes se istra`uvawata i napredokot vo<br />
oblasta na krivi~nopravnite nauki so zna~itelen interes za ~ovekovite<br />
prava. Ovoj institut ja podgotvi Nacrt konvencijata za prevencija<br />
od ma~ewe, koja e podnesean do ON vo 1978 godina i prilagodena<br />
od strana na Generalnoto sobranie na ON kako oficielna konvencija<br />
vo 1984 godina. Drugite me|unarodni instrumenti elaborirani od<br />
strana na Institutot gi vklu~uvaat principite na nezavisnot na<br />
sudstvoto i pravnata profesija, principite za za{tita na pravata na<br />
du{evno bolnite lica i model na postapuvawe i prenos na zatvorenici,<br />
prenost na krivi~nata postapka, ekstradicijata i dr.<br />
Institutot be{e doma}in na konferencii, seminari i sredbi na<br />
eksperti vo sorabotka so Oddelot za kriminalna pravda kako i so Centarot<br />
za ~ovekovi prava. Vo poslednive 22 godini vode{e 150 programi<br />
so u~estvo na 128 dr`avi i sorabotuva{e so pove}e od 40 nevladini<br />
i vladini organizacii. Objavi 70 knigi.<br />
71
Nacionalniot praven institut za prevencija na kriminalot (The<br />
National Institute of Justice for the Prevention of Crime) e posledniot<br />
institut {to vo maj 1995 godina se prisoedini kon ON. Memorandumot<br />
za soglasnost be{e potpi{an me|u Oddelot za pravda na SAD i ON -<br />
kancelarijata vo Viena na Devetiot kongres za prevencija na kriminalot<br />
i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo Kairo. Ovoj Institut<br />
koj promovira razmena na informacii od ovaa oblast {irum svetot<br />
pove}eto dobieni preku Internet, se priklu~i na mre`ata na instituti<br />
na ON po 25 godi{no samostojno rabotewe.<br />
Kako istra`uva~ki del na Oddelot za pravda na ON, ovoj Institut<br />
vodi studii za faktorite koi go predizvikuvaat kriminalnoto<br />
povedenie, sponzorira pilot proekti od podra~jeto na kriminal-nata<br />
pravda i gi identifikuva trendovite koi se itni. Me|u negovite {est<br />
oblasti od poseben interes se: namaluvaweto na nasilni~kiot kriminalitet<br />
povrzan so droga i alkohol, namaluvaweto na posledicite od<br />
kriminalot, kriminalno-preventivni programi, podobruvawe na zakonskiot<br />
praven sistem i sistemot na prisilba. Institutot sponzorira<br />
studii za nasilstvo, za zloupotreba na droga i, vo sorabotka so vladinite<br />
agencii na SAD, razviva elektronski informativen sistem za<br />
gra|anite i grupite koi nastojuvaat da gi lociraat vo SAD programite<br />
{to se odnesuvaat na borbata protiv nasilstvoto.<br />
Me|unarodniot nau~en i nadzoren sovet (The International Scientific<br />
and Professional Advisory Council - ISPAC) e osnov za soedinuvawe<br />
na megunarodnite nevladini organizacii i nau~ni zaednici i za kanalizirawe<br />
na pridonesot na razli~nite komponenti na programata za<br />
kriminalna prevencija i kriminalna pravda na ON. Sovetot e vostanoven<br />
vo 1991 godina soglasno Memorandumot za razbirawe me|u<br />
Ogranokot za kriminalna prevencija i pravda i Nacionalniot centar<br />
za prevencija od Milano vo Italija.<br />
6. Od dosega{nite izlagawa mo`e jasno da se zabele`i deka navedenite<br />
zdru`enija, organizacii i institucii razvija takva aktivnost<br />
koja vo osnova gi sodr`i site zalo`bi {to denes stojat so tesna<br />
povrzanost na nau~nite trendovi vo penolo{kata oblast. Vo tie ramki<br />
bea pomesteni pra{awata i problemite na izborot, odmeruvaweto i<br />
izvr{uvaweto na site krivi~ni sankcii so posebno zadr`uvawe vrz<br />
onie aspekti {to ja zasegaat penitencijarnata oblast. Resocijalizacijata,<br />
klasifikacijata na osudenite lica, izvr{enata individualizacija,<br />
humanizacijata vo izvr{uvaweto, ostvaruvawe na za{tita na<br />
pravata na osudenicite kako i alternativite na kaznite li{uvawe od<br />
sloboda sepak bea centralnata tema od penolo{ki interes na ovie<br />
tela.<br />
72
III DOKUMENTI NA SOVETOT NA EVROPA ZA ^OVEKOVITE<br />
PRAVA<br />
1. OP[TI ZABELE[KI<br />
Sovetot na Evropa e osnovan so Dogovor vo London na 5 maj 1949<br />
godina. Sovetot se zasniva na opredeleni postavki izneseni vo ~l. 1 od<br />
negoviot Statut koja glasi "Celta na Sovetot na Evropa e postignuvawe<br />
pogolemo edinstvo na negovite ~lenovi za za za~uvuvawe i ostvaruvawe<br />
na ideite i na principite {to se nivno zaedni~ko nasledstvo<br />
i se olesnuvawe na nivniot ekonomski i socijalen razvoj. Tie<br />
celi se ostvaruvaat niz organite na Sovetot, po pat na razgleduvawe<br />
na pra{a-wata od zaedni~ki interes i po pat na spogodbi i zaedni~ki<br />
akcii na ekonomsko, socijalno, kulturno, nau~no, pravno i administrativno<br />
pole i na poleto na za~uvuvawe i natamo{no ostvaruvawe na<br />
~ovekovite prava i osnovni slobodi. U~etvoto vo rabotata na Sovetot<br />
na Evropa nema da vlijae vrz sorabotkata na negovite ~lenki vo ramkite<br />
na Obedinetite nacii i drugi me|unarodni organizacii i unii,<br />
~ii se tie ~lenki. Pra{awata vrzani za narodnata odbrana ne spa|aat<br />
vo oblasta na dejnosta na Sovetot na Evropa".<br />
Osnovnite organi na Sovetot na Evropa se: Sovetodavnoto sobranie,<br />
Komitetot na ministrite i Sekretarijatot. 56<br />
Sovetodavnoto sobranie e sostaveno od pretstavnici na nacionalnite<br />
parlamenti koi gi biraat ili imenuvaat nacionalnite parlamenti.<br />
^lenovite na Sovetodavnoto sobranie spored ~l. 25 na Statutot<br />
se pretstavnici na dr`avite ~lenki, me|utoa tie ne se odgovorni<br />
pred svoite nacionalni parlamenti i ne se vrzani so stavovite na<br />
svoite vladi. Tie naj~eto gi zastapuvaat i branat celite i programite<br />
na politi~kite partii na koi im pripa|aat. Ottamu vo Sobranieto doa|a<br />
do povrzuvawe po vertikalna linija, t.e. na pripadnici na isti<br />
partii vo razli~ni zemji. Sobranieto mo`e da diskutira za site pra-<br />
{awa vo ramkite na Statutot, no toa nema nitu zakonodavna ni izvr{na<br />
mo}. Toa mo`e da donesuva rezolucii i preporaki so dvotretinsko<br />
mnozinstvo no ovie akti pretstavuvaat prosti sugestii do vlasite<br />
na dr`avite ~lenki. Site preporaki na Sobrenieto se podlo`ni<br />
na soglasnost na Komitetot na ministrite.<br />
Komitetot na ministrite e sostaven od ministrite za nadvore{-<br />
ni raboti ili nivnite zamenici na dr`avite ~lenki i ima naj{i-roki<br />
56 Za sostavot, celite i organizacionata postavenost na ovie tela<br />
vidi podrobno Statut na Sovetot na Evropa, SV RM 1995/53 - me|unarodni<br />
dogovori.<br />
73
ovlastuvawa. Komitetot ja odr`uva vrskata so nacionalnite parlamenti,<br />
gi razgleduva merkite koi treba da gi prezeme Sovetot, mo`e da<br />
sozdava preporaki za vladite, da zaklu~uva odnosno da pred-laga zaklu~uvawe<br />
na dogovori koi gi obvrzuvaat dr`avite ~lenki, ako tie gi<br />
ratifikuvaat soglasno so svoite ustavni propisi. Na Komi-tetot mu e<br />
doverena i pretstavni~kata uloga - zastapuvawe na Sovetot vo nadvore{nite<br />
raboti. Rezoluciite na Komitetot na ministrite se donesuvaat<br />
ednoglasno so dvotretinsko mnozinstvo ili so prosto mnozinstvo,<br />
zavisno od materijata {to se regulira.<br />
Sovetot na Evropa ima i pove}e svoi tela. Edno od tie tela e<br />
Ekomoskiot sovet i negoviot Komitet za krivi~no pravo (La Conseil de<br />
l'Europe et son Comite Penal). Toj e regionalna organizacija sostavena<br />
od nau~ni i stru~ni rabotnici. Sozdaden e na 5 maj 1949 godina vo<br />
London so osnovna cel da ja unapreduva politi~kata, stopanskata, socijalnata,<br />
kuturnata i pravnata sorabotka me|u evropskite dr`avi 57 .<br />
Ovoj Sovet ostvaril golemo vlijanie vrz vnatre{noto pravo na dr`avite<br />
~lenki i obezbedi golem stepen na nivna sorabotka vo razli~ni<br />
dejnosti me|u koi i vo oblasta na prevencijata i suzbivaweto na kriminalitetot,<br />
izra~uvawe na storiteli na krivi~ni dela, za{tita na<br />
~ovekovite prava i izvr{uvawe na krivi~ni sankcii 58 .<br />
Od brojnite konvencii doneseni od strana na Sovetot na Evropa<br />
zna~ajno e da se izdvojat Evropskata konvencija za za{tita na pravata<br />
i osnovnite slobodi na ~ovekot od 5 noemvri 1950 (stapi na sila na 3<br />
septemvri 1953). Ovaa Konvencija predviduva formirawe na dva specijalni<br />
organi: Komisijata za pravata na ~ovekot i Evropaskiot sud za<br />
pravata na ~ovekot. Komisijata ima za zada~a da go razgleduva sekoe<br />
kr{ewe na Konvencijata, {to pred nea }e go iznese edna od dogovorenite<br />
strani, da prima peticii od poedinci ili grupi na o{teteni so<br />
povredata na Konvencijata. Dokolku Komisijata ne uspee da go re{i<br />
sporot taa go iznesuva pred Evropskiot sud ~ii presudi se zadol`itelni<br />
za dr`avite koi ja priznale nadle`nosta na toj Sud. Komitetot na<br />
57<br />
^lenkite osniva~i na Evropskiot Sovet se: Belgija, Danska, Francija,<br />
Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Norve{ka, {vedska, i Velika<br />
Britanija. Vo istata 1949 godina vo ~lenstvo se primeni i Grcija i Turcija, a<br />
podocna i Island (1950), SR Germanija (1951) i Avstrija (1956). Na Sovetot<br />
mu pristapija i {vajcarija, Kipar i Malta i nekoi drugi me|u koi i isto~noevropskite<br />
zemji (^ehoslova~ka, Ungarija). Sovetot denes broi 40 ~lenki,<br />
me|u koi od neodamna e i Republika Makedonija. Sedi{teto na Sovetot e vo<br />
Strazbur.<br />
58<br />
Vidi: Krapec, D. Me|unarodna saradnja u sudskim krivi~nim (kriminalnim)<br />
stvarima u okviru vje~a evrope, Zakonitost, Zagreb, 1991/7-8, str. 834.<br />
74
ministrite ima za zada~a da go kontrolira izvr{uvaweto na presudite.<br />
Evropskata konvencija za ~ovekovite prava, i pokraj toa {to e<br />
potpi{ana vo tekot na noemvri 1995 godina od toga{niot minister za<br />
nadvore{ni raboti na Republika Makedonija, se u{te ne pretstavuva<br />
sostaven del na na{iot pravniot poredok. Sledstveno na toa sudovite<br />
vo Republika Makedonija se u{te istata neposredno ne ja primenuvaat.<br />
Me|utoa nejzinata ratifikacija od strana na Sobranieto na Republika<br />
Makedonija }e pretstavuva akt na nejzino transformirawe vo<br />
doma{noto pravo so neizbe`na posledica - neposredna primena od<br />
strana na sudovite. Istata konstatacija se odnesuva i na ve}e prezemenite<br />
me|unarodni dogovori prifateni od strana na biv{ata SFRJ,<br />
kako i na site onie me|unarodni dogovori {to Republika Makedonija<br />
vo idnina }e gi ratifikuva. Podgotovkata za ratifikacija na Evropskata<br />
konven-cija za ~ovekovite prava koja se u{te e vo tek, vsu{nost,<br />
pretstavuva samo prviot ~ekor na globalniot proces na ratifikacija<br />
na site pozna~ajni konvencii na Sovetot na Evropa.<br />
Evropskite zatvorski pravila se doneseni vo 1973 godina so<br />
rezolucija (73) 5. Vo ovaa rezolucija usvoena na 19 januari 1973 Komitetot<br />
na ministrite na Sovetot na Evropa na vladite na zemjite<br />
~lenki im prepora~uva vo nivnoto doma{no zakonodavstvo i praktika<br />
da bidat rakovodeni od principite postaveni vo Standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite, koi se dodadeni na<br />
rezolucijata. Vsu{nost, stanuva zbor za edna "revidirana" verzija na<br />
Stadardnite minimalni pravila usvoeni od strana na ON. Bidejki se<br />
smeta{e deka e potrebna revizija na ovie pravila na evropsko nivo,<br />
Sovetot na Evropa vo 1968 godina i nalo`i na edna rabotna grupa<br />
odgovorna na Evropaskiot Komitet za probemi na kriminalitetot da<br />
gi prilagodi pravilata na potrebite na kriminalnata politika na toa<br />
vreme, kako i da ja unapredi nivnata efikasna primena, vodej}i pritoa<br />
osobena smetka za promenite vo prifatenite penolo{ki idei - ili<br />
koga tie }e bidat vostanoveni - vo kontekst na reforemata na zatvorskoto<br />
zakono-davstvo ili administracija vo dadenata zemja ~lenka. 59<br />
Iako evropskiot tekst ne pretstavuva nekakov revolucioneren<br />
is~ekor vo odnos na tekstot na ON, mo`at da se poso~at nekoi novi<br />
idei ili ekstra odredbi koi se dodadeni za podobro da go obezbedat<br />
po~ituvaweto na ~ovekovoto dostoinsatvo.<br />
Mo`at da se notiraat slednive primeri na novi idei: "podelba<br />
na zatvorenicite" namesto "oddeluvawe na kategoriite"; "priem na<br />
59<br />
A. Reynaud, Human Rights in Prisons, Directorate of Human Rights, Strasbourg,<br />
1986, str, 32<br />
75
zatvorenicite"; "moralna pomo{", koja, pokraj tradicionalnata duhovna<br />
pomo{, e nameneta za onie zatvorenici koi ne sakaat religiozna<br />
duhovna pomo{, i "kontrola" (od strana sudska ili druga vlast), koja<br />
go dopolnuva konceptot na "inspekcija" propi{ana vo 1955 godina.<br />
Sli~no na toa mo`e da se zabele`at i slednive ekstra odredbi:<br />
pro{etkata ili soodvetna ve`ba na otvoreno stanuva<br />
pravo,<br />
zatvorenicite ne mo`at da bidat polo`eni na medicinski<br />
ili nau~ni eksperimenti koi mo`at da rezultiraat so fizi~ka<br />
ili moralna povreda na nivnata li~nost,<br />
medicinskoto lice mora da gi pregleduva bolnite zatvorenici<br />
pod uslovi i so za~estenost {to odgovara na bolni~ki<br />
standardi,<br />
zabraneta e kolektivna kazna.<br />
zabraneta e upotreba na sredstvata za prisilba kako<br />
kazna.<br />
domenot na odnosite na zatvorenicite so nadvore{niot<br />
svet e pro{iren,<br />
od zatvorenicite ne mo`e da se bara da vr{at nekoja posebno<br />
opasna ili nezdrava rabota.<br />
bezbednosta i merkite na pretpazlivost vo odnos na<br />
zdravjeto i rabotnoto vreme na zatvorenicite mora da bidat sli~ni na<br />
onie {to vladeat vo nadvore{niot svet, itn. 60<br />
Evropskite zatvorski pravila isto kako i Standardnite minimal-ni<br />
pravila na ON, vo nikoj slu~aj ne prestavuvaat popis na zakonski<br />
za{titeni prava, vostanoveni vo interes na zatvorenicite. Me|utoa,<br />
iako vo niv ne stanuva zbor za zakonski za{titeni prava na zatvorenicite<br />
(i dvata dokumenti ne se obvrzuva~ki za dr`avite ~lenki),<br />
tie sepak za niv imaat mo{ne golemo zna~ewe, taka {to ponekoga{ se<br />
spomenuvaat duri i vo sudskite odluki na mnogu zemji. Bitno e da se<br />
naglasi i toa deka 'iako eksplicitno ne se povikuvaat na Evropskata<br />
konvencija za ~ovekovite prava, tie {to go sosatavile evropskiot<br />
tekst na minimalnite pravila bea inspirirani od nea do toj stepen<br />
{to mo`e da se ka`e deka minimalnite pravila se prakti~en instrument<br />
za primena vo zatvorite na glavnite principi sodr`ani vo Konvencijata".<br />
61<br />
Vo ramkite na Sovetot na Evropa me|u drugite se doneseni i<br />
pove}e obvrzuva~ki evropski dokumnti. Toa se konvencii - nekoi od<br />
niv bilateralni, drugite sklu~eni vo ramkite na Sovetot na Evropa.<br />
60<br />
Ibid, str. 33<br />
61<br />
Ibid, str. 34.<br />
76
Me|u poslednite mo`e da se odbele`at pove}e dogovori od krivi~nopravnata<br />
oblast, kako na primer: Evropskata konvencija za repatrijacija<br />
na maloletnici (Hag, 28 maj 1970, br. 71); Evropska konvencija za<br />
nepri-menlivosta na zakonskite rokovi za zastaruvawe na krivi~nite<br />
dela protiv ~ove{tvoto i na voenite zlostorstva (Strazbur, 25 januari<br />
1974, br. 82); Evropska konvencija za nadomest na {teta na `rtvite<br />
od nasilni kaznivi dela (Strazbur, 24 noemvri 1983, br. 116);<br />
Evropska konvencija za krivi~nite dela naso~eni protiv kulturnoto<br />
nasledstvo (Delfi, 23 juni 1985, br. 119); kako i nekoi od ponov datum<br />
kako onaa protiv narkotici od 1989 (br. 135) i Konvencijata protiv<br />
perewe pari, pretres, zaplenuvawe i konfiskuvawe na prihodi od kriminal<br />
od 1990 (br. 141).<br />
Na ova mesto mora da se spomne i serijata na dogovori od site<br />
~etiri oblici na me|unarodnata krivi~nopravna pomo{ i toa:<br />
Ekstradicijata: Evropaskata konvencija za ekstradicija,<br />
potpi{ana na 13 dekemvri 1957 vo Pariz (stapila na sila na 18 april<br />
1963 godina). Konvencijata do sega na dva pati e nadopolnuvana - so<br />
Protokolot od 15 oktomvri 1975 (stapil na sila na 20 avgust 1979) i so<br />
Vtoriot Protokol od 17 mart 1978 (stapil na sila na 05 juni 1983).<br />
Spored odredbata od ~l. 28 ova Konvencija gi nadomestuva postojnite<br />
dvostrani dogovori za ekstradicija me|u zemjite potpisni~ki i dozvoluva<br />
sklu~uvawe na novi samo dokolku so niv se nadopolnuvaat nejzinite<br />
odredbi ili se olesnuva primenata na nejzinite principi.<br />
"Mala" me|unarodna krivi~nopravna pomo{: Evropska<br />
konvencija za megusebna pravna pomo{ vo krivi~nata materija,<br />
potpi{ana na 20 april 1959 vo Strazbur (stapila na sila na 12 april<br />
1962). Konvencijata do sega e dopolnuvana so Protokol od 17 mart 1978<br />
(stapil na sila na 12 april 1982).<br />
Odstapuvawe na krivi~no gonewe na stranska dr`ava:<br />
Evropska konvencija za otstapuvawe na krivi~no gonewe vo krivi~nite<br />
predmeti (European Convention on the Transfer or Proceedings in<br />
Criminal matters, No. 73), sklu~ena na 15 maj 1972 vo Strazbur (stapila<br />
na sila na 30 mart 1978).<br />
Izvr{uvawe na stranska krivi~na presuda: 1. Evropaka<br />
konvencija za kaznuvawe na deliktite vo patniot soobra}aj (European<br />
Convention on the Punishment of Road Traffic Offences, No. 52), sklu~ena<br />
na 30 oktomvri 1964 vo Srazbur (stapila na sila na 18 juli 1972)<br />
2. Evropska konvencija za nadzor nad uslovno osudeni i uslovno<br />
otpu{teni lica (European Convention on the Supervision of Conditionably<br />
Sentenced or Conditionally Relesed, No. 51), sklu~ena na 30 septemvri<br />
1964 vo Strazbur (stapila na sila na 22 avgust 1975).<br />
77
3. Evropska konvencija za me|unarodno priznavawe na krivi~ni<br />
opresudi (European Convention on the International Valiority of Criminal<br />
Jugments, No. 70), sklu~ena na 28 maj 1970 vo Hag (stapila na sila na 26<br />
juli 1974), i<br />
4. Evropska konvencija za transfer na osudeni lica (Convention<br />
of the Transfer of Sentenced Persons, No. 112), sklu~ena na 21 mart 1985<br />
vo Strazbur.<br />
Evropskata konvencija za za{tita od ma~ewe i svirepi, nehumani<br />
ili poni`uva~ki postapuvawe i kaznuvawe od 26 juni 1987 (stapi na<br />
sila na 1 februari 1989 godina), e od poseben interes za za{titata na<br />
pravata na osudenite lica. Ottamu zaedno so dvata nejzini Protokoli<br />
od 1993 godina se od na{ najneposreden interes.<br />
Se razbira, mnogubrojni se i rezoluciite i preporakite usvoeni<br />
od Komitetot na ministrite kako neobvrzuva~ki evropski instrumenti.<br />
So ogled na posebnoto zna~ewe na ova mesto hronolo{ki gi naveduvame<br />
site dosega usvoeni rezolucii i preporaki na Sovetot na Evropa<br />
koi se odnesuvaat na pora{awata od oblasta na kriminalitetot.<br />
Pritoa soglasno na{iot interes samo za onie koi se odnesuvaat na<br />
penitencijarnata praktika, vo ovoj prira~nik }e gi prilo`ime samo<br />
nivnite integralni tekstovi. Stanuva zbor za onie rezolucii i preporaki<br />
koi vo sledniov pregled se boldirani:<br />
- Rezolucija (62) 2 za izborni, gra|anski i socijalni prava na<br />
zatvorenicite<br />
- Rezolucija (65) 1 za uslovna osuda, probacija i drugi alternativi<br />
na zatvorskata kazna<br />
- Rezolucija (65) 11 za povtorno stavawe vo pritvor<br />
- Rezolucija (66) 18 za sorabotka vo oblasta na kriminolo{kite<br />
istra`uvawa<br />
- Rezolucija (66) 25 za kratkotraen tretman na prestapnici podmladi<br />
od 21-na godina<br />
- Rezolucija (66) 26 za polo`bata, vrabotuvaweto, i obukata na<br />
zatvorskiot personal<br />
- Rezolucija (67) 5 za istra`uvawe na zatvorite od individualen<br />
aspekt i od aspekt na zatvorskata zaednica<br />
- Rezolucija (67) 13 za pe~atot i za{titata na mladite<br />
- Rezolucija (68) 24 za polo`bata, izborot i gradacija na personalot<br />
na kazneniot establi{ment<br />
- Rezolucija (68) 25 za vospostavuvawe na poednostavena postapka<br />
za polesnite soobra}ajni prekr{oci<br />
- Rezolucija (68) 30 za merkite protiv pottiknuvawe na rasna,<br />
nacionalna i religiozna omraza<br />
- Rezolucija (69) 6 za filmovite (kinoto) i za{titata na mladite<br />
- Rezolucija (70) 1 za prakti~na organizacija na merkite za nad-<br />
78
zor i gri`a za uslovno osudenite lica i osudenici koi se nao|aat na<br />
usloven otpust<br />
- Rezolucija (70) 13 za siviot kriminalitet<br />
- Rezolucija (70) 23 za radio piratstvoto<br />
- Rezolucija (70) 51 za za{tita na ~lenovite na diplomatskite<br />
misii i konzularnite prestavni{tva<br />
- Rezolucija (71) 28 za odzemawe na pravoto za vozewe na motorno<br />
vozilo<br />
- Rezolucija (71) 43 za prakti~nata primena na Evropskata konvencija<br />
za zaemna pomo{ vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Rezolucija (73) 5 za standardnite minimalni pravila za tretman<br />
na zatvorenicite<br />
- Rezolucija (73) 6 za kaznenite aspekti na zloupotrebata na droga.<br />
- Rezolucija (73) 7 za kaznuvaweto na soobra}ajnite delikti<br />
izvr{eni od strana na lica pod dejstvo na alkohol<br />
- Rezolucija (73) 17 za kratkotraen tretman na vozrasni zatvorenici<br />
- Rezolucija (73) 24 za grupna rabota i rabota na zaednicata so<br />
storitelite<br />
- Rezolucija (73) 25 za metodite na predviduvawe vo oblasta na<br />
kriminalitetot<br />
- Rezolucija (74) 3 za me|unarodniot terorizam<br />
- Rezolucija (75) 3 za pravnite i administrativnite aspekti na<br />
kriminalitetot me|u imigrantskite rabotnici<br />
- Rezolucija (75) 11 za rakovodnite principi na postapkata koja<br />
se vodi vo otsustvo na obvinetiot<br />
- Rezolucija (75) 12 za prakti~noto sproveduvawe na Evropskata<br />
konvencija za ekstradicija<br />
- Rezolucija (75) 24 za kaznuvaweto na usmrtuvawe i nastanati<br />
povredi na pati{tata<br />
- Rezolucija (75) 25 za rabotno anga`irawe vo zatvor<br />
- Rezolucija (76) 2 za tretmanot na zatvorenici osudeni na podolga<br />
vremenska kazna<br />
- Rezolucija (76) 10 za opredeleni kazneni merki kako alternativa<br />
na zatvorskata kazna<br />
- Rezolucija (77) 27 za kompenzacija na `rtvite na kriminalitetot<br />
- Rezolucija (76) 38 za istra`uvaweto na zloupotrebata na droga<br />
- Rezolucija (77) 28 za pridonesot na kaznenoto pravo za za{titata<br />
na `ivotnata sredina<br />
- Rezolucija (77) 29 za kaznivi dela izvr{eni na prepad<br />
- Rezolucija (77) 36 za prakti~noto sproveduvawe na Evropskata<br />
konvencija za zaemna pomo{ vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Rezolucija (78) 41 za edukacija za ~ovekovite prava<br />
79
- Rezolucija (78) 42 za prevencija za neovlastena upotreba na<br />
motorno vozilo<br />
- Rezolucija (78) 43 za rezervite napraveni kon opredeleni<br />
odredbi na Evropskata konvencija za ekstradicija<br />
- Rezolucija (78) 62 za maloletni~kata delikvencija i socijalnite<br />
promeni<br />
- Preporaka R (79) 12 za primenata na Evropskata konvencija za<br />
prenos na procesnite dejstvija vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (79) 13 za primenata na Evropskata konvencija za<br />
me|unarodnata va`nost na presudite vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (79) 14 za primena na Evropskata konvencija za<br />
nadgleduvawe na uslovno osudenite i osudenite lica koi se nao|aat na<br />
usloven otpust<br />
- Preporaka R (79) 15 za primenata na Evropskata konvencija za<br />
kaznuvawe na soobra}ajnite delikti<br />
- Preporaka R (80) 7 za prakti~noto sproveduvawe na Evropskata<br />
konvencija za ekstradicija<br />
- Preporaka R (80) 8 za prakti~noto sproveduvawe na Evropskata<br />
konvencija za zaemna pomo{ vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (80) 9 za ekstradicijata vo odnos na dr`avi koi ne<br />
se potpisni~ki na Evropskata konvencija za ~ovekovi prava<br />
- Preporaka R (80) 10 za merkite protiv prenosot i ~uvawe na<br />
sredstva so kriminalno poteklo<br />
- Preporaka R (80) 11 za pritvoreni lica koi o~ekuvaat sudska<br />
odluka<br />
- Preporaka R (81) 12 za stopanskiot kriminalitet<br />
- Preporaka R (82) 1 za me|unarodnata sorabotka vo oblasta na<br />
obvinitelstvoto i kaznuvaweto na teroristi~ki dela<br />
- Preporaka R (82) 14 za kidnapirawa so barawa za otkup<br />
- Preporaka R (82) 15 za ulogata na kaznenoto pravo vo za{tita<br />
na potro{uva~ite<br />
- Preporaka R (82)16 za pu{tawe od zatvor na otsustvo<br />
- Preporaka R (82) 17 za zatvorawe i postapuvawe so opas-ni<br />
zatvorenici<br />
- Preporaka R (83) 7 za u~estvoto na javnosta vo kreiraweto na<br />
kriminalnata politika<br />
- Preporaka R (83) 12 za bezbednosta na svedocite vo pogled na<br />
primenuvaweto na ~lenot 12. 1 od Evropskata konvencija za zaemna pomo{<br />
vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (84)10 za kriminalnite dosiea i rehabilitacijata<br />
na osudenite lica<br />
- Preporaka R (84) 11 za informiraweto vo odnos na Konvencijata<br />
za transfer na osudenite lica<br />
- Preporaka R (84) 12 za stranski zatvorenici<br />
- Preporaka R (84) 23 za harmonizacija na zakonskite re{enija na<br />
80
pra{awata koi se odnesuvaat na ognenoto oru`je od strana na dr`avite<br />
- Preporaka R (85) 4 za nasilstvoto vo semejstvoto<br />
- Preporaka R (85)10 za ograni~uvawe na telekomunikaciite<br />
- Preporaka R (85) 11 za polo`bata na `rtvata vo ramkite na<br />
kaznenoto pravo i postapka<br />
- Preporaka R (86) 13 za prakti~noto sproveduvawe na Evropskata<br />
konvencija za ekstradicija vo pogled na dr`eweto vo zatvor vo<br />
tekot na postapkata za ekstradicija<br />
- Preporaka R (87) 1 za evropskata me|udr`avna sorabotka vo pogled<br />
na penalnite pra{awa<br />
- Preporaka R (87) 3 za evropskite zatvorski pravila<br />
- Preporaka R (87) 15 za regulirawe na upotrebata na li~nite<br />
podatoci vo policijata<br />
- Preporaka R (87) 18 za poednostavuvawe na ostvaruvaweto na<br />
pravdata vo oblasta na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (87) 19 za organizraweto na prevencijata vo pogled<br />
na kriminalitetot<br />
- Preporaka R (87) 20 za socijalnite reakcii na maloletni~kata<br />
delikvencija<br />
- Preporaka R (87) 21 za pomo{ta na `rtvite i prevencijata na<br />
viktimizacijata<br />
- Preporaka R (88) 6 za socijalnata reakcija na maloletni~kata<br />
delinkvencija me|u mladite lu|e koi doa|aat od emigrantski semejstva<br />
- Preporaka R (88) 13 za prakti~noto sproveduvawe na Konvencijata<br />
za transfer na osudeni lica<br />
- Preporaka R (88) 18 za odgovornosta na pravnite lica za kaznivi<br />
dela storeni vo vr{eweto na nivnata dejnost<br />
- Preporaka R (89) 9 za kompjuterskiot kriminalitet<br />
- Preporaka R (89) 12 za obrazovanieto vo zatvorite<br />
- Preporaka R (91) 1 za administrativnite sankcii<br />
- Preporaka R (91) 11 za seksualnata eksploatacija, pornografijata<br />
i prostitucijata i trgovijata na deca i pomladi vozrasni lica<br />
- Preporaka R (91) 12 za vospostavuvawe i funkcionirawe na<br />
arbitra`ni sudovi vrz osnova na ~lenot 42, stav 2 od Konvencijata od<br />
08. 11. 1990 godina vo odnos na pereweto na pari, otkrivawe, odzemawe<br />
i konfiskacija na predmeti steknati so kriminalni dejstvija<br />
- Preporaka R (92) 1 za upotrebata na analizata na DNK vo ramkite<br />
na kazneniot sistem<br />
- Preporaka R (92) 16 za Evropskite pravila za sankcii i merki<br />
na zaednicata<br />
- Preporaka R (92) 17 za konzistentnosta vo presuduvaweto<br />
- Preporaka R (92) 18 za prakti~noto sproveduvawe na Konvencijata<br />
za transfer na osudeni lica<br />
- Preporaka R (92) 19 za video igrite so rasisti~ka sodr`ina<br />
81
- Preporaka R (93) 6 za zatvorskite i kriminolo{ki aspekti na<br />
kontrola na zarazni bolesti vklu~itelno na SIDA-ta i sli~ni zdravstveni<br />
problemi vo zatvor<br />
- Preporaka R (95) 12 za realizacija na pravdata vo oblasta na<br />
kriminalitetot<br />
- Preporaka R (95) 13 za problemite na krivi~noto procesno pravo<br />
povrzano so informati~kata tehnologija<br />
- Preporaka R (96) 8 za kriminalnata politika vo Evropa vo<br />
vreme na promeni<br />
- Preporaka R (96) 9 za prakti~nata primena na Evropskata konvencija<br />
za ekstradicija<br />
2. ORGANI ZA ZA[TITA NA ^OVEKOVITE PRAVA<br />
VOSTANOVENI SO EVROPSKATA KONVENCIJA<br />
2. 1. Evropska komisija za ~ovekovite prava<br />
Kako i Sudot, Komisijata e formirana "za da obezbedi Visokite<br />
strani dogovoreni~ki da gi po~ituvaat obvrskite prezemeni so ovaa<br />
Konvencija" i postoi otkako konvencijata stapi vo sila.<br />
a. Sostav<br />
Brojot na ~lenovite na komisijata e ednakov na brojot na Visokite<br />
strani dogovoreni~ki i vo nea ne mo`e da ~lenuvaat pove}e od<br />
eden dr`avjanin na ista dr`ava.<br />
^lenovite na Komisijata se izbiraat za period od {est godini<br />
od strana na Komitetot na ministrite i toa spored spisokot na imiwa<br />
sostaveen od Biroto na Parlamentarnoto sobranie. Od svoite ~lenovi<br />
Komisijata izbira pretsedatel, prv potpretsedatel i vtor potpretsedatel,<br />
od koi se bara po red da se zamenuvaat dokolku edniot od niv e<br />
onevozmo`en da gi ispolnuva svoite dol`nosti. ^lenovite na<br />
Komisijata rabotat vo li~no svojstvo i vo nikoj slu~aj ne se pretstavnici<br />
na dr`avata. Zaradi toa se nezavisni. Nivnata nezavisnost e,<br />
vsu{nost, zajaknata so opredeleni pravila koi se odnesuvaat na na~inot<br />
na koj Komisijata raboti kako sudsko telo, pravila koi se doneseni<br />
za da ja za{titat nepristrasnosta na sekoj od nejzinite ~lenovi.<br />
Iako "sedi{teto na Komisijata e vo Strazbur", Komisjata "mo`e da<br />
odlu~i, vo sekoja faza od razgleduvaweto na `albata, deka e neophodno<br />
taa, eden ili pove}e nejzini ~lenovi, istragata ili koja i da e od<br />
nejzinite funkcii da gi izvr{at na nekoe drugo mesto". (Pravilo 14<br />
od Pravilata za procedura na Komisijata).<br />
82
. Funkcii<br />
Deset ~lenovi mora da bidat prisutni za da mo`e Komisijata da<br />
raboti, dodeka sedum ~lenovi so~inuvat kvorum vo slu~aj na individualna<br />
`alba koga, na primer, Komisijata izjavuva deka `albata e "neprifatliva<br />
ili odlu~uva da ja simne od svojot spisok na slu~ai, dokolku<br />
Visokite strani dogovoreni~ki ne bile izvesteni za `albata"<br />
(Pravilo 16 od Pravilata za procedura). 62<br />
Komisijata ne e vo postojano zasedanie. Sekoja godina se odr`uvaat<br />
najmalku pet zasedanija, od koi sekoja trae dve nedeli.<br />
Komisijata raboti bez prisustvo na javnosta i nejzinite predmeti<br />
se doverlivi; dozvoleno e i redovno da izdava bilteni, no vo nikoj<br />
slu~aj stranskite vo postapkata ne mo`t da otkrijat nekakva informacija<br />
za niv.<br />
Kone~no, Komisijata ima postojan Sekretarijat, koj momentalno<br />
e so~inet od 23 pravnici od 30 razli~ni dr`avi.<br />
v. Nadle`nost na Komisijata<br />
Najprvin Komisijata e nadle`na da gi razgleduva slu~aite koi se<br />
odnesuvaat na nastani koi se slu~ile na teritorii na koi Konvencijata<br />
se primenuva, i toa:<br />
nacionalni teritorii na dr`avite dogovoreni~ki,<br />
teritorii pod protektorat, a vo ~ie ime dr`avite dogovoreni~ki<br />
gi vodat megunarodnite odnosi. So mo{ne {iroka interpretacija<br />
na ~l. 1 na Konvencijata ova mo`e da se odnesuva na sekoja<br />
teritorija<br />
Taa e isto taka kompetentna da gi razgleduva site nastani {to se<br />
slu~ile vo vrska so zemjata ~lenka vo pra{awe po stapuvaweto na<br />
Konvencijata na sila. Odlu~eno e, isto taka, deka taa mo`e da razgleduva<br />
i nastani {to se slu~ile pred Konvencijata da stapi vo sila, ako,<br />
i samo ako, tie mo`at da dovedat do kontinuirana povreda na Konvencijata<br />
po taa data.<br />
62<br />
So Protokolot br. 8, koj ne stapil vo sila, Komisijata mo`e da<br />
formira: a) oddelenija, od koe sekoe e sostaveno od najmalku sedum ~lena, so<br />
ovlastuvawe 'da razgleduva `albi {to se podnesuvaat spored ~lenot 25... {to<br />
se re{avaat po voobi~aena postapka ili onie {to ne pokrenuvaat su{tinski<br />
pra{awa za tolkuvawe ili primana na Konvencijata", i b) 'komiteti, od koi<br />
sekoj e sostaven od po najmalku tri ~lena, so ovlastuvawe... da ja proglasat za<br />
neprifatliva ili da ja simnat od svojot spisok na slu~ai `albata koja e<br />
podnesena spored ~lenot 25, koga e mo`no takva odluka da se donese bez<br />
natamo{no iaspituvawe.<br />
83
Kone~no Komijata e nadle`na da postapuva:<br />
na barawe na dr`ava "po sekoja povreda na odredbite na<br />
Konvencijata" za koja se naveduva deka bila storena od strana na druga<br />
dr`ava dogovoreni~ka. Ova mo`e da bide sekoja povreda na pravata<br />
definirani i za{titeni vo Delot I od Konverncijata, no isto taka i<br />
"sekoja povreda" na drugi odredbi na Konvencijata (na primer,<br />
~lenovite 25, 28, 31 i 32) i nejzinite protokoli, i<br />
na barawe na poedinec, po sekoja povreda na pravata sodr`ani<br />
vo Delot I od Konvencijata, Prviot Protokol i Protokol br.<br />
4, {to ja storila edna od dr`avite dogovoreni~ki.<br />
Komisijata ima isto taka odlu~eno deka dr`avata ~lenka<br />
"Treba da smeta deka se soglasila da go ograni~i slobodnoto ostvaruvawe<br />
na pravata koi se priznaeni so op{toto me|unarodno pravo...<br />
do stepen i vo ramkite na ograni~uvawata na koi se obvrzala so<br />
Konvencijata"<br />
Ova zna~i deka pravoto koe ne e direkno za{titeno so Konvencijata<br />
sepak mo`e da bide za{titeno, dokolku e toa, po analogija "sporedlivo"<br />
so pravoto so koe vo Konvencijata postoi izri~na odredba.<br />
g. Obra}awe do Komisijata<br />
Komisijata mo`e da zeme vo razgleduvawe `albi podneseni od:<br />
"Visokata strana dogovoreni~ka" (~l. 24). Razbirlivo e<br />
deka ova bi mo`elo da pretstavuva pravo na dr`avata da gi {titi<br />
interesite na svoite dr`avjani, no od uvidot vo me|unarodnite `albi<br />
stanuva o~i-gledno deka zemjite `aliteli sakat da gi prijavat kr{ewata<br />
koi ne se odnesuvaat na nivnite dr`avjani. So priemna na ovaa<br />
kolektivna garancija vostanovena so Konvencijata sekoja dr`ava pridonesuva<br />
za odr`uvawe na javniot red vo Evropa.<br />
"sekoe lice, nevladina organizacija ili grupa na poedinci<br />
koja se smeta za `rtva poradi kr{ewe na pravata sodr`ani vo<br />
Konvencijata, {to gi storila nekoja Visoka strana dogovoreni~ka, vo<br />
slu~aj taa Visoka strana dogovoreni~ka, protiv koja se podnesuva `albata,<br />
da izjavila deka ja priznava nadle`nosta na Komisijata da razgleduva<br />
takvi `albi (~l. 25)<br />
Po ispolnuvawe na uslovot postaven vo st. 4 od ~l. 25, nadle`nosta<br />
na Komisjata po pra{aweto na individualni `albi stana stvarna<br />
na 5 juli 1955 godina. Nejzinata nadle`nost, e izborna i za ograni~en<br />
vremenski period.<br />
Pravoto na individualna `alba spored ~l. 25 pretstavuva vistinsko<br />
pravo na postapka pred me|unarodno sudsko telo.<br />
84
