Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)
Studija
Studija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prof. d-r ZORAN SULEJMANOV<br />
PENITENCIJARNI<br />
USTANOVI VO<br />
MAKEDONIJA<br />
Skopje, 2003<br />
1
Recenzent<br />
Prof. d-r Nelko Stojanoski<br />
2
S O D R @ I N A<br />
___________________________________________________________<br />
VOVEDNI RAZGLEDUVAWA<br />
I. PREDMET I CELI NA ISTRA@UVAWETO .................................. 13<br />
II. NORMATIVNA SOSTOJBA ................................................................. 13<br />
I DEL<br />
ISTORISKI RAZVOJ NA OBLICITE NA OP[TESTVENATA<br />
REAKCIJA NA NEGATIVNITE ODNESUVAWA<br />
Glava I<br />
OP[TESTVENA REAKCIJA NA EKCESNITE<br />
POVEDENIJA<br />
I, VOVEDNI ZABELE[KI ....................................................................... 19<br />
II. OP[TESTVENA REAKCIJA NA EKCESNITE<br />
POVEDENIJA ........................................................................................... 20<br />
1. Progonuvawe od zaednicata ................................................................. 26<br />
2. Odmazda ..................................................................................................... 27<br />
3. Kompozicija ............................................................................................. 29<br />
III. OP[TESTVENATA REAKCIJA NA PRIMEROT NA<br />
ANTI^KA GRCIJA ................................................................................. 30<br />
Glava II<br />
OP[TESTVENA REAKCIJA NA KRIMINALNITE POVEDENIJA<br />
I. VOVEDNI ZABELE[KI ....................................................................... 35<br />
II. VIDOVI KAZNI VO STARIOT I SREDNIOT VEK ................. 39<br />
1. Eliminatorni kazni .............................................................................. 39<br />
1.1. Smrtna kazna .................................................................................. 39<br />
1.2. Progonuvawe i deportacija ....................................................... 45<br />
1.2. Pra}awe na galii ......................................................................... 50<br />
2. Telesni kazni .......................................................................................... 52<br />
2.1. Sakatewe (Mutulatio) ..................................................................... 52<br />
2.2. Tepawe (kam{ikuvawe) ............................................................... 54<br />
3. Imotni kazni ........................................................................................... 54<br />
3.1. Konfiskacija ................................................................................ 55<br />
3.2. Pari~na kazna ............................................................................... 55<br />
4. Kazni na op{testvena degradacija ..................................................... 57<br />
4.1. @igosuvawe .................................................................................... 58<br />
4.2. Izlo`uvawe na stolb na sramot ............................................... 58<br />
5. Kazni na te{ka fizi~ka rabota .......................................................... 59<br />
III. RAZVOJ NA PENOLO[KATA MISLA VO STARIOT I<br />
3
SREDNIOT VEK ....................................................................................... 61<br />
IV. POJAVA I RAZVOJ NA KAZNATA LI[UVAWE OD<br />
SLOBODA ................................................................................................... 81<br />
1. Oblici na zat<strong>vo</strong>rawe do XVIII vek i pojava<br />
na prvite zat<strong>vo</strong>ri................................................................................. 81<br />
2. Osnovni faktori za javuvaweto i raz<strong>vo</strong>jot na<br />
kaznite li{uvawe od sloboda ........................................................... 88<br />
3. Raz<strong>vo</strong>j na kaznite li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong> krivi~noto<br />
zakonodavst<strong>vo</strong> ....................................................................................... 90<br />
V. PENITENCIJARNI SISTAMI ...................................................... 96<br />
1. Asocijacioniot sistem (sistem na zaedni~ko zat<strong>vo</strong>rawe)<br />
i pojava na prvite reformatori ...................................................... 98<br />
2. Keliski (osameni~ki) sistem ............................................................ 104<br />
2.1 Filadelfiski, pensilvaniski ili belgiski osameni~ki<br />
sistem .............................................................................................. 104<br />
2.2. Oburnski osameni~ki sistem .................................................. 110<br />
3. Progresivni penitencijarni sistemi ............................................. 114<br />
3.1. Makonokieviot bodoven eksperiment ................................... 114<br />
3.2. Angliski progresiven sistem .................................................. 117<br />
3.3. Irski progresiven sistem ........................................................ 120<br />