@alitelot mora da bil "`rtva" poradi kr{ewe na pravata priznati<br />
so Konvencijata:<br />
toj mora da obezbedi dokaz za negoviot interes da pokrene<br />
postapka,<br />
kr{eweto mora da bide napraveno od Visokata strana<br />
dogovoreni~ka koja go priznala pravoto na individualna `alba, predvidena<br />
vo ~l. 25.<br />
Na krajot od prviot stav na ~l. 25 se istaknuva deka "Visokite<br />
strani dogovoreni~ki koi dale takvi izjavi se obvrzale so ni{to da ne<br />
go popre~uvaat celosnoto ostvaruvawe na ova pravo".<br />
Ovaa obvrska e od posebno zna~ewe koga `alitelot e zatvorenik.<br />
Vo takvite slu~ai Komisijata e krajno pretpazliva. Vo 1960 godina, na<br />
primer, Komisijata zazede stav deka e "razbirlivo" `alitelite da<br />
moraat da 'imaat pravo slobodno da komuniciraat so nea" koga dr`avata<br />
ja priznala nadle`nosta na Komisijata da gi zeme vo razgleduvawe<br />
`albite podneseni spored ~l. 25 od Konvencijata.<br />
Natamu treba da se ka`e deka vo nekolku priliki 'taa imala<br />
mo`nost da go svrti vnimanieto na vladite na potrebata na zatvorskite<br />
vlasti da im dade soodvetni instrukcii kako bi mo`ele pritvorenite<br />
lica celsono da go iskoristat toa pravo".<br />
Vo ovaa faza treba da se istakne slednoto:<br />
pravoto na zatvorenikot slobodno da komunicira so<br />
Komisijata ne zna~i i deka takvata prepiska e sosema von kontrola,<br />
zatvorskata vlast ne smee da ja zabavi prepiskata so "namera<br />
da go popre~i ostvaruvaweto na individualnoto pravo na `alba<br />
ne smee da se vr{i nikakov pritisok vrz `alitelot da ja<br />
povle~e svojaat `alba,<br />
vrz zatvorenik koj podnesuva `alba ne mo`at da bidat<br />
primeneti nikakvi disciplinski sankcii zaradi izrazite {to se<br />
koristat pri podnesuvawe na `alba do Komisijata.<br />
d. Postapka pred Komisijata<br />
Postapkata oficielno se pokrenuva po propisno zaveduvawe i<br />
numerirawe na `albata (me|udr`avna i individualna). Zasegnatata<br />
dr`ava (ili dr`ava `alitel) ja pretstavuvaat nejzinite zastapnici,<br />
na koi mo`at da im pomognat sovetnicite. Individualnite `aliteli<br />
mo`at samite da gi {titat svoite interesi; ne e zadol`itelno da<br />
imaat advokat. Spored Praviloto 26 od Pravilata za procedura na Komisijata,<br />
niv sepak mo`e pred Komisijata da gi zastapuva "advokat ili<br />
nekoe drugo lice, `itel vo zemjata na Konvencijata, osven ako Komisijata<br />
vo koja i da e faza ne odlu~i poinaku".<br />
85
@alitel ili negoviot zastapnik se pojavuvaat "li~no pred Komisijata"<br />
bilo "da ja iznesat `albata vo usmeno soslu{uvawe odredeno<br />
od Komisijata" ili "od koja i da e pri~ina, dokolku Komisijata gi<br />
pokanila".<br />
Iako postapkata e besplatna, individualniot `alitel mo`e da<br />
se izlo`i na tro{oci. Toa e ottamu {to, na barawe na samata Komisija,<br />
Komitetot na ministrite vostanovi - so rezolucija 63 (18) od 25<br />
oktomvri 1963 godina - besplatna pravna pomo{ za `aliteli so skromni<br />
sredstva. Prvi~no be{e predvideno ovaa {ema da trae dve godini,<br />
no toa od toga{ redovno se prodol`uva. Anga`manite za opredeluvawe<br />
'pomo{" se prosledeni so dodatokot na Pravilata za procedura na<br />
Komisijata.<br />
Sli~no, a so cel da se zajakne za{titata predvidena na krajot od<br />
st. 1 od ~l. 25, zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa sakale da odobrat<br />
"izvesni osloboduvawa i olesnuvawa... za licata" koi u~estvuvale vo<br />
"postapkata pred Evropskata komisija... i Sudot za ~ovekovi prava".<br />
Ova be{e celta na Dogovorot potpi{an na na 6 maj 1969 godina. Dosega<br />
ne go potpi{ale site dr`avi. Mnogu od tie {to go napravile imaat<br />
dadeno izjavi ili rezervi pri ratifikuvaweto na Dogovorot, osobeno<br />
vo odnos na toa kako st. 1, a od ~l. 4 na Dogovorot treba da se tolkuva.<br />
Otkako `albata e propisno podnesena, Komisijata mo`e da ja<br />
zeme vo razgleduvawe i toa na sledniov na~in. Vo slu~aj na megudr`avna<br />
`alba, zasegnatata dr`ava se izvestuva za postapkata i pokanuva da<br />
dade komentari za nejzinata prifatlivost. Vo slu~aj na individualna<br />
`alba pretsedatel od ~lenovite na Komisijata imenuva izvestitel, koj<br />
vr{i preliminarno ispituvawe na `albata. Vo ovaa faza toj mo`e da<br />
bara od `alitelot ili od zasegnatata zemja, kade i da s¢, pismeni informacii<br />
ili pismeni komentari. Na krajot od ispituvaweto toj<br />
"podnesuva izve{taj" za svoite soznanija do Komisijata, koja mo`e da<br />
odlu~i deka `albata e neprifatliva ili da ja simene od svojot spisok<br />
na slu~ai ili pak da prodol`i da go istra`uva slu~ajot, baraj}i od<br />
stranite vo sporot da ispratat dopolnitelni informacii i pismeni<br />
komentari. Taa isto taka mo`e od niv da pobara usmeni objasnuvawa<br />
pri soslu{uvawe na stranite, bez prisustvo na javnosta.<br />
Komisijata potoa odlu~uva za prifatlivosta na `albata. Golem<br />
broj na `albi koi se podneseni otkako Komijata e osnovana se proglaseni<br />
za neprifatlivi, bidejki ne gi uspolnuvaa uslovite predvideni<br />
vo ~l. 26 i 27 od Konvencijata, koi propi{uvaat:<br />
^len 26. "Komisijata mo`e da razgleduva nekoj slu~aj duri otkako<br />
}e bidat iscrpeni site doma{ni pravni lekovi vo soglasnost so<br />
op{toprifatenite na~ela na me|unarodnoto pravo i toa vo rok od<br />
{est meseci od denot koga e donesena kone~nata interna odluka"<br />
86
Od edna op{ta odluka Komisijata izrazi mislewe deka praviloto<br />
so koe se bara iscrpuvawe na doma{nite pravni lekovi e "Zasnovano<br />
vrz na~eloto deka dr`avata {to e obvineta mora prvo da ima<br />
mo`nost so svoi sopstveni sredstva vo ramkite na svojot doma{en praven<br />
sistem da ja popravi gre{kata za koja se tvrdi deka e napravena.<br />
^len 27. "1. Komisijata nema da ja prifati `albata podnesena<br />
spored ~l. 25 ako e taa:<br />
a) anonimna ili<br />
b) vo osnova istovetna so nekoja druga `alba, koja Komisijata<br />
ve}e ja razgleduvala; ili koja e ve}e podnesena do nekoja druga me|unarodna<br />
institucija za sproveduvawe na istraga i donesuvawee odluka i<br />
ako ne sodr`i novi fakti.<br />
2. Komisijata }e ja proglasi neprifatliva sekoja `alba podnesena<br />
vrz osnova na ~len 25 za koja oceni deka e sprotivna na odredbite<br />
na ovaa Konvencija; koja e o~igledno neosnovana, ili za koja smeta<br />
deka pretstavuva zloupotreba na pravoto na `alba.<br />
3. Komisijata }e ja odbie sekoja `alba {to }e ja oceni za neprifatliva<br />
vrz osnova na ~len 26".<br />
Komisijata e obvrzana da gi navede svoite pri~ini koga odlu~uva<br />
za prifatlivosta na `albata. Nejzinata odluka se dostavuva do `alitelot<br />
i ako nalaga slu~ajot, do zasegnatata dr`ava. Postapkata zavr{uva<br />
koga e donesena odluka deka `albata e neprifatliva. I pokraj<br />
takvata odluka sepak e mo`no predmetot povtorno da bide razgleduvan<br />
dokolku se pojavat novi informacii. Pritoa Komisijata e krajno<br />
restriktivna, baraj}i negovata `alba da obezbedi informacii koi<br />
radikalno gi menuvaat onie {to se obezbedeni po prvata `alba.<br />
Dokolku `albata se proglasi za prifatliva Komisijata: 63<br />
Gi utvrduva faktite: vo toj slu~aj taa raboti kako istra-<br />
`en sudija. Spored ~l. 28 od Konvencijata 'taa pristapuva kon razgleduvawe<br />
na `albata zaedno so pretstavnicite na stranite vo sporot<br />
i, dokolku ima potreba, sproveduva istraga, za ~ija efikasnost zasegnatite<br />
dr`avi, po razmenata na mislewa so Komisijata, gi obezbeduvaat<br />
site pot-rebni uslovi". Vo tekot na istragata, postoi razmena<br />
na "pretstavki" me|u stranite vo sporot, vo koi se sodr`ani nivnite<br />
zabele{ki.<br />
Mo`at isto taka da postojat i soslu{uvawa na stranite vo sporot:<br />
nekoi ~lenovi na Komisijata mo`at da bidat instruirani da sprovedat<br />
istraga na lice mesto, na primer, soslu{uvawe na svedocite. 64<br />
63 Protokolot br. 8 pravi prili~nio zna~ajni izmeni na ovaa procedura:<br />
vidi gi podobro nejzinite ~lenovi 4, 6 i 7.<br />
64<br />
Ova osobeno se oprimenuva vo slu~aj na me|udr`avni `albi.<br />
87
Nastojuva da dojde do prijatelsko re{enie na sporot:<br />
spored ~l. 28. b, "taa im se stava na raspolagawe na zasegnatite strani<br />
za da dojdat do prijatelsko re{enie na sporot, so po~ituvawe na ~ovekovite<br />
prava utvrdeni so ovaa Konvencija". Dokolku nejzinite nastojuvawa<br />
se uspe{ni, Komisijata sostavuva izve{taj koj sodr`i kus pregled<br />
na faktite i postignatoto re{enie: izve{tajot se dostavuva do<br />
zasegnatite strani, Komitetot na ministrite i do generalniot sekretar<br />
na Sovetot na Evropa, i se objavuva,<br />
Dokolku nastojuvawata da se dojde do prijatelsko re{enie<br />
ne se uspe{ni, taa sostavuva izve{taj "za faktorite i go iznesuva<br />
svoeto mislewe za toa dali, spored utvrdenite faktori, proizleguva<br />
oti dr`avata za koja stanuva zbor gi prekr{ila obvrskite prezemeni<br />
so Konvencijata... Izve{tajot se dostavuva do Komitetot na ministrite,<br />
kako i do zasegnatite dr`avi koi ne se slobodni da go objavat.<br />
Pri dostavuvaweto na izve{tajot do Komitetot na ministrite Komisijata<br />
mo`e da dade predlozi koi gi smeta za celishodni" (~l. 31).<br />
Zabele{ka: izve{tajot se dostavuva samo do zasegnatite strani.<br />
Vo konvencijata ne postoi odredba za `albite podneseni vo soglasnost<br />
so ~l. 25. Me|utoa Pravilo 61 od Pravilata za procedura na Komisijata<br />
predviduvaat deka dokolku takviot slu~aj podocna bide podnesen<br />
do sudot, izve{tajot na Komisijata }e bide dostaven do individualniot<br />
`alitel, osven ako Komisijata ne odlu~i poinaku.<br />
2. 2. Evropski Sud za ~ovekovi prava<br />
a. Sostav<br />
Sudot ima tolku sudii kolku {to ima ~lenovi na Sovetot na<br />
Evropa i dvajca sudii ne mo`at da bidat dr`avjani na ista dr`ava.<br />
Sudiite gi izbira Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa za<br />
period od devet godini, od spisokot na licata nominirani od strana na<br />
zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa. Tie mo`at da bidat reizbrani.<br />
Tie rabotat vo Sudot vo li~no svojstvo i poradi toa se nezavisni: postoi<br />
odredba deka "sudijata ne mo`e da gi vr{i negovite funkcii dodeka<br />
e ~len na vlada ili dodeka zazema mesto ili vr{i profesija koja<br />
mo`e da ja dovede vo pra{awe negovata nezavisnost" (Pravilo 4 od<br />
Pravilata na Sudot). 65<br />
Isto taka sudijata ne mo`e da u~estvuva vo razgleduvaweto na<br />
slu~ajot za koj e li~no zainteresiran ili vo koj pred toa dejstvuval<br />
kako zastapnik, sovetnik ili advokat na stranata na liceto koe ima<br />
65<br />
Vidi: ~l. 9 od Protokolot br. 8 koj sodr`i dopolnitelni podrobnosti.<br />
88
interes vo slu~ajot, ili kako ~len na Sudot ili Komisijata za istraga,<br />
ili vo koe i da e drugo svojstvo.<br />
Kone~no treba da se zabele`i deka, pri razgleduvaweto na slu~ajot,<br />
sudijata koj e dr`avjanin na zasegnatata dr`ava mo`e da se povle~e,<br />
iako e povikan da raboti.<br />
Sudot od svoite ~lenovi izbira pretsedatel i potpretsedatel. 66<br />
Vo negovite dol`nosti mu pomaga Arhiva i toj izbira arhivar i negov<br />
zamenik.<br />
Sudot sam gi sostavuva svoite pravila 67 i ja opredeluva svojaat<br />
procedura.<br />
Sedi{teto na sudot e vo Strazbur. Razgleduvaweto na sekoj slu-<br />
~aj {to se nao|a pred nego Sudot go vr{i vo Sovet sostaven od sedum<br />
sudii 68 ~ii ~lenovi, po slu`bena dol`nostse pretsedatel, potpretsedatel<br />
i sudija, koj e dr`avjanin na zasegnatata dr`ava. Dokolku posledniot<br />
se povle~e, ne e vo mo`nost da raboti ili takov ne postoi, zasegnatata<br />
dr`ava mo`e da opredeli drug ~len ili pak lice koe ne e ~len<br />
na sudot (ad hoc sudija).<br />
Drugite sudii so `drepka gi opredeluva pretsaedatelot na Sudot<br />
pred da otpo~ne razgleduvaweto na slu~ajot.<br />
Vo izvesni slu~ai vaka konstituiraniot Sovet mo`e ili mora da<br />
ja otstapi svojata nadle`nost vo korist na plenaren Sud (~ii kvorum<br />
go so~inuvaat 12 sudii).<br />
b. Upatuvawe na slu~ajot vo sudot<br />
Spored ~l. 48 od Konvencijata, slu~ajot mo`e da bide iznesen<br />
pred Sudot od strana na: Komisijata, Visokata strana dogovoreni~ka<br />
koja se obratila do Komisjata za slu~ajot ili Visokata strana dogovoreni~ka<br />
protiv koja e podnesena `albata. Slu~ajot se razbira, mora da<br />
bide proglasen za prifatliv i mora da bide postignato prijatelsko<br />
re{enie. Toj mora da bide podnesen do Sudot vo rok od 3 meseci od dostavuvaweto<br />
na izve{tajot na Komisjata do Komitetot na ministrite.<br />
Treba da se zabele`i deka ne postoi odredba so koja individualnite<br />
`aliteli bi mu se obratile na sudot.<br />
I kone~no nieden slu~aj ne mo`e da bide podnesen do Sudot<br />
dokolku zasegnatata dr`ava ne priznala deka negovata nadle`nost e<br />
66<br />
Vidi gi promenite napraveni vo ~l. 10 od Protokolot br. 8.<br />
67<br />
Pravila na Sudot, usvoeni vo 1959 godina, bea kompletno revidirani<br />
vo noemvri 1982: novata verzija stapi na sila na 1 januari 1983 godina.<br />
68<br />
^lenot 11 od Protokolot 8 propi{uva deka treba da ima devet sudii.<br />
89
zadol`itelna ipso facto za site slu~ai, ili pak zadol`itelna vo dadeniot<br />
slu~aj.<br />
v. Nadle`nost na sudot<br />
Sudot e nadle`en da gi razgleduva "site slu~ai koi se odnesuvaat<br />
na tolkuvawe i primena na Konvencijata" (~l. 45), a koi mu se podneseni<br />
vo soglasnost so ~l. 48<br />
Toj isto traka mo`e da odlu~uva po pra{awa koi ve}e bile predmet<br />
na rasprava pred Komisijata, na primer, pra{awata koi se odnesuvaat<br />
na nadle`nosta rationale loci, rationale personae, rationemateriae ili<br />
ratione temporis.<br />
Toj duri mo`e da razgleduva i slu~aj {to mu e podnesen, od aspekt<br />
na prifatlivosta, soglasno odredbite na ~lenovite 26 i 27 od Konvencijata.<br />
g. Postapka pred Sudot<br />
Vo site slu~ai, bez ogled na potekloto na obra}aweto, Sudot "go<br />
zema vo razgleduvawe izve{tajot" {to go napravila Komisjata. Nego<br />
ne go "vrzuva" negovata sodr`ina (vo odnos na utvrduvaweto na faktite<br />
ili nejzinite zaklu~oci), no sepak toj mu posvetuva zna~itelno<br />
vnimanie.<br />
Postapkata pred Sudot glavno e vo pismena forma: pismeni vremenski<br />
rokovi postaveni od strana na pretsedatelot na Sudot, razli~ni<br />
pretstavki ili drugi dokumenti {to se podnesuvaat do Arhivata<br />
na Sudot i formiraat del od dosieto, ~ija prva to~ka e izve{-<br />
tajot na Komisijata. Koga pismenata faza na postapkata e zavr{ena i<br />
slu~ajot e spremen za soslu{uvawe, pretsedatelot opredeluva data za<br />
soslu{uvawe, koi se glavno javni. Podrobnostite za soslu{uvawata se<br />
prosledeni vo Pravilata na Sudot. Edinstveno {to na ova mesto e vredno<br />
da se odbele`i e deka vo procedurata u~estvuvaat:<br />
zasegnatata dr`ava ili dr`avi,<br />
individualen `alitel 69 dokolku toj toa go saka i so<br />
dozvola na pretsedatelot, ili negoviot zastapnik, i<br />
Komisijata, koja ja pretstavuva eden ili pove}e delegati<br />
koi se opredeluvaat koga slu~ajot e podnesen do Sudot.<br />
Ulogata na Komisijata pred Sudot vo op{ti ramki e definirana<br />
69 Toj sega ja imaa taa mo`nost spored novite Pravila na Sudot. No toj<br />
mora da znae angliski ili francuski: i mo`e da se dodade deka pravedno ne e<br />
"stranka" pred Sudot.<br />
90
vo misleweto na Sudot od 14 noemvri 1960 godina, od koe e mo`ebi<br />
korisno da se citiraat najrelevantnite momenti: "Vo ~l. 19 Konvencijata<br />
formira kako Komisija taka i Sud za da obezbedi po~ituvawe<br />
na obvrskite {to visokite strani dogovoreni~ki so ovaa Konvencija<br />
gi prezele i na sekoe od ovie tela im opredeluva specijalni funkcii<br />
vo za{tita na ~ovekovite prava; onie na Komisijata se razlikuvaat vo<br />
zavisnost od postignatata faza vo postapkata; vo inicijalnata faza -<br />
koja e glavno opfatena so Delot III od Konvencijata - glavnata funkcija<br />
na Komisijata e da se sprovede nezavisna istraga, da bara prijatelsko<br />
re{enie i, dokolku toa e potrebno, da go iznese slu~ajot pred<br />
Sudot; koga toa e napraveno glavnata funkcija na Komisijata e da mu<br />
pomoga na Sudot i taa e povrzana so postapkata; sepak duri i vo ovaa<br />
faza nejzinata aktivnost ne e odredena so odluka na Sud, tuku direkno<br />
so samata Konvencija.<br />
g. Re{avawe na slu~aite izneseni pred Sudot<br />
Sudot mo`e slu~ajot da go simne od svojot spisok na predmeti -<br />
toj ne e obvrzan toa da go napravi - po izvr{enata konsultacija so delegatite<br />
na Komisijata:<br />
koga me|u stranite vo sporot e postignato prijatelsko<br />
re{enie "zasnovano vrz po~ituvawe na ~ovekovite prava";<br />
vo slu~aj na "dogovor ili drug fakt koj mo`e da obezbedi<br />
re{enie na pra{aweto" (Pravila na Sudot, Pravilo 47, st. 2);<br />
koga strankata odlu~uva da ne go prodol`i slu~ajot dokolku<br />
i drugite strani se soglasuvaat so takviot prekin.<br />
Normalen ishod na slu~ajot e donesuvawe na presuda za toa dali<br />
vo dadeniot slu~aj bila storena povredana pravoto ili slobodata za{-<br />
titeni so Konvencijata. Presudata koja mora da bide obrazlo`ena, se<br />
dostavuva do Komitetot na ministrite koj spored ~l. 54 od Konvencijata<br />
e nadle`en za nadgleduvawe na nejzinoto izvr{uvawe. Toa {to<br />
Sudot vo svojata presuda }e utverdi deka bila storena povreda na pravoto<br />
za{titeno so Konvencijata ne zna~i deka toj mo`e da poni{ti<br />
odluka ili doma{na merka {to ja predizvikala povredata. Dokolku<br />
napravenata {teta ne mo`e sosema da bide nadomestena, Sudot mo`e na<br />
o{tetenata strana da i odobri "pravi~na satisfakcija"<br />
"Odlukata na Sudot e kone~na" (~l. 52), no sekoja strana ili<br />
Komisijata, mo`e da baraat tolkuvawe na edna ili pove}e nejzini<br />
to~ki vo sekoe vreme vo period od tri godini po donesuvawe na presudata.<br />
Sli~no, "strankata ili Komisijata mo`e, vo slu~aj na otkrivaweto<br />
na faktot koj spored svojata priroda mo`el da ima re{ava~ko<br />
91
vlijanie vo donesuvaweto na presudata bil nepoznat kako za Sudot<br />
taka i za strankata ili za Komisijata, da bara od Sudot da ja preispita<br />
presudata vo period od {est meseci otkako strankata ili Komisijata<br />
steknale soznanie za takov fakt".<br />
Koga Sudot e povikan da tolkuva ili preispita presuda, toj toa<br />
go pravi so donesuvaweto na druga presuda.<br />
92<br />
2. 3. Komitetot na ministrite na Sovetot na Evropa<br />
Kako {to ve}e vidovme, Komitetot na minsitrite e nadle`en za<br />
nadgleduvawe na izvr{uvaweto na presudite na Sudot (~l. 54). Vo ovoj<br />
kontekst vredno e da se odbele`i deka na Sudot mu stoi na raspolagawe<br />
samo edno sredstvo vo slu~aj na neprimenuvawe na presudata od<br />
strana na dr`avata: spored Statutot na Sovetot na Evropa da pokrene<br />
postapka protiv nea za nejzinata suspenzija ili duri i isklu~uvawe od<br />
Organizacijata.<br />
Osven ovaa uloga na nadgleduvawe, Komitetot na ministrite ima<br />
vistinsko ovlastuvawe za donesuvawe na odluka, kako {to toa jasno se<br />
gleda od st. 1 na ~l. 32 od Konvencijata. "Dokolku slu~ajot ne e predaden<br />
na Sudot vo rok od tri meseci od denot koga Komisijata go dostavila<br />
izve{tajot do Komitetot na ministrite, Komitetot so dvotretinsko<br />
mnozinstvo na glasovi na polnopravnite ~lenovi odlu~uva za<br />
toa dali do{lo ili ne do{lo do povreda na Konvencijata".<br />
Konvencijata ne zboruva za procedurata pred Komitetot na ministrite.<br />
Vo praktikata, isto kako i Komisijata ili Sudot, toj na<br />
sekoj na~in nastojuva da donese odluka pri {to klu~niot dokument vo<br />
dosieto e izve{tajot na Komisijata, koj me|utoa, nikako ne go obvrzuva.<br />
Koga zavr{uva slu~ajot {to mu e predaden na Komitetot na ministrite?<br />
vo }orsokak - koga ne e vozmo`no da se obezbedi dvotretinsko<br />
mnozinstvo potrebno za donesuvawe na odluka (vidi ja rezolucijata<br />
DH (75) 2 od 15 april 1975 godina);<br />
so prijatelsko re{enie, koga Komitetot na ministrite<br />
go potvrduva re{enieto postignato me|u strankite (vidi ja rezolucijata<br />
(59) 12 od 20 april 1959 godina i rezolucijata (59) 32 od 14<br />
dekemvri 1959 ili<br />
so donesuvawe odluka za toa dali bila storena ili ne povreda<br />
na Konvencijata.<br />
Dokolku ne e utvrdena povredata, osloboduvaweto od obvinenieto<br />
e kone~no.<br />
Vo slu~aj na utvrduvawe na povredata "Komitetot na ministrite
opredeluva rok vo koj zasegnatata Visoka strana dogovoreni~ka mora<br />
da prezeme merki nalo`eni vo odlukata na Komitetot na ministrite"<br />
(~l. 32 st. 2).<br />
Dokolku taa strana ne prezeme "zadovolitelni merki" vo propi-<br />
{aniot period "Komitetot na ministrite odlu~uva" so dvotretisnsko<br />
mnozinstvo "za na~inot na izvr{uvaweto na svojata prvobitna odluka".<br />
Konvencijata predviduva samo edna sankcija ako Komitetot na<br />
ministrite odlu~i deka bila storena povredata: objavuvawe na izve{-<br />
tajot na Komisijata so koj se utvrduva deka Konvencijata bila povredena.<br />
70 71<br />
IV. ZAKLU^OK<br />
Osnovnata zamisla i celta na objavuvaweto na ovaa zbirka na<br />
megunarodni dokumenti od oblasta na izvr{uvaweto na sankciite<br />
nare~ena Penolo{ki <strong>kompendium</strong> be{e na site onie koi se zanimavaat<br />
so problematikata na izvr{uvaweto na sankciite da im stane dostapen<br />
eden prira~nik so koj }e se zbogatat, ili podobro ka`ano }e se<br />
komple-tiraat soznanijata od penolo{kata oblast. Ova osobeno ottamu<br />
{to na site onie koi se re{ile da rabotat vo penitencijarnata<br />
praktika, im se ovozmo`uva na edno mesto da se sretnat so najzna~ajnite<br />
konvencii, deklaracii, rezolucii i preporaki koi dosega re~isi<br />
i ne bea objaveni na na{ive prostori. Na toj na~in ne samo na penolo{kite<br />
rabotnici tuku i na site onie koi podrobno se zanimavaat so<br />
ova problematika - sudii za izvr{uvawe na sankciite, kako i na studentite<br />
i postdiplomcite na fakultetite na koi se izu~uva penologijata,<br />
im se pru`a mo`nost da se zapoznaat so ~ovekovite prava na<br />
osudenite lica. Kompendiumot ima i po{iroki nameri. So nego se razbiva<br />
predrasudata deka kr{eweto na ~ovekovite prava na osudenite<br />
lica e samo posledica na op{testvenata ili individualnata hipokrizija<br />
na vrednostite, tuku ~esto i posledica na neznaeweto za ona {to<br />
pretstavuva svetsko dostignuvawe vo ovaa oblast. Ottuka ne e bez zna-<br />
~ewe so diskrapancijata me|u na{ata penolo{ka praktika i sovremenite<br />
dostigawa vo penologijata da se zapoznae i op{testvenata javnost<br />
koja, za `al, se u{te e pod silno vlijanie na represivnata svest. Taa<br />
svest ne dozvoluva da se sfatat usilbite {to vodat kon priodot vo ~ija<br />
osnova le`i baraweto sprema sekoj ~ovek da se odnesuvame kako kon<br />
70<br />
Prikazot za organite na za{tita na ~ovekovite prava vostanoveni<br />
so Evropskata konvencija, celosno e prezemen od A. Reynaud, Human Right in<br />
Prisons, Directorate of Human Rigts, Strasbourg, 1986, str. 4o-52<br />
71<br />
93
~ovek koj ostanuva toa, duri i toga{ koga gi naru{il op{testvenite<br />
normi na `iveewe. So drugi zborovi mora da se ima celosna svest deka<br />
populacijata na osudenite lica vo na{ite penitencijarni ustanovi e<br />
nedeliva od op{testvenata populacija. Ottamu gri`ata za nivnite<br />
~ove~ki prava mora da bide barem ednakva na onaa koja im se posvetuva<br />
na site ostanati luge. Pritoa sosema e vo pravo [a}i}, koga veli deka<br />
taa gri`a mora da bide "barem ednakva", za{to mnogu argumenti odat<br />
vo prilog kon toa deka taa gri`a bi trebalo da bide i pogolema. Me|utoa,<br />
natamu veli ovoj avtor, toa treba da go ostavime otkako }e ja sovladame<br />
prvata lekcija od ~ovekovite prava koja veli deka osudenite<br />
lica vo prv red se lu|e kako i site drugi lu|e, so toa {to za opredeleno<br />
vreme se smesteni vo ponepovolni `ivotni uslovi. Vo takvi<br />
uslovi ~uvstvitelnosta za elementarnite ~ove~ki prava }e raste proporcionalno<br />
so smaluvaweto na stepenot na humanosta i natamo{noto<br />
rastewe na birokratskata so istovremeno smaluvawe na stru~nata<br />
orientacija. 72<br />
72<br />
{aki}, V. op. cit. str. 2<br />
94
I DEL<br />
DOKUMENTI NA OBEDINETITE NACII<br />
95
96
STANDARDNI MINIMALNI PRAVILA ZA POSTAPUVAWE<br />
SO ZATVORENICITE<br />
prifateni na prviot kongres na obedinetite nacii za prevencija na<br />
kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo @eneva i<br />
potvrdeni od ekonomskiot i socijalniot sovet so rezolucija 663 c<br />
(XXIV) od 31 juli 1957 i 2076 (IXII) od 13 maj 1977.<br />
Naslov na orginalot: Rules for the Treatment of Prisoners<br />
PREDHODNI NAPOMENI<br />
1. Celta na ovie pravila ne e podrobno da opi{at nekoj primerok<br />
na sistem na izvr{uvawe na kaznite vo penalnite institucii. So<br />
niv ednostavno se saka da se postavat op{toprifatenite principi za<br />
izvr{uvawe na kaznata i praktikata vo postapuvaweto so zatvorenicite,<br />
vrz osnova na dene{noto sfa}awe i spored osnovnite postavki na<br />
najdobrite sovremeni sistemi.<br />
2. So ogled na golemite razliki na pravnite, op{testvenite, ekonomskite<br />
i geografskite uslovi vo svetot, o~igledno e deka site pravila<br />
ne mo`at da se primenat na sekoe mesto i vo sekoe vreme. Sepak,<br />
ovie Pravila bi trebalo da poslu`at kako pottik vo postojanite usilbi<br />
da se nadminat prakti~nite te{kotii {to stojat na patot na nivnata<br />
primena, imaj}i predvid deka zameni vo celost pretstavuvaat<br />
minimalni uslovi koi gi prifatile Obedinetite nacii.<br />
3. Od druga strana, ovie Pravila se odnesuvaat na podra~je vo koe<br />
~ovekovata misla e vo postojan razvoj. Tie ne odat kon toa da ja isklu-<br />
~at mo`nosta za eksperimentirawe i razvivawe na praktikata, ako toa<br />
e vo soglasnost so principite i celite koi proizleguvaat od nivnata<br />
celokupnost. Vo taa smisla centralnata administracija za kazneni zavodi<br />
}e bide sekoga{ ovlastena da odobri isklu~oci od tie pravila.<br />
4. (1) Prviot del na Pravilata gi opredeluva odredbite za upravata<br />
na kaznenite zavodi i se primenuvaat na site kategorii zatvorenici,<br />
na onie koi se li{eni od sloboda spored krivi~noto ili gra-<br />
|anskoto pravo, obvineti ili osudeni, vklu~uvaj}i gi tuka i zatvorenicite<br />
sprema koi e primeneta i nekoja "merka na bezbednost" ili vospitna<br />
merka koja ja odredil sudijata.<br />
(2) Vtoriot del sodr`i odredbi koi mo`at da se primenat samo<br />
97
na posebnite kategorii zatvorenici za koi se zboruva vo sekoj oddel.<br />
Sepak, odredbite od oddelot A, koi se primenuvaat na osudeni lica, }e<br />
se primenuvaat i na kategoriite zatvorenici spomnati vo oddelite B,<br />
C i D dokolku ne se vo sprotivnost so odredbite za koi se odnesuvaat i<br />
pod uslov da se od korist za ovie zatvorenici.<br />
5. (1) Ovie Pravila nemaat za cel da ja opredelat organizacijata<br />
na zavodite za pomladi prestapnici (Borstalski zavodi, zavodi za<br />
prevospituvawe itn.). Me|utoa, vo op{ti linii, Zbirot na pravilata<br />
mo`e da se smeta za prifatliv i za ovie zavodi.<br />
(2) Vo sekoj slu~aj kategorijata na pomladi prestapnici gi opfa-<br />
}a maloletnicite koi podle`at pod jurisdikcija na sudovite za deca.<br />
Ovie mladi prestapnici, po pravilo, ne bi trebalo da bidat osuduvani<br />
na kazna zatvor.<br />
98<br />
I DEL<br />
PRAVILA ZA OP[TA PRIMENA<br />
Osnovno na~elo<br />
6. (1) Ovie Pravila treba da se primenuvaat nepristrasno. Ne<br />
smee da se pravi razlika vo postapuvaweto vrz osnova na nekakva predrasuda,<br />
a osobeno so ogled na rasata, bojata na ko`ata, polot, jazikot,<br />
verata, politi~koto i sekoe drugo mislewe, nacionalnoto i socijalnoto<br />
poteklo, op{testvenata polo`ba, ra|aweto ili bilo koja druga<br />
polo`ba.<br />
(2) Naprotiv, treba da se po~ituvaat verskoto uveruvawe i moralnite<br />
pravila na grupata na koja £ pripa|a zatvorenikot.<br />
Register<br />
7. (1) Vo sekoe mesto kade {to ima zatvorenici treba uredno da<br />
se vodi povrzan i paginiran register vo koj za sekoj zatvorenik }e bide<br />
nazna~en:<br />
a) negoviot identitet,<br />
b) pri~inite za negovoto zatvorawe i nadle`nata vlast<br />
koja ja donela odlukata za zatvoraweto,<br />
c) denot i ~asot na priemot i otpu{taweto.<br />
(2) Nikoj ne mo`e da bide primen vo zavod bez polnova`na isprava<br />
so koja se nareduva zatvoraweto, ~ii poedinosti predhodno }e bidat<br />
vpi{ani vo registerot.<br />
Oddeluvawe na kategorii<br />
8. Razli~nite kategorii zatvorenici treba da bidat smesteni vo<br />
oddelni kazneni zavodi ili vo odvoeni oddelenija na kaznenite zavodi<br />
so ogled na nivniot pol, vozrast, porane{niot `ivot, pri~inite pora-
di koi se zatvoreni i potrebata za postapuvawe so niv. Taka:<br />
a) Ma`ite i `enite dokolku toa e mo`no treba da bidat<br />
smesteni vo oddelni zavodi; vo zavodite vo koi se smesteni ma{ki i<br />
`enski lica site prostorii odredeni za `eni treba vo celost da bidat<br />
odvoeni.<br />
b) Zatvorenicite pod istraga treba da bidat odvoeni od<br />
osudenite lica.<br />
c) Licata zatvoreni poradi dolgovi ili osudenicite na<br />
drug vid civilen zatvor treba da bidat odvoeni od licata koi se zatvoreni<br />
poradi krivi~ni dela.<br />
d) Maloletnite zatvorenici treba da bidat odvoeni od vozrasnite.<br />
Smestuvawe<br />
9. (1) Vo keliite ili sobite nameneti za no}no osamuvawe treba<br />
da se smestuva samo eden zatvorenik. Osven od posebni pri~ini, kako<br />
{to e privremena prenatrupanost koga za centralnata administracija<br />
stanuva neophodno da napravi isklu~ok od ova pravilo, sekoga{ treba<br />
da se izbegnuva smestuvawe na dvajca zatvorenici vo ista kelija ili<br />
posebna soba.<br />
(2) Koga se koristat zaedni~ki spalni sobi vo niv treba da se<br />
smestuvaat vnimatelno odbrani zatvorenici za koi e poznato deka<br />
mo`at da bidat smesteni pod ovie uslovi. No}e zatvorenicite }e bidat<br />
pod redoven nadzor koj e prilagoden na vidot na opredelen kaznen<br />
zavod.<br />
10. Site zatvorski prostorii, a osobeno onie koi se nameneti za<br />
spiewe na zatvorenicite, treba da im odgovaraat na higienskite barawa<br />
pri {to }e se vodi smetka za klimata i osobeno za kubaturata na<br />
vozduhot, minimalnata povr{ina, osvetluvaweto, zatopluvaweto i<br />
provetruvaweto.<br />
11. Vo sekoja prostorija vo koja zatvorenicite `iveat i rabotat:<br />
a) Prozorcite treba da bidat dovolno golemi za da zatvorenikot<br />
mo`e da ~ita i raboti pri dnevna svetlost, nivnite uredi<br />
treba da ovozmo`at prodirawe na ~ist vozduh bez ogled na postoeweto<br />
ili otsustvoto na ve{ta~ko provetruvawe.<br />
b) Ve{ta~koto osvetluvawe treba da bide takvo {to na<br />
zatvorenicite }e im ovozmo`i da ~itaat i rabotat bez da im se rasipe<br />
vidot.<br />
12. Sanitarnite uredi treba da mu ovozmo`at na zatvorenikot<br />
vr{ewe na prirodnite potrebi koga }e posakaat i toa na ~ist i pristoen<br />
na~in.<br />
13. Uredite za kapewe i tu{irawe treba da bidat prikladni sekoj<br />
zatvorenik da gi koristi so temperatura {to odgovara na klimata<br />
99
i tolku ~esto kolku {to toa go bara op{tata higiena so ogled na godi-<br />
{noto vreme i geografskata polo`ba, no najmalku edna{ nedelno pod<br />
umerena klima.<br />
14. Site prostorii koi zatvorenicite redovno gi koristat treba<br />
napopolno uredno i ~isto da se odr`uvaat.<br />
Li~na higiena<br />
15. Od zatvorenicite treba da se bara odr`uvawe na li~nata higiena<br />
i zatoa tie treba da raspolagaat so voda i pribor koj e potreben<br />
za odr`uvawe na nivnoto zdravje i ~istota.<br />
16. So cel na zatvorenicite da im se ovozmo`i pristoen izgled i<br />
so~uvuvawe na somopo~ituvaweto treba da im se olesni odr`uvaweto<br />
na kosata, a na ma`ite da im se ovozmo`i redovno bri~ewe.<br />
Obleka i postelnina<br />
17. (1) Sekoj zatvorenik koj nema pravo da nosi sopstvena obleka<br />
treba da dobie osudeni~ka obleka {to e soodvetna na klimatskite<br />
uslovi i {to e dovolna da go odr`i dobroto zdravje. Taa obleka vo<br />
nikoj slu~aj ne smee da bide degradira~ka ili poni`uva~ka.<br />
(2) Seta obleka mora da bide ~ista i da se odr`uva vo dobra sostojba.<br />
Dolnata obleka treba da se menuva i pere tolku ~esto kolku e<br />
potrebno za odr`uvawe na higienata.<br />
(3) Vo isklu~itelni priliki koga zatvorenikot so odobrenie se<br />
oddale~uva od kazneniot zavod treba da mu se dozvoli da nosi sopstvena<br />
obleka ili obleka {to ne privlekuva vnimanie.<br />
18. Koga na zatvorenicite im e dozvoleno da nosat sopstvena<br />
obleka u{te vo momentot na nivniot priem vo zavodot treba da se<br />
prezemat merki so koi }e se obezbedi taa obleka da bide ~ista i upotrebliva.<br />
19. Vo soglasnost so mesnite ili nacionalnite obi~ai sekoj zatvorenik<br />
treba da raspolaga so posebna postela i postelnina {to }e<br />
bide odr`uvana vo pristojna sostojba i zamenliva zaradi odr`uvawe<br />
na higienata.<br />
Ishrana<br />
20. (1) Sekoj zatvorenik treba od upravata vo voobi~aeno vreme<br />
da prima hrana so dobar kvalitet, dobro spremena i servirana i so dovolno<br />
hranliva vrednost za odr`uvawe na negovoto zdravje i fizi~ka<br />
sila.<br />
(2) Sekoj zatvorenik treba da ima mo`nost da se snabduva so voda<br />
za piewe koga toa mu e potrebno.<br />
100
Telesni ve`bi<br />
21. (1) Sekoj zatvorenik koj ne raboti na otvoren prostor, dokolku<br />
vremenskite priliki toa go dozvoluvaat, treba najmalku eden ~as<br />
dnevno da koristi soodvetni telesni ve`bi na sve` vozduh.<br />
(2) Pomladite zatvorenici, kako i drugite zatvorenici na koi<br />
vozrasta i fizi~kata kondicija toa im go dozvoluvaat, za vremetraeweto<br />
na ve`bite mora da bidat izlo`eni na telesno vospituvawe {to<br />
razonoduva. Za taa cel treba da im se stavat na raspolagawe tereni,<br />
spravi i oprema.<br />
Medicinski uslugi<br />
22. (1) Sekoj kaznen zavod treba da smeta na uslugite barem na<br />
eden kvalifikuvan lekar koj treba da ja poznava psihijatrijata. Lekarskite<br />
uslugi treba da bidat tesno povrzani so zdravstvenata uprava na<br />
zaednicata ili dr`avata. Ovie uslugi treba da vklu~uvaat i dejstvija<br />
na psihijatriski slu`bi za postavuvawe na dijagnoza, i koga toa e<br />
potrebno za lekuvawe na du{evni anomalii.<br />
(2) Za bolnite na koi im e potrebno specijalno lekuvawe treba<br />
da se predvidi prefrluvawe vo specijalni kazneni zavodi ili civilni<br />
bolnici. Koga bolni~koto lekuvawe e organizirano vo zavodot, treba<br />
da bide snabden so materijal, pribor i lekovi {to }e ovozmo`at zabolenite<br />
zatvorenici pristojno da se lekuvaat i neguvaat, a bolni~kiot<br />
personal treba da ima dovolna stru~na sprema.<br />
(3) Na sekoj zatvorenik treba da mu se ovozmo`i da koristi nega<br />
od kvalifikuvan zaben lekar.<br />
23. (1) Vo zavodite za `eni mora da postojat posebni uredi potrebni<br />
za lekuvawe na bremeni `eni i `eni koi se oporavuvaat od poroduvawe<br />
ili od bolest. Vo najgolema mo`na mera treba da bidat prezemeni<br />
merki poroduvaweto da se izvr{i vo civilna bolnica. Ako deteto<br />
e rodeno vo zatvor bitno e toj podatok da ne se vnese vo ispravata so<br />
koja se potvrduva ra|aweto.<br />
(2) Koga na majkite koi se zatvorni im e dozvoleno da gi zadr`at<br />
svoite deca treba da se prezemat merki za organizirawe na detski<br />
jasli so kvalifikuvan personal, kade {to doen~iwata bi bile smesteni<br />
dodeka ne se pod maj~ina gri`a.<br />
24. Lekarot e dol`en da go pregleda sekoj zatvorenik vedna{ po<br />
negoviot priem, a podocna vo slu~aj na potreba, osobeno ako saka da<br />
utvrdi dali postoi telesna ili du{evna bolest i vo taa nasoka da prezeme<br />
soodvetni merki, da obezbedi odvojuvawe na zatvorenicite za koi<br />
postoi somenenie deka boleduvaat od nekoja infektivna ili zarazna<br />
bolest, da gi utvrdi telesnite ili psihi~kite nedostatoci koi bi<br />
101
mo`ele da bidat pri~ina za rehabilitacija i da ja opredeli fizi~kata<br />
i rabotnata sposobnost na sekoj zatvorenik.<br />
25. (1) Dol`nosta na lekarot e da se gri`i za telesnoto i du{evnoto<br />
zdravje na zatvorenicite. Toj sekoj den treba da gi poseti bolnite<br />
zatvorenici, site onie koi }e se po`alat deka se bolni, kako i site<br />
onie koi vrz sebe osobeno go svrtele negovoto vnimanie.<br />
(2) Lekarot e dol`en da go izvesti direktorot sekoga{ koga<br />
smeta deka e naru{eno telesnoto i du{evnoto zdravje na nekoj zatvorenik,<br />
deka ne~ie zdravje }e bide naru{eno poradi natamo{en prestoj<br />
vo zatvorot ili od bilo koi drugi pri~ini povrzani so izvr{uvaweto<br />
na kaznata.<br />
26. (1) Lekarot treba redovno da vr{i pregledi i da mu dava soveti<br />
na direktorot vo pogled na:<br />
a) Koli~estvoto, kvalitetot, na~inot na pripremawe i<br />
raspredelba na hranata,<br />
b) Higienata na zavodot i zatvorenicite,<br />
c) Sanitarnite uredi, zatopluvaweto, osvetluvaweto i<br />
provetruvaweto na prostoriite,<br />
d) Kvalitetot i ~istotata na oblekata i postelninata na<br />
zatvorenicite,<br />
e) Pridr`uvaweto kon pravilata {to se odnesuvaat na<br />
fizi~koto vospituvawe i sportskite aktivnosti, koga tie se organizirani<br />
od nestru~en personal.<br />
(2) Direktorot treba da gi razgleda izve{taite i mislewata vo<br />
soglasnost so odredbite 25 (2) i 26, i dokolku e soglasen, dol`en e vedna{<br />
da prezeme potrebni merki za sproveduvawe na preporakite na lekarot.<br />
Ako toj ne se soglasuva so niv ili ako onie pra{awa ne se vo<br />
negova nadle`nost direktorot so svoite zable{ki }e go prosledi<br />
izve{tajot od neposredno povisokiot ovlasten organ.<br />
Disciplina i kaznuvawe<br />
27. Redot i disciplinata treba da se odr`uvaat so seta cvrstina,<br />
no ne so pove}e ograni~uvawa odo{to toa e neophodno za odr`uvawe na<br />
bezbednosta i dobro organiziraniot zaedni~ki `ivot.<br />
28. (1) Nitu eden zatvorenik ne mo`e vo ramkite na zavodskata<br />
administracija da vr{i nekoja uloga koja vo sebe sodr`i disciplinska<br />
vlast.<br />
(2) Ova pravilo sepak ne smee da bide pre~ka za dobroto funkcionirawe<br />
na sistemite koi se temelat na samoorganiziraweto. Ovie<br />
sistemi, vsu{nost, pretpostavuvaat izvesni dejnosti ili odgovornosti<br />
za op{testvena, vospitna i sportska rabota {to pod kontrola mo`at<br />
da im se doverat na zatvorenicite koi se podeleni vo grupi so ogled na<br />
potrebata od postapuvawe so niv.<br />
102
29. Slednite pra{awa treba sekoga{ da bidat re{eni so zakon<br />
ili so pravilnik na nadle`nata administrativna vlast.<br />
a) Povedenieto koe pretstavuva disciplinski prekr{ok,<br />
b) Vidot i traeweto na disciplinskite sankcii koi mo`at<br />
da bidat izre~eni,<br />
c) Nadle`niot organ za izrekuvawe na tie sankcii.<br />
30. (1) Zatvorenikot mo`e da bide kaznet samo ako toa e vo soglasnost<br />
so odredbite na opredelen zakon ili pravilnik i nikoga{ dva<br />
pati za ist prekr{ok.<br />
(2) Nitu eden zatvorenik ne mo`e da bide kaznet pred da bide<br />
izvesten za prekr{okot koj mu se stava na tovar i pred da mu bide dadena<br />
mo`nost da ja iznese svojata odbrana. Nadle`nata vlast treba da<br />
pristapi kon sestrano ispituvawe na slu~ajot.<br />
(3) Dokolku e potrebno i ostvarlivo na zatvorenikot treba da mu<br />
se dozvoli da ja iznese svojata odbrana preku tolkuva~.<br />
31. Telesnite kazni, stavaweto vo temni }elii, kako i sekoja svirepa,<br />
nehumana ili poni`uva~ka sankcija treba da bidat celosno zabraneti<br />
kako disciplinski sankcii.<br />
32. (1) Kaznata osamuvawe ili smaluvawe na hranata ne mo`e<br />
nikoga{ da se primeni se dodeka lekarot ne go pregleda zatvorenikot<br />
i pismeno ne potvrdi deka e sposoben da izdr`i takov vid kazna.<br />
(2) Istoto va`i i za site drugi kazneni merki koi bi mo`ele da<br />
go naru{at fizi~koto i du{evnoto zdravje na zatvorenikot. Vo sekoj<br />
slu~aj kaznenite merki nikoga{ ne mo`at da bidat vo sprotivnost ili<br />
da otstapuvaat od principot postaven so odredbata 31.<br />
(3) Lekarot treba sekojdnevno da gi posetuva zatvorenicite koi<br />
gi izdr`uvaat navedenite disciplinski kazni i da gi izvestuva direktorot<br />
ako oceni deka e potrebno da se prekine ili preina~i sankcijata<br />
so ogled na nivnoto fizi~ko i du{evno zdravje.<br />
Sredstva za prisilba<br />
33. Sredstvata za prisilba kako {to se lisici, sinxiri i prangii<br />
i luda~ki ko{uli ne smeat nikoga{ da bidat upotrebuvani kako<br />
kazna. Sinxirite i prangiite ne smeat da se upotrebat ni kako sredstvo<br />
za prisilba. Ostanatite sredstva za prisilba mo`at da se upotrebat<br />
samo vo slednite slu~ai:<br />
a) Kako merka na pretpazlivost protiv begstvo za vreme na<br />
sproveduvawe pod uslov vedna{ da se otstranat koga zatvorenikot }e<br />
se pojavi pred sudska ili administrativna vlast,<br />
b) Od zdravstveni pri~ini, spored upatstvo na lekar<br />
c) Po naredba na direktorot ako drugite sredstva ne pomognale<br />
za sovladuvawe na zatvorenikot i negovo samopovreduvawe ili<br />
povreda na drug ili predizvikuvawe na materijana {teta. Vo takov<br />
103
slu~aj direktorot treba vedna{ da se posovetuva so lekarot i da podnese<br />
izve{taj do povisokata administrativna vlast,<br />
34. Oblikot i na~inot na upotreba na sredstvata za prisilba treba<br />
da bidat opredeleni od strana na centralnata administracija na<br />
kaznenite zavodi. Takvite sredstva ne smeat da bidat primeneti podolgo<br />
od vremeto {to e nu`no potrebno.<br />
Informirawe i pravo na `alba na zatvorenicite<br />
35. (1) Po izvr{eniot priem sekoj zatvorenik mora da dobie<br />
pismena informacija za re`imot na zatvorenicite od negovata kategorija,<br />
za disciplinskite pravila vo kazneniot zavod, za dozvolenite<br />
sredstva za dobivawe informacii i sostavuvawe `albi kako i za site<br />
drugi okolnosti {to mo`at da mu koristat za zapoznavawe so negovite<br />
prava i dol`nosti i prilagoduvawe na `ivotot vo zavodot.<br />
(2) Ako zatvorenikot e nepismen informaciite treba da mu se<br />
prenesat usmeno.<br />
36. (1) Sekoj zatvorenik mora da ima mo`nost sekoj raboten den<br />
da podnesuva molbi i `albi do direktorot na zavodot ili do slu`benikot<br />
koj e ovlasten da go zastapuva.<br />
(2) Molbite ili `albite mo`at da se predavaat na inspektorot<br />
na zavodot za vreme na vr{eweto na inspekciskiot nadzor. Zatvorenikot<br />
mo`e bez prisiustvo na direktorot ili drugi ~lenovi na zatvorskiot<br />
personal da razgovara so inspektorot ili so drug slu`benik<br />
nadle`en za vr{ewe na inspekcijata.<br />
(3) Sekoj zatvorenik ima pravo bez cenzura vo pogled na sodr-<br />
`inata da podnese molba ili `alba do centralnata administracija na<br />
kaznenite zavodi, do sud ili do druga nadle`na vlast.<br />
(4) Do kolku molbata ili `albata ne e o~igledno drska ili bez<br />
sekakva osnova, treba bez odlagawe da se ispita i na zatvorenikot<br />
blagovremeno da mu se odgovori.<br />
Dopir so nadvore{niot svet<br />
37. Na zatvorenicite treba da im se dozvoli vo redovni vremenski<br />
intervali so potreben nadzor da odr`uvaat vrski so svoeto semejstvo<br />
i so onie svoi prijateli vo koi mo`e da se ima doverba po pat na<br />
dopi{uvawe i primawe poseti.<br />
38. (1) Na zatvorenicite so stransko dr`avjanstvo treba da im se<br />
dozvolat razumni olesnuvawa poradi odr`uvawe na vrski so nivnite<br />
diplomatski i konzularni pretstavnici.<br />
(2) Na zatvorenicite koi se dr`avjani na zemji {to nemaat diplomatski<br />
i konzularni pretstavnici vo taa zemja, kako i na begalci i<br />
lica bez dr`avjanstvo, treba da im se dadat isti olesnuvawa koga sa-<br />
104
kaat da se obratat do diplomatskoto pretstavni{tvo na dr`ava koja gi<br />
za{tituva nivnite interesi, ili do sekoja dr`ava koja gi za{tituva<br />
nivnite interesi, ili do sekoja nacionalna ili me|unarodna vlast ~ija<br />
zada~a e da gi za{tituva.<br />
39. Na zatvorenicite treba da im se dozvoli redovno da se informiraat<br />
za tekot na najzna~ajnite nastani preku dnevni vesnici, spisanija<br />
ili drugi posebni publikacii vo kazneniot zavod, preku radio<br />
emisii, predavawa ili preku site drugi sli~ni sredstva {to upravata<br />
}e gi odobri i kontrolira.<br />
Bibilioteka<br />
40. Sekoj zavod treba da ima biblioteka za site kategorii zatvorenici,<br />
dovolno opremena so pou~ni i zabavni knigi. Zatvorenicite<br />
treba da se pottiknuvaat {to e mo`no pove}e da ja koristat.<br />
Religija<br />
41. (1) Ako vo zavodot postoi dovolen broj na zatvorenici koi<br />
pripa|aat na ista vera kazneniot zavod treba da imenuva ili prifati<br />
eden kvalifikuvan pretstavnik od taa vera. Koga brojot na zatvorenicite<br />
toa go opredeluva i koga okolnostite toa go dozvoluvaat anga`manot<br />
na toa lice treba da se opredeli so polno rabotno vreme.<br />
(2) Na ovlasteniot verski pretstavnik, imenuvan i prifaten soglasno<br />
to~ka 1, treba da mu bide dozvoleno povremeno da odr`uva verski<br />
obredi i sekoga{ koga toa e opredeleno da vr{i nasamo pastoralni<br />
viziti na zatvorenicite od svojata veroispovest.<br />
(3) Nitu na eden zatvorenik nikoga{ ne smee da mu bide skrateno<br />
pravoto da dojde vo kontakt so pretstavnik na edna veroispovest. Me|utoa,<br />
ako mu se sprotivstavuvaat na posetata na verskiot pret-stavnik,<br />
negoviot stav mora vo celost da se po~ituva.<br />
42. Na sekoj zatvorenik mora da mu se priznae pravoto vo granicite<br />
na mo`nostite da gi zadovoluva svoite verski potrebi so u~estvuvawe<br />
vo verski obredi {to se organiziraat vo zavodot ili so poseduvaweto<br />
knigi za versko obrazovanie i verska nastava od svojata veroispovest.<br />
Predavawe na ~uvawe na predmetite {to im pripa|aat na zatvorenicite<br />
43. (1) Parite, predmetite od vrednost, oblekata i drugite predmeti<br />
{to mu pripa|aat, a koi spored pravilnikot zatvorenikot pri<br />
priemot na zavodot ne smee da gi zadr`i, treba da se ostavat na sigurno<br />
mesto. Pritoa mora da se sostavi spisok na tie predmeti {to treba da<br />
bide potpi{an od zatvorenikot. Treba da se prezemat i merki tie<br />
predmeti da se so~uvaat vo dobra sostojba.<br />
105
(2) Pri pu{taweto na zatvorenikot na sloboda tie predmeti i<br />
pari moraat da mu se vratat, osven parite {to mo`el da gi potro{i,<br />
predmetite koi moral da gi isprati nadvor od zavodot i oblekata koja<br />
trebalo od higienski pri~ini da se uni{ti. Zatvorenikot mora da<br />
potpi{e potvrda za predmetite i parite {to mu se vrateni.<br />
(3) Sprema vrednostite i predmetite {to zatvorenikot gi primil<br />
od nadvor se primenuvaat isti pravila.<br />
(4) Ako za vreme na priemot zatvorenikot pri sebe imal lekovi<br />
ili opojni sredstva za na~inot kako }e se postapi so niv odlu~uva lekar.<br />
Izvestuvawe za smrt, bolest, premestuvawe i sl.<br />
44. (1) Vo slu~aj na smrt ili te{ka bolest, te{ka povreda ili<br />
smestuvawe na zatvorenikot vo zavod za du{evni bolesti, direktorot e<br />
dol`en vedna{ da go izvesti bra~niot drugar ako zatvorenikot e vo<br />
brak ili nejbliskiot rodnina, a vo slu~aj i liceto koe zatvorenikot<br />
baral da bide izvesteno.<br />
(2) Zatvorenikot mora vedna{ da bide izvesten za smrt ili seriozna<br />
bolest na nekoj od negovite bliski rodnini. Vo slu~aj na<br />
osobeno te{ka bolest na takvoto lice, na zatvorenikot, ako prilikite<br />
toa go dopu{taat, treba da mu se dozvoli slobodno ili vo pridru`ba da<br />
go poseti svojot dom.<br />
(3) Sekoj zatvorenik ima pravo vedna{ da go izvesti svoeto semejstvo<br />
za negovoto zatvarawe ili premestuvawe vo druga ustanova.<br />
Prevoz na zatvorenicite<br />
45. (1) Koga zatvorenicite se doveduvaat ili izveduvaat od zavodot<br />
moraat {to e mo`no pomalku da bidat izlo`eni na javnosta i treba<br />
da prezemaat merki da se za{titat od navredi, qubopitnosta na narodot<br />
i sekoj drug vid na izlo`uvawe pred javnosta.<br />
(2) Treba da se zabrani prevoz na zatvorenici vo vozila bez ventilacija<br />
ili osvetluvawe ili so sekoe drugo sredstvo {to zatvorenicite<br />
gi izlo`uva na fizi~ki stradawa.<br />
(3) Prevozot na zatvorenicite treba da se vr{i na tro{ok na<br />
administracijata i pod ednakvi uslovi za site.<br />
Personal na kaznenite zavodi<br />
46. (1) Administracijata na kaznenite zavodi mora vnimatelno da<br />
go izbira personalot od site stepeni, za{to dobroto upravuvawe so<br />
kaznenite zavodi zavisi od ~esnosta na personalot, negovata sovesnost,<br />
li~nite osobini i stru~nite sposobnosti.<br />
(2) Administracijata na kaznenite zavodi mora postojano da<br />
106
vlo`uva usilbi vo svesta na personalot i javnoto mislewe da se budi i<br />
odr`uva uveruvawe deka ovaa rabota pretstavuva mo{ne va`na op{testvena<br />
slu`ba. Taa treba da gi koristi site prikladni sredstva za toa<br />
da i se objasni na javnosta.<br />
(3) Za postignuvawe na spomenatite celi ~lenovite na personalot<br />
treba da bidat vraboteni kako postojani stru~ni slu`benici na<br />
kazneniot zavod, da imaat status na dr`avni slu`benici i spored toa<br />
da im bide zagarantirana postojanost vo slu`bata koja }e zavisi samo<br />
od nivnoto rabotewe i nivnite fizi~ki sposobnosti. Platata treba<br />
da bide dovolna da gi privle~e i zadr`i vo slu`bata sposobnite ma`i<br />
i `eni. Prednostite vo odnos na karierata i uslovite na slu`bata<br />
treba da bidat opredeleni so ogled na te{kata priroda na rabotata.<br />
47. (1) Personalot treba da bide na soodvetnoto intelektualno<br />
ramni{te.<br />
(2) Pred priemot na slu`bata ~lenovite na personalot treba da<br />
posetuvaat op{t i poseben kurs i da polo`at teoretski i prakti~en<br />
ispit.<br />
(3) Po priemot vo slu`bata i vo tekot na karierata ~lenovite na<br />
personalot treba da go odr`uvaat i nadopolnuvaat svoeto znaewe i<br />
svoite stru~ni sposobnosti preku posetuvawe na povremeno organizirani<br />
kursevi za usovr{uvawe.<br />
48. Personalot sekoga{ mora da se odnesuva i da ja vr{i svojata<br />
dol`nost taka {to so svojot primer povolno }e vlijae vrz zatvorenicite<br />
i }e go predizvika nivnoto po~ituvawe.<br />
49. (1) Personalot vo najgolema mo`na mera treba da bide zajaknet<br />
so dovolen broj specijalisti kako {to se psihijatri, psiholozi,<br />
socijalni rabotnici, nastavnici i tehni~ki instruktori.<br />
(2) Potrebno e da se obezbedat postojani uslovi od specijalni<br />
rabotnici, nastavnici i tehni~ki instruktori, ne isklu~uvaj}i gi<br />
pritoa i uslugite na honorarnite rabotnici i dobrovolno anga`iraniot<br />
personal.<br />
50. (1) Direktorot na zavodot treba da bide soodvetno kvalifikuvan<br />
za svojata dol`nost spored svojot karakter, svojata administrativna<br />
sprema, soodvetnoto obrazovanie i svoeto iskustvo vo ovaa<br />
oblast.<br />
(2) Toj mora svoeto vreme celosno da go posveti na slu`benite<br />
dol`nosti. Ovaa dol`nost ne mo`e da mu bide sporedna.<br />
(3) Toj mora da `ivee vo prostoriite na zavodot ili vo negova<br />
neposredna blizina.<br />
(4) Ako dva ili pove}e zavodi se nao|aat pod uprava na eden ist<br />
direktor toj mora sekoj od tie zavodi da go posetuva vo kratki vremenski<br />
intervali. Na ~elo na sekoj od ovie zavodi mora da ima odgo-<br />
107
voren slu`benik koj postojano }e prestojuva vo zavodot.<br />
51. (1) Direktorot, negoviot pomo{nik i pove}eto drugi ~lenovi<br />
na personalot od zavodot treba da zboruvaat na jazikot na koj govorat<br />
pogolemiot broj zatvorenici, ili na jazikot {to go razbiraat {to<br />
pogolem broj zatvorenici.<br />
(2) Sekoga{ koga toa e potrebno treba da se koristat uslugite na<br />
tolkuva~.<br />
52. (1) Vo zavodite koi se dovolno golemi za koristewe na uslugite<br />
na eden ili pove}e lekari {to celo vreme }e mu se posvetat na<br />
svojata rabota barem eden od niv treba da `ivee vo zavodot ili negovata<br />
neposredna okolina.<br />
(2) Vo ostanatite zavodi lekarot treba sekojdnevno da vr{i viziti<br />
i da `ivee dovolno blisku za bez odlagawe da mo`e da intervenira<br />
vo itni slu~ai.<br />
53. (1) Vo me{ovitite zavodi, `enskoto oddelenie treba da bide<br />
pod uprava na odgovorna slu`beni~ka ~ija dol`nost e da gi ~uva klu-<br />
~evite od zavodskoto oddelenie.<br />
(2) Nitu eden slu`benik od ma{ki pol ne smee da vleze vo `ensko<br />
oddelenie bez pridru`ba na nekoj ~len od personalot od `enski pol.<br />
(3) Samo slu`benicite od `enski pol mo`at da vr{at nadzor nad<br />
zatvoreni~kite. Toa sepak ne ja isklu~uva mo`nosta slu`benicite od<br />
ma{ki pol, osobeno lekarite i instruktorite, od profesionalni<br />
pri~ini da ja vr{at svojata dol`nost vo zavodite ili oddelenijata za<br />
`eni.<br />
54. (1) Zavodskite slu`benici vo svojot odnos kon zatvorenicite<br />
smeat da upotrebuvaat sila samo vo su~aj na nu`na odbrana, obid za<br />
begstvo ili sprotivstavuvawe koe se manifestira vo sila ili vo pasivna<br />
otpornost sprema naredbite {to se baziraat na zakon ili<br />
pravilnik. Slu`benicite koi }e pristapat kon sila nejzinata upotreba<br />
mora da ja ograni~at samo na najnu`na mera i za slu~ajot vedna{<br />
da go izvestat direktorot na zavodot.<br />
(2) ^lenovite na personalot na kaznenite zavodi treba da pominat<br />
niz specijalna fizi~ka obuka {to }e im pomogne da gi sovladaat<br />
agresivnite zatvorenici.<br />
(3) Slu`benicite koi vr{at nekoja dol`nost {to gi doveduva vo<br />
neposreden dopir so zatvorenicite osven vo posebni slu~ai ne smeat<br />
da bidat vooru`eni. Osven toa na ~len na personalot koj ne e ostru~en<br />
da rakuva so oru`je nikoga{ ne treba da mu se doveri oru`je.<br />
Inspekcija<br />
55. Kvalifikuvanite i iskusni inspektori imenuvani od nadle`nata<br />
vlast se dol`ni da vr{at redovna inspekcija na kaznenite zavodi<br />
108
i nivnite slu`bi. Tie posebno }e vnimavaat so kaznenite zavodi da se<br />
upravuva spored pozitivnite zakoni i pravilnici so cel da se ostvarat<br />
zada~ite na slu`bite na kaznenite zavodi i slu`bite za popravawe.<br />
II DEL PRAVILA KOI SE PRIMENUVAAT NA POSEBNI<br />
KATEGORII<br />
A. OSUDENICI<br />
Rakovodni principi<br />
56. Slednive rakovodni principi imaat za cel da go opredelat<br />
duhot vo koj }e se primenuvaat sistemite na izvr{uvawe na kaznite i<br />
zada~ite {to treba da se ispolnat soglasno so deklaracijata navedena<br />
vo predhodnata zabele{ka 1 na ovoj tekst.<br />
57. Zatvorot i drugite merki koi imat za posledica nekoj prestapnik<br />
da bide izoliran od nadvore{niot svet se te{ki so samoto toa<br />
{to na poedinecot mu go odzemaat pravoto da raspolaga so svojata li~nost<br />
li{uvaj}i go od sloboda. Izzemaj}i gi merkite na opravdano izdvojuvawe<br />
i merkite na odr`uvawe na disciplinata sistemot na izdr-<br />
`uvawe na kaznite ne treba da gi zgolemuva stradawata koi se povrzani<br />
so takvata polo`ba.<br />
58. Celta i opravdanosta na kaznite li{uvawe od sloboda vo<br />
krajna linija e za{titata na op{testvoto protiv zlostorstvata. Taa<br />
cel }e se postigne samo ako vremeto pominato vo zatvor se iskoristi,<br />
{to e mo`no pove}e, zatvorenikot ne samo da saka tuku i da bide sposoben<br />
po izdr`anata kazna da `ivee taka {to }e go po~ituva zakonot i<br />
}e se gri`i za svoite potrebi.<br />
59. Za taa cel re`imot na izvr{uvaweto na kaznite treba da gi<br />
koristi site popravni, vospitni, moralni, duhovni i drugi sredstva i<br />
oblici na pomo{ so koi raspolaga i da nastojuva da gi primenuva vo<br />
soglasnost so potrebite na postapuvawe na sakoj zatvorenik.<br />
60. (1) Preku re`imot na izvr{uvaweto na kaznite treba da se<br />
nastojuva kon namaluvawe na razlikite {to postojat pome|u `ivotot<br />
vo zatvorot i na sloboda dokolku tie razliki poka`at streme` da ja<br />
oslabat smislata za odgovornost kaj zatvorenikot ili go namaluvaat<br />
po~ituvaweto na dostoinstvoto na negovata li~nost.<br />
(2) Pred izvr{uvaweto na kaznata ili merkata po`elno e da se<br />
prezemat potrebni merki {to na zatvorenikot }e mu obezbedat postepeno<br />
vra}awe vo op{testveniot `ivot. Taa cel zavisno od slu~ajot<br />
mo`e da se postigne so voveduvawe podgotvitelen re`im za `ivotot na<br />
sloboda, koj mo`e da se organizira vo samiot zavod ili vo nekoja druga<br />
prilagodena ustanova ili po pat na usloven otpust pod nadzor, koj ne<br />
109
treba da mu se doveri na policijata, tuku treba da se potpre vrz efikasna<br />
op{testvena pomo{.<br />
61. Pri postapuvaweto so zatvorenicite ne treba da se naglasuva<br />
nivnoto isklu~uvawe od zaednicata, tuku neprekinato treba da se istaknuva<br />
okolnosta deka tie i natamu se ~lenovi na toa op{testvo. Poradi<br />
toa treba da se nastojuva vo granicite na mo`nostite, da se sorabotuva<br />
so op{testvenite slu`bi koi bi mo`ele da mu davaat pomo{ na<br />
personalot na kaznenite zavodi vo nivnata zada~a za op{testvena rehabilitacija<br />
na zatvorenicite. Socijalnite rabotnici koi sorabotuvaat<br />
so zavodite imaat zada~a da gi odr`at ili popravat odnosite na<br />
zatvorenicite so nivnite semejstva i op{testvenite slu`bi koi<br />
mo`at da im bidat od korist. Vo granicite {to gi dozvoluva zakonot i<br />
koi se vo soglasnost so izvr{uvaweto na kaznata treba da se prezemat<br />
~ekori so cel da se so~uvaat gra|anskopravnite interesi, pravata od<br />
socijalnoto osiguruvawe i drugite socijalni koristi {to gi u`iva<br />
zatvorenikot.<br />
62. Zdavstvenite slu`bi na ustanovata }e nastojuvaat da gi otkrivaat<br />
i da gi lekuvaat site fizi~ki i psihi~ki bolesti i nedostatoci<br />
{to bi mo`ele da ja popre~at rehabilitacijata na zatvorenicite.<br />
Vo taa smisla treba da se prezeme sekoe lekuvawe, medicinsko,<br />
hiru{ko ili psihijatrisko, koe se smeta za potrebno.<br />
63. (1) Primenata na ovie principi bara individualizacija vo<br />
postapuvaweto i dosledno na toa elasti~en sistem na klasifikacija<br />
na zatvorenicite vo grupi. Tie grupi po`elno e da bidat smesteni vo<br />
odvoeni zavodi vo koi vrz sekoja grupa mo`e da se sprovede soodvetno<br />
postapuvawe.<br />
(2) Ovie zavodi ne treba da imaat isto obezbeduvawe za sekoja<br />
grupa. Po`elno e da se predvidat razli~ni stepeni na obezbeduvawe<br />
spored potrebite na razli~nite grupi. Otvorenite zavodi so samiot<br />
fakt {to ne predviduvaat materijalni merki na obezbeduvawe od<br />
begstvo, tuku vo toj pogled se potpiraat vrz samodisciplinata na<br />
vnimatelno izbrani zatvorenici sozdavaat najpovolni uslovi za<br />
rehabilitacija.<br />
(3) Vo zatvorenite zavodi po`elno e individualizacijata na postapuvaweto<br />
da ne se popre~uva so premnogu golem broj na zatvore-nici.<br />
Vo nekoi dr`avi se smeta deka brojnata sostojba vo takvite zavodi ne<br />
treba da nadminuva 500 zatvorenici. Vo otvorenite zavodi brojnata<br />
sostojba treba isto taka {to pove}e da se smaluva.<br />
(4) Od druga strana ne e po`elno da se odr`uvaat zavodi {to se<br />
premnogu mali za da vo niv mo`e da se organizira prikladen re`im.<br />
64. So osloboduvaweto na zatvorenicite ne prestanuva dol`nosta<br />
na op{testvoto. Zatoa bi trebalo da se imaat na raspolagawe dr`-<br />
110
avni i privatni ustanovi {to se vo sostojba na oslobodeniot zatvorenik<br />
da mu pru`at efikasna pomo{ po izleguvaweto od zatvorot i koi<br />
}e se stremat vo idnina da se ubla`at predrasudite vo pogled na zatvorenicite<br />
i da im se pomogne povtorno da se vratat vo op{testvoto.<br />
Postapuvawe<br />
65. Postapuvaweto so lica osudeni na kazna ili merka li{uvawe<br />
od sloboda treba da ima za cel vo granicite vo koi vremetraeweto na<br />
osudata toa go dopu{ta kaj niv da se sozdade volja i sposobnost {to }e<br />
im ovozmo`at koga }e bidat pu{teni na sloboda da `iveat po~ituvaj}i<br />
go zakonot i da zarabotuvaat tolku kolku {to im e potrebno za `ivot.<br />
Ova postapuvawe treba da bide takvo {to }e gi potiknuva osudenite na<br />
samopo~ituvawe i na razvivawe na ~uvstvoto na odgovornost.<br />
66. (1) Za taa cel treba osobeno da se koristat verskite uslugi vo<br />
zemjite kade {to toa e mo`no, nastavata, stru~noto naso~uvawe i<br />
obrazovanie, metodite na poedine~no pru`awe na op{testvena pomo{,<br />
soveti vo odnos na vrabotuvaweto, fizi~ki razvoj i izgraduvawe na<br />
karakterot vo soglasnost so individualnite potrebi na sekoj zatvorenik.<br />
Treba da se vodi smetka za op{testvenoto i kriminalnoto minato<br />
na osudenikot, za negovite fizi~ki i psihi~ki sposobnosti i mo`nosti,<br />
za negovite li~ni sklonosti za dol`inata na osudata i prognozata<br />
za negovata rehabilitacija.<br />
(2) Za sekoj zatvorenik osuden na kazna ili merka vo opredeleno<br />
traewe vedna{ po negoviot priem direktorot na zavodot }e dobie<br />
iscrpen izve{taj vo vrska so pra{awata spomnati vo predhodnata<br />
odredba. Me|u ovie izve{tai sekoga{ treba da bide pomesten izve{-<br />
tajot na lekarot a, po mo`nost, i na psihijatarot za fizi~kata i psihi~kata<br />
sostojba na zatvorenikot.<br />
(3) Izve{tajot i drugite potrebni podatoci }e bidat ostaveni vo<br />
posebno dosie. Dosieto }e se vodi uredno i }e se klasira taka {to<br />
odgovorniot personal sekoga{ koga }e se uka`e potreba za toa }e<br />
mo`e da go pregleda.<br />
Klasifikacija i individualizacija<br />
67. Celite na klasifikacijata treba da bidat:<br />
a) Oddeluvawe na zatvorenicite koi poradi svoeto kriminalno<br />
minato ili lo{i sklonosti {tetno bi vlijaele vrz drugite osudenici.<br />
b) Rasporeduvawe na zatvorenicite vo grupi za da se olesni postapuvaweto<br />
so niv vo pogled na nivnoto povtorno prilagoduvawe vo<br />
op{testvoto.<br />
68. Vo granicite na mo`nosto treba da se raspolaga so odvoeni<br />
zavodi ili posebni oddelenija vo eden zavod poradi razli~no post-<br />
111
apuvawe so razli~ni grupi na zatvorenici.<br />
69. Po priemot vo zavodot prou~uvaweto na li~nosta na zatvorenikot<br />
osuden na kazna ili merka vo opredeleno traewe treba vedna{<br />
da se primeni programa za postapuvawe vrz osnova na podatocite so<br />
koi se raspolaga za negovite individualni potrebi, sposobnosti i psihi~ka<br />
sostojba.<br />
Pogodnosti<br />
70. Vo sekoj zavod treba da se vovede sistem na pogodnosti prilagoden<br />
na razli~nite grupi na zatvorenici i razli~nite metodi na<br />
postapuvawe, za da se pottiknat na dobro povedenie, razvivawe na smislata<br />
za odgovornost i nivniot interes i sorabotka vo pogled na postapuvaweto.<br />
Rabota<br />
71. (1) Rabotata za vreme na izvr{uvaweto na kaznata ne smee da<br />
ima poni`uva~ki karakter.<br />
(2) Site zatvorenici imaat obvrska da rabotat vo zavisnost od<br />
nivnite fizi~ki i psihi~ki sposobnosti {to }e gi utvrdi lekar.<br />
(3) Zatvorenicite treba da se zanimavaat so korisna rabota {to<br />
}e gi anga`ira vo tekot na traeweto na rabotniot den.<br />
(4) Vo granicite na mo`nostite rabotata treba da bide od takva<br />
priroda {to }e ja za~uva ili zgolemi nivnata sposobnost po izleguvaweto<br />
na sloboda ~esno da zarabotuvaat za svojot `ivot.<br />
(5) Treba da se obezbedi korisno stru~no obrazovanie za onie<br />
zatvorenici koi mo`at da go koristat, a osobeno za mladite zatvorenici.<br />
(6) Vo granicite {to i odgovaraat na racionalnata stru~na selekcija,<br />
potrebite na administracijata i zavodskata disciplina na zatvorenicite<br />
treba da im se ovozmo`i da go izberat vidot na rabotata<br />
{to sakaat da ja vr{at.<br />
72. (1) Organizacijata i metodite na rabota vo kaznenite zavodi<br />
treba da bidat {to poblisku do organizacijata na metodite {to se<br />
primenuvaat za sli~na rabota nadvor od zavodot so cel zatvorenicite<br />
da se podgotvat za normalnite uslovi na rabota na sloboda.<br />
(2) Me|utoa, interesot i stru~noto obrazovanie na zatvorenicite<br />
ne treba da im bidat podredeni na `elbata da se ostvari dobivka<br />
od nivnata rabota.<br />
73. (1) So industriskite pogoni i ekonomii na kaznenite zavodi<br />
treba vo prv red da upravuva administracijata na kaznenite zavodi, a<br />
ne privatni pretpriema~i.<br />
(2) Koga zatvorenicite vr{at rabota koja ne e pod kontrola na<br />
112
administracijata treba da ostanat pod nadzor na zavodskiot personal.<br />
Licata za ~ija smetka se vr{i rabotata, osven ako se raboti za drugi<br />
dr`avni ustanovi, moraat na administracijata da ñ go platat normalniot<br />
voobi~aen nadomestok za rabotata vodej}i sekoga{ smetka za rabotniot<br />
u~inok na sekoj zatvorenik.<br />
74. (1) Merkite na pretpazlivost propi{ani za za{tita pri rabota,<br />
sigurnosta i zdravjeto za slobodnite rabotnici, treba da se<br />
primenuvaat i vo kaznenite zavodi.<br />
(2) Treba da se donesat odredbi za nadomest na {teta na zatvorenicite<br />
za nesre}ni slu~ai pri rabota i za profesionalni zaboluvawa,<br />
pod istite uslovi koi spored zakonot se odnesuvaat i za slobodnite<br />
rabotnici.<br />
75. (1) Maksimalniot broj na rabotni ~asovi na zatvorenicite vo<br />
denot ili vo nedelata, treba da bide utvrden so zakon ili so administrativen<br />
pravilnik, vodej}i smetka za propisite ili za lokalnite<br />
obi~ai koi se primenuvaat za slobodnite rabotnici.<br />
(2) Vo taka utvrdenite ~asovi treba da se ostavi eden den odmor<br />
vo nedelata i dovolno vreme za nastava i drugi aktivnosti koi se predvideni<br />
za postapuvawe i prevospituvawe na zatvorenicite.<br />
76. (1) Rabotata na zatvorenikot treba da bide pravedno nagradena.<br />
(2) So pravilniot treba da im se dozvoli na zatvorenicite barem<br />
eden del od svojot nadomestok da go upotrebat za kupuvawe na odobreni<br />
predmeti nameneti za nivna li~na upotreba, a drugiot del da go<br />
pra}aat na svoite semejstva.<br />
(3) So pravilnikot, isto taka, treba da se predvidi eden del od<br />
nadomestokot da go zadr`i administracijata za da sozdade za{teda<br />
koja }e mu se predade na zatvorenikot pri pu{taweto na sloboda.<br />
Nastava i slobodno vreme<br />
77. (1) Treba da se prezemat merki da se razvie nastava za site<br />
zatvorenici koi se vo sostojba da ja koristat pri {to treba da se podrazbere<br />
i religiozna nastava vo zemjite kade {to toa e mo`no. Nastavata<br />
za nepismenite i mladite zatvorenici treba da bide zadol`itelna<br />
i administracijata mora da ñ posveti posebno vnimanie.<br />
(2) Vo granicite na mo`nostite nastavata koja {to im se pru`a<br />
na zatvorenicite treba da bide usoglasena so sistemot na javnata nastava<br />
za da mo`at bez te{kotii da go prodol`at svoeto obrazovanie po<br />
pu{taweto na sloboda.<br />
78. So cel zatvorenicite fizi~ki i du{evno dobro da se ~uvstvuvaat<br />
vo site zavodi treba da se organiziraat zabavni i kulturni aktivnosti.<br />
113
Op{testvenite odnosi i pomo{ po izleguvaweto od zavodot<br />
79. Posebno vnimanie treba da mu se posveti na odr`uvaweto i<br />
podobruvaweto na odnosite me|u zatvorenicite i nivnite semejstva<br />
koga e toa po`elno i vo interes na dvete strani.<br />
80. (1) Od samiot po~etok na osudata treba da se vodi smetka za<br />
idninata na zatvorenicite po nivnoto pu{tawe na sloboda. Zatvorenikot<br />
treba da se pottiknuva da odr`uva i sozdava takvi odnosi so licata<br />
i organizaciite nadvor od ustanovata koi bi bile od interes za<br />
nivnoto semejstvo, a, isto taka, i vo interes za nivnoto sopstveno op{-<br />
testveno prevospituvawe.<br />
81. (1) Dr`avnite ili nadr`avnite slu`bi i organizacii {to im<br />
davaat pomo{ na zatvorenicite po pu{taweto na sloboda vo granicite<br />
na mo`nostite treba na oslobodenite zatvorenici da im pribavat<br />
posebna dokumentacija i ispravi za identitetot, da im obezbedat stan,<br />
rabota, pristojna obleka koja odgovara na klimata i godi{noto vreme,<br />
kako i posebni sredstva za da stignat do opredeleno mesto i da mo`at<br />
normalno da `iveat neposredno po izleguvaweto na sloboda.<br />
(2) Nadle`nite pretstavnici na tie organizacii treba da imaat<br />
pristap vo zavodot i do zatvorenicite. Od samiot po~etok na osudata<br />
od niv treba da se bara mislewe za predlozite za prevospituvawe na<br />
zatvorenicite.<br />
(3) Po`elno e aktivnostite na ovie organi da bidat {to pove}e<br />
centralizirani i usoglaseni so cel najdobro da se iskoristat nivnite<br />
usilbi.<br />
B. DU[EVNO BOLNI I DU[EVNO NENORMALNI ZATVORENICI<br />
82. (1) Du{evno bolnite lica ne treba da se zadr`uvaat vo zatvor<br />
tuku treba da se prezemat merki {to e mo`no pobrgu da se premestat<br />
vo ustanovi za du{evno bolni lica.<br />
(2) Zatvorenicite koi boleduvaat od du{evni afektivni sostojbi<br />
i abnormalnosti treba da se podvedat na lekuvawe vo specijalizirani<br />
ustanovi koi se pod sanitarna uprava.<br />
(3) Za vreme na nivnoto prestojuvawe vo zatvorot ovie lica treba<br />
da se stavat pod nadzor na lekar.<br />
(4) Lekarskata odnosno psihijatriskata slu`ba na kaznenite<br />
zavodi treba da im obezbedi psihijatrisko le~ewe i na site ostanati<br />
zatvorenici na koi im e potrebno takvo lekuvawe.<br />
83. Vo soglasnost so nadle`nite organi po`elno e psihijatriskoto<br />
lekuvawe ako e potrebno da se prodol`i i po pu{taweto na sloboda<br />
i da se obezbedi op{testvena pomo{ od psihijatriski karak-ter po<br />
114
pu{taweto na sloboda.<br />
V. UAPSENI I PRITVORENI LICA<br />