II DEL<br />
KAZNENO POPRAVNI USTANOVI VO MAKEDONIJA<br />
Glava I<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA IDRIZOVO<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 125<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 125<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 125<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 127<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 136<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 138<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 166<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 168<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 170<br />
4<br />
Glava II<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA STRUGA<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 172<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 172<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata .......................................................... 172<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 176
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 177<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 177<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 180<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 180<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 182<br />
Glava III<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA BITOLA<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 185<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 185<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 186<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 188<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 190<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 191<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 200<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 200<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 201<br />
Glava IV<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA PRILEP<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 202<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 202<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 202<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 205<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 206<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 207<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 209<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 209<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 209<br />
Glava V<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA GEVGELIJA<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 211<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 211<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 211<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 212<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 215<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 217<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 227<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 227<br />
5
9. Predlozi ..................................................................................................... 229<br />
Glava VI<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA OHRID<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 231<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 231<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ............................................................... 232<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 235<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 237<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 238<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 250<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 250<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 255<br />
Glava VII<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA SKOPJE<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 257<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 257<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 258<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 267<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 270<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 271<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 284<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 287<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 289<br />
Glava VIII<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA KRIVA PALANKA<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 291<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 291<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 291<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 294<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 295<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 295<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 297<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 298<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 299<br />
6