84. (1) Vo slednive odredbi za 'obvineto" se narekuva sekoe uapseno<br />
ili zatvoreno lice za nekoja povreda na krivi~niot zakon koe e<br />
zadr`ano vo policiski pritvor, no koe se u{te ne e osudeno.<br />
(2) Obvinetiot se smeta za nevin i kako so takov so nego treba da<br />
se postapuva.<br />
(3) Ne dopiraj}i vo zakonskite odredbi za za{tita na li~nata<br />
sloboda, nitu vo odredbite koi ja predviduvaat postapkata za gonewe<br />
na obvinetite tie }e u`ivaat specijalen re`im vrz koi e pomesten<br />
opisot na slednive pravila.<br />
85. (1) Obvinetite treba da bidat oddeleni od osudenite zatvorenici.<br />
(2) Mladite zatvoenici treba da bidat oddeleni od vozrasnite.<br />
Po pravilo tie treba da se zatvoreni vo posebni zavodi.<br />
86. Obvinetite lica treba da se smestat vo posebni sobi dokolku<br />
ne se vo pra{awe razli~ni lokalni obi~ai so ogled na klimata.<br />
87. Vo granicite koi odgovaraat na odr`uvaweto na primerniot<br />
red vo zavodot obvinetite, ako toa go sakaat, mo`at da se hranat na<br />
svoj tro{ok nabavuvaj}i hrana od nadvor so pomo{ na upravata, preku<br />
svoite semejstva ili prijateli. Vo sprotivno upravata e dol`na da<br />
vodi gri`a za nivnata ishrana.<br />
88. (1) Na obvinetiot treba da mu se dozvoli da nosi sopstvena<br />
obleka dokolku taa e ~ista i pristojna.<br />
(2) Ako obvinetiot nosi zavodska uniforma, taa mora da se<br />
razlikuva od uniformata na osudenite lica.<br />
89. Na obvinetiot treba sekoga{ da mu se ovozmo`i da raboti, no<br />
toj ne mo`e da bide obvrzan da raboti. Dokolku raboti treba da bide<br />
platen za toa.<br />
90. Na sekoe obvineto lice treba da mu se dozvoli na svoj tro{ok<br />
ili na smetka na drugi da nabavuva knigi, vesnici, potreben pribor za<br />
pi{uvawe kako i drugi sredstva za rabota vo onie granici {to go<br />
dozvoluva sudskata istraga, bezbednosta i primerniot red vo ustanovata.<br />
91. Na obvinetoto lice treba da mu se dozvoli da prima poseti i<br />
koristi medicinski uslugi od svojot li~en lekar ili stomatolog<br />
toga{ koga negovoto barawe e razumno i ako e vo sostojba da gi<br />
nadomesti tro{ocite.<br />
92. Na obvinetiot treba da mu se ovozmo`i vedna{ da go izvesti<br />
svoeto semejstvo za li{uvaweto od sloboda i da gi u`iva site razumni<br />
115
pogodnosti za da mo`e da ostane vo vrska so semejstvoto i prijatelite<br />
i da gi prima nivnite poseti so edinstven uslov {to se odnesuva na<br />
ograni~uvawata i nadzorot {to se potrebni i vo interes na sudskata<br />
istraga, bezbednosta i primerniot red vo ustanovata.<br />
93. Na obvinetiot treba da mu se dozvoli da bara postavuvawe<br />
branitel po slu`bena dol`nost i da prima poseti od svojot branitel<br />
vo vrska so svojata odbrana. Treba da mu se ovozmo`i da gi podgotvi i<br />
da gi predade na svojot branitel doverlivite upatstva. Za taa cel<br />
treba da mu se dade pribor za pi{uvawe ako toa go pobara. Sostanocite<br />
me|u obvinetiot i negoviot branitel mo`at da bidat pod prismotra<br />
na slu`benik na policijata ili zavodot no, ne i da bidat prislu{uvani.<br />
G. LICA OSUDENI PORADI DOLGOVI I NA CIVILEN ZATVOR<br />
94. Vo zemjite vo ~ie zakonodavstvo e predviden zatvor poradi<br />
dolgovi ili drugi oblici na zatvor izre~en so odluka na sud, zatvorenicite<br />
ne smeat da bidat izlo`eni na pogolemi ograni~uvawa nitu pak<br />
so niv smee postrogo da se postapuva odo{to toa e potrebno za odr`uvawe<br />
na bezbednosta i redot. Postapuvaweto so niv ne smee da bide<br />
ponepovolno od postapuvaweto so obvinetite lica so taa razlika {to<br />
sepak e mo`no eventualno da se obvrzat da rabotat.<br />
95. Ne zadiraj}i vo odredbite na ~l. 9 od Me|unarodniot dogovor<br />
za gra|anski i politi~ki prava, licata uapseni ili zatvoreni, a ne<br />
osudeni, u`ivaat ista za{tita kako {to e nazna~ena vo prviot i<br />
vtoriot del od oddelot C. Soodvetnite odredbi od oddelot A mo`at,<br />
isto taka, da se primenuvaat koga nivnata namena e korisna za taa posebna<br />
kategorija na zatvorenici, pod uslov da ne se prezemeni nikakvi<br />
merki koi zna~at deka merkite na prevospituvawe ili rehabilitacija<br />
mo`at da se primenuvaat vo bilo koj oblik sprema licata na koi ne im<br />
e staveno na tovar kakvo i da e krivi~no delo.<br />
116
POSTAPKI ZA EFIKASNA IMPLEMENTACIJA NA<br />
STANDARDNITE MINIMALNI PRAVILA ZA<br />
POSTAPUVAWE SO ZATVORENICITE<br />
Usvoeni od strana na Ekonomsko-socijalniot sovet na 21-to plenarno<br />
zasedanie so Rezolucija 1984/47 od 25 maj 1984 godina<br />
Nalov na orginalot: Procedures for the Effective implementation of the<br />
Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisoners<br />
Zemaj}i go predvid zna~eweto na preporakite sodr`ani vo standardnite<br />
minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite usvoena<br />
od Prviot kongres na ON za prevencija na kriminalitetot i tretman<br />
na storitelite, potvrdeni od strana na Sovetot so rezolucija 663 C<br />
(XXIV) od 31. 07. 1957 godina,<br />
Zabele`uvaj}i go so zadovolstvo, vlijanieto {to Pravilata go<br />
imaat vrz nacionalnite zakondavstva i praktika,<br />
Zagri`eni, me|utoa, deka se u{te postojat pre~ki od razli~en<br />
vid za celosnata primena na Pravilata kako {to e zabele`ano i vo<br />
periodi~nite izve{tai na ON,<br />
Povikuvaj}i se na preporakite na Petiot kongres na ON za prevencija<br />
na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite i rezolucijata<br />
na Sovetot 1993 (LX) od 12. 05. 1976 godina vo koja od Komitetot za<br />
prevencija i kontrola na kriminalitetot se bara{e na svojata ~etvrta<br />
sesija da go prou~i primenuvaweto na Pravilata kako i da formulira<br />
pravila na postapkata za primena na Pravilata,<br />
Zemaj}i ja vo vid i so po~it, rabotata ostvarena od strana Komitetot<br />
za prevencija i kontrola na kriminalitetot vo ramkite na svojot<br />
mandat na negovata ~etvrta sesija od 1976 godina i na negovata osma<br />
sesija vo soglasnost so preporakite na {estiot kongres na ON za prevencija<br />
na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite, koj go povika<br />
Komitetot da ja finalizira rabotata na pravilata na postapkata<br />
vo duhot na negoviot izve{taj,<br />
1. Gi odobruva pravilata na postapkata za poefektivna primena<br />
na standardnite minimalni pravila za tretman na zatvorenciite kako<br />
{to se dadeni vo aneksot na ovaa rezolucija;<br />
2. Gi pokanuva dr`avite-~lenki da gi zemat predvid pravilata<br />
kako {to se dadeni vo aneksot vo procesot na primenuvawe na Pravilata<br />
i vo nivnite periodi~ni izve{tai do ON;<br />
3. Bara od generalniot sekretar da se poso~i ovaa rezolucija do<br />
vladite na dr`avite-~lenki i da im pomogne vo pogled na primenata na<br />
117
pravilata, po nivno barawe, vo soglasnost so pravilata na postapkata<br />
sodr`ani vo aneksot.<br />
P R I L O G<br />
POSTAPKI ZA EFIKASNA IMPLEMENTACIJA NA<br />
STANDARDNITE MINIMALNI PRAVILA ZA<br />
POSTAPUVAWE SO ZATVORENICITE<br />
Pravilo 1<br />
Site dr`avi koi vo pogled na standardite za za{tita na site<br />
lica koi se vo bilo koja forma na zatvor ili pritvor ja prifatile<br />
primenata na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite<br />
treba da gi usvojat ovie Pravila<br />
Komentar:<br />
Generalnoto sobranie, vo svojata rezolucija 28. 58 (XXVI) od 20.<br />
12. 1971 godina gi pokani site dr`avi ~lenki da gi razgledaat Standardnite<br />
minimalni pravila i prepora~a tie da bidat efikasno primenuvani<br />
vo administriraweto na penalnite i korekcionite institucii<br />
i da se inkorporiraat vo nacionalnite zakonodavstva. Nekoi dr`avi<br />
mo`e da imaat standardi koi se so ponapreden karakter od Pravilata<br />
i zatoa od niv ne se bara da gi prifatat ovie pravila. Tamu kade<br />
{to dr`avite smetaat deka Pravilata treba da bidat harmonizirani<br />
so nivniot praven sistem i prisposobeni na nivnata kultura, pove}e<br />
se insistira na su{tinata na pravilata odo{to na prifa}awe na<br />
integralniot tekst na Pravilata.<br />
Pravilo 2<br />
Prilagoduvaweto na ovie Pravila sprema postojnite pravni sistemi<br />
i kultura na dr`avite vo procesot na nivno inkorporirawe vo<br />
nacionalnite zakondavstva ne smee da zna~i dezavuirawe na duhot i celite<br />
na Pravilata kako i na Standardnite minimalni pravila.<br />
Komentar:<br />
Ovie pravila na postapkata ja naglasuvaat neophodnosta za inkorporirawe<br />
na Pravilata vo nacionalnoto zakonodavstvo a so toa se<br />
pokrivaat i izvesni aspekti od Praviloto 1.<br />
Pravilo 3<br />
Standardnite minimalni pravila treba da bidat dostapni do<br />
site zainteresirani subjekti kako i regulativata koja zna~i primenuvawe<br />
na Pravilata, osobeno do slu`benite li-ca ovlasteni za primena<br />
na zakonot i personalot na korekci-onite institucii zaradi ovozmo-<br />
`uvawe na nivna primena od strana na sistemot na krivi~noto pravo-<br />
118
sudstvo.<br />
Komentar:<br />
Ova pravilo potencira deka Pravilata kako i nacionalnite zakoni<br />
i drugi pravila koi se odnesuvaat na nivnata primena, treba da<br />
bidat dostapni do site zainteresirani lica za nivnata primena a, posebno,<br />
licata zadol`eni za sproveduvawe na zakonot i personalot na<br />
instituciite za korekcija.<br />
Efikasna primena na Pravilata mo`e, isto taka, da vklu~uva<br />
organizirawe na trening-kursevi od strana na centralnata administracija<br />
vo ~ija nadle`nost se pra{awata na resocijalizacija. Diseminacijata<br />
73 na pravilata na postapkata se regulira so pravilata 7-9.<br />
Pravilo 4<br />
Standardnite minimalni pravila, koi se inkorporirani vo nacionalnoto<br />
zakonodavstvo, isto taka, treba da bidat dostapni i jasni za<br />
site zatvorenici i site lica koi se nao|aat vo pritvor, koga istite se<br />
primaat vo institucijata kako i za vreme na nivnoto zadr`uvawe vo<br />
istata.<br />
Komentar:<br />
Za ostvaruvawe na celite na standardnite minimalni pravila,<br />
neophodno e Pravilata kako i nacionalnite zakoni i druga regulativa<br />
vo koi tie se inkorporirani da bidat dostapni do site zatvorenici i<br />
lica koi se nao|aat vo pritvor, so cel da se zgolemi svesta deka Pravilata<br />
prestavuvaat minimum uslovi koi se smetaat za prifatlivi od<br />
stana na ON. Zatoa, ova pravilo se javuva kako dopolnuvawe na<br />
praviloto 3.<br />
Sli~no barawe za dostapnost na Pravilata do licata ~ija za{tita<br />
tie ja obezbeduvat bila vospostavena so ~etirite @enevski konvencii<br />
od 12. 08. 1949 godina. Imeno so ~lenot 347 od Prvata konvencija,<br />
~lenot 48 od Vtorata konvencija, ~lenot 127 od Tretata konvencija i<br />
~lenot 144 od ~etvrtata imaat za zaedni~ko slednovo:<br />
"Visokite dogovorni strani, vo vreme na mir i vo vreme na vojna,<br />
}e prevzemaat ~ekori na diseminacija na tekstot na ovaa Konvencija,<br />
vo naj{iroki razmeri vo svojata zemja, i osobeno da go vklu~at izu~uvaweto<br />
na istite od strana na voenite i, ako e mo`no, vo civilnite<br />
institucii za nivnite principi da dobijat {iroka popularizacija a<br />
posebno me|u vooru`enite sili i medicinskiot personal."<br />
73<br />
Diseminacija (dissemination): {irewe, rasturawe, prenesuvawe na<br />
ne{to zaradi zapoznavawe.<br />
119
Pravilo 5<br />
Dr`avite treba da go informiraat generalniot sekretar na ON<br />
na period od pet godini za napreduvaweto vo pogled na primenata na<br />
Standardnite minimalni pravila kako i za faktorite i te{kotiite,<br />
dokolku takvi postojat vo pogled na primenata i toa preku odgovarawe<br />
na pra{alnikot ispraten od strana na generalniot sekretar. Ovoj pra-<br />
{alnik treba da bide selektiven i ograni~en na konkretni pra{awa<br />
so cel da se obezbedi celosen pregled i studija za problemite na koi se<br />
odnesuva. Zemaj}i gi predvid izve{taite na vladite kako i drugite<br />
relevantni informacii so koi raspolagaat ON, generalniot sekretar<br />
treba da podgotvi nezavisen periodi~en izve{taj za napredokot {to e<br />
napraven vo pogled na primenata na Standardnite minimalni pravila.<br />
Vo podgotvuvaweto na takviot izve{taj generalniot sekretar mo`e da<br />
se koristi so pomo{ta na specijalizranite agenici i na relevantnite<br />
me|uvladini organizacii kako i na nevladinite organizacii koi<br />
imaat konsultativen status vo ramkite na Ekonomsko-socijalniot sovet.<br />
Generalniot sekretar treba da go podnese gorespomenatiot izve{-<br />
taj do Komitetot za preven-cija i kontrola na kriminalitetot na<br />
razgleduvawe i nata-mo{na, soodvetna akcija.<br />
Komentar:<br />
Ekonomsko - socijalniot sovet vo svojata rezolucija 663 (XXIV)<br />
od 31. 07. 1957 godina, prepora~a generalniot sekretar da bide iformiran<br />
na period od pet godini za primenata na Standardnite minimalni<br />
pravila i go ovlasti da ja podgotvi publikacijata na takvite<br />
informacii, na soodveten na~in, i da pobara dopolnitelni informacii<br />
dokolku toa e potrebno. Baraweto, pak, na pomo{ od specijaliziranite<br />
agencii na ON, me|uvladinite i nevladinite organizacii e<br />
damne{na praktika na ON. Vo podgotvuvaweto na svojot nezavisen<br />
izve{taj vo odnos na napredokot vo primenuvaweto na Standardnite<br />
minimalni pravila, generalniot sekretar }e gi zema predvid, me|u<br />
drugoto, informaciite od organite za ~ovekovite prava, podkomisijata<br />
za prevencija na diskriminacijata i za{titata na malcinstvata,<br />
Komitetot za ~ovekovi prava koj funkcionira vo ramkite na Paktot<br />
za gra|anski i politi~ki prava kako i Komitetot za eliminacija na<br />
rasnata diskriminacija.<br />
Pravilo 6<br />
Zaedno so informaciite navedeni vo Praviloto 5, dr`avite treba<br />
da mu dostavat na generalniot sekretar:<br />
(a) Kopii ili delovi od site zakoni, podzakonski akti i administrativni<br />
merki koi se odnesuvaat na primenata na Standardnite<br />
minimalni pravila vo odnos na licata koi se nao|aat vo zatvor i za<br />
120
site mesta i programi koi se odnesuvaat na zatvoraweto;<br />
(b) Sekoj podatok i opisen materijal koj se odnesuva na programite<br />
za tretman, personalot i brojot na licata koi se nao|aat vo bilo<br />
koj oblik na zatvor kako i statisti~ki podatoci, dokolku e toa mo`no;<br />
(c) Sekoja druga relevantna informacija za primenuva-weto na<br />
Pravilata, kako i informacijata za mo`nite te{kotii vo nivnata<br />
primena.<br />
Komentar:<br />
Ovie barawa proizleguvaat od rezolucijata 663 C (XXIV) na Ekonomsko-socijalniot<br />
sovet i preporakite na kongresite na ON za prevencija<br />
na kriminalitetot i tretman na storitelite. Iako vo ovie dokumenti<br />
ne se navedeni specifi~no koi informacii se potrebni, sepak<br />
logi~no se nametnuva da se sobiraat navedenive inforamcii so cel da<br />
im se pomogne na dr`avite-~lenki vo nadminuvaweto na proble-mite<br />
niz razmena na iskustva. Natamu, baraweto na takvite informacii e<br />
analogno na postojniot sistem za periodi~no izvestvuvawe vo oblasta<br />
na ~ovekovite prava koj e vospostaven od strana na Ekonomsko-socijalniot<br />
sovet so negovata rezolucija 624 B (XXII) od 01. 08. 1956 godina.<br />
Pravilo 7<br />
Generalniot sekretar treba da gi dostavi standardnite minimalni<br />
pravila i ovie pravila na postapkata na {to e mo`no pogolem broj<br />
na jazici i da gi napravi istite dostap-ni do site dr`avi, zainteresirani<br />
me|uvladini i nevladini organizacii so cel da se obezbedi naj-<br />
{iroka cirkulacija na Pravilata i na postojnive pravila na postapkata.<br />
Komentar:<br />
Potrebata od naj{iroka mo`na diseminacija na Standardnite<br />
minimalni pravila e o~igledna. Bliskata sorabotka so site soodvetni<br />
me|uvladini i nevladini organizacii e zna~ajna za obezbeduvawe na<br />
poefektivna diseminacija i primena na Pravilata. Zatoa, Sekretarijatot<br />
treba da odr`uva tesna komunikacija so takvite organizacii i<br />
treba da im gi napravi dostapni site relevantni podatoci i informacii.<br />
Treba da se potiknuvaat ovie organizacii samite da gi diseminiraat<br />
informaciite za Standardnite minimalni pravila i pravilata<br />
za postapkata.<br />
Pravilo 8<br />
Generalniot sekretar treba da gi diseminira negovite izve{tai<br />
za primenata na Pravilata, vklu~itelno, i analiti~kite sumirawa na<br />
periodi~nite pra{alnici, izve{taite na Komitetot za prevencija i<br />
kontrola na kriminalitetot, izve{tai podgotveni od strana na kong-<br />
121
esite na ON za prevencija na kriminalitetot i tretman na storitelite<br />
kako i izve{tai od kongresite, nau~nite publikacii i druga<br />
relevantna dokumentacija koja mo`e da bide od zna~ewe za natamo{-<br />
nata primena na Standardnite minimalni pravila.<br />
Komentar:<br />
Ovie pravila na postapkata ja reflektiraat postojnata praktika<br />
na diseminacija na izve{taite kako del od dokumentacijata za zainteresiranite<br />
tela na ON kako {to se publikaciite na ON ili kako<br />
prilozi vo Yearbook on Human Rights, International review of Criminal<br />
policy, The Crime prevention, Criminal Justice Newsletter i drugi<br />
relevantni publikacii.<br />
Pravilo 9<br />
Generalniot sekretar treba da obezbedi naj{iroko mo`no prepora~uvawe<br />
i upotreba na tekstot na Standardnite minimalni pravila<br />
od strana na ON vo site negovite rele-vantni programi, vklu-<br />
~itelno, i aktivnostite na tehni~ka sorabotka.<br />
Komentar:<br />
Treba da bide obezbedeno site relevantni tela na ON da vklu~uvaat<br />
ili da gi prepora~uvaat Standardnite minimalni pravila i pravilata<br />
na postapkata so {to }e pridonesat za po{iroka disemi-nacija i<br />
zgolemvuvawe na svesta na specijaliziranite agencii, vladini, me|uvladini<br />
i nevladini organizacii i op{tata javnost vo odnos na Pravilata<br />
i posvetenosta na Ekonomsko-socijalniot sovet i General-noto<br />
sobranie vo odnos na nivnata primena. Stepenot na prakti~niot efekt<br />
na Pravilata vo pogled na korekcionata administracija vo golem del<br />
zavisi od merkite niz koi tie se prisposobeni od strana na lokalnata<br />
legislativa i administrativna praktika. Tie treba da bidat poznati i<br />
razbrani od strana na {irok spektar na profesionalci i neprofesionalni<br />
lica niz celiot svet. Zatoa, postoi golema potreba za pogolema<br />
popularizacija vo bilo koj oblik koj bi se obezbedil preku ~esto<br />
prepora~uvawe na Pravilata pridru`eno so kampawi za informirawe<br />
na javnosta.<br />
Pravilo 10<br />
Vo ramkite na tehni~kata sorabotka i razvojnite programi, ON<br />
}e:<br />
(a) gi pomagaat vladite, na nivno barawe, vo vospostavuvaweto i<br />
zajaknuvaweto na kompleksen i human sistem za korekcija;<br />
(b) im davaat na vladite, na nivno barawe, pomo{ od eksperti i<br />
regionalni i me|unarodni sovetnici vo pogled na problematikata na<br />
prevencijata na kriminalitetot i krivi~noto pravosudstvo;<br />
122
(c) promoviraat regionalni i nacionalni seminari i drugi sredbi<br />
na profesionalno i neprofesionalno nivo za natamo{na diseminacija<br />
na Standardnite minimalni pravi-la i pravilata na postapkata;<br />
(d) ja zajaknuvaat podr{kata na regionalnite instituti za istra-<br />
`uvawe i instituti za obuka vo odnos na prevencijata na kriminalitetot<br />
i krivi~noto pravosudstvo a koi insti-tucii se asocirani so<br />
ON.<br />
Institutite za istra`uvawe i obuka na ON vo oblasta na<br />
prevencijata na kriminalitetot i krivi~noto pravosudstvo vo<br />
sorabotka so nacionalnite institucii }e razvivaat programi i<br />
materijali za obuka koi }e bidat bazirani vrz Standardnite<br />
minimalni pravila i ovie pravila na postap-kata, i koi }e bidat<br />
soodvetni za upotreba vo obrazovanieto vo oblata na krivi~nata<br />
pravda na site stepeni kako i specijaliziranite kursevi za ~ovekovi<br />
prava i so niv povrzanite temi.<br />
Komentar:<br />
Celta na ova pravilo e da se obezbedi tehni~ka pomo{ od strana<br />
na ON vo pogled na programi i aktivnosti na obuka preku regionalnite<br />
instituti koi }e se koristat kako posredni instrumenti vo<br />
pogled na primenuvaweto na Standardnite minimalni pravila i<br />
Pravilata na postapkata. Pokraj ovie redovni kursevi za obuka na<br />
personalot vklu~en vo procesot na korekcija, potrebni se prira~nici<br />
za obuka. Na nivoto na odlu~uvawe i kreirawe na politikata, potrebna<br />
e pomo{ od strana na eksperti, po barawe na dr`avite - ~lenki.<br />
Ovaa ekspertska pomo{ e posebno zna~ajna vo pogled na primenuvaweto<br />
na Pravilata vo smisla na nivno pravilno tolkuvawe na niviot<br />
duh i so respektirawe na socijalno-ekonomskata struktura vo zemjite<br />
koi ja baraat vakvata pomo{.<br />
Pravilo 11<br />
Komitetot na ON za prevencija i kontrola na krimina-litetot<br />
}e:<br />
(a) ja sledi primenata na Standardnite minimalni pravila,<br />
periodi~no, i }e vr{i elaboracija na potrebata za novi pravila, standardi<br />
i postapka koja }e se primenuva vo odnos na tretmanot na licata<br />
li{eni od sloboda;<br />
(b) ja sledi primenata na pravilata na postapkata vklu~itelno i<br />
periodi~noto izvestuvawe vo soglasnost so gorenavedenoto Praviloto<br />
5.<br />
Komentar:<br />
Najgolemiot broj na informacii sobrani vo ramkite na perio-<br />
123
di~nite pra{alnici kako i za vreme na ostvaruvaweto na tehni~kata<br />
pomo{ }e se dostavuvaat do Komitetot za prevencija i kontrola na<br />
kriminalitetot so {to }e se obezbeduva efektivnost na Pravilata vo<br />
pogled na podobruvaweto na praktikata na procesot na korekcija a<br />
koja e va`na zada~a na Komitetot ~ii preporaki }e ja determiniraat<br />
idnata akcija vo pogled na primenata na Pravilata zaedno so primenata<br />
na pravilata na postapkata. Komitetot zatoa jasno treba da gi<br />
definira postojnite nedostatoci ili pri~inite za slabata primena na<br />
Pravilata, me|u drugoto, niz kontakti so pravosudstvoto i ministrite<br />
za pravda na zemjite za da se obezbedat soodvetni re{enija za nadminuvawe<br />
na utvrdenite problemi.<br />
Pravilo 12<br />
Komitetot za prevencija na kriminalitetot }e mu dava pomo{ na<br />
Generalnoto sobranie, Ekonomsko - socijalniot sovet i sekoe drugo<br />
telo na ON za ~ovekovi prava vo pogled na izvestuvawe za ad hoc komisii<br />
za anketi vo pogled na pra{a-wata za primena na Standardnite<br />
minimalni pravila.<br />
Komentar:<br />
Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot e nadle-<br />
`en organ za sledewe na primenata na Standardnite minimalni pravila<br />
i istoto treba da gi pomaga gorenavedenite tela.<br />
Pravilo 13<br />
Ovie pravila na postapkata se specijalni pravila vo odnos na<br />
drugi sredstva koi se obezbedeni so me|unarodnoto pravo ili utvredeni<br />
od strana na drugi tela i agencii na ON za adresirawe na povredite<br />
na ~ovekovite prava vklu~itelno i postapuvaweto po konstantnite<br />
{emi na povredi na ~oveko-vite prava vo soglasnost so rezolucijata<br />
na Ekonomsko-soci-jalniot sovet 1503 (XLVIII) od 27. maj<br />
1970 godina, postapkata za komunikacija vo ramkite na Protokolot na<br />
Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki prava i postapkata za<br />
komunikacija vo ramkite na Me|unarodnata konvencija za eliminacija<br />
na site formi na rasna diskriminacija.<br />
Komentar:<br />
So ogled na toa deka Standardnite minimalni pravila adresiraat<br />
samo eden del od problematikata za ~ovekovite prava, ovie pravi-la<br />
na postapkata ne zna~at nemo`nost da se koristat i drugi pati{ta na<br />
ispravaweto na nekoja proveda na takvite prava vo soglasnost so<br />
postojnite me|unarodni i regionalni standardi i normi.<br />
124
PRAKTI^NA IMPLEMENTACIJA NA STANDARDNITE<br />
MINIMALNI PRAVILA ZA POSTAPUVAWE SO<br />
ZATVORENICITE<br />
Rezolucija br. 4 od 8 maj 1995 godina, donesena na Devetiot kongres na<br />
Obedinetite nacii za prevencija na kriminalot i postapuvawe so<br />
prestapnicite<br />
Naslov na orginalot: Practical Implementation of the Standard Minimum<br />
Rules for the Treatment of Prisoners<br />
Imaj}i ja predvid dolgogodi{nata gri`a na Obedinetite nacii<br />
za humanizacija na krivi~nopravniot sistem voop{to, i na zatvorskiot<br />
posebno,<br />
Se potvrduva deka Standardnite minimalni pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite, usvoeni na Prviot kongres na Obedinetite<br />
nacii za prevencija na kriminalot i postapuvawe so prestapnicite se<br />
zna~aen vodi~ za razvojot na kaznenata politika i praktika.<br />
Imaj}i ja predvid gri`ata na prethodnite kongresi za prevencija<br />
na kriminalalot i postapuvawe so prestapnicite vo odnos na<br />
razli~nite pote{kotii koi go popre~uvaat pravnoto vgraduvawe na<br />
Standardnite minimalni pravila,<br />
Povikuvaj}i se na rezoluciite od prethodnite kongresi za polo`bata<br />
na zatvorenicite, osobeno na rezolucijata 45/111 od 14 dekemvri<br />
1990 godina na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii za<br />
osnovnite principi za postapuvawe so zatvorenicite usvoeni na<br />
prepotraka na VII - Kongres,<br />
Povikuvaj}i se na Rezolucijata 1994/18 od 25 juli 1994 godina na<br />
Ekonomskiot i socijalniot sovet na Obedinetite nacii za standardite<br />
i normite na kriminalnata prevencija i kriminalnata pravda,<br />
usvoena na preporaka na Komisijata za kriminalna prevencija i krivi~na<br />
pravda so koja sovetot gi potvrdil pra{alnicite na Standardnite<br />
minimalni pravila za tretman na zatvorenicite,<br />
Naglasuvaj}i ja va`nosta na me|unarodnite promeni i ra{irenosta<br />
na informacii i stavovi za prakti~ni dejstvija za zatvorskite<br />
sistemi ne samo me|u vladite, tuku isto taka i me|u profesionalnite<br />
organizacii, nau~nite institucii, nevladinite organizacii i javnosta,<br />
Svesni za potrebata zatvorskata administracija da odgovori na<br />
formite na politi~ki sudski i drugi kontroli (nadzori),<br />
Veruvaj}i deka vgraduvaweto vo zakonite na Standardnite mini-<br />
125
malni pravila za tretmanot na zatvorenicite }e bide ponatamu olesneto<br />
sozdavaweto na golemi mo`nosti na zatvorskite upravi za dr`avite<br />
~lenki za prakti~na interpretacija i aplikacija na Standardnite<br />
minimalni pravila,<br />
Zabele`uvaj}i so po~it na rabotata zavr{ena od nevladinata<br />
megunarodna organizacija Penal Reform International i za podgotvuvaweto<br />
na prira~nikot Making Standards Works,<br />
1. Gi povikuvame zemjite ~lenki:<br />
(a) Da odgovorat, dokolku toa u{te ne go storile, kako predmet<br />
na itnost na pra{alnikot na Standardnite minimalni pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite;<br />
(b) Da razmenat gledi{ta za podobruvawe na zatvorskite sostojbi<br />
i da ja zajaknat nivnata sorabotka vo taa oblast;<br />
(c) Da razmenuvaat informacii vo soglasnost so nacionalnoto<br />
zakonodavstvo vo vrska so prakti~nite sostojbi vo kaznenite institucii<br />
so javnosta, profesionalnite organizacii, nau~nite institucii i<br />
soodvetnite nevladini organizacii;<br />
(d) Da ja zgolemat transparentnosta vo zatvorskite sistemi i nivnoto<br />
funkcionirawe, ovozmo`uvaj}i na~ini za nadgleduvawe od nezavisni<br />
nacionalni tela kako {to e sudska kontrola (nadzor) ili parlamentarna<br />
kontrola, nezavisna komisija ili naroden pravobra-nitel.<br />
2. Ja povikuvame Komisijata za kriminalna prevencija i krivi~na<br />
pravda da gi ima zatvorskite sostojbi pod kontrola i se prepora~uva<br />
da diskutira na soodvetni sesii vo rabotni grupi za standardite<br />
i normite vo prevencijata na kriminalot i kriminalnata pravda<br />
na Obedinetite nacii, da se osnova efikasen informaciono-sobiren<br />
mehanizam, vodej}i smetka za rezultatite na pregledot na Obedinetite<br />
nacii za upotrebata i primenata na Standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite.<br />
3. Ja povikuvame Komisijata za prevencija na kriminalot i krivi~nata<br />
pravda da razmisluva za distribucijata na prira~nikot podgotven<br />
od Penal Reform International me|u zemjite ~lenki na Obedinetite<br />
nacii za nivna upotreba i uva`uvawe i da bara soveti vo<br />
odnos na podgotvuvaweto na podocne`nata verzija na prira~nikot da<br />
bide usvoen od Komisijata.<br />
126
OSNOVNI PRINCIPI ZA POSTAPUVAWE SO<br />
ZATVORENICITE<br />
Usvoeni od strana na Generalnoto sobranie so rezolucija 45/111 na 68-<br />
to zasedanie od 14 dekemvri 1990 godina<br />
Naslov na orginalot: Basic Principles for the Treatment of Prisoners<br />
Generalnoto sobranie,<br />
Imaj}i ja predvid postojanata misla na Obedinetite nacii za<br />
humanizacija na krivi~noto pravo i za{titata na ~ovekovite prava,<br />
Isto taka imaj}i predvid deka zdrava politika za spre~uvawe i<br />
kontrola na kriminalot e zna~ajna za planiraweto na ekonomskiot i<br />
op{testveniot razvoj,<br />
Sogleduvaj}i deka Standardnite minimalni pravila za tretman<br />
na zatvorenicite usvoeni na Prviot kongres na Obedinetite nacii za<br />
spre~uvawe na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite se od<br />
golema vrednost i vlijanie vo razvojot na kaznenata politika i praktika,<br />
Zemaj}i go predvid konceptot na prethodniot kongres na Obedinetite<br />
nacii za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so<br />
prestapnicite, posmatraj}i gi pre~kite od razli~en vid {to ja spre-<br />
~uvaat celosnata implementacija na Standardnite minimalni pravila,<br />
Veruvaj}i deka celosna primena na Standardnite minimalni<br />
pravila }e bide olesneta so sistematizirawe na osnovnite principi i<br />
nivno podvlekuvawe,<br />
Povikuvaj}i se na rezolucija 10 za polo`bata na zatvore-nicite<br />
i rezolucija 17 za ~ovekovi prava na zatvorenicite, usvoeni na Sedmiot<br />
kongres na Obedinetite nacii za spre~uvawe na krimina-litetot<br />
i postapuvawe so prestapnicite,<br />
Povikuvaj}i se isto taka na izve{tajot podnesen na desetata<br />
sednica na Komitetot za prevencija na kriminalitetot i kontrola na<br />
Caritas Internationalis, Crkovniot komitet za me|unarodni pra{awa<br />
na svetskiot sovet na crkvite, Me|unarodnoto zdru`enie na edukatori<br />
za svetski mir, Me|unarodnata asocijacija za edukacija na<br />
vozrasni, Me|unarodnata organizacija za ~ovekovi prava, Me|unarodnata<br />
organizacija za pomo{ na zatvorenici, Me|unarodnata unija na<br />
studenti, Svetskata aliansa na mladinska hristijanska asocijacija i<br />
Svetskiot sovet na starosedelci, {to se nevladini organizacii so<br />
konsultativen status so Ekonomskiot i op{testveniot sovet, Katego-<br />
127
ija II.<br />
Povikuvaj}i se ponatamu na va`ni preporaki sodr`ani vo izve{tajot<br />
na Me|unarodniot podgotvitelen sostanok na Osmiot kongres<br />
na Obedinetite nacii za spre~uvawe na kriminalitetot i tretman na<br />
prestapnicite na tema II "Politika na krivi~noto pravo vo vrska so<br />
problemite na zatvaraweto, drugi kazneni sankcii i alternativni<br />
merki",<br />
Svesni za toa deka Osmit kongres se poklopuva so me|unarodnata<br />
godina na pismenosta {to ja proklamira{e Generalnoto sobranie vo<br />
negovata rezolucija 42/104 od 7 dekemvri 1987 godina,<br />
So `elba da se reflektira perspektivata zapi{ana na Sedmiot<br />
kongres, imeno deka funkcijata na sistemot na krivi~noto pravo treba<br />
da pridonese za za~uvuvawe na osnovnite vrednosti i normi na<br />
op{testvoto,<br />
Ja priznava korisnosta na nacrt deklaracijata za ~ovekovi prava<br />
na zatvorenicite,<br />
Gi potvrduva osnovnite principi za tretman na zatvorenicite<br />
sodr`ani vo aneksot na sega{nata rezolucija i bara od generalniot<br />
sekretar da ja isprati do dr`avite ~lenki.<br />
PRILOG<br />
OSNOVNI PRINCIPI ZA POSTAPUVAWE SO<br />
ZATVORENICITE<br />
1. So site zatvorenici }e se postapuva so po~ituvawe na nivniot<br />
dignitet i vrednostite na ~ove~koto dostoinstvo<br />
2. Nema da ima diskriminacija vrz osnova na rasa, boja, ra|awe,<br />
jazik, religija, politi~ko ili drugo opredeluvawe, nacionalno i<br />
socijalno poteklo i drugi polo`bi.<br />
3. Vo sekoj slu~aj po`elno e da se respektira religioznoto<br />
veruvawe i kulturnoto nasledstvo na grupata na koja zatvorenicite £<br />
pripa|aat, nezavisno {to baraat lokalnite uslovi.<br />
4. Odgovornosta na zatvorot za zatvorenicite i za za{tita na<br />
op{testvoto od kriminal }e se vr{i vo ~ekor so drugite celi na<br />
dr`avata i nejzinite fundamentalni odgovornosti za dobroto i razvoj<br />
na site ~lenovi na op{testvoto.<br />
5. Osven za onie ograni~uvawa {to mo`e da se demonstriraat ili<br />
logi~ki da se doka`at potrebni so faktot na zatvarawe, site zatvorenici<br />
}e gi koristat pravata na ~ovekot i osnovnite slobodi dadeni<br />
vo Univerzalnata deklaracija za pravata na ~ovekot, i tamu kade<br />
dr`avata za koja stanuva zbor e strana, Me|unarodniot dogovor za ekonomski,<br />
socijalni i kulturni prava, i Me|unarodniot dogovor za gra-<br />
|anski i politi~ki prava i kako prilog kon toa i Protokolot za pravoto<br />
na izbor kako i drugite prava dadeni vo dogovorite na obedi-<br />
128
netite nacii.<br />
6. Site zatvorenici }e go imaat pravoto da zemat u~estvo vo kulturni<br />
aktivnosti i obrazovanie nameneti za celosen razvoj na humana<br />
li~nost.<br />
7. Usilbite {to se vr{at za ukinuvawe na zatvarawe vo samica<br />
kako kazna ili za restrikcija na nejzinoto koristewe za taa cel treba<br />
da vlo`uvaat prezemaat i pottiknuvaat.<br />
8. Treba da se sozdavaat uslovi za plateno vrabotuvawe na zatvorenicite<br />
koe }e ja olesni nivnata reintegracija na pazarot na trudot<br />
vo zemjata i }e im dozvoli da pridonesuvaat za svoeto sopstveno izdr-<br />
`uvawe i izdr`uvaweto na nivnoto semejstvo.<br />
9. Zatvorenicite }e imaat pristap do zdravstvenite ustanovi<br />
{to postojat vo zemjata bez diskriminacija vrz osnova na nivniot praven<br />
status.<br />
10. So u~estvo i participacija na op{testvoto i socijalnite<br />
institucii i so dol`na po~it kon interesite na `rtvite treba da se<br />
kreiraat povolni uslovi za reintegracija na porane{nite zatvorenici<br />
vo op{testvoto vo najdobri mo`ni uslovi.<br />
11. Gore spomnatite principi }e se primenuvaat nepristrasno.<br />
129
130
DEKLARACIJA ZA ZA[TITA NA SITE LICA OD MA^EWE I<br />
DRUGITE OBLICI NA SVIREPO, PONI@UVA^KO ILI<br />
NEHUMANO POSTAPUVAWE I KAZNUVAWE<br />
Usvoena od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na 9<br />
dekemvri 1975 so rezolucija 3452 (XXX)<br />
Naslov na orginalot: Declaration on the Protection of All Pesons from<br />
Being Subjected to Torture and Other Crual, Inhuman or Degrading<br />
Treatment or Punishment<br />
Generalnoto sobranie,<br />
Zema vo predvid deka vo soglasnost so principite proklamirani<br />
vo Povelbata na Obedinetite nacii, osnovnite slobodi, pravdata i<br />
mirot vo svetlinata na priznavaweto na nerazdeliviot dignitet i<br />
ednakvite neotu|ivi prava na site ~lenovi na zaednicata,<br />
Smeta deka tie prava proizleguvaat od vrodenoto dostoinstvo na<br />
~ovekot,<br />
Isto taka gi zema predvid obvrskite na dr`avite koi gi svrzuva<br />
Povelbata, posebno ~lenot 55, kon op{to po~ituvawe na ~ove~kite<br />
prava i osnovnite slobodi i nivno izdigawe na povisoko ramni{te i<br />
nivno podr`uvawe,<br />
Go zema vo vid ~lenot 5 na Univerzalnata deklaracija za ~ovekovite<br />
prava i ~lnot 7 na Megunarodniot pakt za gra|anski i politi~ki<br />
prava koi zboruvat za toa deka nikoj ne mo`e da bide izlo`en na<br />
ma~ewe ili nekoe drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />
ili kaznuvawe,<br />
Ja usvojuva deklaracijata za za{tita na site lica od ma~ewe i<br />
drugi oblici na svirepo ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe.<br />
Tekstot na Deklaracijata se nao|a vo prilogot na rezolucijata kako<br />
smernica za site dr`avi i drugi entiteti koi imaat izvr{na vlast.<br />
P R I L O G<br />
DEKLARACIJA ZA ZA[TITA NA SITE LICA OD MA^EWE I<br />
DRUGITE OBLICI NA SVIREPO, NEHUMANO ILI<br />
PONI@UVA^KO POSTAPUVAWE I KAZNUVAWE<br />
^len 1<br />
1. Spored ovaa Deklaracija ma~eweto zna~i bilo kakov akt so koj<br />
namerno se predizvikuva silna bolka ili stradawe (telesno ili du{evno)<br />
koe nastanuva so dejstvo na slu`beno lice so namera od liceto<br />
131
ili nekoj drug da dobie informacija ili priznanie za da se kazni za<br />
storeno delo ili poradi somnenie deka go storila deloto, da se zapla{i<br />
takvoto ili nekoe drugo lice. Stradaweto ili bolkata inherentni<br />
ili sledovatelni, koi proizleguvat od zakonskite sankcii, a se vo<br />
soglasnost so Standardnite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite,<br />
se isklu~uvaat.<br />
2. Ma~eweto pretstavuva pote{ko ili namerno svirepo, ne~ove~no<br />
ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe na zatvorenicite.<br />
^len 2<br />
Bilo koj oblik na ma~ewe ili na ostanatite oblici na svirepo,<br />
nehumano ili poni`uvas~ko postapuvawe i kaznuvawe pretstavuva povreda<br />
na ~ovekovoto dostoinstvo i mora da se opredeli kako nepo~ituvawe<br />
na celite na Povelbata na Obedinetite nacii, povreda na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi proklamirani vo Univerzalnata<br />
deklaracija za ~ovekovite prava.<br />
^len 3<br />
Nitu edna dr`ava ne smee da dozvoli ili tolerira ma~ewe ili<br />
drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe i<br />
kaznuvawe. Posebnite okolnosti kako {to se voena sostojba ili zakana<br />
so vojna, vnatre{na politi~ka nestabilnost ili bilo koja drug<br />
iten slu~aj, ne smeat da bidat opravduvawe za vr{ewe na ma~ewe ili<br />
nekoj drug na~in na postapuvawe so zatvorenicite ili izrekuvawe na<br />
kazna.<br />
^len 4<br />
Sekoja dr`ava, vo soglasnost so propisite na ovaa Deklaracija,<br />
mora da prezeme merki za spre~uvawe na ma~eweto i ostanatite oblici<br />
na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe vo<br />
ramkite na svojot pravosuden sistem<br />
^len 5<br />
Nastavata za personalot koj gi sproveduva zakonskite odredbi i<br />
drugite slu`beni lica koi na nekoj na~in se odgovorni za zatvorenicite,<br />
mora da vodi smetka za voveduvawe zabrani za ma~ewe i drugite<br />
svirepi, ne~ove~ki postapuvawa ili kaznuvawa. Ovaa zabrana, isto<br />
taka sekoga{ koga toa ke bide prikladno }e bide vklu~ena vo op{tite<br />
pravila i upatstva koi ve}e postojat vo vrska so dol`nostite i zada~ite<br />
na onie lica koi imaat vrska so zatvorot ili prevospituvaweto.<br />
^len 6<br />
Sekoja dr`ava na svojata teritorija }e sproveduva sistematska<br />
revizija na metodite na soslu{uvawe i ostanatite postapki koi postojat<br />
vo vrska so pritvorot ili prevospituvaweto na osudenite lica,<br />
132
so cel da se spre~at site obidi na ma~ewe i drugi oblici na ne~ove~ko<br />
ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe.<br />
^len 7<br />
Sekoja dr`ava mora da se gri`i sekoe maltretirawe kako {to e<br />
opi{ano vo ~len 1 da bide tretirano kako prekr{ok {to podle`i na<br />
krivi~niot zakon. Toa mora da se odnesuva i na delata opredeleni kako<br />
u~estvo, sou~esni{tvo, pottiknuvawe ili obid da se izvr{i zlostor.<br />
^len 8<br />
Za sekoe lice za koe }e se utvrdi deka so pottiknuvawe na slu`beno<br />
lice e ma~eno, ili tretirano ili kaznuvano na nekoj svirep, nehuman<br />
ili poni`uva~ki na~in, ima pravo da se `ali i ima pravo slu~ajot<br />
nepristrasno da se ispita od strana na nadle`nite organi na dr`avata<br />
vo koja toa se slu~uva<br />
^len 9<br />
Sekoga{ koga postoi osnova za veruvawe deka e storen nekoj<br />
oblik na ma~ewe, vo soglasnost so ~len 1, nadle`nite organi mora vedna{<br />
da pristapat kon nepristrasna istraga, duri i toga{ koga ne bil<br />
vlo`en formalen prigovor.<br />
^len 10<br />
Ako spored ~len 8 i ~len 9 so istra`uvawe se utvrdi deka e storeno<br />
nasilstvo, kako {to e izneseno vo ~len 1 treba da se pokrene krivi~na<br />
postapka protiv navedeniot prekr{itel, poedinec ili pove}e od<br />
niv, vo soglasnost so nacionalniot zakon. Ako tvrdeweto za drugite<br />
svirepi, nehumani i poni`uva~kite dela e opravdano, navodniot prekr{itel<br />
ili prekr{iteli }e bidat podlo`eni na krivi~na, disciplinska<br />
ili na ostanatite soodvetni postapki.<br />
^len 11<br />
Koga }e se doka`e deka nekoj vid na ma~ewe e storen ili se primeneti<br />
nekoi drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />
ili kaznuvawe, `rtvata mora da dobie nadomest ili kompenzacija<br />
vo soglasnost so nacionalniot zakon.<br />
^len 12<br />
Sekoj iskaz za koj }e se utvrdi deka e daden kako rezultat na ma~ewe<br />
ili ostanatite oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />
ili kaznuvawe ne mo`e da se koristi kako dokaz protiv toa<br />
lice ili nekoe drugo lice protiv koe se vodi postapkata.<br />
133
134
TOKISKA DEKLARACIJA<br />
Upatstva na lekarite za povedenie vo vrska so ma~ewe i drugi oblici<br />
na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe na<br />
lica li{eni od sloboda ili smesteni vo kazneni ustanovi<br />
Usvoena na 29-to Sobranie na Svetskoto medicinsko zdru`enie vo<br />
Tokiio, oktomvri, 1975 godina<br />
PREAMBULA<br />
Na lekarot mu e ~est da se zanimava so medicina vo korist na<br />
~ove{tvoto, da go so~uva i da go lekuva fizi~koto i mentalnoto zdravje<br />
bez ogled za koe lice se raboti, da gi olesni i ubla`i stradawata na<br />
pacientot. Vrhovnoto po~ituvawe na `ivotot mora da se so~uva duri i<br />
vo slu~aj na zakana, a medicinskoto znaewe ne smee da se upotrebi<br />
sprotivno na zakonitostite na ~ove~nost.<br />
Spored ovaa deklaracija pod poimot ma~ewe se podrazbira namerno,<br />
sistematsko ili volevo predizvikuvawe na fizi~ko ili psihi~ko<br />
stradawe na edno ili pove}e lica bilo so prezemawe na sopstvena aktivnost<br />
bilo po naredba na vlasta, so cel prisiluvawe na nekoe lice<br />
kon davawe na informacii, priznavawe ili od bilo koi drugi pri~ini.<br />
DEKLARACIJA<br />
1. Lekarot nema da pru`i, pridonese ili da zeme u~estvo vo ma~ewe<br />
ili vo drug oblik na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />
bez ogled na toa za kakvo delo se raboti, a za koe toa lice e osomni~eno,<br />
obvineto ili proglaseno za vinovno i bez ogled na veruvaweto<br />
i motivite na `rtvata, vo site situacii, vklu~itelno i onie na<br />
vooru`eni sudiri ili gra|anski neredi.<br />
2. Lekarot nema da gi stavi na raspolagawe osnovite, instrumentite,<br />
lekovite ili znaeweto so cel za ovozmo`uvawe na ma~ewe ili<br />
drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe ili<br />
so cel so smaluvawe na sposobnostite na `rtvata da i se onevozmo`i<br />
da se sprotivstavi na takvoto postapuvawe.<br />
3. Lekarot nema da prisustvuva na nitu edno postapuvawe, primena<br />
ili zakana so primena na ma~ewe ili drugi oblici na svirepo, nehumano<br />
ili poni`uva~ko postapuvawe.<br />
4. Lekarot mora da bide celosno nezavisen vo donesuvaweto na<br />
135
odlukite za lekuvawe na licata za koi medicinski e odgovoren. Osnovnata<br />
uloga na lekarot se sostoi vo ubla`uvawe na nesre}ite na svojot<br />
blizok i nitu eden motiv, bilo od li~na, kolektivna ili od politi~ka<br />
priroda, ne smee da nadvladee nad ovaa visoka cel.<br />
5. Koga zatvorenikot odbiva hrana, a lekarot smeta deka toa lice<br />
e vo sostojba objektivno i racionalno da rasuduva za posledicite na<br />
dobrovolnoto odbivawe na hranata, takvoto lice nema da bide ve{ta~ki<br />
hraneto. Odlukata za sposobnosta na zatvorenikot za takvo rasuduvawe<br />
mora da bide potvrdena od strana na najmalku eden nezavisen lekar.<br />
Posledicite koi mo`at da nastanat poradi odbivaweto na hranata<br />
lekarot e dol`en da mu gi predo~i na zatvorenikot.<br />
6. Svetskoto medicinsko zdru`enie }e ja podr`i i ohrabri me|unarodnata<br />
zaednica, nacionalnite medicinski zdru`enija i svoite<br />
kolegi lekari, da go podr`at lekarot i negovoto ili nejzinoto semejstvo<br />
vo slu~aite na zakani ili prezemawe na prisilba poradi odbivawe<br />
da odobri ma~ewe ili drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe.<br />
136
NA^ELA NA MEDICINSKATA ETIKA KOI SE ODNESUVAAT<br />
NA ZDRAVSTVENIOT PERSONAL, POSEBNO NA LEKARITE,<br />
ZA ZA[TITA NA PRITVORENI I ZATVORENI LICA OD<br />
MA^EWE I DRUGITE OBLICI NA SVIREPO,<br />
PONI@UVA^KO ILI NEHUMANO POSTAPUVAWE I<br />
KAZNUVAWE<br />
Usvoeni od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na<br />
18 dekemvri 1982 so Rezolucija 37/194<br />
Naslov na orginalot: Principles of Medical Ethics relevant to the Role of<br />
Health Personnel, in the Protection of Prisoners and Detainees Against<br />
Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatmenet or Punishment.<br />
Generalnoto sobranie,<br />
Povikuvaj}i se na rezolucijata 31/85 od 13 dekemvri 1976 godina<br />
vo koja se povikuva Svetskata zdravstvena organizacija da podgotvi nacrt<br />
na kodeks za medicinskata etika za za{tita na licata koi na bilo<br />
koj na~in se pod istraga ili se vo zatvor, od ma~ewe ili drugi oblici<br />
na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznu-vawe.<br />
Izrazuvaj}i ja povtorno svojata blagodarnost na Izvr{niot<br />
odbor na Svetskata zdravstvena organizacija koja na svojata 63 sednica<br />
od januari 1979 godina odlu~i da gi predo~i na~elata vo izve{tajot<br />
pod naslov "Razvoj na kodeksot na medicinskata etika", koj vo prilog<br />
gi sodr`i glavnite nacrt na~ela koi gi podgotvi Sovetot na me|unarodnata<br />
organizacija za medicinski nauki, pod naslov "Na~ela na<br />
medicinskata etika na zdravstveniot personal za za{tita na licata od<br />
ma~ewe i drugite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki postapuvawa i<br />
kaznuvawa",<br />
Imaj}i ja predvid rezolucijata 1981/27 na Ekonomskiot i Socijalniot<br />
sovet od 6 maj 1981, vo koja Sovetot prepora~uva Generalnoto<br />
sobranie da prezeme merki za finalizacija na Nacrt na~elata na medicinskata<br />
etika na svoeto 36 zasedanie,<br />
Povikuvaj}i se na Rezolucijata 36/61 od 25 noemvri 1981 vo koja e<br />
odlu~eno da se razgledaat Nacrt principite na medicinskata etika na<br />
37 zasedanie, so mo`nost da se prifatat,<br />
Generalnoto sobranie e zagri`eno zaradi faktot deka ne e retka<br />
pojavata deka lekarite i drugite zdravstveni rabotnici da se vklu~eni<br />
vo aktivnosti koi te{ko mo`at da se dovedat vo soglasnost so medicinskata<br />
etika,<br />
Sogleduvaj}i deka vo celiot svet lekarskata dejnost ja vr{at se<br />
137
pogolem broj na zdravstven personal koj nema soodvetna medicinska<br />
kvalifikacija, a prakticiraat kako lekari, nivni pomo{nici, terapeuti<br />
ili medicinski sestri pripravni~ki,<br />
Povikuvaj}i se so uva`uvawe na Tokiskata deklaracija na Svetskoto<br />
lekarsko zdru`enie koe gi sodr`i Nasokite za lekarite, a se<br />
odnesuvaat na ma~eweto i drugite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki<br />
postapuvawa i kaznuvawa vo vrska so pritvorot i zatvorot, prifateni<br />
na 29-to Svetsko sobranie na lekarite odr`ano vo Tokio vo 1975 godina,<br />
Konstatiraj}i deka dr`avite - ~lenki, lekarskite zdru`enija<br />
ili nekoi drugi tela, vo soglasnost so Tokiskata deklaracija, treba da<br />
prezemaat prikladni merki protiv bilo kakov obid na podlo`uvawe<br />
na zdravstvenite rabotnici ili ~lenovite na nivnite semejstva na zakana<br />
ili represija, ako odbijat da primenat ma~ewe ili ostanatite<br />
oblici na svirepi, nehumani ili poni`uva~ki postapuvawa.<br />
Reafirmiraj}i ja Deklaracijata za za{tita na licata podlo-<br />
`eni na ma~ewe i ostanatite svirepi, nehumani i poni`uva~ki postapuvawa<br />
i kaznuvawa ednoglasno prifateni od Generalnoto sobranie so<br />
rezolucija 3452 (XXX) od 9 dekemvri 1975, vo koja se deklarira deka<br />
sekoj akt na ma~ewe ili drugite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki<br />
postapuvawa i kaznuvawe se smetaat za zagrozuvawe na ~ove~koto dostoinstvo,<br />
negacija na celite na Povelbata na Obedinetite nacii i<br />
povreda na Univerzalnata deklaracija za pravata na ~ovekot,<br />
Potsetuvaj}i deka vo soglasnost so ~len 7 na Deklaracijata<br />
prifatena so rezolucijata 3452 (XXX), sekoja dr`ava ~lenka }e se pogri`i<br />
storitelite na site oblici na ma~ewe, kako {to e definirano<br />
vo ~lenot 1 na Deklaracijata, ili u~estvuvaweto vo niv, kako i sou~estvo<br />
ili obidot nekoj da se izma~uva, }e se smetaat za prekr{ok spored<br />
krivi~niot zakon.<br />
Uvereno deka pod nikakvi okolnosti ne treba da se kaznuva lice<br />
koi dava zdravstveni uslugi ako uslugite se vo soglasnost so medicinskata<br />
etika, bez ogled na toa dali od toa se ima nekakva korist ili liceto<br />
e prisileno da vr{i dejnost sprotivna na medicinskata etika, no,<br />
istovremeno, kr{eweto na medicinskata etika za koe e odgovoren<br />
zdravstveniot personal, a osobeno lekarite, povlekuva opredelenio<br />
posledici.<br />
So `elba da se vospostavat natamo{ni standardni propisi vrz<br />
toj plan, koi treba da gi primenuva zdravstveniot personal, a osobeno<br />
lekarite kako i slu`benicite na vladata:<br />
1. Gi usvojuva Na~elata na medicinskata etika za zdravstveniot<br />
personal, posebno lekarite, za za{tita na zatvorenicite i licata pod<br />
istraga, protiv ma~ewe i ostanatite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki<br />
postapuvawa i kaznuvawa, i toa go izneasuva vo prilog na ovaa<br />
Rezolucija;<br />
2. Gi povikuva site vladi vo {to pokratki vremenski intervali<br />
138
da gi afirmiraat i distribuiraat Na~elata na medicinskata etika,<br />
kako i ovaa Rezolucija osobeno kaj medicinskite i paramedicinskite<br />
zdru`enija i istra`nite i zatvoreski ustanovi na slu`beniot jazik na<br />
konkretnata dr`ava;<br />
3. Gi povikuva site relevantni me|uvladini organizacii, a posebno<br />
Svetskata zdravstvena organizacija, kako i nevladinite organizacii<br />
koi se zainteresirani za sproveduvawe na Na~elata na medicinskata<br />
etika, istite da gi napravat poznati i dostapni do naj{irokiot<br />
krug, na poedinci, a osobeno onie aktivni na medicinskoto podra~je.<br />
P R I L O G<br />
Na~ela na medicinskata etika za zdravstveniot personal, posebno<br />
lekarite, protiv ma~ewe i ostanatite svirepi, nehumani i<br />
poni`uva~ki postapuvawa i kaznuvawa na pritvoreni i zatvoreni<br />
lica<br />
Na~elo 1<br />
Zdravstveniot personal, posebno lekarite koi se odgovorni za<br />
medicinskata gri`a za zatvorenicite i licata vo pritvor, imaat zada~a<br />
da obezbedat za{tita na nivnoto telesno i du{evno zdravje i voobi~aeno<br />
da gi lekuvaat, na na~in kako i onie lica koi ne se vo zatvor<br />
ili vo pritvor.<br />
Na~elo 2<br />
Zdravstveniot personal, posebno lekarite vo golem obem ja<br />
kr{at zdravstvenata etika i pravat prekr{ok spored prifatenite<br />
me|unarodni pravila, ako aktivno ili pasivno se vklu~at vo dejnosti<br />
koi zna~at u~estvo, sou~esni{ tvo, pottiknuvawe ili obid nekoe lice<br />
da se izma~uva ili vrz nego da se primenuva drug oblik na svirepo,<br />
nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe.<br />
Na~elo 3<br />
Aktot so koj zdravstveniot personal, a osobeno lekarite, vospostavuvaat<br />
bilo kakov profesionalen kontakt so zatvorenicite ili licata<br />
koi se pod istraga, a celta na toj kontakt ne e isklu~ivo povrzana<br />
so nivna za{tita ili podobruvawe na nivnoto telesno ili du{evno<br />
zdravje, prestavuva kr{ewe na medicinskata etika.<br />
Na~elo 4<br />
Zdravstveniot personal, posebno lekarite ja kr{at medicinskata<br />
etika ako:<br />
a) gi iskoristat svoeto znaewe i ve{tina so cel da u~estvuvaat<br />
vo odnosot so zatvorenicite ili licata pod istraga na na~in {to<br />
mo`e negativno da vlijae na telesnoto i du{evnoto zdravje ili sostoj-<br />
139
ata na takvite zatvorenici ili lica pod istraga {to e vo sprotivnost<br />
so soodvetnite me|unarodni pravila.<br />
b) Svedo~at ili u~estvuvaat vo svedo~ewe za sposobnostite na<br />
zatvorenicite ili licata pod istraga za bilo koj oblik na postapuvawa<br />
ili kaznuvawa koi mo`at negativno da vlijaat na nivnoto telesno<br />
i du{evno zdravje ili na bilo koj na~in da u~estvuvaat vo predizvikuvaweto<br />
na takvi postapki koi se vo sprotivnost so soodvetnite megunarodni<br />
pravila.<br />
Na~elo 5<br />
Zdravstveniot personal, posebno lekarite ja kr{at medicinskata<br />
etika ako vo bilo koj slu~aj gi ograni~uvaat zatvorenicite ili<br />
licata pod istraga, osven ako toa e vo soglasnost so medicinskite<br />
kriteriumi nu`ni za za{tita na telesnoto i du{evnoto zdravje ili<br />
sigurnosta na zatvorenicite ili pritvorenite lica, nivnite soosudenici<br />
i ~uvari vo zatvorot ili pritvorot, i ne prestavuvaat opasnost<br />
za nivnoto telesno i du{evno zdravje.<br />
Na~elo 6<br />
Gore spomnatite na~ela ne smeeat da se derangiraat po bilo koja<br />
osnova, duri ni toga{ koga se raboti za vonredna sostojba.<br />
140
KONVENCIJA PROTIV MA^EWE I DRUGITE OBLICI NA<br />
SVIREPO, NEHUMANO ILI PONI@UVA^KO<br />
POSTAPUVAWE I KAZNUVAWE<br />
Usvoena i otvorena za potpi{uvawe, ratifikacija i pristapuvawe so<br />
rezolucija na Generalnoto sobranie na ON 39/46 od 10 dekemvri 1984<br />
godina. Vleze vo sila na 26 juni 1987 vo soglasnost so ~l. 27 (1)<br />
Naslov na orginalot: Convention Against Torture and Other Cruel,<br />
Inhuman or Degrading Treatment or Punishment<br />
Dr`avite ~lenki, na ovaa konvencija<br />
Smetaj}i deka, soglasno so principite na Povelbata na Obedinetite<br />
nacii, priznavaweto na ednakvi i neotu|ivi prava na site ~lenovi<br />
na ~ove~koto semejstvo pretstavuva osnova za sloboda, pravdina i<br />
mir vo svetot,<br />
Smetaj}i deka tie prava proizleguvaat od dostoinstvoto neodelivo<br />
od ~ovekovata li~nost,<br />
Smetaj}i deka dr`avite se dol`ni, vrz osnova na Povelbata, osobeno<br />
na ~len 55, da go pottiknuvaat op{toto i vistinsko po~ituvawe<br />
na pravata na ~ovekot i osnovnite slobodi,<br />
Vodej}i smetka za ~len 5 od Op{tata deklaracija za pravata na<br />
~ovekot i za ~len 7 od Me|unarodniot pakt za gra|anskite i politi~kite<br />
prava, spored koi nikoj ne mo`e da bide podlo`en na tortura,<br />
nitu na surovi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili postapki,<br />
Vodej}i smetka, isto taka, za Deklaracijata za za{tita na site<br />
lica od ma~ewe i drugi surovi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili<br />
postapki, {to ja usvoi Generalnoto sobranie na 9 dekemvri 1975 godina,<br />
So `elba da ja zgolemat efikasnosta na borbata protiv ma~ewe i<br />
drugi surovi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili postapki vo celiot<br />
svet,<br />
Se soglasija za slednoto:<br />
PRV DEL<br />
^len 1<br />
1. Vo smisla na ovaa konvencija, izrazot "tortura" go ozna~uva<br />
sekoj akt so koj na edno lice namerno mu se nanesuvaat bolka ili te{-<br />
ki fizi~ki ili mentalni stradawa zaradi dobivawe od nego ili od<br />
nekoe treto lice izvestuvawe ili priznanie ili zaradi negovo kaznuvawe<br />
za delo {to toa ili nekoe treto lice go izvr{ilo ili za ~ie izv-<br />
141
{uvawe e osomni~eno, zapla{uvawe na toa lice ili vr{ewe pritisok<br />
vrz nego ili zapla{uvawe ili vr{ewe pritisok vrz nekoe treto lice<br />
ili od koja i da bilo druga pri~ina zasnovana vrz koja i da bilo druga<br />
forma na diskriminacija, ako taa bolka ili tie stradawa gi nanesuva<br />
slu`beno lice ili koe i da bilo drugo lice koe dejstvuva vo slu`beno<br />
svojstvo ili na negov pottik ili so negova izre~na ili molkumna<br />
soglasnost. Toj izraz ne se odnesuva na bolka ili stradawa {to se rezultat<br />
isklu~itelno od zakonskite sankcii, neodelivi od tie sankcii<br />
ili {to tie sankcii gi predizvikuvaat.<br />
2. Ovoj ~len e bez {teta po koj i da bilo me|unaroden instrument<br />
ili koj i da bilo nacionalen zakon koj sodr`i ili mo`e da sodr`i<br />
odredbi od po{iroko zna~ewe.<br />
^len 2<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka prezema zakonski, administrativni, sudski<br />
ili drugi efikasni merki za da go spre~i izvr{uvaweto na ma~ewe<br />
na teritorijata pod nejzina jurisdikcija.<br />
2. Kako opravduvawe za ma~ewe ne mo`e da se naveduva nikakva<br />
vonredna okolnost bilo da se raboti za voena sostojba ili za opasnost<br />
od vojna, vnatre{na politi~ka nestabilnost ili za koja i da bilo<br />
druga vonredna sostojba.<br />
3. Kako opravduvawe za tortura ne mo`e da se naveduva naredba<br />
na nekoja pretpostavena li~nost ili organ na vlasta.<br />
^len 3<br />
1. Niedna dr`ava ~lenka nema da protera, istera, nitu predade<br />
edno lice na druga dr`ava ako postojat seriozni pri~ini da se posomneva<br />
deka mo`e da bide podlo`eno na ma~ewe.<br />
2. Za da go utvrdat postoeweto na takvi pri~ini, nadle`nite<br />
organi }e vodat smetka za site relevantni okolnosti, vklu~uvaj}i go<br />
eventualno, postoeweto na niza sistematski, seriozni, o~igledni ili<br />
masovni povredi na pravata na ~ovekot vo taa dr`ava.<br />
^len 4<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka nastojuva spored svoeto krivi~no pravo<br />
site akti na tortura da se smetaat kako krivi~ni dela. Ist e slu~ajot i<br />
so obidot za vr{ewe tortura ili nekoj drug akt {to }e go izvr{i<br />
nekoe lice, a koj pretstavuva sou~esni{tvo ili u~estvuvawe vo akt na<br />
tortura.<br />
2. Sekoja dr`ava-~lenka opredeluva za ovie dela soodvetni kazni<br />
so koi e zemena predvid nivnata te`ina.<br />
^len 5<br />
1. Sekoja dr`ava-~lenka prezema potrebni merki za da ja utvrdi<br />
svojata nadle`nost za krivi~nite dela spomnati vo ~len 4, vo slednite<br />
142
slu~ai:<br />
a) Ako krivi~noto delo e izvr{eno na teritorijata pod jurisdikcija<br />
na spomnatata dr`ava ili na vozduhoplovi ili brodovi zapi-<br />
{ani vo taa dr`ava;<br />
b) Ako navodno izvr{itelot na krivi~noto delo e dr`avjanin na<br />
spomnatata dr`ava;<br />
c) ako `rtvata e dr`avjanin na spomnatata dr`ava i ako toa go<br />
smeta za potrebno.<br />
2. Sekoja dr`ava-~lenka prezema, isto taka, potrebni merki za da<br />
ja utvrdi svojata nadle`nost za spomnatite krivi~ni dela vo slu~aj navodniot<br />
izvr{itel na tie dela da e na teritorijata pod nejzija jurisdikcija<br />
i spomenatata dr`ava da ne go predava, soglasno so ~len 8, na<br />
edna od dr`avite spomnati vo to~ka 1 od ovoj ~len.<br />
3. Ovaa konvencija ne isklu~uva ni~ija krivi~na nadle`nost<br />
zasnovana vrz nacionalnoto zakonodavstvo.<br />
^len 6<br />
1. Ako smeta deka toa so okolnostite e opravdano, po razgleduvaweto<br />
na izvestuvawata so koi raspolaga, sekoja dr`ava ~lenka na<br />
~ija teritorija se nao|a liceto za koe postoi somnenie deka go izvr-<br />
{ilo krivi~noto delo spomnato vo ~len 4, obezbeduva apsewe na toa<br />
lice ili gi prezema site potrebni sudski merki za da ja obezbedi negovata<br />
prisutnost. Toa apsewe i tie merki treba da bidat vo soglasnost<br />
so zakonodavstvoto na spomnatata dr`ava; tie mo`at da se sproveduvaat<br />
samo vo rokot potreben za poveduvawe krivi~no gonewe ili postapka<br />
za izdavawe.<br />
2. Spomnatata dr`ava prethodno neodlo`no vr{i istraga zaradi<br />
utvrduvawe na faktite.<br />
3. Sekoe lice uapseno soglasno so to~ka 1 od ovoj ~len mo`e<br />
neodlo`no da stapi vo kontakt so najbliskiot ovlasten pretstavnik na<br />
dr`avata ~ie dr`avjanstvo go ima ili, ako stanuva zbor za apatrid, so<br />
pretstavnikot na dr`avata vo koja ima voobi~aeno `iveali{te.<br />
4. Ako edna dr`ava uapsila edno lice, vo soglasnost so odredbite<br />
na ovoj ~len, taa za toa apsewe i za okolnostite so koi se opravduva<br />
toa apsewe vedna{ gi izvestuva dr`avite spomnati vo to~ka 1 od<br />
~len 5. Dr`avata koja ja sproveduva prethodnata istragata spomnata vo<br />
to~ka 2 od ovoj ~len nabrzo za toa im gi soop{tuva zaklu~ocite na<br />
spomnatite dr`avi i gi izvestuva dali ima namera da ja vr{i svojata<br />
nadle`nost.<br />
^len 7<br />
1. Dr`avata ~lenka na teritorijata pod ~ija jurisdikcija e otkrien<br />
navodniot izvr{itel na krivinoto delo spomnato vo ~len 4, ako<br />
ne izvr{i predavawe na toj izvr{itel, vo slu~aite spomnati vo ~len 5<br />
go podnesuva predmetot do nadle`nite organi za da sprovedat krivi~-<br />
143
na postapka.<br />
2. Tie organi donesuvaat odluka pod istite uslovi kako i za sekoe<br />
drugo te{ko krivi~no delo od op{toto pravo vo soglasnost so pravnite<br />
propisi na taa dr`ava. Vo slu~aite spomnati vo to~ka 2 od ~len 5,<br />
dokaznite pravila {to se primenuvaat na gonewe i na osudi na nieden<br />
na~in ne se pomalku strogi od pravilata {to se primenuvaat vo slu~aite<br />
spomnati vo to~ka 1 od ~len 5.<br />
3. Sekoe lice koe se goni za koe i da bilo krivi~no delo spomnato<br />
vo ~len 4 ima zagarantirano pravo na pravi~no postapuvawe vo<br />
site fazi na postapkata.<br />
^len 8<br />
1. Krivi~nite dela spomnati vo ~len 4 avtomatski se vnesuvaat<br />
vo sekoj dogovor za izdavawe sklu~en pome|u dr`avite ~lenki. Dr`avite<br />
~lenki se obvrzuvaat deka spomnatite krivi~ni dela }e gi vnesat<br />
vo sekoj dogovor za izdavawe {to }e go sklu~at pome|u sebe.<br />
2. Ako na edna dr`ava ~lenka, koja izdavaweto go uslovuva so<br />
postoewe na dogovor, druga dr`ava-~lenka, so koja ne e vrzana so dogovor<br />
za izdavawe, £ podnese barawe taa mo`e da ja smeta ovaa konvencija<br />
kako pravna osnova za izdavawe vo pogled na spomnatite krivi~ni<br />
dela. Izdavaweto zavisi od drugi uslovi predvideni so pravoto na<br />
zamolenata dr`ava.<br />
3. Dr`avite ~lenki koi izdavaweto ne go uslovuvaat so postoewe<br />
dogovor me|usebno gi priznavaat spomnatite krivi~ni dela kako slu-<br />
~ai za izdavawe vo uslovite predvideni so pravoto na zamolenata<br />
dr`avata.<br />
4. Pome|u dr`avite-~lenki spomnatite krivi~ni dela se smetaat,<br />
zaradi izdavawe, kako da se storeni kako spored mestoto na nivnoto<br />
izvr{uvawe taka i spored teritorijata pod jurisdikcija na dr`avite<br />
{to se dol`ni da ja utvrdat svojata nadle`nost spored to~ka 1 od ~l. 5.<br />
^len 9<br />
1. Dr`avite ~lenki si uka`uvaat edna na druga naj{iroka mo`na<br />
pravna pomo{ vo sekoja krivi~na postapka vo vrska so krivi~nite<br />
dela spomnati vo ~len 4, vklu~uvaj}i go i dostavuvaweto na site dokazni<br />
elementi so koi raspolagaat i koi se potrebni zaradi postapka.<br />
2. Dr`avite ~lenki gi izvr{uvaat svoite obvrski vo soglasnost<br />
so to~ka 1 od ovoj ~len soglasno so sekoj dogovor za pravna pomo{ {to<br />
mo`e da postoi me|u niv.<br />
^len 10<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka }e se gri`i za poznavaweto i informiraweto<br />
za zabranata na tortura da bide sostaven del na obrazovanieto<br />
na civilniot ili voeniot personal zadol`en za primena na zakonite,<br />
na medicinskiot personal, vr{itelite na javni funkcii i drugite<br />
144
lica koi mo`at na koj i da bilo na~in da u~estvuvaat vo ~uvaweto, soslu{uvaweto<br />
ili postapuvaweto so nekoe uapseno, ili pritvoreno ili<br />
zatvoreno lice.<br />
2. Sekoja dr`ava ~lenka ja vnesuva spomnatata zabrana vo utvrdenite<br />
pravila ili upatstva so obvrskite i dol`nostite na tie lica.<br />
^len 11<br />
1. Sekoja dr`ava-~lenka vr{i sistematski nadzor nad pravilata,<br />
upatstvata, metodite i praktikata na soslu{uvawe i nad odredbite vo<br />
vrska so ~uvaweto i postapuvawe na koj i da bilo na~in so uapsenite,<br />
pritvorenite ili zatvorenite lica na nekoja teritorija pod nejzina<br />
jurisdikcija, a zaradi spre~uvawe na sekoj slu~aj na tortura.<br />
^len 12<br />
Sekoja dr`ava ~lenka se gri`i nadle`nite organi neodlo`no da<br />
izvr{at nepristrasna istraga sekoga{ koga postojat opravdani pri~ini<br />
za somnenie deka akt na tortura e izvr{en na nekoja teritorija pod<br />
nejzina jurisdikcija.<br />
^len 13<br />
Sekoja dr`ava - ~lenka na sekoe lice koe tvrdi deka bilo podlo-<br />
`eno na tortura na nekoja teritorija pod nejzina jurisdikcija mu obezbeduva<br />
pravo da se `ali do nadle`nite organi na spomenatata dr`ava<br />
koi neodlo`no i nepristrasno }e go ispitaat slu~ajot. }e se prezemat<br />
merki zaradi obezbeduvawe za{tita na liceto koe se `alelo i na<br />
liceto kako svedok od sekoe lo{o postapuvawe ili od kakvo i da bilo<br />
zapla{uvawe poradi podnesena `alba ili kakva i da bilo dadena<br />
izjava.<br />
^len 14<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka, vo svojot praven sistem, £ garantira na<br />
`rtvata na nekoj akt na tortura pravo na dobivawe nadomest i pravedno<br />
i soodvetno obe{etuvawe, vklu~uvaj}i gi sredstvata potrebni za<br />
negova {to pocelosna rehabilitacija. Vo slu~aj na smrt na `rtvata na<br />
akt na tortura, imatelite na pravata na taa `rtva polagaat pravo na<br />
obe{-tetuvawe.<br />
2. Ovoj ~len ne isklu~uva nikakvo pravo na obe{tetuvawe {to bi<br />
go imala `rtvata ili koe i da bilo drugo lice vo soglasnost so nacionalnoto<br />
zakonodavstvo.<br />
^len 15<br />
Sekoja dr`ava - ~lenka se gri`i izjavata za koja }e se doka`e<br />
deka e dobiena so tortura da ne mo`e da bide navedena kako dokazen<br />
element vo nekoja postapka, osven protiv liceto obvineto za tortura<br />
za da se utvrdi deka izjavata e dadena.<br />
145
^len 16<br />
1. Sekoja dr`ava - ~lenka se obvrzuva deka na teritorijata pod<br />
svoja jurisdikcija }e zabrani primena na drugi dokumenti za voveduvawe<br />
na surovi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili postapki, a {to<br />
ne se akti na tortura utvrdeni vo ~len 1 ako takvite akti gi vr{i<br />
pretstavnik na javna funkcija ili nekoe drugo lice koe istapuva vo<br />
slu`beno svojstvo, ili po negovo pottiknuvawe ili so negova izre~na<br />
ili molkumna soglasnost. Posebno, obvrskite navedeni vo ~l. 10, 11, 12<br />
i 13 se primenuvaat taka {to poimot ma~ewe }e bide zamenet so poim<br />
na drugi formi na svirepi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili<br />
postapki.<br />
2. Odredbite na ovaa konvencija ne odat na {teta na odredbite na<br />
koj i da bilo me|unaroden instrument ili nacionalen zakon koi zabranuvaat<br />
surovi, ne~ove~ki ili poni`uva~ki kazni ili postapki ili koi<br />
se odnesuvaat na izdavawe ili proteruvawe.<br />
VTOR DEL<br />
^len 17<br />
1. Formiran e Komitet protiv tortura (vo natamo{niot tekst:<br />
Komitet) ~ii funkcii se definirani. Komitetot go so~inuvaat deset<br />
eksperti so visoki moralni kvaliteti ~ija kompetentnost vo oblasta<br />
na pravata na ~ovekot e priznaena i koi zasedavaat vo li~no svojstvo.<br />
Eksperti izbiraat dr`avite - ~lenki, vodej}i smetka za pravednata geografska<br />
zastapenost i zna~eweto na u~estvoto vo rabotata na Komitetot<br />
na nekoi lica so pravno iskustvo.<br />
2. ^lenovite na Komitetot se izbiraat so tajno glasawe spored<br />
listata na kandidati {to }e ja opredelat dr`avite - ~lenki. Sekoja<br />
dr`ava ~lenka mo`e da opredeli eden kandidat kogo go izbira me|u<br />
svoite dr`avjani. Dr`avite - ~lenki go imaat predvid zna~eweto na<br />
faktot opredeleni kandidatite istovremeno da bidat ~lenovi na Komitetot<br />
za pravata na ~ovekot, osnovan vo soglasnost so Me|una-rodniot<br />
pakt za gra|anskite i politi~kite prava, i spremni da bidat ~lenovi<br />
na Komitetot protiv tortura.<br />
3. ^lenovite na Komitetot se izbiraat na sostanocite na<br />
dr`avite ~lenki {to gi svikuva generalniot sekretarijat na Obedinetite<br />
nacii i {to se odr`uvaat sekoja vtora godina. Na tie sostanoci,<br />
na koi kvorum so~inuvaat dve tretini od dr`avite ~lenki, za ~lenovi<br />
vo Komitetot se kandidatite koi }e dobijat najgolem broj glasovi<br />
i apsolutno mnozinstvo na glasovite na pretstavnicite na dr`avite<br />
~lenki {to se prisutni i {to glasaat.<br />
4. Prvite izbori }e se sprovedat najdocna {est meseci po datumot<br />
na vleguvaweto na ovaa konvencija vo sila. Najmalku ~etiri meseci<br />
pred datumot na sekoj izbor, generalniot sekretar na Obedinetite<br />
nacii im upatuva pismo na dr`avite ~lenki i gi povikuva svoi kanditaturi<br />
da podnesat vo rok od tri meseci. Generalniot sekretar,<br />
146
sostavuva lista spored abecedniot red na site odredeni kandidati,<br />
naveduvaj}i gi dr`avite ~lenki {to gi odredile i im ja dostavuva na<br />
dr`avite ~lenki.<br />
5. ^lenovite na Komitetot se izbiraat na ~etiri godini. Tie<br />
mo`at povtorno da se izberat ako bidat povtorno kandidirani. Me|utoa,<br />
mandatot na petminata ~lenovi izbrani na prvite izbori im prestanuva<br />
po dve godini. Neposredno po prvite izbori, imiwata na tie<br />
pet ~lenovi gi izvlekuva so `rebka pretsedatelot, na sostanocite<br />
spomenati vo to~ka 3 od ovoj ~len.<br />
6. Ako eden ~len na Komitetot po~ine, se razre{i od funkciite<br />
ili od koja i da bilo druga pri~ina ne bide vo sostojba da gi vr{i<br />
svoite funkcii vo Komitetot, dr`avata ~lenka {to go opredelila<br />
imenuva drug ekspert, svoj dr`avjanin, koj ostanuva vo Komitetot za<br />
preostanatoto vreme na mandatot, pod rezerva na odobrenie na mnozinstvoto<br />
dr`avi ~lenki. Se smeta deka ova odobrenie e dobieno, osven<br />
ako polovinata dr`avi ~lenki ili pove}e od polovinata ne iznesat<br />
sprotivno mislewe vo rok od {est nedeli od momentot koga generalniot<br />
sekretar na Organizacijata na obedinetite nacii }e gi izvesti za<br />