Glava IX<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA VELES<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 301<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 301<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 301<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 304<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 305<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 306<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 307<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 307<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 308<br />
Glava X<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA TETOVO<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 311<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 311<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 312<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 314<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 315<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 317<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 327<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 328<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 330<br />
Glava XI<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA [TIP<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 332<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 332<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 334<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 336<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 338<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 350<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 350<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 351<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 352<br />
7
8<br />
Glava XII<br />
KAZNENO-POPRAVNA USTANOVA STRUMICA<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 352<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 352<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata ........................................................... 352<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 359<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 359<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 362<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 362<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 362<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 363<br />
Glava XIII<br />
VOSPITNO-POPRAVEN DOM TETOVO<br />
1. Osnovni podatoci za ustanovata ........................................................... 365<br />
2. Osnovawe na ustanovata .......................................................................... 365<br />
3. Stambeno-prostorni standardi, smestuva~ki mo`nosti,<br />
sredstva i oprema na ustanovata .............................................................. 365<br />
4. Podatoci za vrabotenite <strong>vo</strong> ustanovata .............................................. 370<br />
5. Podatoci za zat<strong>vo</strong>rskata populacija .................................................... 372<br />
6. Osnovni pokazateli za dejnosta na ustanovata .................................. 379<br />
7. Finansirawe na ustanovata ................................................................... 379<br />
8. Klu~ni to~ki ............................................................................................. 397<br />
9. Predlozi ..................................................................................................... 398<br />
ZAKLU^OCI<br />
IV DEL<br />
ZAKON ZA IZVR[UVAWE NA SANKCIITE I PODZAKONSKI<br />
PROPISI ZA SPROVEDUVAWE NA ZAKONOT<br />
1. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za<br />
izvr{uvawe na krivi~nite sankcii ..................................................... 413<br />
2. Zakon za izvr{uvawe na sankciite ...................................................... 413<br />
3. Re{enie za rasporeduvawe na osudenite<br />
i osudenite maloletni lica <strong>vo</strong> kazneno-popravnite<br />
i <strong>vo</strong>psitno-popravnite <strong>ustanovi</strong> ........................................................... 492<br />
4. Re{enie za izmenuvawe na re{enieto za rasporeduvawe<br />
na osudenite i osudenite maloletni lica <strong>vo</strong><br />
kazneno-popravnite i <strong>vo</strong>spitno-popravnite <strong>ustanovi</strong> ..................... 492<br />
5. Upatst<strong>vo</strong> za opredeluvawe na vidovite i na~inite<br />
na tretman na osudenite lica ................................................................ 501
6. Kodeks za odnesuvawe na slu`benite lica <strong>vo</strong> izvr{uvaweto<br />
na rabotnite zada~i <strong>vo</strong> kazneno-popravnite<br />
i <strong>vo</strong>spitno-popravnite <strong>ustanovi</strong> ........................................................... 531<br />
7. Pravilnik za na~inot na vr{eweto na slu`bata za<br />
obezbeduvawe, <strong>vo</strong>oru`uvaweto i opremata <strong>vo</strong><br />
kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i <strong>vo</strong>spitno-popravnite domovi ...... 532<br />
8. Upatst<strong>vo</strong> za upotreba na sredstva na prisilba i ogneno<br />
oru`je od strana na pripadnicite na slu`bata za obezbeduvawe<br />
<strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i <strong>vo</strong>spitno-popravnite<br />
<strong>ustanovi</strong>....................................................................................................... 552<br />
9. Pravilnik za uniformata, simbolot i oznakite na<br />
zvawata na pripadnicite na slu`bata za obezbeduvawe<br />
<strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i <strong>vo</strong>spitno-popravnite<br />
domovi ......................................................................................................... 561<br />
10. Pravilnik za tablicata za sosta<strong>vo</strong>t i energetskata<br />
vrednost na prehranbenite artikli na osudenite<br />
lica <strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i maloletnicite<br />
<strong>vo</strong> <strong>vo</strong>spitno-popravnite domovi ............................................................ 571<br />
11. Pravilnik za vremeto {to treba da go pomine i<br />
uslovite {to treba da gi ispolni osudenoto lice <strong>vo</strong><br />
ustanovata od opredelen vid ili soodvetno oddelenie<br />
na ustanovata od op{t vid ...................................................................... 591<br />
12. Pravilnik za nadomestokot i nagradata za rabota<br />
i xeparlakot na osudenoto lice ............................................................ 601<br />
13. Progrma za utvrduvawe na psihofizi~ki sposobnosti<br />
na liceto koe se prima za vr{ewe raboti <strong>vo</strong><br />
slu`bata za obezbeduvawe ..................................................................... 603<br />
14. Programa za postojano ostru~uvawe na slu`benite<br />
lica <strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i <strong>vo</strong>spitnopopravni<br />
<strong>ustanovi</strong> .................................................................................... 609<br />
15. Programa za na~inot na stru~noto osposobuvawe i<br />
proverka na stru~nata podgotvenost na pripadnicite na<br />
slu`bata za obezbeduvawe <strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong><br />
i <strong>vo</strong>spitno-popravnite <strong>ustanovi</strong> ........................................................... 613<br />
16. Pravilnik za ku}niot red <strong>vo</strong> zdravstvenite <strong>ustanovi</strong><br />
za licata sprema koi se izvr{uva merkata na bezbednost<br />
zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe .............................. 617<br />
17. Pravilnik za izvr{uvawe na merkite na bezbednost<br />
upatuvawe na zadol`itelno psihijatrsiko lekuvawe i ~uvawe <strong>vo</strong><br />
zdravstvena organizacija i zadol`itelno psihijatrisko<br />
lekuvawe na sloboda ................................................................................. 621<br />
18. Pravilnik za izvr{uvawe namerkata na bezbednost<br />
zadol`itelno lekuvawe na alkoholi~ari i narkomani <strong>vo</strong><br />
zdravstvena organizacija ........................................................................ 623<br />
9
APPENDIX<br />
I. Izve{taj na Postojnata anketna komisija za za{tita<br />
na pravata i slobodite na gra|anite od izvr{enata analiza na<br />
ostvaruvaweto na za{titata na ~ovekovite prava na licata <strong>vo</strong><br />
prit<strong>vo</strong>r i zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> Republika <strong>Makedonija</strong> ....................................... 627<br />
II. Obrasci ...................................................................................................... 643<br />
KORISTENA LITERATURA .................................................................. 701<br />
10
VOVEDNI RAZGLEDUVAWA<br />
11
12
I. PREDMET I CELI NA ISTRA@UVAWETO<br />
Predmetot i osnovnata cel na o<strong>vo</strong>j trud se mo{ne skromni, no<br />
sepak zna~ajni - utvrduvaweto na postojnite sostojbi <strong>vo</strong> penitencijarnite<br />
<strong>ustanovi</strong> <strong>vo</strong> <strong>Makedonija</strong> <strong>vo</strong> funkcija na idna reforma <strong>vo</strong> oblasta<br />
na izvr{uvaweto na sankciite i potrebata od ukinuvawe na oddelni<br />
<strong>ustanovi</strong>, kako i potrebata od <strong>vo</strong>stanovuvawe na osmislen penitencijaren<br />
sistem soglasno me|unarodnite standardi i normi, so vistinsko<br />
po~ituvawe na pravata na osudenite lica i sozdavawe na pravni<br />
mehanizmi za nivno ostvaruvawe, za{tita i kontrola.<br />
Vo ovaa smisla se obidovme <strong>vo</strong> osnovni crti da ja prika`ema<br />
"li~nata karta" na na{ite penitencijarni <strong>ustanovi</strong>.<br />
II. NORMATIVNA SOSTOJBA<br />
1. Oblasta na izvr{uvaweto na sankciite do neodamna be{e normativno<br />
uredena so Zakonot za izvr{uvawe na sankciite za krivi~ni<br />
dela i stopanski prestapi ("SV SRM" 1997/3, 1982/50, 1986/35, 1989/47,<br />
1992/19), Zakonot za organizacijata i raboteweto na posebnite organizacii<br />
i edinici so stopanska dejnost <strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong><br />