predlo`enoto imenuvawe.<br />
7. Dr`avite ~lenki gi podnesuvaat tro{ocite na ~lenovite na<br />
Komitetot za periodot vo koj gi vr{at funkciite vo Komitetot.<br />
^len 18<br />
1. Komitetot izbira svoe biro za period od dve godini. ^lenovite<br />
na biroto mo`at da bidat povtorno izbirani.<br />
2. Komitetot sam go utvrduva svojot delovnik. Toj delovnik<br />
treba, me|utoa, da gi sodr`i osobeno slednite odredbi:<br />
a) za kvorum e potrebno prisustvo na {est ~lenovi;<br />
b) odlukite na Komitetot se usvojuvaat so mnozinstvo glasovi na<br />
prisutnite ~lenovi.<br />
3. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii mu stava na raspolagawe<br />
na Komitetot personal i prostorii {to mu se potrebni za<br />
efikasno vr{ewe na rabotite {to mu e dovereni vo soglasnost so ovaa<br />
Konvencija.<br />
4. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii go svikuva prviot<br />
sostanok na ~lenovite na Komitetot. Po svojot prv sostanok, Komitetot<br />
se sostanuva vo site priliki predvideni so negoviot delovnik.<br />
5. Dr`avite ~lenki gi podnesuvaat tro{ocite za odr`uvawe na<br />
sostanoci na dr`avite ~lenki i Komitetot, vklu~uvaj}i pla}awe na<br />
Obedinetite nacii na site tro{oci, kako {to se tro{ocite na personalot<br />
i prostoriite {to Organizacijata }e gi anga`ira, vo soglasnost<br />
so stav 3 na ovoj ~len.<br />
147
^len 19<br />
1. Dr`avite ~lenki mu podnesuvaat na Komitetot, so posredstvo<br />
na generalniot sekretar na Obedinetite nacii, izve{taj za merki {to<br />
gi prezele za da gi ispolnat svoite obvrski vo soglasnost so ovaa konvencija,<br />
vo rok od edna godina, smetaj}i od denot na vleguvaweto na<br />
Konvencijata vo sila za zainteresiranata dr`ava ~lenka. Potoa, dr`avite<br />
~lenki sekoja ~etvrta godina podnesuvaat dopolnitelen izve{-<br />
taj za site novi prezemeni merki i drugi izve{tai {to }e gi pobara<br />
Komitetot.<br />
2. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii ovie im go dostavuva<br />
izve{tajot na site dr`avi ~lenki.<br />
3. Komitetot go razgleduva sekoj izve{taj i mo`e da dava<br />
voop{teni komentari za izve{tajot za koi }e oceni deka se potrebni i<br />
i gi dostavuva na sekoja zainteresirana dr`ava - ~lenka. Taa dr`ava -<br />
~lenka mo`e da mu gi dostavi na Komitetot kako odgovor na site<br />
zabele{ki {to gi smeta kako korisni.<br />
4. Komitetot mo`e da odlu~i vo godi{niot izve{taj, {to go<br />
sostavuva vo soglasnost so ~len 24, da gi povtori site komentari {to<br />
gi formuliral vo soglasnost so to~ka 3 od ovoj ~len, zaedno so zabele-<br />
{kite {to po toa pra{awe se dobieni od zainteresiranata dr`ava<br />
~lenka. Ako zainteresiranata dr`ava ~lenka toa go bara, Komitetot,<br />
isto taka, mo`e da go povtori izve{tajot {to go podnesol vrz osnova<br />
na to~ka 1 od ovoj ~len.<br />
^len 20<br />
1. Ako Komitetot primi verodostojni izvestuvawa za koi }e mu<br />
se stori deka sodr`at sigurni izvestuvawa za toa deka tortura sistematski<br />
se primenuva na terirorijata na edna dr`ava - ~lenka, toj ja<br />
povikuva taa dr`ava da sorabotuva vo razgleduvaweto na tie izvestuvawa<br />
i, za taa cel, da go izvesti za svoite zabele{ki po toa pra{awe.<br />
2. Vodej}i smetka za site zabele{ki {to eventualno }e gi podnese<br />
zainteresiranata dr`avata ~lenka i za drugite soodvetni izvestuvawa<br />
so koi raspolaga, Komitetot mo`e, ako toa go smeta za opravdano,<br />
da zadol`i eden ili pove}e svoi ~lenovi da pristapat kon doverliva<br />
istraga i za toa itno da mu podnesat izve{taj.<br />
3. Ako istragata se sproveduva vo soglasnost so to~ka 2 od ovoj<br />
~len, Komitetot bara sorabotka od zainteresiranata dr`ava - ~lenka.<br />
Vo dogovor so taa dr`ava - ~lenka, a zaradi istraga, mo`e da se predvidi<br />
poseta na teritorijata na taa dr`ava.<br />
4. Otkako }e go razleda izve{tajot {to ~lenot ili ~lenovite }e<br />
mu go podnesat soglasno so to~ka 2 od ovoj ~len, Komitetot £ dostavuva<br />
zaklu~oci na zainteresiranata dr`ava - ~lenka, kako i site komentari<br />
i sugestii {to gi smeta za umesni, imaj}i ja predvid dadenata situacija.<br />
148
5. Celokupnata aktivnost na Komitetot spomnata vo to~ka od 1<br />
do 4 na ovoj ~len e doverliva, a vo site etapi od taa rabota postoi<br />
streme` kon postigawe sorabotka so dr`avata - ~lenka. Koga }e ja<br />
zavr{i rabotata vo vrska so istragata vodena vo soglasnost so to~ka 2<br />
i po konsultirawe so zainteresiranata dr`ava - ~lenka, Komitetot<br />
mo`e da odlu~i vo godi{niot izve{taj {to toj go sostavuva vo soglasnost<br />
so ~len 24 da vnese kratok izve{taj za rezultatite od rabotata.<br />
^len 21<br />
1. Sekoja dr`ava - ~lenka na ovaa konvencija mo`e, vo soglasnost<br />
so ovoj ~len, da izjavi vo sekoj moment deka priznava oti Komitetot e<br />
nadle`en da prima i da razgleduva soop{tenija vo koi edna dr`ava<br />
~lenka tvrdi deka nekoja druga dr`ava ~lenka ne gi ispolnuva svoite<br />
obvrski vrz osnova na ovaa Konvencija. Tie soop{tenija mo`at da se<br />
primaat i da se razgleduvaat vo soglasnost so ovoj ~len samo ako poteknuvaat<br />
od dr`avata - ~lenka koja dala izjava deka, {to se odnesuva do<br />
nea, ja priznava nadle`nosta na Komitetot. Komitetot ne prima nikakvo<br />
soop{tenie koe se odnesuva na dr`avata - ~lenka koja ne dala<br />
takva izjava. Navedenata procedura se primenuva vo vrska so soop{tenijata<br />
{to }e se primat vo soglasnost so ovoj ~len:<br />
a) Ako dr`avata ~lenka na ovaa konvencija smeta deka nekoja<br />
druga dr`ava, isto taka ~lenka na Konvencijata ne gi primenuva odredbite<br />
na Konvencijata, taa mo`e, po pismen pat, da £ svrti vnimanie na<br />
taa dr`ava na toa pra{awe. Vo rok od tri meseci, smetaj}i od datumot<br />
na priemot na soop{tenieto, dr`avata do koja e upateno soop{tenieto<br />
}e £ dostavi na dr`avata {to go upatila soop{tenieto objasnenie ili<br />
kakva i da bilo druga pismena izjava so koja se objasnuvaat pra{awata<br />
i koja treba da sodr`i {to e mo`no pove}e i {to pokorisni izvestuvawa<br />
za pravilata na postapkata i za pravnite sredstva, bilo da se<br />
ve}e koristeni ili da se koristat ili doprva mo`at da se koristat;<br />
b) Ako vo rok od {est meseci, smetaj}i od datumot koga dr`avata<br />
do koja e upateno soop{tenieto }e go primi toa originalno soop{tenie,<br />
pra{aweto ne se re{i na zadovolstvo na dvete zainteresirani<br />
dr`avi ~lenki, obete imaat pravo da go podnesat toa pra{awe do Komitetot,<br />
upatuvaj}i po edno soop{tenie do Komitetot i do drugata<br />
zainteresirana dr`ava;<br />
c) Komitetot mo`e da bide nadle`en za predmetot {to mu e podnesen<br />
vo soglasnost so ovoj ~len samo otkako }e bide siguren deka site<br />
raspolo`ivi interni pravni sredstva se iskoristeni i iscrpeni, vo<br />
soglasnost so op{topriznaenite principi na me|unarnoto pravo. Toa<br />
pravilo ne se primenuva vo slu~aite vo koi `albenite postapki gi<br />
pre~ekoruvaat razumnite rokovi, nitu vo slu~aite vo koi e malku<br />
verojatno deka `albenite postapki }e mu dadat zadovoluvawe na liceto<br />
koe e `rtva na kr{eweto na ovaa konvencija;<br />
149
d) Komitetot gi odr`uva svoite sednici zad zatvorena vrata koga<br />
gi razgleduva soop{tenijata predvideni so ovoj ~len;<br />
e) Pod rezerva na odredbite od stav s), Komitetot im gi stava<br />
svoite dobri uslugi na raspolagawe na zainteresiranite dr`avi<br />
~lenki za da postignat mirno re{enie na pra{aweto, zasnovano vrz<br />
po~ituvawe na obvrskite predvideni so ovaa Konvencija. Za taa cel,<br />
Komitetot mo`e, ako smeta deka e toa potrebno, da osnova ad hoc komisija<br />
za pomiruvawe.<br />
f) Vo sekoj spor {to mu e podnesen vo soglasnost so ovoj ~len,<br />
Komitetot mo`e da pobara od zainteresiranite dr`avi ~lenki navedeni<br />
vo stav b) da mu gi dostavat site soodvetni izvestuvawa;<br />
g) Zainteresiranite dr`avi - ~lenki navedeni vo stav b) imaat<br />
pravo da bidat zastapeni za vreme dodeka Komitetot gi ragleduva predmetite<br />
i da davaat zabele{ki usno ili pismeno, ili i vo ednata i vo<br />
drugata forma;<br />
h) Komitetot mora da podnese izve{taj vo rok od 12 meseci,<br />
smetaj}i od denot koga go primil soop{tenieto navedeno vo stav b);<br />
i) Ako bilo mo`no da se najde re{enie vo soglasnost so odredbite<br />
na stav e), Komitetot vo svojot izve{taj se ograni~uva na kratko<br />
iznesuvawe na faktite i na postignatoto re{enie;<br />
j) Ako re{enieto ne mo`elo da se najde soglasnost so odredbite<br />
na stav e), Komitetot vo svojot izve{taj se ograni~uva na kratko<br />
iznesuvawe na faktite; tekstot na pismenite zabele{ki i zapisnikot<br />
za usnite zabele{ki {to gi iznele zainteresiranite dr`avi - ~lenki<br />
se dodavaat kon izve{tajot.<br />
Za sekoj predmet, izve{tajot im se dostavuva na zainteresiranite<br />
dr`avi - ~lenki.<br />
2. Odredbite na ovoj ~len vleguvaat vo sila koga pet dr`avi<br />
~lenki na ovaa konvencija }e ja dadat izjavata predvidena so to~ka 1 od<br />
ovoj ~len. Spomnatata izjava dr`avata - ~lenka ja deponira kaj generalniot<br />
sekretar na Obedinetite nacii, koj im dostavuva kopija od taa<br />
izjava na drugite dr`avi - ~lenki. Izjavata mo`e da se povle~e vo sekoj<br />
moment so soop{tenie upateno do generalniot sekretar. Toa povlekuvawe<br />
e bez {teta po razgleduvaweto na sekoe pra{awe {to e predmet<br />
na soop{tenieto koe e ve}e dostaveno vo soglasnost so ovoj ~len;<br />
nikakvo drugo soop{tenie na edna dr`ava ~lenka nema da se primi vo<br />
soglasnost so ovoj ~len otkako generalniot sektetar }e go primi soop{tenieto<br />
za povlekuvawe na izjavata, osven ako zainteresiranata<br />
dr`ava - ~lenka ne dade nova izjava.<br />
^len 22<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka na ovaa konvencija mo`e, soglasno so<br />
ovoj ~len, da izjavi vo sekoj moment deka priznava oti Komitetot e<br />
nadle`en da primi i razgleduva soop{tenija {to mu gi dostavile poedinci<br />
ili se dostaveni vo ime na poedinci koi se pod nejzina juri-<br />
150
sdikcija i koi }e utvrdat deka se `rtvi na kr{ewe na odredbite na<br />
Konvencijata od strana na nekoja dr`ava ~lenka. Komitetot ne prima<br />
nikakvo soop{te-nie {to se odnesuva na edna dr`ava ~lenka koja ne<br />
dala takva izjava.<br />
2. Komitetot go oglasuva za neprifatlivo sekoe soop{tenie {to<br />
e podneseno vo soglasnost so ovoj ~len, a {to e anonimno ili za koe toj<br />
smeta deka pretstavuva zloupotreba na pravoto na podnesuvawe na<br />
takvi soop{tenija, ili deka e nespoivo so odredbite na ovaa konvencija.<br />
3. Pod rezerva na odredbite na to~ka 2, sekoe soop{tenija {to mu<br />
e podneseno vo soglasnost so ovoj ~len Komitetot £ go upatuva na<br />
dr`avata - ~lenka na ovaa konvencija koja dala izjava vo soglasnost so<br />
to~ka 1, a koja navodno ja prekr{ila koja i da bilo odredba na Konvencijata.<br />
Vo rok od slednite {est meseci, spomnatata dr`ava mu podnesuva<br />
na Komitetot pismeni objasnenie ili izjavi so koja se objasnuvaat<br />
pra{awata i se naveduvaat, vo slu~aj na potreba, merkite {to<br />
taa bi mo`ela da gi prezeme zaradi podobruvawe na situacijata.<br />
4. Komitetot gi razgleduva soop{tenijata {to gi primil vo<br />
soglasnost so ovoj ~len, vodej}i smetka za site informacii {to mu gi<br />
podnele poedinci ili se podneseni od ima na poedinci ili gi podnele<br />
zainteresiranite dr`avi ~lenki.<br />
5. Komitetot nema da razgleduva niedno soop{tenie na poedinec,<br />
vo soglasnost so ovoj ~len, a prethodno da ne se uveri vo slednoto:<br />
a) deka istoto pra{awe ne e razgledano i deka ne se razgleduva<br />
pred nekoja druga megunarodna institucija nadle`na za istraga i<br />
re{avawe na sporot;<br />
b) deka poedinecot gi iscrpil site interni raspolo`ivi sredstva;<br />
toa pravilo ne se primenuva ako `albenite postapki gi nadminuvaat<br />
razumnite rokovi ili ako e malku verojatno deka tie }e mu dadat<br />
zadovoluvawe na poedinecot koj e `rtva na kr{eweto na ovaa konvencija.<br />
6. Komitetot gi odr`uva sednicite zad zatvorena vrata ako gi<br />
razgleduva soop{tenijata predvideni so ovoj ~len.<br />
7. Komitetot im gi soop{tuva svoite konstatacii na zainteresiranata<br />
dr`ava ~lenka i na poedinecot.<br />
8. Odredbite na ovoj ~len vleguvaat vo sila koga pet dr`avi<br />
~lenki na ovaa konvencija }e ja dadat izjavata predvidena vo to~ka 1 od<br />
ovoj ~len. Dr`avata ~lenka ja deponira izjavata kaj generalniot sekretar<br />
na Obedinetite nacii, koj im dostavuva kopii od taa izjava na<br />
drugite dr`avi ~lenki. Izjavata mo`e da se povle~e vo sekoj moment<br />
so soop{tenie upateno do generalniot sekretar. Toa povlekuvawe e<br />
bez {teta po razgleduvaweto na sekoe pra{awe {to e predmet na soop-<br />
{tenieto koe e ve}e dostaveno vo soglasnost so ovoj ~len. Nikakvo<br />
drugo soop{tenie {to go dostavil poedinec ili e dostaveno za smetka<br />
na poedinec nema da bide primeno vo soglasnost so ovoj ~len otkako<br />
151
generalniot sekretar }e go primi soop{tenieto za povlekuvawe na<br />
izjavata, osven ako zainteresiranata dr`avata ~lenka ne dala nova<br />
izjava.<br />
^len 23<br />
^lenovite na Komitetot i ~lenovite na ad hoc komisiite za pomiruvawe<br />
{to bi mo`ele da bidat imenuvani vo soglasnost so stav (e)<br />
od to~ka 1 na ~len 21 imaat pravo na olesnuvawa, privilegii i imuniteti<br />
priznaeni na ekspertite vo slu`ba na Obedinetite nacii, kako<br />
{to se navedeni vo soodvetnite delovi od Konvencijata za privilegiite<br />
i imunitetite na Obedinetite nacii. 74<br />
^len 24<br />
Komitetot im podnesuva na dr`avite ~lenki i na Generalnoto<br />
sobranie na Obedinetite nacii godi{en izve{taj za aktivnostite {to<br />
}e gi prezeme zaradi primena na ovaa Konvencija.<br />
TRET DEL<br />
^len 25<br />
1. Konvencijata e otvorena za potpi{uvawe od site dr`avi.<br />
2. Ovaa Konvencija podle`i na ratifikacija. Instrumentite za<br />
ratifikacija }e bidat deponirani kaj generalniot sekretar na Organizacijata<br />
na obedinetite nacii.<br />
^len 26<br />
Site dr`avi mo`at da pristapat na ovaa konvencija. Pristapuvaweto<br />
}e se vr{i so deponirawe na instrumentot za pristapuvawe kaj<br />
generalniot sekretar na Obedinetite nacii.<br />
^len 27<br />
1. Ovaa konvencija vleguva vo sila triesetiot den od denot na<br />
deponiraweto kaj generalniot sekretar na Obedinetite nacii na dvaesettiot<br />
instrument za ratifikacija ili za pristapuvawe.<br />
2. Za sekoja dr`ava {to }e ja ratifikuva ovaa Konvencija ili }e<br />
i pristapi po deponiraweto na dvesettiot instrument za ratifikacija<br />
ili za pristapuvawe, Konvencijata vleguva vo sila tretiot den<br />
od datumot koga taa dr`ava }e go deponira svojot instrument za<br />
ratifikacija ili za pristapuvawe.<br />
^len 28<br />
1. Sekoja dr`ava }e mo`e, vo momentot koga }e ja potpi{e ili }e<br />
ja ratifikuva Konvencijata ili }e i pristapi, da izjavi deka ne ja<br />
priznava nadle`nosta dadena na Komitetot vo soglasnost so ~len 20.<br />
2. Sekoja dr`ava - ~lenka koja koja }e formulira rezerva vo<br />
74<br />
Rezolucija 22A (I)<br />
152
soglasnost so odredbite na to~ka 1 od ovoj ~len, }e mo`e vo sekoj moment<br />
da ja povle~e taa rezerva so soop{tenie upateno do general-niot<br />
sekretar na Obedinetite nacii.<br />
^len 29<br />
1. Sekoja dr`ava ~lenka na Konvencijata mo`e da predlo`i<br />
amandmani i da podnese svoj predlog generalniot sekretar na Obedinetite<br />
nacii. Generalniot sekretar im go soop{tuva predlogot na amandmanot<br />
na dr`avite ~lenki, baraj}i od niv da mu soop{tat dali prifa}aat<br />
organizirawe na konferencija na dr`avite - ~lenki zaradi<br />
razgleduvawe na predlogot i negovo stavawe na glasawe. Ako za ~etiri<br />
meseci od datumot na takvoto soop{tenie najmalku edna tretina od<br />
dr`avite - ~lenki se izjasnat za odr`uvawe na taa konferencija, generalniot<br />
sekretar organizira konferencija pod pokrovitelstvo na<br />
Obedinetite nacii. Sekoj amandman {to }e go usvojat mnozinstvoto<br />
dr`avi - ~lenki {to prisustvuvaat na konferencijata i {to glasaat,<br />
generalniot sekretar }e im go podnese na prifa}awe na site dr`avi<br />
~lenki.<br />
2. Amandmanot usvoen spored odredbite na to~ka 1 od ovoj ~len<br />
vleguva vo sila koga dve tretini od dr`avite - ~lenki na Konvencijata<br />
}e go izvestat generalniot sekretar na Obedinetite nacii deka go<br />
prifatile, vo soglasnost so procedurata predvidena so nivniot ustav.<br />
3. Koga }e vlezat vo sila, amandmanite imaat obvrzuva~ka sila za<br />
dr`avite - ~lenki {to }e gi prifatat, pri {to drugite dr`avi - ~lenki<br />
ostanuvaat vrzani za odredbite na Konvencijata i za site prethodni<br />
amandmani {to gi prifatile.<br />
^len 30<br />
1. Sekoj spor me|u dve ili pove}e dr`avi ~lenki vo vrska so tolkuvaweto<br />
ili primenata na Konvencijata {to ne mo`e da se re{i so<br />
pregovori, se podnesuvaat na arbitra`a, na barawe od edna od tie<br />
dr`avi. Ako za {est meseci od datumot na baraweto za arbitra`a,<br />
stranite ne postignat spogodba za organizirawe na arbitra`a, sekoja<br />
od niv mo`e da go podnese sporot do Me|unarodniot sud na pravdata,<br />
podnesuvaj}i `alba vo soglasnost so Statutot na Sudot.<br />
2. Sekoja dr`ava mo`e, vo momentot koga }e ja potpi{e ili }e ja<br />
ratifikuva ovaa konvencija ili }e £ pristapi, da izjavi deka ne se<br />
smeta vrzana za odredbite na to~ka 1 od ovoj ~len. Drugite dr`avi<br />
~lenki nema da bidat vrzani za spomnatite odredbi vo odnos na sekoja<br />
dr`ava ~lenka koja }e formulira takva rezerva.<br />
3. Sekoja dr`ava - ~lenka koja }e formulira rezerva vo soglasnost<br />
so odredbite na to~ka 2 od ovoj ~len, }e mo`e vo sekoj moment da<br />
ja povle~e taa rezerva so soop{tenie upateno do generalniot sekretar<br />
na Obedinetite nacii.<br />
153
^len 31<br />
1. Dr`avata - ~lenka mo`e da ja otka`e Konvencijata so pismeno<br />
soop{tenie upateno do generalniot sekretar na Obedinetite nacii.<br />
Otka`uvaweto dobiva dejstvo edna godina po datumot koga soop{tenieto<br />
}e go primi generalniot sekretar.<br />
2. Takvoto otka`uvawe ne ja osloboduva dr`avata ~lenka od<br />
obvrskite {to £ pripa|aat vo soglasnost so Konvencijata vo vrska so<br />
sekoj akt ili so sekoj propust {to }e go stori pred datumot koga otka-<br />
`uvaweto }e dobie dejstvo. Otka`uvaweto ne e pre~ka za prodol`uvawe<br />
na razgleduvaweto na sekoe pra{awe {to ve}e bilo izneseno<br />
pred Komitetot na denot koga otka`uvaweto dobilo dejstvo.<br />
3. Po datumot koga otka`uvaweto od edna dr`ava - ~lenka }e<br />
dobie dejstvo, Komitetot ne prezema razgleduvawe na niedno novo<br />
pra{awe vo vrska so taa dr`ava.<br />
^len 32<br />
Generalniot sekretar na Obedinetite nacii im gi soop{tuva na<br />
site dr`avi - ~lenki na Obedinetite nacii i na site dr`avi {to }e ja<br />
potpi{at Konvencijata ili }e £ pristapat:<br />
a) propisite, ratifikaciite i pristapuvawata primeni vrz<br />
osnova na ~l. 25 i 26;<br />
b) datumot na vleguvaweto na Konvencijata vo sila vrz osnova na<br />
~len 27 i datumot na vleguvaweto na sekoj amandman vo sila so primena<br />
na ~len 29;<br />
s) otka`uvawata primeni vrz osnova na ~len 31.<br />
^len 33<br />
1. Konvencijata, ~ii tekstovi na arapski, angliski, francuski<br />
kineski, ruski i {panski jazik se ednakvo verodosatojni, }e bide<br />
deponirana kaj generalniot sekretar na Obedinetite nacii.<br />
2. Generalniot sekretar na Obedinetite nacii }e im dostavi po<br />
edna propisno zaverena kopija od Konvencijata na site dr`avi.<br />
154
KORPUS NA PRINCIPI ZA ZA[TITA NA SITE LICA OD<br />
BILO KAKVA FORMA NA PRITVORAWE ILI LI[UVAWE OD<br />
SLOBODA<br />
Usvoen od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na<br />
76-to zasedanie so rezolucija 43/173 od 9 dekemvri 1988 godina<br />
Naslov na orginalot: Body of Principles for the Protection of All Persons<br />
under Any Form of Detention or Imprisonment<br />
Generalnoto sobranie,<br />
Povikuvaj}i se na svojata rezolucija 35/117 od 15 dekemvri 1980<br />
godina koja {to se odnesuva na zada~ata na izrabotka na Nacrt na Korpusot<br />
na principite za za{tita na site lica od bilo kakva forma na<br />
pritvorawe ili li{uvawe od sloboda {estiot Komitet donese re-<br />
{enie da oformi pro{irena rabotna grupa za taa namena,<br />
Zemaj}i gi predvid zabele{kite od izve{tajot na rabotnata grupa<br />
za Nacrt Korpusot na principite za za{tita na site lica od site<br />
formi na pritvor ili li{uvawe od sloboda koja {to se sostana za<br />
vreme na odr`uvaweto na 43-to godi{no zasedanie na Generalnoto sobranie<br />
i ja zavr{i izrabotkata na nacrt principite,<br />
Zemaj}i go predvid faktot deka rabotnata grupa za izrabotka na<br />
Nacrt Korpusot na principite za za{tita na site lica od bilo kakva<br />
forma na pritvor ili li{uvawe od sloboda re{i da mu go podnese<br />
tekstot na Nacrt Korpusot na principite na {estiot Komitet na razgleduvawe<br />
i usvojuvawe,<br />
[estiot Komitet e uveren deka usvojuvaweto na Principite<br />
mnogu }e pridonese za za{tita na ~ovekovite prava.<br />
[estiot Komitet sogleduvaj}i ja potrebata od obezbeduvawe na<br />
{iroka rasprostranetost na tekstot na Nacrt Korpusot na principite,<br />
1. Go prifa}a tekstot na Korpusot na principite za za{tita na<br />
site lica od bilo kakvi formi na pritvorawe ili li{uvawe od<br />
sloboda, tekst koj {to e daden vo prilog na postojnata rezolucija<br />
2. [estiot komitet £ izrazuva blagodarnost na rabotnata grupa<br />
za nejziniot va`en pridones pri izrabotkata na Nacrt Korpusot na<br />
principite za za{tita na site lica od bilo kakvi formi na pritvorawe<br />
ili li{uvawe od sloboda,<br />
3. [estiot kongres bara od generalniot sekretar na Obedinetite<br />
nacii da gi informira dr`avite ili ~lenkite na specijaliziranite<br />
agencii na Obedinetiite nacii za usvojuvaweto na Principite,<br />
4. Komitetot gi pottiknuva ~lenkite da gi napravat site mo`ni<br />
155
usilbi za da mo`e Korpusot na principite za za{tita na site lica od<br />
sekakvi formi na pritvorawe ili li{uvawe od sloboda da stanat<br />
op{topoznati i da se po~ituvaat.<br />
P R I L O G<br />
KORPUS NA PRINCIPI ZA ZA[TITA NA SITE LICA OD<br />
BILO KAKVA FORMA NA PRITVORAWE ILI LI[UVAWE OD<br />
SLOBODA<br />
156<br />
OPSEG NA PRINCIPITE<br />
Ovie principi }e se primenuvaat za za{tita na site lica od sekakva<br />
forma na pritvor ili li{uvawe od sloboda<br />
Izrazi koi {to se koristat<br />
Vo tekstot na Principite se koristat slednite izrazi:<br />
(a) "Priveduvawe" zna~i li{uvawe na lice od sloboda za potvrdeno<br />
izvr{eno krivi~no delo ili dejstvie izvr{eno od strana na<br />
ovlasten organ;<br />
(b) "Privedeno lice" zna~i bilo koe lice li{eno od sloboda<br />
osven ako li{uvaweto e rezultat na proglasuvawe na vinoven za izvr-<br />
{eno krivi~no delo;<br />
(c) "Lice li{eno od sloboda" e liceto koe e li{eno od sloboda<br />
kako rezultat na obvinenie za izvr{eno krivi~no delo.<br />
(d) "Pritvor" zna~i sostojba vo koja se nao|a pritvorenoto lice.<br />
(e) "Zatvorawe" zna~i sostojba vo koja se nao|a zatvorenoto lice<br />
kako {to e definiranio vo gorniot tekst.<br />
(f) Zborovite "sudski ili drug ovlasten organ" zna~at sudski<br />
ili drug ovlasten organ ~ija {to polo`ba i traewe na mandat vo soglasnost<br />
so zaonot }e im obezbedi najgololema garancija na nadle`nosti,<br />
nepristrasnost i nezavisnost.<br />
Princip 1<br />
Tretmanot na site lica koi {to se od bilo kakov vid li{eni od<br />
sloboda treba da bide human i da se po~ituva nivnoto li~no dostoinstvo.<br />
Princip 2<br />
Priveduvawe, pritvorawe ili zatvarawe na lica treba striktno<br />
da se vr{i samo vo soglasnost so odredbite na zakonot i istootot da go<br />
vr{at ovlasteni slu`benici ili lica ovlasteni za taa namena.<br />
Princip 3<br />
Na licata li{eni od sloboda vo koja i da e forma na li{uvawe<br />
od sloboda ili pritvor ne smee da im se ograni~uvaat ili ukinuvaat
~ovekovite prava koi {to postojat ili se prifateni od sekoja dr`ava<br />
vo soglasnost so zakonite, konvenciite, propisite ili obi~aite, no<br />
pod izgovor deka ovie principi ne gi priznavaat takvite prava ili<br />
pak deka gi priznavaat vo pomal obem.<br />
Princip 4<br />
^ovekovite prava na liceto li{eno od sloboda vo bilo kakva<br />
forma na zadr`uvawe ili li{uvawe od sloboda i site prezemeni merki<br />
koi se vo direktna vrska so ~ovekovite prava treba da bidat predmet<br />
na delotvorna kontrola od strana na sudski ili bilo koj drug<br />
ovlasten organ.<br />
Princip 5<br />
1. Ovie principi }e se primenuvaat podednakvo za site lica na<br />
teritorijata na bilo koja dr`ava bez ogled na rasnata pripadnost, boja<br />
na ko`ata, pol, jazik, verosipoved ili veruvawe, politi~ko ili drug<br />
vid na mislewe, nacionalna pripadnost ili op{testveno poteklo,<br />
imotna sostojba, ra|awe ili drug status.<br />
2. Merkite koi {to se sozdadeni ili vo soglasnost so zakonot<br />
ili edinstveno se primenuvaat za za{tita na pravata i specijalniot<br />
status na `eni i doilki, decata i maloletnicite, vozrasnite, bolnite<br />
ili hendikepiranite lica ne smeeat da se diskriminirat. Potrebata i<br />
primenata na takvite merki sekoga{ treba da bide predmet na povtorna<br />
revizija od strana na sudski ili drug ovlasten organ.<br />
Princip 6<br />
Nitu edno lice li{eno od sloboda vo bilo koja forma na pritvor<br />
ili li{uvawe od sloboda ne smee da bide predmet na nehumano<br />
odnesuvawe ili poni`uva~ko kaznuvawe. Kako i da e nitu edna okolnost<br />
ne mo`e da bide opravduvawe za izma~uvaweto ili drug vid na<br />
nasilni~ki, nehuman ili poni`uva~ki tretman ili kaznuvawe.<br />
Princip 7<br />
1. Dr`avite treba so zakon da gi zabranat site akti koi {to se vo<br />
sprotivnost so praavata i dol`nostite, a koi {to se sodr`ani vo<br />
principite i vrz osnova na `alba da pokrenat i izvr{at soodvetna i<br />
nepristrasna istraga i da izre~at soodvetni kazneni merki.<br />
2. Slu`benite lica koi imaat pri~ini za somnenie deka e izvr-<br />
{eno prekr{uvawe ili deka }e se prekr{at principite imaat pravo<br />
da go prijavat problemot do povisokite organi i ako e potrebno do soodvetnite<br />
organi ovlasteni za revizija ili donesuvawe na privremani<br />
merki.<br />
3. Sekoe lice koe se somneva deka se slu~ilo ili deka }e se slu~i<br />
prekr{uvawe na principite ima pravo da go prijavi problemot na povisokiot<br />
organ kako i do soodvetnite odgovorni organi ovlasteni za<br />
157
evizija i donesuvawe na preventivni merki.<br />
Princip 8<br />
Pritvorenite lica treba da se tretiraat kako neosuduvani lica.<br />
Spored toa, tie spored mo`nostite treba da se odvoeni od drugite zatvoreni<br />
lica.<br />
Princip 9<br />
Ovlastenite lica koi {to go priveduvaat ili go pritvoraat liceto<br />
ili pak vodat istraga za slu~ajot treba striktno da gi koristat nivnite<br />
ovlastuvawa dodeleni vo soglasnost so zakon, a koristeweto na<br />
nivnite ovlastuvawa }e bide predmet na nadomest od strana na sudskite<br />
ili drugi vlasti.<br />
Princip 10<br />
Liceto koe {to se priveduva za vreme na priveduvaweto treba da<br />
se informira za pri~inite na priveduvaweto i treba vedna{ da se<br />
informira za obvinenieto {to e pokrenato protiv nego.<br />
Princip 11<br />
Ni edno lice ne smee da se dr`i vo pritvor bez da mu se dade mo-<br />
`nost da bide soslu{ano od sudski ili drug organ. Pritvorenoto lice<br />
ima pravo da se brani samostojno ili na pomo{ od branitel kako {to e<br />
predvideno so zakon.<br />
Pritvorenoto lice i negoviot branitel, ako pritvorenoto lice<br />
ve}e go ima anga`irano istiot, treba itno i celosno da bidat informirani<br />
za bilo kakva izdadena naredba za pritvorawe zaedno so pri~inite<br />
za nejzinoto izdavawe.<br />
1. Sudskite ili drugi odgovorni organi se nadle`ni za soodvetna<br />
revizija na prodol`uvaweto na pritvorot.<br />
Princip 12<br />
1. Treba pravilno da se zapi{at slednive podatoci:<br />
(a) pri~ina na priveduvaweto;<br />
(b) vremeto na priveduvaweto i stavaweto vo pritvor kako i vremeto<br />
koga privedenoto lice treba da se pojavi pred sudskiot ili drug<br />
ovlasten organ;<br />
(c) identitetot na ovlastenoto lice<br />
(d) to~ni podatoci za mestoto na pritvorawe;<br />
2. Takvite podatoci treba da im bidat dostapni na pritvorenoto<br />
lice i na negoviot branitel, dokolku pritvorenoto lice ima anga`irano<br />
branitel vo forma opredelena so zakon.<br />
Princip 13<br />
Bilo koe lice vo momentot na priveduvaweto, na po~etokot na<br />
158
pritvorot ili li{uvaweto od sloboda ili pak vedna{ potoa, odgovorniot<br />
organ za negovoto priveduvawe, pritvorawe ili zatvorawe, treba<br />
da go informiraat i da mu gi objasnat negovite prava i kako toj samiot<br />
da gi iskoristi tie prava.<br />
Princip 14<br />
Lice {to adekvatno ne go razbira ili zboruva jazikot koj {to go<br />
upotrebuva organot odgovoren za negovoto priveduvawe, pritvorawe<br />
ili li{uvawe od sloboda, ima pravo na itna informacija {to se odnesuva<br />
na Principot 10, Principot 11 stav 2, Principot 12 stav 1 i Principot<br />
13 na jazikot koj go razbira i ako e potrebno besplatna pomo{<br />
od preveduva~ vo vrska so zakonskite postapki koi {to sledu-vaat po<br />
negovoto priveduvawe.<br />
Princip 15<br />
I pokraj isklu~ocite sodr`ani vo Princip 16 stav 4 i Princip<br />
18 stav 3, komunikacijata na pritvorenoto ili zatvorenoto lice so nadvore{niot<br />
svet, posebno so negovoto semejstvo ili branitel, nema da<br />
mu se skratat ne pove}e od nekolku dena.<br />
Princip 16<br />
1. Nabrzo po priveduvaweto i po bilo kakvo premestuvawe od<br />
edno mesto na pritvor ili zatvor, pritvorenoto ili zatvorenoto lice<br />
ima pravo da gi informira ili da bara od odgovornite organi da gi<br />
informiraat ~lenovite na negovoto semejstvo ili drugi soodvetni<br />
lica za negovoto priveduvawe, pritvorawe ili zatvorawe ili za premestuvaweto<br />
i mestoto kade {to e staven vo zatvor.<br />
2. Ako pritvorenoto ili zatvorenoto lice e stranski dr`avjanin,<br />
vedna{ treba da bide informirano za negovite prava na komunikacija<br />
na soodveten na~in preku konzularniot pretstavnik ili diplomatskata<br />
misija na dr`avata od ~ija {to nacionalna pripadnost e<br />
liceto ili so organot koj {to e odgovoren za komunikacija vo soglasnost<br />
so me|unarodnoto pravo, ili pak so pretstavnikot na megunarodnata<br />
organizacija ako e begalec, ili pak ako liceto e pod za{tita na<br />
me|unarodna organizacija.<br />
3. Ako pritvorenoto ili zatvorenoto lice e maloletno ili pak<br />
ne e vo mo`nost da gi razbere svoite prava, odgovorniot organ na svoja<br />
inicijativa go prezema informiraweto za koe {to stanuva zbor vo<br />
ovoj princip. Treba da se obrne posebno vnimanie na izvestuvaweto na<br />
roditelite i staratelite.<br />
4. Bilo kakvo izvestuvawe za koe stanuva zbor vo ovoj princip,<br />
treba da se dostavi ili dozvoli bez nikakvo odlagawe. Kako i da e,<br />
odgovorniot organ mo`e za eden razumen vremenski period da go odlo-<br />
`i izvestuvaweto ako e od specifi~en interes za istra`niot proces.<br />
159
Princip 17<br />
1. Pritvorenoto lice ima pravo na pravna pomo{ od branitel.<br />
Liceto treba vedna{ po priveduvaweto da bide informirano od<br />
strana na odgovorniot organ za negovite prava i treba da mu se ovozmo-<br />
`at soodvetni uslovi za koristewe na toa pravo.<br />
2. Ako pritvorenoto lice nema anga`irano branitel po svoj<br />
izbor toa ima pravo da mu bide nazna~en besplatno branitel od strana<br />
na sudskiot ili drug odgovoren organ vo site slu~ai koga interesite<br />
na pravdata toa go dozvoluvaat, ako liceto nema dovolno sredtva da<br />
plati.<br />
Princip 18<br />
1. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo na komunikacija<br />
ili sovetuvawe so svojot branitel.<br />
2. Na pritvorenoto ili zatvorenoto lice treba da mu se dozvoli<br />
soodvetno vreme i uslovi za konsultacija so svojot branitel.<br />
3. Pravoto na pritvorenoto ili zatvorenoto lice na poseta,<br />
konsultacija i komunikacija so svojot branitel treba da bide ostvareno<br />
bez odlagawe ili kriti~ka osuda i so celosna doverlivost i ne<br />
smee da se odlo`uva ili ograni~uva osven vo posebni priliki opredeleni<br />
so zakon ili pravni odredbi koga toa od strana na sudskiot ili<br />
drug ovlasten organ se smeta za neophodnost so cel da se odr`i bezbednosta<br />
i dobriot poredok.<br />
4. Razgovotite na pritvorenoto ili zatvorenoto lice so negoviot<br />
advokat mo`e da bidat nadgleduvani od strana na odgovornite lica, no<br />
ne i prislu{kuvani.<br />
5. Komunikacijata me|u pritvorenoto ili zatvorenoto lice so<br />
negoviot advokat spomnati vo ovoj princip nema da bidat prifatlivi<br />
kako dokaz protiv pritvorenoto ili zatvorenoto lice, osven ako ne se<br />
povrzani so prodol`eno ili planirano krivi~no delo.<br />
Princip 19<br />
Pritvoreno ili zatvoreno lice }e ima pravo na poseta posebno<br />
od strana na ~lenovi od negovo semejstvo i }e mu se pru`i adekvatna<br />
mo`nost za komunikacija so nadvore{niot svet, predmet na razumni<br />
uslovi i ograni~uvawa kako {to se definirani so zakon ili zakonski<br />
propis.<br />
Princip 20<br />
Ako pritvorenoto ili zatvoenoto lice toa go bara, }e mu bide<br />
ovozmo`eno dokolku e mo`no da se rasporedi vo najbliskoto mesto do<br />
negovoto mesto na `iveewe.<br />
Princip 21<br />
1. Na pritvorenoto ili zatvorenoto lice }e mu bide zabraneto da<br />
koristi nezakonska prednost na situacijata so cel da se obvini sebesi<br />
160
ili da svedo~i protiv drugi lica.<br />
2. Niedno zadr`ano lice za vreme na istragata nema da bide predmet<br />
na `estokost, zakana ili primena na metodi na ispituvawe {to ne<br />
odgovaraat na negovata sposobnost za odlu~uvawe ili sudewe.<br />
Princip 22<br />
Ni edno pritvoreno ili zatvoreno lice nema da bide, duri i so<br />
negova soglasnost, predmet na medicinski ili nau~ni eksperimenti<br />
{to mo`at da bidat {tetni po negovoto zdravje.<br />
Princip 23<br />
1. Traeweto na ispituvaweto na pritvorenoto ili zatvorenoto<br />
lice i intervalite pome|u ispituvaweto kako i identitetot na<br />
slu`benite lica {to go vodele ispituvaweto i drugi prisutni lica }e<br />
se vnesat vo zapisnik i toa }e se potvrdi na na~in predviden so zakon.<br />
2. Na pritvorenoto ili zatvorenoto lice, ili negoviot branitel<br />
ako e dozvoleno so zakon, }e mu se dozvoli pristap do informacii<br />
opi{ani vo stav 1 od ovoj princip.<br />
Princip 24<br />