i <strong>vo</strong>spitno-popravnite domovi ("SV SRM," 1979/19) kako i so slednive<br />
podzakonski propisi:<br />
- Pravilnik za ku}niot red za izvr{uvawe na prit<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rite<br />
("SV SRM," 1977/32),<br />
- Pravilnik za uniformata, simbolot i oznakite na zvawata na<br />
pripadnicite na stra`ata <strong>vo</strong> KPU i VPD ("SV RM," 1994/16),<br />
- Pravilnik za programata za izveduvawe na pripravni~kiot<br />
sta` i stru~nite ispiti na pripadnicite na stra`ata <strong>vo</strong> KPU i VPD<br />
("SV SRM," 1981/3),<br />
- Pravilnik za slu`benite legitimacii na ovlastenite rabotnici<br />
<strong>vo</strong> Ministerst<strong>vo</strong>to za pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong> i uprava, upravitelite i nivnite<br />
pomo{nici i na pripadnicite na slu`bata za obezbeduvawe <strong>vo</strong><br />
KPU I VPU ("SV RM," 1993/68),<br />
- Pravilnik za na~inot na vr{eweto na stra`arskata slu`ba,<br />
<strong>vo</strong>oru`uvaweto i opremata na stra`ata <strong>vo</strong> KPU i VPD ("SV SRM,"<br />
1981/3),<br />
- Pravilnik za oblekata na osudenite lica <strong>vo</strong> KPU ("SV SRM",<br />
1981/3),<br />
- Pravilnik za tablicata na kalori~nata vrednost na ishranata<br />
na osudenite lica <strong>vo</strong> KPU i maloletnicite <strong>vo</strong> VPD ("SV SRM,"<br />
1981/3),<br />
13
- Pravilnik za zdravstveno-higienskite merki i medicinska<br />
oprema za lekuvawe na osudenite lica <strong>vo</strong> KPU ("SV SRM," 1977/37),<br />
- Pravilnik za izvr{uvawe na merkata na bezbednost zadol`itelno<br />
lekuvawe na alkoholi~ari i narkomani ("SV SRM," 1977/37),<br />
- Pravilnik za izvr{uvawe na merkite na bezbednost, upatuvawe<br />
na zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe <strong>vo</strong> zdravstvena<br />
organizacija i zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe na sloboda ("SV<br />
SRM," 1980/27),<br />
- Upatst<strong>vo</strong> za vidot na evidencijata, sodr`inata i na~inot na<br />
<strong>vo</strong>deweto na mati~nite knigi i li~niot list za osudenite i prit<strong>vo</strong>reni<br />
lica i za maloletnicite na koi im e izre~na za<strong>vo</strong>dska merka ("SV<br />
SRM," 1982/48),<br />
- Upatst<strong>vo</strong> za upotreba na ogneno oru`je i drugi sredstva na<br />
prisilba od strana na pripadnicite na stra`ata na KPU I VPD ("SV<br />
SRM," 1981/3),<br />
- Upatst<strong>vo</strong> za <strong>vo</strong>dewe na statistika za izvr{uvaweto na kaznite<br />
zat<strong>vo</strong>r maloletni~ki zat<strong>vo</strong>r i za<strong>vo</strong>dskite merki ("SV SRM," 1982/35),<br />
- Re{enie za rasporeduvawe na osudeni lica <strong>vo</strong> KPU i maloletnici<br />
<strong>vo</strong> za<strong>vo</strong>dskite <strong>ustanovi</strong> ("SV SRM," 1992/48) i<br />
- Odluka za opredeluvawe na rabotni mesta {to imaat karakter<br />
na opredeleni dol`nosti <strong>vo</strong> KPU i VPU i <strong>vo</strong> Ministerst<strong>vo</strong>to za pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong><br />
i uprava i za obezbeduvawe na pogolem li~en dohod na rabotnicite<br />
na opredeleni dol`nosti ("SV RM," 1993/35).<br />
Vo Republika <strong>Makedonija</strong>, soglasno gorenavedeniot Zakon, funkcioniraa<br />
i sî u{te funkcioniraat 8 kazneno-popravni <strong>ustanovi</strong> <strong>vo</strong><br />
12 objekti i toa: KPU Idrizo<strong>vo</strong>, KPU od ot<strong>vo</strong>ren vid Struga, KPU Bitola<br />
so ot<strong>vo</strong>reno oddelenie <strong>vo</strong> Prilep, KPU Gevgelija, KPU Ohrid,<br />
KPU Skopje so ot<strong>vo</strong>reni oddelenija <strong>vo</strong> Kriva Palanka i Veles, KPU<br />
Teto<strong>vo</strong> i KPU [tip so ot<strong>vo</strong>reno oddelenie <strong>vo</strong> Strumica, i 2 <strong>vo</strong>spitnopopravni<br />
domovi - VPD Teto<strong>vo</strong> za ma{ki maloletni lica i VPD Skopje<br />
za `enski maloletni lica.<br />
2. Prethodnite zakoni prestanaa da va`at so donesuvaweto na<br />
Zakonot za izvr{uvawe na sankciite od 1997 godina ("SV RM," 1997/3).<br />
so izmeni i dopolnuvawa od 19 ("SV RM," 1999/23).<br />
Vo funkcija na primenata na o<strong>vo</strong>j nov zakon, <strong>vo</strong> celost usoglasen<br />
so me|unarodnite standardi od penitencijarnata oblast, predvideno<br />
e donesuvawe na niza podzakonski propisi. Najgolemiot broj od<br />
niv ve}e se i doneseni. Toa se slednive sprovedbeni propisi:<br />
- Re{enie za rasporeduvawe na osudenite i osudenite maloletni<br />
lica <strong>vo</strong> kazneno-popravnite <strong>ustanovi</strong> i <strong>vo</strong>spitno-popravnite <strong>ustanovi</strong><br />
("SV RM," 1997/22),<br />
- Pravilnik za ku}niot red <strong>vo</strong> zdravstvenata ustaniova za licata<br />
sprema koi se izvr{uva merkata na bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />
lekuvawe i ~uvawe ("SV RM," 1998/4),<br />
- Pravilnik za vremeto {to treba da go pomine i uslovite {to<br />
14
treba da gi ispolni osudenoto lice <strong>vo</strong> ustanovata od opredelen vid ili<br />