Vedna{ po pritvoraweto ili zatvaraweto vrz liceto treba da se<br />
izvr{i lekarski pregled i ako e potrebno da mu se pru`i medicinska<br />
nega i da mu se dade soodveten medicinski tretman. Negata i tretmanot<br />
se besplatni.<br />
Princip 25<br />
Pritvorenoto i zatvorenoto lice, odnosno negoviot branitel }e<br />
imaat pravo da baraat od sudskite ili drugi vlasti povtoren lekarski<br />
pregled ili mislewe zaradi bezbednosta i dobriot red vo mestoto kade<br />
{to e pritvoreno ili zatvoreno liceto.<br />
Princip 26<br />
Po izvr{eniot lekarski pregled na pritvorenoto ili zatvorenoto<br />
lice treba da se zapi{at imeto na lekarot i rezultatite od izvr{eniot<br />
lekarski pregled. Treba da se ovozmo`i pristap do takvite<br />
rezultati. Razni modaliteti }e bidat vo soglasnost so relevantnite<br />
pravila na doma{niot zakon.<br />
Princip 27<br />
Neusoglasenosta so ovie principi za sobirawe na dokazi }e se<br />
zeme predvid pri opredeluvaweto na prifatlivosta na takvite dokazi<br />
protiv pritvorenoto ili zatvorenoto lice.<br />
161
Princip 28<br />
Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo vo granicite na<br />
mo`nostite da se zdobie so adekvatno obrazovanie, kulturni naviki i<br />
informacii koi se predmet na adekvatni uslovi za obezbeduvawe red i<br />
bezbednost.<br />
Princip 29<br />
1. So cel da se nadgleduva striktnoto pridr`uvawe kon va`e~kite<br />
zakoni i pravila, mestata za pritvor treba postojano da se posetuvaat<br />
od strana na kvalifikuvano i iskusno lice imenuvano i odgovorno<br />
na nadle`niot organ koj {to e nezavisen od organot odgovoren za<br />
upravuvaweto so mestoto za pritvor.<br />
2. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo na slobodna i<br />
doverliva komunikacija so licata koi gi posetuvaat mestata za pritvor<br />
ili zatvarawe vo soglasnost so stav 1 od ovoj princip, a koi se so<br />
edinstvena cel da se ovozmo`at relevantni uslovi za ostvaruvawe na<br />
bezbednost i dobar poredok vo takvite mesta.<br />
Princip 30<br />
1. Od na~inot na odnesuvaweto na pritvorenite ili zatvorenite<br />
lica {to }e storat disciplinska povreda za vreme na pritvorot ili<br />
zatvorot, opisot na traeweto na disciplinskite kazni {to mo`at da<br />
bidat izre~eni i organite odgovorni za izrekuvaweto na takvite kazni<br />
treba da se opredelat so zakon ili zakonski odredbi i propisno da<br />
se objavat.<br />
2. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice }e ima pravo da bide soslu{ano<br />
pred da se prezeme nekakva disciplinska merka. Toa }e ima<br />
pravo na `alba pred povisokite organi za povtorno razgleduvawe na<br />
slu~ajot.<br />
Princip 31<br />
Soodvetni organi }e ponudat, spored doma{niot zakon, pomo{<br />
koga im e potrebna na zavisni lica, a posebno na pomladite ~lenovi na<br />
semejstvoto na pritvorenoto ili zatvorenoto lice i }e prezemat prikladni<br />
merki za smestuvawe pod staratelstvo na decata ostaveni bez<br />
kontrola.<br />
Princip 32<br />
1. Pritvoreno lice ili negoviot praven zastapnik }e imaat pravo<br />
vo bilo koe vreme da pokrenat postapka spored doma{niot zakon<br />
pred sudski ili drug organ vo vrska so zakonitosta na negovoto pritvorawe<br />
so cel da se dobie negovo osloboduvawe bez nikakvo zadocnuvawe,<br />
ako nezakonski e pritvoreno.<br />
2. Postapkata za koja stanuva zbor vo stav 1 na ovoj princip }e<br />
bide kratka i ekspeditivna i bez nadomest za pritvorenite lica so<br />
prikladni pari~ni sredstva. Organite na pritvorot }e mu ovozmo`at<br />
na pritvorenoto lice bez nikakvo odlagawe razgleduvaweto na slu~a-<br />
162
jot da dojde do organite za povtorno razgleduvawe.<br />
Princip 33<br />
1. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo da podnese<br />
barawe ili na `alba vo vrska so negoviot tretman, posebno vo slu~aj<br />
na ma~ewe ili drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe,<br />
do organite odgovorni za rakovodewe na mestoto za pritvor i do povisokite<br />
organi, i ako e potrebno, do soodvetni organi ovlasteni za<br />
povtorno razgleduvawe ili davawe na praven lek.<br />
2. Vo slu~aj koga ni pritvorenoto nitu zatvorenoto lice ili<br />
negoviot praven zastapnik nemaat mo`nost da go koristat pravoto<br />
spored stav 1 od ovoj princip, toa pravo mo`e da go koristi i ~len na<br />
semejstvoto na pritvorenoto ili zatvorenoto lice ili sekoe drugo<br />
lice koe go znae slu~ajot.<br />
3. Vo vrska so barawe ili `alba istoto }e se dr`i vo tajnost ako<br />
toa go bara pritvorenoto ili zatvorenoto lice.<br />
4. Na sekoe barawe ili `alba vedna{ }e se dejstvuva i }e mu se<br />
odgovori bez nikakvo zadocnuvawe. Vo slu~aj ako se odbie baraweto<br />
ili `albata }e ima pravo da se podnese do sudski ili drug organ. Nitu<br />
pritvorenoto ni zatvorenoto lice, nitu nekoja `alba spored stav 1 od<br />
ovoj princip nema da pretrpat {teta za podnesuvawe na barawe ili<br />
`alba.<br />
Princip 34<br />
Vo slu~aj na smrt ili is~eznuvawe na pritvoreno ili zatvoreno<br />
lice }e se povede istraga za pri~inata za smrta ili is~eznuvaweto od<br />
strana na sudski ili drug organ, bilo na negovo barawe ili na barawe<br />
na ~len od semejstvoto na takvoto lice ili bilo koe drugo lice koe<br />
{to e zapoznaeno so slu~ajot. Ako toa go baraat uslovite, takva istraga<br />
}e se povede po ista postapka {to se vodi za sekoja smrt ili is~eznuvawe<br />
vedna{ po prekinuvaweto na pritvorot ili zatvorot. Naodite<br />
od istragata ili izve{tajot napraven vo vrska so nea }e se stavat na<br />
raspolagawe po barawe, osven ako ne ja popre~uva nekoja krivi~na<br />
istraga {to e vo tek.<br />
Princip 35<br />
1. {teti napraveni od deluvawe ili izvr{uvawe od strana na javni<br />
slu`benici sprotivno na pravata sodr`ani vo ovie principi }e se<br />
nadomestat spored primenlivite pravila za odgovornost predvi-deni<br />
vo doma{niot zakon.<br />
2. Spored ovoj princip informacii za koi {to se bara da se vodi<br />
zapisnik }e bidat dostapni na barawe za nadomest vo soglasnost so<br />
postapkata predvidena so doma{en zakon za barawe na nadomest.<br />
163
Princip 36<br />
1. Pritvorenoto, osomni~enoto lice ili liceto obvineto za krivi~no<br />
delo }e se smeta za nevino se dodeka ne se proglasi za vinovno<br />
spored zakonot vo javna postapka vo koja toa lice gi imalo site garancii<br />
potrebni za negova odbrana.<br />
2. Pritvorawe ili zatvorawe na lice protiv koe se vodi istraga<br />
ili postapka }e se vr{i samo so cel za zadovoluvawe na pravdata vrz<br />
osnova, pod uslovi i vo postapka opredelena so zakon. Se zabranuva voveduvawe<br />
na restrikcii za lica koi {to striktno ne se potrebni za<br />
celite na zatvoraweto ili za spre~uvawe na postapkata ili za zadovoluvawe<br />
na pravdata, ili za odr`uvawe na bezbednost i dobar red vo<br />
mestoto na zadr`uvawe na liceto.<br />
Princip 37<br />
Lice pritvoreno za krivi~no obvinenie }e se dovede pred sud ili<br />
drug organ vedna{ po pritvoraweto. Takviot organ }e re{ava bez<br />
nikakvo zadocnuvawe za zakonitosta i potrebata od negovoto zadr`uvawe.<br />
Ni edno lice ne smee da se dr`i vo pritvor dodeka e vo tek istraga<br />
ili postapka osven so pismen nalog izdaden od takov organ. Pritvorenoto<br />
lice, koga e dovedeno pred takov organ }e go ima pravoto da<br />
dade izjava za postapuvaweto dodeka bilo vo pritvor.<br />
Princip 38<br />
Lice pritvoreno za krivi~no obvinenie }e bide dovedeno pred<br />
sud vo razumen rok ili }e se oslobodi dodeka ~eka sudewe.<br />
Princip 39<br />
Osven vo specifi~ni slu~ai predvideni so zakon, lice obvineto<br />
za krivi~no delo }e ima pravo, osven ako za toa re{ava sudsko ili<br />
drugo telo vo interes na pravdata, da bide oslobodeno dodeka ~eka sudewe<br />
{to e predmet na uslovite {to mo`e da se nalo`at vo soglasnost<br />
so zakonot. Takvoto telo postojano }e go dr`i liceto pod prismotra, a<br />
po potreba i }e go zatvori.<br />
Op{ta klauzula<br />
Ni{to vo ovoj sostav na principi nema da bide napraveno za da<br />
izvr{i restrikcija ili ostranuvawe od bilo koe pravo definirano vo<br />
Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki prava.<br />
164
GARANCII ZA ZA[TITA NA PRAVATA NA LICATA<br />
OSUDENI NA SMRT<br />
Odobrena od strana na Ekonomsko-socijalniot sovet so rezolucija<br />
1984/50 od 25 maj 1984<br />
Naslov na orginalot: Safeguards Guranteeing of the Rights of thoze Facing<br />
the Death Penalty<br />
1. Vo zemjite {to se u{te ne ja ukinale smrtnata kazna taa mo`e<br />
da bide izre~ena samo vo slu~ai na najte{ki krivi~ni dela koi, se<br />
razbira, ne bi smeele da ja preminuvaat granicata na ona {to e kvalificirano<br />
kako zlostor so umisla ili drugi te{ki posledici.<br />
2. Smrtnata kazna mo`e da se izre~e samo za krivi~ni dela za koi<br />
e opredelena so zakon vo vrema koga e storen zlostorot, a ako po storuvaweto<br />
na zlostorot e donesen zakon koj predviduva poblaga kazna,<br />
toga{ zakonot mora da se primeni vo korist na zlostornikot.<br />
3. Ako lica pomladi od 18 godini storat zlostorstvo, ne mo`e da<br />
im se izre~e smrtna kazna, a smrtnata kazna nema da bide izvr{ena ni<br />
nad bremeni `eni, nad mladi majki i nad lica koi stanale umno rastroeni.<br />
4. Smrtnata kazna mo`e da se primeni samo koga vinata na osudenoto<br />
lice se temeli vrz jasni i uverlivi dokazi i ako ne postoi alternativno<br />
objasnuvawe na postoe~kite fakti.<br />
5. Smrtnata kazna mo`e da se izvr{i samo spored kone~na presuda<br />
na nadle`en sud po zavr{en zakonski pretres koj gi garantira site<br />
za{titni merki za pravedno sudewe, i toa barem takvi merki koi se<br />
ednakvi na onie od ~len 14 od Me|unarodniot pakt za gra|anski i<br />
politi~ki prava vklu~uvaj}i go i pravoto na sekoe osomni~eno ili<br />
obvineto lice za krivi~no delo za koe mo`e da mu bide izre~ena smrtna<br />
kazna da dobie soodvetna pravna pomo{ vo site stadiumi na postapkata.<br />
6. Sekoe lice osudeno na smrt ima pravo da se `ali do povisokiot<br />
sud i }e bidat prezemeni ~ekori negovata `alba da stane pravosilna.<br />
7. Sekoe lice osudeno na smrt ima pravo da bara pomiluvawe ili<br />
izmena na presudata; kaj site slu~ai na smrtna kazna postoi mo`nost<br />
za pomiluvawe ili zamena na kaznata.<br />
8. Smrtnata kazna ne mo`e da se izvr{i vo tekot na podnesuva-<br />
165
weto na `albata na sudot ili vo tekot na nekoja druga postapka, ili<br />
postapka vrzana za pomiluvawe ili izmena na presudata.<br />
9. Vo slu~aj na izvr{uvawe na smrtnata kazna, izvr{uvaweto<br />
mora da bide storeno so {to pomalku stradawe.<br />
166
KODEKS NA ODNESUVAWE NA LICATA ODGOVORNI ZA<br />
PRIMENA NA ZAKONOT<br />
Usvoen od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na 17<br />
dekemvri 1979 so rezolucija 34/169<br />
Naslov na orginalot: Code of Conduct for Law Enforcement Officials<br />
Generalnoto sobranie,<br />
Smetaj}i deka odlukite proklamirani vo Povelbata na Obedinetite<br />
nacii vklu~uvaj}i go i podobruvaweto na me|unarodnata sorabotka<br />
vo sozdavaweto i po~ituvaweto na ~ovekovite prava i fundamentalnite<br />
slobodi za site lu|e, bez ogled na rasata, polot, jazikot ili religijata;<br />
Povikuvaj}i se isto taka na Deklaracijata za za{tita na site<br />
lica od ma~ewe ili drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe i kaznuvawe, koi gi prifati Generalnoto sobranie so<br />
rezolucijata 3452 (XXX) od 9 dekemvri 1975;<br />
Svesno za faktot deka prirodata na funkciite ~ija cel e primena<br />
na zakonot zaradi odbrana na javniot red i na~inot na koj tie funkcii<br />
se ostvaruvaat, imaat neposredeen pridones na kvalitetot na `ivotot<br />
na poedinecot i na op{testvoto vo celost;<br />
Svesno za va`nosta na zada~ite koi prestavnicite na zakonot<br />
sovesno i dostoinstveno gi ostvaruvaat vo soglasnost so ~ovekovite<br />
prava;<br />
Svesno i za mo`nostite od zloupotreba pri ostvaruvaweto na tie<br />
zada~i;<br />
Sogleduvaj}i deka vostanuvaweto na pravilata na povedenie za<br />
pretstavniite na zakonot e samo edna od nekolkute va`ni merki koi<br />
mu pru`at za{tita na gra|anstvoto vo vrska so site negovi prava i<br />
interesi;<br />
Svesno za postoeweto i na drugi va`ni na~ela i preduslovi za<br />
humano vr{ewe na zakonskite funkcii:<br />
a) deka, kako i site organi na pravosudniot sistem, site slu`bi<br />
koi go sproveduva zakonot treba da bidat reprezentativni i odgovorni<br />
zaednicata vo celost,<br />
b) deka uspe{noto so~uvuvawe na eti~kite normi me|u pretstavnicite<br />
na zakonot zavisi od toa dali postoi human sistem na zakoni,<br />
koj e dobro zamislen i nad se prifatliv.<br />
c) deka sekoj pretstavnik na zakonot e del na pravosudniot<br />
sistem koj ima za zada~a da go spre~i i kontrolira kriminalitetot i<br />
167
deka povedenieto na sekoj slu`benik vo ramkite na sistemot treba da<br />
vlijae na celokupniot sistem.<br />
d) deka sekoja slu`ba koja sproveduva zakonski merki so cel za<br />
ispolnuvawe na osnovnite dol`nosti na svojata profesija, treba da se<br />
disciplinira i da postapuva celosno vo soglasnost so iznesenite<br />
na~ela i pravila i deka za svoite postapki nejzinite slu`benici treba<br />
da bidat odgovorni pred javnata kontrola {to treba da ja sproveduva<br />
nadzorna komisija, ministerstvoto, obvinitelstvoto, sudstvoto,<br />
odborite na gra|ani ili zdru`enija od nekolku tela i nekoi drugi<br />
nadzorni slu`bi.<br />
e) deka na standardite kako takvi im nedostasuva prakti~na vrednost,<br />
dokolku nivnata sodr`ina i zna~ewe vo primenata, niz obrazovanieto<br />
i vospitanieto, ne stanat uveruvawe na sekoj pretstavnik na<br />
zakonot.<br />
Go usvojuva Kodeksot na povedenie za pretstavnicite na zakonot<br />
izneseni vo prilogot na ovaa rezolucija i donesuva odluka da go upati<br />
do vladite so preporaka za vnimatelen odnos pri nivnoto koristewe<br />
vo ramkite na nacionalnoto zakonodavstvo i praktika, kako zbir na<br />
na~ela koi ovie slu`benici mora da gi dobijat na uvid.<br />
P R I L O G<br />
KODEKS ZA ODNESUVAWE NA LICATA ODGOVORNI ZA<br />
PRIMENA NA ZAKONOT<br />
^len 1<br />
Licata odgovorni za primena na zakonot mora postojano da gi<br />
ispolnuvaat dol`nostite {to im se nalagaat, da i slu`at na zaednicata<br />
i da gi {titat site lica od nezakoniti dela, celosno i vo soglasnost<br />
so visokiot stepen na odgo-vornost koja nivnata profesija od niv<br />
ja bara.<br />
Komentar:<br />
(a) Izrazot "lica odgovorni za primena na zakonot" ili "pretstavnici<br />
na zakonot" se odnesuva na site imenuvani ili izbrani lica<br />
koi sproveduvat zakonski merki, koi rabotaat vo policija ili imaat<br />
posebni ovlastuvawa za li{uvawe od sloboda na lu|e ili nivno dr`ewe<br />
vo pritvor.<br />
(b) Vo zemjite vo koi namesto policijata vlasta ja ima vojskata,<br />
vo uniforma ili bez nea, ili silite na dr`avnata bezbednost, definicijata<br />
na lica vo slu`ba na zakonot treba da gi opfati i slu`benicite<br />
koi rabotat vo toe slu`bi.<br />
(c) Celta na tie slu`bi e pru`awe pomo{ na onie ~lenovi na<br />
zaednicata na koi od li~ni, ekonomski, socijalni ili nekoi drugi<br />
pri~ini im e potrebna itna pomo{.<br />
(d) Ovaa odredba nema za cel da gi opfati samo site dela na nas-<br />
168
ilstvo, grabe`i ili {tetni odnesuvawa, tuku gi vklu~uva i site dela<br />
zabraneti so krivi~noto zakonodavstvo. Taa se odnesuva i na povedenija<br />
na lica koi ne mo`at da bidat krivi~no odgovorni.<br />
^len 2<br />
Vo vr{eweto na svoite dol`nosti prestavnicite na zakonot treba<br />
da go za{titat dostoinstvoto na sekoj ~ovek i da gi za{tituvaat i<br />
branat ~ovekovite prava na site lu|e.<br />
Komentar:<br />
a) ^ovekovite prava za koi stanuva zbor se za{titeni so nacionalnoto<br />
i me|unarodnoto pravo. Pova`ni me|unarodni dokumenti se:<br />
Univerzalnata deklaracija za pravata na ~ovekot, Me|unarodniot pakt<br />
za gra|anskite i politi~kite prava, Deklaracijata za za{tita na site<br />
lica od ma~ewe i drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe i kaznuvawe, Deklaracijata na ON za ukinuvawe na site<br />
oblici na rasna diskriminacija, Megunarodnata konvencija za spre~uvawe<br />
na kaznuvawe na zlostorstvata na aparhejdot, Megunarodnata konvencija<br />
za spre~uvawe na zlostorstvata na genocidot, Standardnite<br />
minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite i Vienskata<br />
konvencija za konzularnite odnosi.<br />
b) Vo nacionalnite komentari na ovaa odredba treba da se navedat<br />
regionalnite ili nacionalni odredbi so koi se podr`uvaat i<br />
za{tituvaat ovie prava.<br />
^len 3<br />
Licata vo slu`ba na zakonot smeat da upotrebat sila samo koga<br />
toa e nu`no ili koga toa go bara prirodata na nivnata rabota<br />
Komentar:<br />
a) Ova odredba istaknuva deka upotrebata na sila od strana na<br />
slu`benicite na zakonot bi trebalo da bide isklu~ok {to zna~i deka<br />
im e dozvoleno da upotrebat sila samo vo neophoden slu~aj za da<br />
spre~at izvr{uvawe na krivi~no delo ili da u~estvuvaat ili pomagaat<br />
kaj zakonito li{uvawe od sloboda na prestapnik ili somnitelno lice<br />
i nikakva druga sila nad tie granici ne e dopu{tena.<br />
b) Zakonite na dr`avata po pravilo ja ograni~uvaat upotrebata<br />
na sila od strana na pretstavnicite na zakonot vo soglasnost so na~eloto<br />
na proporcionalnost. Takvite nacionalni na~ela treba da se<br />
po~ituvaat kaj tolkuvaweto na ovaa odredba. Vo nikoj slu~aj ne smeeat<br />
da se tolkuvaat taka {to ja dopu{taat upotrebata na sila nesrazmerno<br />
so legitimnite celi koi se saka da se postignat.<br />
c) Upotrebata na ogneno oru`je e mo`no samo vo krajna nu`da.<br />
So site sili treba da se odi protiv upotrebata na ogneno oru`je, a<br />
169
osobeno protiv decata. Ognenoto oru`je ne treba da se upotrebuva<br />
osven vo slu~ai koga liceto pru`a oru`en otpor ili na bilo koj drug<br />
na~in gi zagrozuva `ivotite na drugi lu|e, i koga nekoi drugi poblagi<br />
merki ne mo`at da bidat dovolni da se sovlada ili li{i od sloboda<br />
osomni-~eniot pretstapnik. Vo site slu~ai koga e upotrebeno ogneno<br />
oru`je vedna{ treba da se podnese izve{taj do nadle`nite vlasti.<br />
^len 4<br />
Podatocite od doverliva priroda so koi raspolaga pretstavnikot<br />
na zakonot treba da ostanat doverlivi, oven ako dol`nostite na<br />
tie lica ili potrebite na zakonot ne baraat da se postapi poinaku.<br />
Komentar:<br />
Zaradi prirodata na svojata rabota, licata odgovorni za primenata<br />
na zakonot dobivaat informacii koi mo`at da se odnesuvat na<br />
privatniot `ivot i da bidat {tetni za interesot a osobeno na ugledot<br />
na drugi lu|e. Treba da se obezbedi takvite informacii gri`livo da<br />
se ~uvaat i da ne se koristat, osven ako toa go bara potrebata na slu-<br />
`bata ili samiot zakon. Sekoe objavuvawe na tie informacii za drugi<br />
celi e napolno neprifatlivo.<br />
^len 5<br />
Nieden pretstavnik na zakonot ne smee da nanesuva, pottiknuva<br />
ili tolerira bilo kakov oblik na ma~ewe ili nekoe drugo svirepo,<br />
nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe, nitu pak smee<br />
da se slu`i so povisoki naredbi ili isklu~itelni okolnosti kako {to<br />
se voena sostojba ili zakana so vojna, zakana na dr`avnata sigursnost,<br />
vnat-re{na politi~ka nestabilnost ili bilo koj drug javen nastan, koj<br />
bi go opravdal ma~eweto ili ostanatite svirepi, nehumani ili<br />
poni`uva~ki postapki ili kaznuvawa.<br />
Komentar:<br />
a) Ova zabrana proizleguva od Deklaracijata za za{tita na site<br />
lica od ma~ewe ili drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe i kaznuvawe usvoena od strana na Generalnoto<br />
sobranie vrz osnova na koja:<br />
"... takviot akt pretstavuva povreda na ~ovekovoto dostoinstvo i<br />
treba da se osudi kako nepo~ituvawe na streme`ite na Povelbata na<br />
ON i povreda na ~ovekovite prava i fundamentalni slobodi proklamirani<br />
so Univerzalnata deklaracija za ~ovekovite prava, i drugite<br />
me|unarodni dokumenti za ~ovekovite prava"<br />
b) Deklaracijata go definira ma~eweto na sledniot na~in:<br />
"... ma~eweto zna~i bilo kakov akt so koj na nekoe lice namerno<br />
mu se nanesuva bolka i stradawe, telesno ili du{evno, ili namerno e<br />
170
predizvikano od strana na javen rabotnik so cel da se osoznaat potrebni<br />
informacii od toa ili drugo lice, za da se kazni za storteno delo<br />
ili delo za koe postoi somnenie deka e storeno, ili da se zastra{i toa<br />
ili drugo lice. Vo ova ne spa|aat bolkata i stradaweto koi nu`no proizleguvaat<br />
od primenata na zakonski izre~enite sankcii, do onoj stepen<br />
do koj se vo soglasnost so Standardnite minimalni pravila koi<br />
zboruvaat za postapuvaweto so zatvorenicite"<br />
c) Izrazot "svirepo, nehumano i poni`uva~ko postapuvawe ili<br />
kaznuvawe" Generalnoto sobranie ne go definiral i ottamu treba da<br />
se tolkuva taka {to treba da opfa}a naj{iroka mo`na garancija protiv<br />
povredi, kako telesni taka i du{evni.<br />
^len 6<br />
Pretstavnicite na zakonot mora da vodat gri`a za celosna za{tita<br />
na zdravjeto na licata vo zatvor, a osobeno mora da im obezbe-dat<br />
lekarska pomo{ sekoga{ koga okolnostite toa go baraat<br />
Komentar:<br />
a) Lekarskata pomo{, koja se odnesuva na slu`bite vo koi raboti<br />
koj i da e zdravstven personal vklu~uvaj}i gi i diplomiranite lekari<br />
od op{ta praktika i pomo{niot personal, treba da bide pru`ena sekoga{<br />
koga e potrebno ili se bara.<br />
b) Koga zdravstveniot personal e vklu~en vo zakonskite postapki,<br />
prestavnicite na zakonot mora da go po~ituvaat negovoto mislewe<br />
vo situacii koga na liceto vo zatvor prepora~uvaat da mu se pru`i soodveten<br />
tretman, ili pri konsultiraweto so zadravstveniot personal<br />
koj ne e neposredno vklu~en vo zakonskata postapka.<br />
c) Razbirlivo e deka liceto odgovorno za primena na zakonot<br />
mora da obezbedi lekarska pomo{ i za site `rtvi na naru{uvaweto na<br />
zakonot ili na `rtvite na nesre}ni slu~ai koi proizleguvaat od toa.<br />
^len 7<br />
Prestavnicite na zakonot ne smeat da bidat korumpirani. Tie<br />
mora da se borat protiv korupcijata i da £ se sprotiv-stavuvaat.<br />
Komentar:<br />
a) Bilo kakov oblik na korupcija kako i sekakva zloupotreba na<br />
vlasta se nespoivi so profesijata na licata odgovorni za primenata<br />
na zakonot. Zakonot treba da se primeni vo sekoj slu~aj koga nekoj od<br />
prestavnicite na vlasta primil mito bidej}i vladite ne mo`at da<br />
o~ekuvaat deka zakonot }e mo`e da se primenuva na gra|anite, ako ne<br />
mo`at ili ne sakaat da go primenat i na pripadnicite vo ramkite na<br />
svojata slu`ba.<br />
b) Iako definicijata na korupcijata mora da i bide podredena na<br />
171
nacionalnoto zakonodavstvo, taa mora da se sfati kako zemawe ili<br />
nezemawe mito pri vr{eweto na dol`nostite ili vo vrska so ne~ija<br />
dol`nost, kako reakcija na barani i zemeni podaroci, vetuvawe ili<br />
pottiknuvawe, ili la`na potvrda za priem toga{ koga uslugata e storena<br />
ili izostanala.<br />
c) Izrazot "akt na korupcija", kako {to napred e navedeno, bi<br />
tebalo da se sfati kako akt koj vo sebe vklu~uva i obid za korupcija.<br />
^len 8<br />
Prestavnicite na zakonot moraat da go po~ituvat zakonot i postojnite<br />
pravila na odnesuvawe. Zavisno od svoite sposobnosti, tie<br />
isto taka treba da gi spre~uvaat naru{uvawata na zakonot i rigorozno<br />
da se borat protiv negovata zloupotreba. Licata odgovorni za primena<br />
na zakonot, koi imaat pri~ina da veruvaat deka do{lo do kr{ewe na<br />
ovie Pravila na povedenie ili deka pretstoi nivno kr{ewe, za toa<br />
mora vedna{ da gi izvestat soodvetnite povisoki organi i orga-nite<br />
koi vr{at nadzor nad ovie pojavi ili za niv imaat na raspolagawe<br />
prikladen praven lek.<br />
Komentar:<br />
a) Ovie normi mora da se po~ituvaat sekoga{ koga se vgradeni vo<br />
nacionalnoto zakonodavstvo ili praktika. Koga vo niv se nao|aat postrogi<br />
na~ela odo{to se sodr`ani vo Kodseksot za odnesuvawe, toga{ e<br />
potrebno da se po~ituvaat postrogite na~ela.<br />
b) So ovoj ~len se nastojuva da se so~uva ramnote`a me|u potrebata<br />
za vnatre{na disciplina vo slu`bata, od edna, i potrebata za suzbivawe<br />
na naru{uvaweto na osnovnite ~ove~ki prava, od druga strana.<br />
Pretstavnicite na zakonot mora da podnesuvaat izve{taj za naru{uvaweto<br />
na zakonot vo ramkite na naredbite, i treba da prezemat vonzavodski<br />
sankcii, ako s¢ drugo se poka`alo kako nemo`no ili nedovolno<br />
efikasno. Se razbira deka ovie lica odgovorni za primena na zakonot<br />
nema da se kaznuvaat nitu administrativno ni so drugi sankcii zatoa<br />
{to podnesle izve{taj za kr{ewe na pravilata na odnesuvawe.<br />
c) Izrazot "nadle`ni vlasti ili organi koi imaat nadzorna ili<br />
pravna mo}", se odnesuva na onaa vlast i onie organi koi gi sre}avame<br />
vo nacionalnoto zakonodavstvo, vo ramkite na zakonodavnata slu`ba<br />
ili nezavisno od nea, so statutarna, obi~ajna ili druga mo} da gi razgleduva<br />
`albite i prigovorite {to se posledica na naru{uvaweto na<br />
zakonot ili delokrugot na ovoj Kodeks.<br />
d) Vo nekoi zemji mo`e da se smeta deka sredstvata na javno informirawe<br />
vr{at sli~ni funkcii kako onie izneseni vo to~ka (c), a se<br />
odnesuvaat na razgleduvawe `albi. Od tie pri~ini mo`at da se opravdaat<br />
pretstavnicite na zakonot, ako kako krajno sredstvo, vo soglasnost<br />
so zakonot i obi~aite vo svojata zemja, javno preku masovnite med-<br />
172
iumi, go svrtat vnimanieto na javnosta na zakonskoto kr{ewe na<br />
normite.<br />
e) Pretstavnicite na zakonot koi se odnesuvaat vo soglasnost so<br />
odredbite na ovoj Kodeks, zaslu`uvaat dol`no po~ituvawe, polna podr{ka<br />
i sorabotka od strana na zaednicata i op{testvoto, zakonodavnata<br />
slu`ba vo koja rabotat i profesijata koja gi sproveduva zakonskite<br />
merki.<br />
173
174
UPATSTVO ZA EFIKASNA IMPLEMENTACIJA NA<br />
KODEKSOT ZA ODNESUVAWE NA LICATA ODGOVORNI ZA<br />
PRIMENA NA ZAKONOT<br />
Usvoena od strana na Ekonomsko-socijalniot sovet na Obedinetite<br />
nacii na 15-to zasedanie so Rezolucija 1989/61 od 24 maj 1989<br />
Naslov na orginalot: Guidelines for the Effective implementation of the<br />
Code of Conduct for Law Enforcement Officials<br />
Ekonomsko - socijalniot sovet,<br />
Povikuvaj}i se na rezolucijata na Generalnoto sobranie 34/169<br />
od 17 dekemvri 1979 godina so koja Sobranieto go usvojuva Kodeksot za<br />
odnesuvawe na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot<br />
prilo`en vo aneksot na rezolucijata,<br />
Povikuvaj}i se, isto taka, na rezolucijata 14 od Sedmiot kongres<br />
na Obedinetite nacii za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe<br />
so storitelite vo koj Kongresot, me|u drugoto, povikuva da se posveti<br />
vnimanie na upatstvoto za poefikasna primena na Kodeksot a koe e<br />
izraboteno od strana na Me|uregionalniot podgotvitelen sostanok za<br />
Sedmiot kongres na tema: "Izrabotka i primena na standardite na<br />
Obedinetite nacii za krivi~nata pravda", koj se odr`a vo Varena,<br />
Italija vo 1984 godina,<br />
Imaj}i ja predvid rezolucijata 1986/10, del IX od 21 maj 1986 so<br />
koja se bara od Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot<br />
na negovata desetta sesija da gi razgleda merkite za poefektivna primena<br />
na Kodeksot od aspekt na preporakite na Sedmiot kongres,<br />
Zemaj}i go predvid izve{tajot na Komitetot za prevencija i<br />
kontrola na kriminalitetot na negovata desetta sesija,<br />
Vodeni od `elbata da se promovira primenata na Kodeksot,<br />
1. Se usvojuva Upatstvoto za efektivna primena na Kodeksot za<br />
odnesuvawe na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot,<br />
prepora~ano od Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot<br />
i istoto e prilo`eno kako aneks na ovaa rezolucija;<br />
2. Se pokanuva Osmiot kongres na Obedinetite nacii za prevencija<br />
na kriminalitetot i tretman na storitelite i prethodnite<br />
podgotvotelni sostanoci za ovoj kongres, da gi ispitaat na~inite i<br />
sredstvata za stimulirawe na prifa}aweto na ova Upatstvo.<br />
175
P R I L O G<br />
UPATSTVO ZA EFIKASNA IMPLEMENTACIJA NA KODEKSOT ZA<br />
ODNESUVAWE NA LICATA ODGOVORNI ZA PRIMENA NA<br />
ZAKONOT<br />
1. PRIMENA NA KODEKSOT<br />
A. Op{ti principi<br />
1. Principite sodr`ani vo Kodeksot treba da bidat vklu~eni vo<br />
nacionalnite zakonodavstva i praktika.<br />
2. Za da se ostvarat celite sodr`ani vo ~lenot 1 od Kodeksot i<br />
negoviot komentar, definicijata na slu`beni lica zadol`eni za sproveduvawe<br />
na zakonot treba da dobie naj{iroko tolkuvawe.<br />
3. Kodeksot treba da bide primenliv vo odnos na site slu`beni<br />
lica zadol`eni za sproveduvawe na zakonot, bez ogled na nivnite<br />
ovlastuvawa i nadle`nosti.<br />
4. Vladite treba da gi donesat potrebnite merki za instrukcija,<br />
osnovna obuka i site drugi konsekvetni obuki kako i kursevi za obnovuvawe<br />
na znaewata na slu`benite lica zadol`eni za sproveduvawe na<br />
zakonite preku predviduvawe na odredbi vo nacionalnoto zakonodavsto<br />
a vo smisla na Kodeksot kako i drugite osnovni dokumenti po pra-<br />
{aweto za ~ovekovite prava.<br />
B. Specifi~ni pra{awa<br />
1. Selekcija, obrazovanie i obuka. Selekcijata, obrazovanieto i<br />
obukata na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot }e imaat<br />
primarno zna~ewe. Vladite }e vr{at promocija na obrazovanieto i<br />
obukata niz plodna razmena na idei na regionalno i me|unarodno nivo.<br />
2. Plata i rabotni uslovi. Site slu`beni lica zadol`eni za primena<br />
na zakonot treba da bidat soodvetno nagraduvani vo smisla na<br />
plata i na istite treba da im bidat obezbedeni soodvetni uslovi za<br />
rabota.<br />
3. Disciplina i nadzor. Treba da se vospostavat efektivni mehanizmi<br />
za obezbeduvawe na vnatre{na disciplina i nadvore{na kontrola<br />
kako i nadzor vrz slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot.<br />
4. Prigovori od strana na javnosta. Treba da se donesat posebni<br />
odredbi, vo ramkite na spomenatite mehanizmi vo to~ka 3, za primawe<br />
i postapuvawe po prigovorite protiv slu`benite lica zadol`eni za<br />
primena na zakonot, napraveni od strana na gra|anite i postoeweto na<br />
vakvite odredbi treba da i bidat poznati na javnosta.<br />
176
2. SPROVEDUVAWE NA KODEKSOT<br />
A. Na nacionalno nivo<br />
1. Kodeksot treba da im bide dostapen na site slu`beni lica zadol`eni<br />
za sproveduvawe na zakonot i drugite kompetentni organi na<br />
nivniot jazik.<br />
2. Vladite treba da vr{at rasprostranuvawe na Kodeksot i na<br />
site doma{ni zakoni so koi istiot se operacionalizira kako i da<br />
obezbedat principite i pravata sodr`ani vo ovie akti da bidat poznati<br />
na op{tata javnost.<br />
3. Vo razgleduvawe na merkite za promovirawe na efikasnoto<br />
sproveduvawe na Kodeksot, vladite }e organiziraaat simpoziumi za<br />
ulogata i funkciite na slu`benite lica zadol`eni za primena na<br />
zakonot vo pogled na za{tita na ~ovekovite prava i prevencijata na<br />
kriminalitetot.<br />
B. Na me|unarodno nivo<br />
1. Vladite, periodi~no, a najmalku na 5 godini, }e go informiraat<br />
generalniot sekretar za stepenot na postignatata primena na<br />
Kodeksot.<br />
2. Generalniot sekretar }e podgotvuva periodi~ni izve{tai za<br />
napredokot vo pogled na primenata na Kodeksot so posebno vnimanie<br />
na opservaciite napraveni od strana na specijalizranite agenici i<br />
relevantnite me|uvladini i nevladini organizacii so konsultativen<br />
status pri Ekonomsko-socijalniot sovet.<br />
3. Kako del od gorespomenatite izve{tai, vladite treba da mu<br />
obezbedat kopii na generalniot sekretar na izvadoci od zakonite,<br />
pravilata i administrativnite merki koi se odnesuvaat na primenata<br />
na Kodeksot kako i drugi relevantni informacii za negovata primena<br />
i informacii za mo`nite te{kotii vo negovata primena.<br />
4. Generalniot sekretar }e gi dostavuva vakvite izve{tai do<br />
Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot zaradi razgleduvawe<br />
i ponatamo{no deluvawe.<br />
5. Generalniot sekretar }e go dostavi Kodeksot i Upatstvoto do<br />
site dr`avi i relevantni me|uvladini i nevaldini organizacii, na<br />
oficijalnite jazici na Obedinetite nacii.<br />
6. Obedinetite nacii, vo ramkite na svoite sovetodavni uslugi,<br />
davawe na tehni~ka pomo{ i razvojni programi }e:<br />
(a) im ovozmo`uva na vladite koi toa go baraat, pomo{ od eksperti<br />
i regionalni i me|uregionalni sovetnici so cel istite da im<br />
pomognat vo primenuvaweto na odredbite na Kodeksot;<br />
(b) gi promovira nacionalnite i regionalnite seminari za obuka<br />
i drugi sredbi koi se odnesuvaat na primenuvaweto na Kodeksot i<br />
ulogata i funkciite na slu`benite lica zadole`eni za sproveduvawe<br />
na zakonite vo pogled na za{titata na ~ovekovite prava i prevencija-<br />
177
ta na kriminalitetot.<br />
7. Regionalnite instituti na Obedinetite nacii }e go pottiknuvaat<br />
organiziraweto na seminari i kursevi za obuka vo pogled na<br />
sproveduvaweto na Kodeksot i }e vr{at istra`uvawa za stepenot na<br />
primenuvawe na Kodeksot vo zemjite na regionot kako i za te{kotiite<br />
{to se javuvaat pri toa.<br />
178
OSNOVNI PRINCIPI ZA UPOTREBA NA SILA I OGNENO<br />
ORU@JE OD STRANA NA LICATA ODGOVORNI ZA PRIMENA<br />
NA ZAKONOT<br />
Osmi kongres na ON za prevencija na kriminalitetot i tretman na<br />
storitelite<br />
Naslov na orginalot: Basic Principles on the Use of Force and Firearms by<br />
Law Enforcement Officials<br />
Povikuvaj}i se na Milanskiot plan za akcija, usvoen od Sedmiot<br />
kongres za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so storitelite,<br />
prifaten od strana na Generalnoto sobranie so rezo-lucija 40/32<br />
od 29 noemvri 1985 godina,<br />
Povikuvaj}i se, isto taka, na Sedmiot kongres na koj Komitetot<br />
za prevencija i kontrola na kriminalitetot be{e povikan da gi razgleda<br />
mo`nite merki za poefikasna primena na Kodeksot za odnesuvawe<br />
na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot,<br />
Zemaj}i ja predvid, so dol`na po~it, ostvarenata rabota vo<br />
soglasnost so rezolucijata 14 od Sedmiot kongres od strana na Komitetot,<br />
od strana na me|uregionalnite podgotviteleni sostanoci za<br />
Osmiot kongrts na ON za prevencija na kriminalitetot i tretman na<br />