soodvetno oddelenie na ustanovata od op{t vid ("SV RM," 1998/27),<br />
- Pravilnik za nadomestokot i nagradata za rabota i xeparlakot<br />
na osudenite lica ("SV RM," 1998/27),<br />
- Upatst<strong>vo</strong> za opredeluvawe na vidovite i na~inite na tretman<br />
na osudenite lica ("SV RM," 1998/27)<br />
- Op{t akt za rasporeduvawe, klasifikacija i razmestuvawe na<br />
osudenite lica (~l. 16 st. 2 ZIS),<br />
- Programa za utvrduvawe na psihofizi~kite sposobnosti na<br />
liceto koe se prima za vr{ewe raboti <strong>vo</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />
(~l. 55 ZIS),<br />
- Programa za na~inot na stru~noto osposobuvawe i proverka<br />
na stru~nata podgotvenost na pripadnicite na slu`bata za obezbeduvawe<br />
(~l. 56 st. 3 ZIS),<br />
- Programa za postojano ostru~uvawe na slu`benite lica <strong>vo</strong><br />
<strong>ustanovi</strong>te (~l. 161 st. 2 ZIS),<br />
- Kodeks za odnesuvawe na slu`benite lica <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na<br />
rabotnite zada~i (~l. 161 st. 3 ZIS),<br />
- Pravilnik za uniformata i oznakite na zvawata na pripadnicite<br />
na stra`ata,<br />
- Pravilnik za na~inot na vr{eweto na nadzorni~kata slu`ba,<br />
<strong>vo</strong>oru`uvaweto i opremata na nadzornicite,<br />
- Pravilnik za tablicata na kalori~nata vrednost na hranata,<br />
- Upatst<strong>vo</strong> za upotreba na ogneno oru`je i drugi sredstva na<br />
prisilba.<br />
Do momentot na predavaweto na o<strong>vo</strong>j trud <strong>vo</strong> pe~at neispolneta<br />
obvrska na Ministerst<strong>vo</strong>to za pravda i Ministerst<strong>vo</strong>to za trud i socijalna<br />
politika e donesuvaweto na slednite podzakonski propisi:<br />
- Uredba za vidot, sedi{teto i podra~jeto na kazneno-popravnite<br />
i <strong>vo</strong>spitno-<strong>ustanovi</strong> (~l. 26 st. 1 ZIS),<br />
- Programa za tretman na maloletni lica koi prestojuvaat <strong>vo</strong><br />
maloletni~ki zat<strong>vo</strong>r (~l. 215 ZIS),<br />
- Programa za aktivnostite na centarot za maloletnici (~l. 276<br />
st. 2 ZIS),<br />
- Programa za ostvaruvawe na zasilen nadzor sprema maloletnite<br />
lica (~l. 288 ZIS),<br />
15
16
I DEL<br />
ISTORISKI RAZVOJ NA OBLICITE NA<br />
OP[TESTVENATA REAKCIJA VRZ<br />
NEGATIVNITE ODNESUVAWA<br />
17
18
G l a v a I<br />
OP[TESTVENA REAKCIJA NA EKCESNITE<br />
POVEDENIJA<br />
I. VOVEDNI ZABELE[KI<br />
Op{testvenata reakcija vrz negativnite odnesuvawa ne e pojava<br />
so koja za prv pat se sretnal sovremeniot ~ovek. Taa ne e pragmati~na<br />
t<strong>vo</strong>rba {to od skoro se ostvaruva <strong>vo</strong> za{titata na ~ovekovite dobra i<br />
vrednosti, tuku vekovna nu`nost {to se vrzuva so javuvaweto na najranite<br />
povedenija {to bile <strong>vo</strong> sprotivnost so osnovniot streme` na lu-<br />
|eto kon zaedni~kiot `i<strong>vo</strong>t. Istorijata poka`a deka takviot streme`<br />
mo`e da se obezbedi samo so po~ituvawe na opredeleni pravila na<br />
odnesuvawe. Preku tie pravila sekoe op{test<strong>vo</strong> nastojuva da go o<strong>vo</strong>zmo`i<br />
po~ituvaweto na redica zabrani i naredbi kako osnovni uslovi<br />
za opstanok i raz<strong>vo</strong>j na zaemnite interesi i vrz niv zasnovanite me|u-<br />
~ove~ki odnosi. Istorijata me|utoa, go poka`uva i toa deka ~ovekot<br />
nikoga{ ne bil spremen da se li{i od s<strong>vo</strong>jata individualnost <strong>vo</strong> tolkava<br />
mera koja }e zna~i bezuslovno po~ituvawe na op{testvenata regulativa.<br />
Na toa jasno uka`uvaat negovite ekcesni povedenija {to od<br />
niza pri~ini se javile u{te <strong>vo</strong> primitivnite vrz osnova na krvno srodst<strong>vo</strong><br />
najcvrsto postaveni oblici na op{testvenost. Otamu e sosema<br />
razbirliva potrebata za negativna reakcija na site op{testva za spre-<br />
~uvawe i suzbivawe na povedenijata so koi <strong>vo</strong> po~etokot nesvesno, a<br />
podocna i svesno se nastojuvalo da se naru{i ili razbie op{testveniot<br />
poredok i zaedni~kiot `i<strong>vo</strong>t na lu|eto zaradi ostvaruvawe na<br />
bilo kakvi poedine~ni ili tesno grupni interesi. So taa reakcija<br />
ednostavno se nastojuva da se podr`i izbranata nasoka na op{testenoto<br />
dvi`ewe i da se za{titi od site onie sili {to se obiduvaat da ja<br />
popre~at ili smenat taa nasoka. Od nejzinata pr<strong>vo</strong>bitna emocionalna<br />
zasovanost koja {to mnogu potse}a na fizikalniot zakon na inercija<br />
pa se do fazata na nejzinata racionalna izdignatost, <strong>vo</strong> op{testvenata<br />
reakcija se gleda prikladnost na sredstvata {to mo`e da gi nateraat<br />
poedincite na lojalen odnos kon zaednicata. Vo taa smisla se sozdavaat<br />
najrazli~ni formi na op{testvena kontrola {to se manifestiraat<br />
<strong>vo</strong> neodobruvawe i prekor koi <strong>vo</strong> zavisnost od ja~inata na proti<strong>vo</strong>p{testvenite<br />
povedenija go menuvaat intenzitetot na s<strong>vo</strong>jata represivnost.<br />
Pritoa e bitno deka i oblikot i intenzitetot na izbranata<br />
reakcija <strong>vo</strong> krajna linija se opredeleni od materijalnite uslovi<br />
na op{testveniot `i<strong>vo</strong>t, od koi {to, vsu{nost, e opredelena i su{ti-<br />
19
nata na postavenite pravila na po`elnoto odnesuvawe.<br />
Od prou~uvawe na formite na op{testvena reakcija nivniot<br />
raz<strong>vo</strong>j i promeni <strong>vo</strong> golem obem zavisi sfa}aweto i perspektivite na<br />
sovremenite metodi za odbrana od kriminalitetot. No toa ni najmalku<br />
ne e lesna zada~a. Problemot go uslo`nuvaat skromnosta ili posrednosta<br />
na istoriskite iz<strong>vo</strong>ri koi ne sekoga{ o<strong>vo</strong>zmo`uvaat dokraj da se<br />
otkrijat site formi na reakcija osobeno <strong>vo</strong> nivnata konkretna motiviranost<br />
i primena. Pokraj toa niz s<strong>vo</strong>jot dolg istoriski raz<strong>vo</strong>j mnogubrojni<br />
oblici na reakcija ~estopati zaemno se prepletuvaat ili pak<br />
kumulativno se ostvaruvaat {to ponekoga{ go pravi mnogu te{ko nivnoto<br />
hronolo{ko razlikuvawe i dosledno sproveduvawe. Pa sepak<br />
ako dr`avata se zeme kako biten indikator za karakterot na op{testvenoto<br />
povrzuvawe mo`e da se dojde i do pojdovnata osnova za pregledno<br />
razbirawe na diferecijacijata i dinamizmot na op{testvenoto<br />
reagirawe. Vo taa smisla se pravi osnovna razlika me|u reakcijata na<br />
najstarite predklasni zaednici i onaa od periodot na klasno organizirano<br />
op{test<strong>vo</strong>. Za prviot period e karakteristi~no naru{uvaweto<br />
na obi~ajnite nepi{ani pravila {to va`ele <strong>vo</strong> pr<strong>vo</strong>bitnoto op{test<strong>vo</strong><br />
i soodvetno na toa oblicite na spontana ili neorganizirana reakcija.<br />
Vo vtoriot period se vr{i tn. institucionalizirana, organizirana<br />
ili javna reakcija sprema prekr{itelite na pi{anite normi <strong>vo</strong><br />
forma na zakon zad koja {to stoi dr`avata so s<strong>vo</strong>jot aparat za prisilba.<br />
II. OP[TESTVENA RAKCIJA VRZ EKSCESNITE POVEDENIJA<br />
1. Za razbirawe na pojavata i oblicite na op{testvenata rekcija<br />
<strong>vo</strong> prvata vremenski najdolga op{testveno ekonomska formacija 1<br />
va`no e da se ima predvid konkretnata op{testvena situacija {to deluvala<br />
<strong>vo</strong> procesot na materijalniot `i<strong>vo</strong>t vrz formiraweto i raz<strong>vo</strong>jot<br />
na svesta i izgradbata na raznovidnite pretstavi na primitivnite<br />
lu|e. Ottamu i potrebata da se potsetime deka pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica se<br />
karakterizira so isklu~itelno naturalno proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> postaveno vrz<br />
krajno nisko ni<strong>vo</strong> na proiz<strong>vo</strong>dnite sili. Vo uslovi na zaedni~ka (op{-<br />
testvena) sopstvenost se nametnuva{e na~eloto na ednak<strong>vo</strong>st pri podelbata<br />
na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>to, a taa ednak<strong>vo</strong>st se odrazuva{e i vrz ramnopravnosta<br />
<strong>vo</strong> ostvaruvaweto na elementarnite op{testveni odnosi. Poradi<br />
permanentniot nedostig na sredstva za egzistencija sekoe naru-<br />
{uvawe na na~eloto na ednakva podelba na siroma{t<strong>vo</strong>to sozdava{e<br />
opasnost za opstanokot na zaednicata. Od druga strana istata skromna<br />
proiz<strong>vo</strong>dna praktika ja predizvikuva{e i ograni~enosta na ~ovekovi-<br />
1<br />
Se pretpostavuva deka pr<strong>vo</strong>bitnoto op{test<strong>vo</strong> traelo okolu sedumstotiniilijadi<br />
godini. Vidi: Fiamengo, A. Osnovi op~e sociologije (XII izdanje)<br />
Narodne novine, Zagreb, 1976, str. 359.<br />
20
te soznanija. Nepoznavaweto na osnovnite prirodni zakonitosti sozdava{e<br />
nesigurnost kaj lu|eto. Tie se ~uvstvuvaa minijaturni, nemo}ni<br />
i ni{to`ni pred brojnite sili ~ie{to dejst<strong>vo</strong> ne mo`ea da go objasnata<br />
pa spored toa nitu da go predvidat, a najmalku da go kontroliraat.<br />
Primitivnite lu|e se ~uvstvuvaa progoneti od razli~ni nesre}i:<br />
nasilna smrt, razni bolesti, nemawe sre}a <strong>vo</strong> lo<strong>vo</strong>t i ribolo<strong>vo</strong>t, neplodni<br />
godini, poraz <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>jni i sl. Poradi otsust<strong>vo</strong>to na pri~insko i<br />
racionalno objasnuvawe, site ovie nastani <strong>vo</strong> glavite na toga{niot<br />
~ovek bea lesno povrzuvani so li~niot i neprijatelski odnos na `rtvata<br />
i zlokobnite sili. Seto ona {to pred niv se slu~uva{e dobiva{e<br />
izgled na pro<strong>vo</strong>kacija, odmazda ili kazna za ne{to {to primitivniot<br />
~ovek ponapred go storil. Navidum nema{e nikakva razlika pome|u nesre}ata<br />
i kaznata. Nesre}ata se objasnuva{e kako <strong>vo</strong>zvrateno zlo zaradi<br />
prekr{uvawe na nekoe pravilo ili zaradi povredata na nekoja vi{a<br />
sila. 2 Za primitivniot ~ovek ne postoe{e poimot slu~ajno. Sî {to se<br />
slu~uva{e ima{e opredeleno zna~ewe i nesporna vrska: sî be{e naso-<br />
~eno sprema nego i protiv nego. Toa be{e mnogu sli~no na obi~nata<br />
manija na gonewe. 3 Objasnuvaweto na takvite sfa}awa mo`e da se najde<br />