storitelite vo odnos na normite i upatstvata na ON za prevencija na<br />
kriminalitetot i krivi~nata pravda kako i za primenata i prioritetite<br />
za natamo{noto deluvawe, od strana na regionalnite podgotvitelni<br />
sostanoci za Osmiot kongres,<br />
1. Gi usvojuva Osnovnite principi za upotreba na sila i ogneno<br />
oru`je od strana na slu`benite lica, sodr`ana vo aneksot na ovaa rezolucija;<br />
2. Prepora~uva Osnovnite principi da se primenuvaat na nacionalno,<br />
regionalno i meunarodno nivo, vodeji smetka za politi~kite,<br />
ekonomskite, socijalnite i kulturnite uslovi i tradicii vo sekoja zemja;<br />
3. Gi pokanuva dr`avite - ~lenki da gi zemat predvid i da gi po~ituvaat<br />
Osnovnite principi vo ramkite na nivnite nacionalni zakonodavstva<br />
i praktika;<br />
4. Isto taka, gi pokanuva dr`avite - ~lenki da gi poso~at Osnovnite<br />
principi na slu`ebnite lica koi se zadol`eni za primena na<br />
zakonot i drugite ~lenovi na izvr{nata vlast, sudiite, advokatite,<br />
zakonodavecot i javnosta, voop{to;<br />
5. Natamu, se pokanuvaat dr`avite-~lenki da go informiraat<br />
179
generalniot sekretar sekoi pet godini, po~nuvaj}i od 1992 godina za<br />
napredokot postignat vo primenata na Osnovnite principi, vklu~itelno<br />
nivnata difuzija, inkorporacija vo doma{noto zakonodavstvo,<br />
praktika, postapka i politika, problemite so koi se soo~uvaat vo<br />
nivnata primena na nacionalno nivo i eventualnata pomo{ od me|unarodnata<br />
zaednica koja bi im bila potrebna. Od generalniot sekretar<br />
se bara da go izvesti Devetiot kongres na ON za prevencija na<br />
kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite;<br />
6. Se obra}a do vladite so barawe istite da organiziraat seminari<br />
i trening-kursevi na nacinalno i regionalno nivo za ulogata na<br />
sproveduvaweto na zakonite i potrebata za ograni~eno primenuvawe<br />
na silata i ognenoto oru`je od strana na slu`benite lica;<br />
7. Gi pottiknuva regionalnite komisii, regionalnite i meuregionalnite<br />
instituti za prevencija na kriminalitetot i krivi~na pravda,<br />
specijaliziranite agencii i drugi tela vo ramkite na sistemot na<br />
ON, drugi me|uvladini i nevladini organizacii so konsultativen<br />
status pri Ekonomsko - socijalniot sovet da stanat poaktivno vklu-<br />
~eni vo primenata na Osnovnite principi i da go informiraat generalniot<br />
sekretar za usilbite {to se pravat za difuzija na Osnovnite<br />
pricnipi i pro{iruvaweto na nivnata pri-mena. Se bara od generalniot<br />
sekretar da ja vklu~i ovaa informacija vo svojot izve{taj do<br />
Devettiot kongres;<br />
8. Se povikuva Komitetot za prevencija i kontrola na kriminalitetot<br />
kako prioritetno pra{awe da gi razgleda na~inite i sredstvata<br />
za obezbeduvawe na efektivna primena na ovaa rezolucija;<br />
9. Se bara od generalniot sekretar:<br />
(a) Da prezeme soodvetni ~ekori i da ja predo~i ovaa rezolucija<br />
do site vladi i site tela na ON kako i da ovozmo`i naj{iroka mo`na<br />
difuzija na Osnovnite principi;<br />
(b) Da gi vklu~i Osnovnite principi vo slednata edicija na publikacijata<br />
na ON pod naslov ^ovekovi prava: Kompilacija na me|unarodni<br />
isntrumenti;<br />
(c) Da im obezbedi na vladite, po nivno barawe, pomo{ od eksperti<br />
i regionalni i me|unarodni sovetnici vo odnos na prime-nuvaweto<br />
na Osnovnite principi i da go izvesti Devettiot kongres za tehni~ka<br />
pomo{ i obuka koja tekovno se dava;<br />
(d) Da go izvesti Komitetot, na negovata dvanaesetta sesija, za<br />
prezemenite ~ekori za primena na Osnovnite principi;<br />
10. Se bara od Devettiot kongres i podgotvitelnite sostanoci za<br />
istiot da go razgledaat eventualniot napredok vo primenata na Osnovnite<br />
principi.<br />
180
PRILOG<br />
OSNOVNI PRINCIPI ZA UPOTREBA NA SILA I OGNENO<br />
ORU@JE OD STRANA NA SLU@BENI LICA ZADOL@ENI ZA<br />
PRIMENA NA ZAKONOT<br />
So ogled na toa deka rabotata na slu`benite lica zadol`eni za<br />
primenuvawe na zakonot e op{testvena slu`ba od golemo zna~ewe,<br />
potrebno e da se oddr`uvaat i, koga toa e potrebno, da se podobruvaat<br />
rabotnite uslovi i statusot na ovie lica,<br />
So ogled na toa deka, zakanata za `ivotot i sigurnosta na slu-<br />
`benite lica koi go primenuvaat zakonot e zakana za stabilnosta na<br />
op{testvoto vo celost,<br />
So ogled na toa deka, slu`benite lica zadol`eni za primenuvawe<br />
na zakonot imaat vitalna uloga vo za{titata na pravoto na `ivot,<br />
sloboda i bezbednosta na li~nosta, kako {to e garantirano so Univerzalnata<br />
deklaracija za ~ovekovi prava i reafirmirano so Me|unarodnata<br />
konvencija za gra|anski i politi~ki prava,<br />
So ogled na toa deka, Standardite minimalni pravila za postapuvawe<br />
so zatvorenicite gi opredeluvaat uslovite vo koi zatvorskite<br />
slu`benici mo`at da upotrebuvaat sila vo vr{eweto na slu`bata,<br />
So ogled na toa deka ~lenot 3 od Kodeksot za odnesuvawe na<br />
slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot predviduva deka<br />
silata mo`e da se upotrebuva ograni~eno i vo uslovi koga toa e neophodno<br />
vo vr{weto na nivnata slu`ba,<br />
So ogled na toa deka podgotvitelniot sostanok za Sedmiot kongres<br />
na ON za prevencija na kriminalitetot i tretman na storitelite<br />
koj se odr`a vo Varena, Italija gi opredeli elementite za ponatamo{na<br />
rabota za ograni~uvawe na upotrebata na sila i ogneno oru`je<br />
od strana na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot.<br />
So ogled na toa deka Sedmiot kongres vo svojata rezolucija 14,<br />
me|u drugoto, potencira deka upotrebata na sila i ogneno oru`je od<br />
strana na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot treba da<br />
se odnesuvaat so dol`nata po~it sprema ~ovekovite prava,<br />
So ogled na toa deka, Ekonomsko-socijalniot sovet vo svojata<br />
rezolucija 1986/10 del od 21 maj 1985 godina gi pokani dr`avite-~lenki<br />
da mu povetat posebno vnimanie vo pogled na primenata na Kodeksot za<br />
upotreba na sila i ogneno oru`je od strana na slu`benite lica zadol-<br />
`eni za primena na zakonot, a Generalnoto sobranie so negovata rezolucija<br />
41/149 od 4 dekemvri 1985, me|u drugoto, ja pozdravi ovaa preporaka<br />
od strana na Sovetot,<br />
So ogled na toa deka so dol`no vnimanie treba da se postapuva<br />
sprema pra{aweto na bezbednosta na slu`benite lica zadol`eni da go<br />
primenuvaat zakonot kako i ulogata {to ja imaat vo administriraweto<br />
na pravdata, za{titata na pravoto na `ivot, sloboda i bezbednosta<br />
181
na li~nosta, nivnata odgovornost vo odr`uvaweto na javnata bezbednost<br />
i socijalniot mir kako i kon pra{aweto za zna~eweto na nivnite<br />
kvali-fikacii, obuka i odnesuvawe,<br />
Dolu navedenite Osnovni principi koi se formulirani so cel<br />
da im pomognat na dr`avite-~lenki vo nivnata cel da ja obezbedat i<br />
promoviraat pravilnata uloga na slu`benite lica zadol`eni za primena<br />
na zakonot, treba da se zemat predvid i da se po~ituvaat od strana<br />
na vladite vo ramkite na nivnite nacionalni zakonodavstva i praktika<br />
kako i istite da im se predo~at na slu`benite lica zadol`eni za<br />
primena na zakonite kako i na drugi lica kako {to se sudii, obviniteli,<br />
pravnici, ~lenovi na izvr{nata vlast, zakonodavstvoto i javnosta.<br />
OP[TI ODREDBI<br />
1. Vladite i organite nadle`ni za primena na zakonite }e gi<br />
usvojat i primenuvaat Pravilata za upotreba na sila i ogneno oru`je<br />
od strana na slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot. Vo razvivaweto<br />
na vakvi pravila, vladite i organite nadle`ni za primena<br />
na zakonite, postojano }e vodat smetka za eti~kite pra{awa svrzani so<br />
problematikata na upotreba na sila i ogneno oru`je.<br />
2. Vladite i organite nadle`ni za primena na zakonite treba da<br />
ravivaat sredstva i da izvr{at opremuvawe na slu`benite lica so<br />
razli~ni vidovi na oru`je i municija koi }e ovozmo`at diferencirana<br />
upotreba na sila i ogneno oru`je. Toa treba da go vklu~uva i<br />
razvojot na nesmrtonosno oru`je za upotreba vo soodvetni situacii so<br />
{to }e se ovozmo`i ograni~ena upotreba na sredstva koi se smrtonosni<br />
ili koi predizvikuvaat povredi. Za istata cel, treba na slu`benite<br />
lica da im bide ovozmo`eno da bidat opremeni so sredstva za samoodbrana<br />
kako {to se kacigi, neprobojni eleci i neprobojni sredstva za<br />
transport a so cel da se namali potrebata za upotreba na oru`je od<br />
bilo koj vid.<br />
3. Ravojot i rasporeduvaweto na nesmrtonosnoto oru`je treba<br />
vnimatelno da bide proceneto so cel da se minimizira rizikot za zagrozuvawe<br />
na lica koi slu~ajno se na{le vo situacijata vo koja se intervenira<br />
kako i upotrebata na vakvoto oru`je da bide kontrolirana.<br />
4. Slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot, vo izvr{uvaweto<br />
na slu`benata dol`nost, treba da, kolku {to e toa mo`no, da<br />
primenuvaat nenasilni sredstva pred da se re{at za upotreba na sila i<br />
ogneno oru`je. Tie mo`e da upotrebat sila i ogneno oru`je samo ako<br />
drugite sredstva se neefikasni ili bez izgled da go postignat baraniot<br />
rezultat.<br />
5. Koga upotrebata na sila i ogneno oru`je e neizbe`na i vo<br />
soglasnost so zakonot, slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot:<br />
182
(a) }e se ograni~uvaat vo takvata upotreba i }e dejstuvaat srazmerno<br />
so serioznosta na povredata i legitimnite celi {to treba da<br />
bidat ostvareni;<br />
(b) }e ja minimiziraat {tetata i povredite i }e go po~ituvaat i<br />
po{tedat ~ove~kiot `ivot;<br />
(c) }e obezbedat rodninite ili najbliskite prijateli na povredenite<br />
ili involvirtanite lica da bida izvesteni vo najkratok mo`en<br />
rok;<br />
(d) }e obezbedat medicinska pomo{ za sekoe povredeno lice vo<br />
najkratok mo`en rok;<br />
6. Koga povredata ili smrtta e predizvikana so upotreba na sila<br />
i ogneno oru`je od strana na slu`beno lice, za toa }e bide itno izvesten<br />
pretpostaveniot na toa lice vo soglasnost so Principot 22.<br />
7. Vladite }e obezbedat sekoe arbitrerno i nezakonsko upotrebuvawe<br />
na sila i ogneno oru`je od strana na slu`benite lica zadol`eni<br />
za primena na zakonot da bide kazneto kako krivi~no delo vo soglasnost<br />
so zakonot.<br />
8. Isklu~itelnite okolnosti kako {to se vnatre{na, nestabilna,<br />
politi~ka situacija ili druga vonredna sostojba ne smeat da se<br />
koristat kako opravduvawe za napu{taweto na ovie osnovni principi.<br />
POSEBNI ODREDBI<br />
9. Slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot nema da<br />
upotrebuvaat ogneno oru`je osven vo slu~aj na samoodbrana ili odbrana<br />
na drugi lica koga istite se vo seriozna opasnost da bidat ubieni<br />
ili seriozno povredeni, vo slu~aj na izvr{uvawe na seriozno krivi~no<br />
delo koe vklu~uva serozna zakana za zagrozuvawe na `ivotot, vo<br />
slu~aj na apsewe na lice koe se sprotistavuva ili so cel da se spre~i<br />
negovo ili nejzino begstvo a ne e mo`no so drugi sredstva da se postigne<br />
ovaa cel. Vo sekoj slu~aj, upotrebata na smrtonosno oru`je mo`e<br />
da se upotrebuva samo koga toa e neophodno da se za{titi ne~ii `ivot.<br />
10. Pod uslovi predvideni so Principot 9, slu`benite lica<br />
zadol`eni za sproveduvawe na zakonot treba da se identifikuvaat<br />
kako takvi i da dadat jasno predupreduvawe za nivnata namera da<br />
upotrebat ogneno oru`je so davawe na dovolno vreme namerata da bide<br />
primena, osven dokolku toa ne prastavuva rizik za slu`benoto lice<br />
ili koga toa bi sozdalo rizik za ubivawe ili seriozna povreda na<br />
drugo lice kako i vo slu~ai koga toa bi bilo nesoodvetno ili besmisleno<br />
so ogled na okolnostite na incidentot.<br />
11. Pravilata za upotreba na ogneno oru`je od strana na slu`benite<br />
lica zadol`eni za primena na zakonot treba da gi vklu~uvaat<br />
slednive upatstva:<br />
(a) Poblisku da se opredelat okolnostite pod koi tie se ovlasteni<br />
da nosat ogneno oru`je i da se opredeli vidot na takvoto oru`je i<br />
183
municija koi se dozvoleni;<br />
(b) Da se obezbedi ognenoto oru`je da se upotrebuva samo vo<br />
soodvetni okolnosti i na na~in so koj bi bila nanesena najmala {teta;<br />
(c) Da se zabrani upotrebata na ogneno oru`je i municija koi<br />
predizvikuvaat nesakani povredi ili prestavuvaat pregolem rizik;<br />
(d) Da se regulira kontrolata, skladiraweto i izdavaweto na<br />
ognenoto oru`je vklu~itelno i postapkata za obezbeduvawe na toa<br />
slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonite da gi ispolnuvaat<br />
uslovite za poseduvawe na oru`je i municija;<br />
(e) Pri izdavaweto na oru`jeto, dokolku toa e soodvetno, da se<br />
dava predupreduvawe;<br />
(f) Da se obezbedi sistem za izvestuvawe sekoga{ koga slu`benite<br />
lica go upotrebuvaat ognenoto oru`je vo izvr{uvaweto na slu`benata<br />
dol`nost.<br />
Policiski intervencii vo odnos na nezakonski sobiri<br />
12. Kako {to sekomu mu e dozvoleno da u~estvuva vo zakoniti i<br />
miroqubivi sobirawa, vo soglasnost so principite sodr`ani vo Univerzalnata<br />
deklaracija za ~ovekovi prava, Me|unarodniot pakt za<br />
gra|anski i politi~ki prava, vladite, drugite organi i slu`beni lica<br />
}e ja primenuvaat silata i ognenoto oru`je samo vo soglasnost so principite<br />
13 i 14.<br />
13. Vo rasturaweto na sobiri koi se nezakonski no nenasilni,<br />
slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot mora da go izbegnuvaat<br />
upotrebuvaweto na sila ili, kade toa ne e prakti~no, da go<br />
ograni~at upotrebuvaweto na sila samo na neophodniot minimum.<br />
14. Vo rasturaweto na nasilni sobiri, slu`benite lica mo`at da<br />
upotrebuvaat ogneno oru`je samo koga pomalku opasni sredstva ne se<br />
prakti~ni ili samo do neophodniot minimum. Slu`benite lica nema<br />
da upotrebuvaat ogneno oru`je i vo takvi slu~ai osven pod uslovite<br />
opredeleni vo principot 9.<br />
Postapuvawe so lica vo pritvor ili zatvor<br />
15. Slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot, vo nivnite<br />
odnosi so licata koi se nao|aat vo pritvor ili zatvor, nema da upotrebuvaat<br />
sila osven koga toa e nu`no za odr`uvawe na bezbednosta i<br />
redot vo ramkite na institucijata ili koga e zagrozena nivnata li~na<br />
bezbednost.<br />
16. Slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot, vo nivniot<br />
odnos so licata vo pritvor ili zatvor nema da upotrebuvaat ogneno<br />
oru`je osven vo slu~aj na samoodbrana ili vo odbrana na drugi lica,<br />
vo slu~aj na neposredna zakana za `ivotot ili serozna povreda ili<br />
koga toa e neophodno zaradi spre~uvawe na begstvo na lice koe se<br />
184
nao|a vo pritvor ili zatvor i koga toa prestavuva opasnost vo smisla<br />
na Principot 9.<br />
17. Ovie principi ne se vo sprotivnost so pravata, dol`nostite<br />
i odgovrnostite na zatvorskata administracija kako {to toa e regulirano<br />
so Stadardinite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite,<br />
a posebno pravilata 33, 34 i 54.<br />
Kvalifikacii, obuka i obrazovanie<br />
18. Vladite i drugite organi za sproveduvawe na zakonite treba<br />
da obezbedat site slu`beni lica zadol`eni za sproveduvawe na zakonite<br />
da imaat soodveten moral, psihi~ki i fizi~ki kvaliteti za efektivno<br />
izvr{uvawe na nivnite funkcii kako i da dobivaat kontinuirana<br />
pofesionalna obuka. Nivnata kontinuirana podgotvenost za izvr-<br />
{uvawe na ovie funkcii treba da bide predmet na periodi~na proverka.<br />
19. Vladite i drugite organi za primena na zakonite treba na<br />
site slu`beni lica zadol`eni za primena na zakonite da im obezbedat<br />
soodvetna obuka i istite da bidat ispituvani soglasno so standardna<br />
postapka vo odnos na upotrebata na sila. Slu`benite lica koi se<br />
ovlasteni da nosat ogneno oru`je treba da bidat ovlasteni za toa po<br />
sproveduvawe na specijalna obuka vo pogled na upotrebata na takvo<br />
oru`je.<br />
20. Vo pogled na obukata na slu`benite lica zadol`eni za primena<br />
na zakonot, vladata i drugite organi za primena na zakonot treba<br />
da im obrnat posebno vnimanie na pra{awata na policiskata etika i<br />
~ovekovite prava, posebno vo pogled na istra`nata postapka, na<br />
alternativite na upotrebata na sila i ogneno oru`je, vklu~itelno, i<br />
mirno re{avawe na konfliknite situacii, razbiraweto na odnesuvaweto<br />
na tolpata, metodite na ubeduvawe, pregovarawe i posreduvawe<br />
kako i tehni~kite sredstva koi treba da se koristat i koi }e pridonesat<br />
za namalena upotreba na sila i ogneno oru`je. Organite za primena<br />
na zakonot treba sekoga{ da gi preispituvaat svoite programi za<br />
obuka i operativni postapki vo kontekstot na konkretni incidnti.<br />
21. Vladite i drugite organi za primena na zakonot treba da obezbeduvaat<br />
mo`nosti za stru~no sovetuvawe i stru~na pomo{ vo slu~aj<br />
na stres za slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot involvirani<br />
vo sitacii kade e upotrebena sila i ogneno oru`je.<br />
Izvestuvawe i preispituvawe na postapkata<br />
22. Vladite i drugite organi za primena na zakonite treba da<br />
obezbedat postapki za efektivno informirawe i preispituvawe na<br />
postapkite vo odnos na site incidenti koi se odnesuvaat na Principite<br />
6 i 11 (f). Za incidentite koi se vo sprotivnost na ovie principi,<br />
185
Vladite i drugite organi za sproveduvawe na zakonite treba da obezbedat<br />
efikasna postapka na preispituvawe i mo`nost nezavisnite administratrivni<br />
ili obvniniteleni organi da bidat vo pozicija da ja<br />
ostvarat svojata jurisdikcija vo soodvetni uslovi. Vo slu~ai na smrt<br />
ili seriozna povreda ili druga seriozna posledica, podroben izve{taj<br />
treba da bide ispraten do kompetentite organi odgovorni za administrativno<br />
ili sudsko preispituvawe.<br />
23. Licata vrz koi bila primeneta sila ili ogneno oru`je ili<br />
nivnite pravni zastapnici imaat pravo na preispituvawe na vakvata<br />
postapka vo posebna, vklu~itelno i sudska, postapka. Vo slu~aj na smrt<br />
na vakvite lica, ovie odredbi }e se primenuvaat na licata koi bile<br />
zakonski zavisni od niv.<br />
24. Vladite i drugite organi za primena na zakonite treba da<br />
obezbedat rakovodnite slu`beni lica da bidat zemani na odgovornost<br />
dokolku tie znaele ili morale da znaat deka slu`benite lica zadol`eni<br />
za primena na zakonot a koi se pod nivna direktna komanda upotrebile<br />
ili upotrebuvaat sila i ogneno oru`je, sprotivno od zakonot, i<br />
ne prezemale merki da go spre~at, eliminiraat ili da informiraat za<br />
vakvata upotreba.<br />
25. Vladite i drugite organi za primena na zakonite treba da<br />
obezbedat nikakva krivi~na ili disciplinska postapka da ne smee da<br />
se povede protiv slu`beni lica zadol`eni za primena na zakonot koi,<br />
vo soglasnost so Kodeksot za odnesuvawe na slu`benite lica zadol-<br />
`eni za primena na zakonot i ovie osnovni principi, odbile da izvr-<br />
{at naredba da upotrebat sila ili ogneno oru`je ili koi informirale<br />
za takva upotreba od strana na drugi slu`beni lica.<br />
26. Izvr{uvaweto na naredbite na pretpostaveniot ne smee da<br />
bide opravduvawe za slu`benite lica zadol`eni za primena na zakonot<br />
koga znaele deka upotrebata na sila ili ogneno oru`je koja rezultirala<br />
vo smrt ili seriozna povreda na nekoe lice bila o~igledno<br />
nezakonska i koga mo`ele istata naredba da odbijat da ja sprovedat. Vo<br />
sekoj slu~aj, odgovornosta ja snosi i pretpostavenoto slu`beno lice<br />
koe ja dalo takvata nezakonska naredba.<br />
186
STANDARDNI MINIMALNI PRAVILA NA OBEDINETITE<br />
NACII ZA PRIMENA NA SUDSKITE POSTAPKI SPREMA<br />
MALOLETNICITE (PEKIN[KI PRAVILA)<br />
Prepora~ani za usvojuvawe na Sedmiot kongres na Obedinetite nacii<br />
za prevencija na zlostorstvata i postapuvawe so prestapnicite, vo<br />
Milano od 26. 8 do 6. 9. 1985 i prifateno od Generalnoto sobranie so<br />
rezolucijata 40/33 od 29 noemvri 1985 godina<br />
Naslov na orginalot: United Nations Standard Minimum Rules for the<br />
Administration of Juvenile Justice (The Beijing Rules)<br />
I DEL<br />
OP[TI NA^ELA<br />
1. OSNOVNI MISLEWA<br />
(1) Dr`avite ~lenki vo soglasnost so svoite interesi mora da se<br />
zalo`uvaat da ja podobrat polo`bata na malolet-nicite i nivniete semejstva.<br />
(2) Dr`avite ~lenki mora da nastojuvaat da sozdadat takvi uslovi<br />
koi na maloletnicite }e im pru`at `ivot poln so smisla za zaednicata<br />
so cel, vo momentot koga se najskloni kon devijantno odnesuvawe,<br />
da bidat preokupirani so li~niot razvoj i so obrazovanie koe<br />
{to e mo`no pove}e }e gi oddale~i od kriminalitetot i delinkvencijata.<br />
(3) Traba da im se posveti celosno vnimanie na onie pozitivni<br />
merki koi go vklu~uvaat polnoto anga`irawe na site mo`ni resursi<br />
kako {to se semejstvoto, dobrovolni i drugi zdru`enija vo zaednicata,<br />
ne isklu~uvaj}i gi nitu u~ili{tata i ostanatite institucii, za da se<br />
podobri sostojbata na maloletnikot i da se smali potrebata za primena<br />
na zakonot, kako i sudirite na maloletnikot so zakonot da se re-<br />
{at na pouspe{en i pohuman na~in.<br />
(4) Sudskata postapka treba da se sfati kako integralen del na<br />
nacionalniot razvoen proces na sekoja dr`ava vo ramkite na po{irokata<br />
op{testvena gri`a za site maloletnici, a na toj na~in istovremeno<br />
se pomaga na za{titata na mladite vo odr`uvaweto na mirot i<br />
redot vo op{testvoto.<br />
(5) Ovie pravila treba da se vgradat vo kontekstot na ekonomskite,<br />
op{testvenite i kulturnite uslovi, naj~esto vo sekoja dr`ava -<br />
~lenka.<br />
(6) Slu`bite za sorabotka so pravosudniot sistem za malolet-<br />
187
nici treba sistematski da se razviva zaradi podobruvawe na znaeweto,<br />
metodite na rabota, stavovite i prista-pite.<br />
Komentar:<br />
Ovie osnovni mislewa se odnesuvaat na po{irokata op{testvena<br />
politika voop{to, a nivnata cel e podobruvawe na situacijata na maloletnicite<br />
vo najgolema mera i pomalku improvizacii od strana na<br />
pravosudniot sistem, a voedno pomalku {teti koi takvite intervenci<br />
mo`at da gi nanesat. Ovaa gri`a za mladite pred po~etokot na nivnoto<br />
delinkventno odnesuvawe e osnoven preduslov {to poretko da se posegnuva<br />
kon Pravilata.<br />
Pravilota 1. (1) do 1. (3) uka`uvaat na va`nata uloga {to }e ja<br />
odigra takvata konsekventna op{testvena politika za maloletnicite,<br />
pokraj drugoto kaj prevencijata na kriminalitetot i delinkvencijata.<br />
Praviloto 1. (4) go definira pravosudniot sistem za maloletnici<br />
kako integralen del na op{testveniot pravosuden sistem za<br />
maloletni, dodeka Praviloto 1. (6) se odnesuva na potrebata za postojano<br />
unapreduvawe na maloletni~koto u~estvo i nezaostanuvawe zad<br />
razvojot na naprednata op{testvena politika za maloletnici voop-<br />
{to i zboruva za potrebata postojano da se unapreduva slu`beniot<br />
personal.<br />
Praviloto 1. (5) nastojuva da gi zeme predvid uslovite koi postojat<br />
vo dr`avite ~lenki i zaradi koi i na~inot na primenata na posebnite<br />
pravila se razlikuva od na~inot na koj se primenuvaat vo<br />
drugite dr`avi.<br />
2. CELI NA PRAVILATA I KORISTENI DEFINICII<br />
(1) Slednive standardni minimalni pravila treba da se primenuvaat<br />
vrz mladite prestapnici nepristrasno, bez ogled na rasata, bojata,<br />
polot, jazikot, verata, politi~koto ili nekoe drugo uveruvawe, nacionalnoto<br />
ili op{testvenoto poteklo ili druga polo`ba.<br />
(2) Vo vrska so ovie pravila, dr`avite ~lenki mora da gi primenuvaat<br />
slednive definicii soodvetno na nivnite postojni pravni sistemi<br />
i koncepcii.<br />
a) maloletnik e dete ili pomlado lice na koe mo`e da mu se sudi<br />
za prestap, me|utoa razli~no od vozrasno lice spored postojniot praven<br />
sistem;<br />
b) Prestap e povedenie (storuvawe ili propu{tawe) kaznivo<br />
spored zakonot vo soodveten praven sistem;<br />
s) maloletniot prestapnik e dete ili mlado lice za koe se naveduva<br />
deka storilo nekoe delo ili e utvrdeno deka e storitel na prekr{ok<br />
(prestap).<br />
(3) Vo sekoe dr`avno sudsko pravo treba da se utvrdat niza na<br />
188
zakoni, pravila i odredbi primenlivi posebno na pomladi prestapnici,<br />
i institucii i tela zadol`eni za funkcionirawe na maloletni~koto<br />
sudewe, koi odreduvaat deka treba:<br />
a) da se vodi gri`a za razli~nite potrebi na mladite prestapnici<br />
dodeka gi {titat nivnite prava;<br />
b) da odgovorat na potrebite na op{testvoto<br />
s) navedenite pravila da se primenuvaat celosno i ~esno.<br />
Komentar:<br />
Standarnite minimalni pravila namerno se formulirani taka<br />
{to mo`at a se primenuvaat vo razli~ni pravni sistemi, a istovremeno<br />
da mo`e da se odredi nekakov minimum na standardi za postapuvawe<br />
so pomladite prestapnici spored bilo koja definicija za maloletnicite<br />
ili spored bilo koj sistem koj se zanimava so mladite prestapnici.<br />
Pravilata sekoga{ bez razlika treba da se primenuvaat nepristrasno.<br />
Pravilot vo 2. (1) ja istaknuva va`nosta na Pravilata koi treba<br />
nepristrasno da se primenuvaat i bez bilo kakva distinkcija. Praviloto<br />
ja sledi formulacijata na na~eloto 2 od Deklaracijata za pravata<br />
na deteto.<br />
Praviloto 2. (2) gi definira "maloletnikot" i "prestapnikot"<br />
kako sostavni delovi na poimot "maloleten prestapnik", koj e glaven<br />
predmet na ovie Standardni minimalni pravila (v. gi isto taka Pravilata<br />
3 i 4). Treba da se naglasi deka starosnite granici }e zavisat<br />
ili se napraveni zavisni, od postojniot praven sistem i vo taa smisla<br />
vo celost gi po~ituvaat ekonomskite, op{testvenite, politi~-kite,<br />
kulturnite i pravnite sistemi na dr`avite - ~lenki. Toa ovoz-mo`uva<br />
niza starsoni granici da potpa|aat pod definicijata 'malo-letnik",<br />
po~nuvaj}i od 7 do 18 godini i nagore. Toa e neizbe`no so ogled na<br />
razli~nite nacionalni pravni sistemi, a ne go smaluvaat vlijanieto<br />
na Standardnite minimalni pravila. Vo t. 2. (3) se zaboruva za potrebata<br />
za specifi~no dr`avno zakonodavstvo za Standardnite minimalni<br />
pravila da mo`at optimalno da se primenuvaat vo pravna i prakti~na<br />
smisla.<br />
3. PRO[IRUVAWE NA PRAVILATA<br />
(1) Va`nite odredbi na pravilata treba da se primenuvaat ne<br />
samo vrz maloletni prestapnici tuku i sprema maloletnicite na koi<br />
mo`e da im se sudi za nekoe specifi~no povedenie koe inaku ne bi<br />
bilo kaznivo koga bi go storilo polnoletnio lice.<br />
(2) Treba da se pro{irat principite dadeni vo Pravi-lata vrz<br />
site maloletnici na koi tie se odnesuvaat, vo interes na gri`a za niv<br />
i nivnata za{tita.<br />
189
(3) Treba da se pro{irat principite od Pravilata i na pomladi<br />
polnoletni lica.<br />
Komentar:<br />
Praviloto 3 go pro{iruva poimot na za{tita od Standardnite<br />
minimalni pravila i upravata na maloetni~koto sudewe gi opfa}a:<br />
a) Takanare~enite "statusni prestapi", navedeni vo razni nacionalni<br />
pravni sistemi, spored koi nizata na povedenija koi se vbrojuvaat<br />
vo prestapi se mnogu po~esti kaj maloletnicite odo{to kaj vozrasnite<br />
lica, kako na primer, "markirawe" od u~ili{te, neposlu{nost<br />
vo semejtvoto i vo u~ili{teto, javno pijan~ewe itn. (Pravilo 3.<br />
(1))<br />
b) postapkite za gri`a i za{tita na maloletnicite (Pravilo 3.<br />
(2))<br />
c) postapkite koi se odnesuvaat za pomladite polnoletni prestapnici<br />
{to sekako zavisi od granicite na vozrasta (Pravilo 3. (3)).<br />
Pro{iruvaweto na pravilata vrz ovie tri podra~ja se ~ini<br />
opravdano. Praviloto 3. (1) dava mimimalni garancii na ovie podra-<br />
~ja, dodeka Praviloto 3. (2) gi smeta za posakuvani ~ekorite kon po~eseni,<br />
ponepristrasni i pohumani sudski postapki sprema maloletnicite<br />
koga }e se najdat vo sudir so zakonot.<br />
4. STAROSNA GRANICA ZA KRIVI^NA ODGOVORNOST<br />
(1) Kaj onie pravni sistemi koi go poznavaat poimot na starosni<br />
granici za krivi~na odgovornost na maloletnicite, po~etnata granica<br />
nema da bide premnogu niska za{to mora da se misli na emocionalnata,<br />
psihi~kata i intelektualnata zrelost na pomladite prestapnici.<br />
Komentar:<br />
Minimalnata granica za krivi~na odgovornost mnogu se razlikuva<br />
zaradi istoriskata i kulturnarta pozadina. Spored moderniot<br />
pristap bi trebalo da se utvrdi dali deteto mo`e da `ivee spored<br />
moralnite i psiholo{kite komponenti na krivi~nata odgovornost;<br />
ili so drugi zborovi dali deteto spored priroodata na sopstvenoto<br />
rasuduvawe mo`e da se smeta za odgovorno za isklu~itelno protiv<br />
op{testveno povedenie. Ako starosnata granica za krivi~na odgovornost<br />
e posta-vena premnogu nisko, ili duri ako voop{to nema dolna<br />
granica, toga{ takvata odgovornost stanuva besmislena. Op{to zemeno<br />
postoi povrza-nost me|u poimot odgovornost za delinkventni ili<br />
krivi~ni povede-nija i drugite op{testveni prava i odgovornosti<br />
(kako {to se na primer, bra~na polo`ba, gra|ansko mnozinstvo itn.).<br />
To zna~i deka treba da se postigne dogovor za nejzinata starosna<br />
granica koja bi mo`ela da se primenuva vo me|unarodni razmeri.<br />
190
5. CEL NA SUDSKATA POSTAPKA SPREMA MALOLETNICITE<br />
(1) Sudskiot sistem za maloletnici svoeto te`i{te mora da go<br />
stavi vrz gri`ata za za{tita na maloletnicite i da ovozmo`i koe i da<br />
e povedenie kon niv sekoga{ da bide sraz-merno spored okolnostite i<br />
za prestapnicite i za prestapite.<br />
Komentar:<br />
Praviloto 5 se odnesuva na dve najzna~ajni celi na maloletni~koto<br />
sudstvo. Prvata cel e da se obezbedi za{tita na maloletnicite.<br />
Toa e i osnoven streme` na onie pravni sistemi vo koi na takvite<br />
prestapnici im sudi semeen sud ili administrativnata vlast, no<br />
isto taka bi trebalo da se za{titat i vo onie sistemi koi go sledat<br />
modelot na krivi~noto preavosudstvo i na toj na~in da se pomogne da<br />
se izbegnat ~isti kazneni merki. (v. isto taka Pravilo 14).<br />
Drugata cel e "principot na proporcionalnost". Ovoj princip e<br />
poznat kako instrument za sopirawe na kaznenite merki, izrazen glavno<br />
vo oblik na zaslu`ena kazna vo odnos na te`inata na prestapot.<br />
Izrekuvaweto na kaznenite merki ne bi trebalo da se temeli<br />
samo na zemaweto predvid na te`inata na prekr{okot tuku isto taka i<br />
na li~nite okolnosti. Nekoi okolnosti (na primer op{testveniot<br />
status, semejnata polo`ba, posledicite po storeniot prestap i drugi<br />
faktori koi vliajat na li~nite okolnosti) mora da se odrazat i na<br />
proporcionalnosta na izrekuvaweto na sankciite (na primer, treba da<br />
se zeme predvid nastojuvaweto na prestapnikot na `rtvata da £ ja<br />
nadomesti {tetata ili spremnosta za vra}awe kon korisen na~in na<br />
`ivot).<br />
Isti taka postapkite so koi sakame da gi za{titime mladite<br />
prestapnici ponekoga{ mo`at da naidat na stvarni potrebi i na toj<br />
na~in da gi zagrozat temelnite prava na mladite lica, {to e zabele`ano<br />
kaj nekoi sudski postapki sprema maloletncite. I ovde, isto<br />
taka, treba da se za{titi proporcionalnosta vo postapuvaweto vo<br />
odnos na okolnostite na prestapnikot i na prestapot, pa i `rtvata.<br />
Vo osnova Praviloto 5 nitu pomalku ni pove}e bara spravedlivi<br />
za{titni merki kaj site slu~ai na maloletni~ka delinkvencija i<br />
zlostori. Site navodi od pravilata mo`at da pomognat da se stimulira<br />
razvojot vo edna ili vo druga smisla; novite i inovirani vidovi<br />
na za{titni merki isto taka se po`elni kako i za{titnite merki<br />
protiv sekoj preteran intenzitet na op{ta op{testvena kontrola nad<br />
maloletnicite.<br />
191
192<br />
6. CEL DISKRECIJA<br />
(1) So ogled na raznovrsnosta na posebnite potrebi na maloletnicite,<br />
i raspolo`ivite sankcii vo site fazi na sudskata postapka<br />
i na razli~nite nivoa na sudskata administracija za maloletnicite,<br />
vklu~uvaj}i ja i prethodnata postapka, vodeweto na sudskata postapka,<br />
presudata i izvr{u-vaweto na krivi~nite sankcii, mora da se dopu{ti<br />
soodvetna diskrecija.<br />
(2) Treba, me|utoa da se nastojuva da se raboti so polna odgovornost<br />
vo site fazi na sproveduvaweto na sekoja diskrecija.<br />
(3) Onie koi vr{at diskrecija mora posebno da bidat osposobeni<br />
za da mo`at da ja sproveduvaat cvrsto i vo soglasnost so svojata funkcija<br />
i svojot mandat.<br />
Komentar:<br />
Pravilata 6. (1) i 6. (3) sodr`at nekolku va`ni karakteristiki<br />
za efikasno, pravedno i humano sproveduvawe na postapkata sprema<br />
maloletnicite; toa e potrebata da se dopu{ti koristewe na diskrecionoto<br />
pravo vo site pozna~ajni fazi na postapkata taka {to onie<br />
koi odlu~u-vaat mo`at da deluvaat na najadekvaten na~in kaj sekoj<br />
poedine~en slu~aj; potrebata da se vr{i nadzor za da ne dojde do zloupotreba<br />
na diskrecijata i da se za{titat pravata na prestapnicite.<br />
Odgovornosta i profesionalizmot se najdobri na~ini za suzbivawe na<br />
preteranata diskrecija.<br />
Od ovie pri~ini golemo zna~ewe mu se pridava na profesionalnite<br />
kvalifikacii vo formiraweto na stru~wacite {to pretstavuva<br />
skapocen na~in na koj razborito mo`e da se sproveduva diskrecijata<br />
kaj problemite na maloletnite prestapnici. (v. gi isto taka<br />
Pravilata 1. (6) i 2. (2)).<br />
Vo ovoj kontekst posebno e naglaseno deka treba da se definiraat<br />
specifi~nite nasoki za pra{aweto na diskrecija i prikladnite<br />
sistemi na revizija, `albi i sli~no, za da se dobie uvid vo odlukite i<br />
odgovornosta. Takvite mehanizmi ovde ne se specificirani za{to ne e<br />
lesno da se vovedat vo me|unarodnite standardni pravila, koi ne mo-<br />
`at da gi pokrijat site razliki vo pravnite sistemi.<br />
7. PRAVA NA MALOLETNICITE<br />
(1) Vo site fazi na sudskata postapka mora da bidat zagarantirani<br />
osnovnite proceduralni prava kako {to se: pretpostavkata na<br />
nevinost, pravo na uvid vo obvinitelniot akt, pravo na mol~ewe, pravo<br />
na sovetuvawe, pravo na prisatnost na roditelot ili staratelot,<br />
pravo na soo~uvawe i vkrsteno ispituvawe na svediocite i pravo na<br />
`alba.
Komentar:<br />
Praviloto 7. (1) naglasuva nekoi va`ni momenti koi se osnova za<br />
~esno i pravi~no sudewe, priznati vo me|unarodni razmeri vo site<br />
onie zemji vo koi postojat dokumenti za ostvaruvawe na ~ovekovite<br />