<strong>vo</strong> animizmot, 4 <strong>vo</strong> toj po~eten neizdiferenciran oblik na op{testvena<br />
svest od koj {to proniknaa prvite bo`enstva. Za primitivniot ~ovek<br />
tie bo`enstva bea o<strong>vo</strong>zemni bitija - duhovi so osobenost da manifestiraat<br />
sopstvena <strong>vo</strong>jla i drugi ~ove~ki osobini, a egizistirale pokraj<br />
samite lu|e <strong>vo</strong> vid na `i<strong>vo</strong>tno, rastenie, predmet ili nekakva pojava.<br />
Od nivnata dobra ili lo{a <strong>vo</strong>lja zavisele bolesta ili dobroto zdravje,<br />
stradaweto od divi `i<strong>vo</strong>tni ili udarot od grom, umiraweto <strong>vo</strong><br />
ranata mladost ili do`ivuvaweto na starosta, sre}ata ili nesre}ata<br />
itn. 5 Sî be{e povrzano i opredeleno od ovie spiritualni no o`i<strong>vo</strong>-<br />
2<br />
Hentig <strong>vo</strong>n H, Zlo~in, uslovi i uzroci, Veselin Masle{a, Saraje<strong>vo</strong>, 1959, str.<br />
49.<br />
3<br />
Ibid, str. 48.<br />
4<br />
Animizmot se pojavi na sredniot stepen na divja{t<strong>vo</strong>to. Vidi: Vajs,<br />
A. i Kandi}, Dj. Op{ta istorija dr`ave i prava, Savremena administracija, Beograd,<br />
1970, str. 15.<br />
5<br />
Su{tinata na animizot se sostoi <strong>vo</strong> veruvaweto na primitivcite<br />
deka celokupnata priroda {to gi opkru`uva e naselena so duhovi (du{i). Tie<br />
duhovi {to se {etaat nasekade okolu nivnite `iveali{ta ne se ni{to drugo<br />
tuku du{ite na nivnite umreni predci. Toa se mali `ivi bitija koi `iveat<br />
<strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>tnite, rastenijata i mrtvite predmeti. Dokolku duhot na pokojnikot<br />
bil dobar (a toa bilo slu~aj ako za vreme na `i<strong>vo</strong>tot <strong>vo</strong> ~ove~ki ili <strong>vo</strong> no<strong>vo</strong>primeniot<br />
oblik ne mu bile storeni nikakvi nepravdi) na s<strong>vo</strong>ite soplemenici<br />
im pomagal da se zgolemi rodot na drvjata, da ne proraboti vulkanot itn,<br />
itn. Vo sprotivno im sozdaval razli~ni ne<strong>vo</strong>lji. Zaradi pottiknuvawe na <strong>vo</strong>ljata<br />
na dobriot i sozdavawe na takva <strong>vo</strong>lja kaj lo{iot duh, primitivniot ~ovek<br />
im prinesuval hrana, za mrtvite zboruval samo dobro itn. Smetaj}i deka<br />
21
t<strong>vo</strong>reni bitija. Sekoja nesre}a be{e emanacija na nivnata aktivnost<br />
{to avtomatski sleduva po storenoto zlo. Ako za vreme na `i<strong>vo</strong>tot se<br />
pravele dobri dela mo`e{e da se o~ekuva dlaboka starost, a za storenoto<br />
zlo be{e neizbe`na nesre}ata. Pome|u dobroto i <strong>vo</strong>zvratenata<br />
sre}a i lo{ite povedenija i nesre}ata postoe{e neraskinliva vrska<br />
spored na~eloto: Ergo hok, ergo propter hok.<br />
Kolku da ni izgleda denes toa ~udno, ne mo`at da se negiraat<br />
tvrdewata deka animizmot ima{e va`na uloga vrz planot na op{testvenata<br />
kontrola. Veruvaweto <strong>vo</strong> silata na najrazli~ni duhovi “go zema{e<br />
zakonot <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>i race” 6 i so toa se spre~uvaa site vidovi na ekscesni<br />
povedenija. Drug oblik na op{testvena kontrola <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j period ne<br />
postoe{e. Idejata deka storeniot grev i stradaweto sleduvaat edno po<br />
drugo i stra<strong>vo</strong>t od nemilosrdniot “udar na gromot” bea do<strong>vo</strong>lni da ja<br />
~uvaat zaednicata od sekak<strong>vo</strong> zlo na ~ovekot protiv ~ovek.<br />
2. Na povisokoit stepen na divja{t<strong>vo</strong>to se pronajdeni lakot i<br />
strelata koi stanale glavno oru`je <strong>vo</strong> lo<strong>vo</strong>t i odbranata od neprijatelot.<br />
Vrz taa osnova se razviva podelbata na trudot, a toa doveduva do<br />
izvesno menuvawe na op{testvenite odnosi no, i do takvi promeni {to<br />
se odrazuvaat vrz najprimitivniot oblik na ~ovekovata fantazija. Vo<br />
religioznite pretstavi na primitivniot ~ovek se javuva totemot i negovata<br />
zabrana tabu. So ogled na toa deka lo<strong>vo</strong>t stanal edno od osnovnite<br />
sredstva za doa|awe do hrana `i<strong>vo</strong>tnite stanuvaat glaven predmet<br />
na obo`avawe. Tie dobivaat oreol na ne{to sveto, stanuvaat totem,<br />
za{to duhot na umrenite po~nal da se otelot<strong>vo</strong>ruva <strong>vo</strong> opredeleni `i<strong>vo</strong>tni<br />
koi dobivaat srodni~ki status so ~lenovite na zaednicata, i so<br />
ogled na toa, s<strong>vo</strong>jst<strong>vo</strong> na nivni neprikosnoveni za{titnici. 7 Za noviot<br />
oblik na animisti~kata religija - totemizmot ve}e e karakteristi~no<br />
<strong>vo</strong>spostavuvaweto na negativni pravila na odnesuvawe, odnosno zabrani.<br />
8 Toa e takov sistem na pravila so koi na poedinecot mu se nametnumo`at<br />
da ja predizvikaat milosta na duhovite na nivnite predci so s<strong>vo</strong>eto dobro<br />
povedenie i gri`ata za niv, tie bile spremni da napravat sÒ. Za toa im<br />
slu`ele magiskite obredi. Pove}e za toa: Fiamengo, A. Kako je postla religija,<br />
Narodna kwiga, Beograd, 1952, str. 28-34 i Frezer, X. X. Zlatna granka<br />
(studija za magijata i religijata), Kultura, Skopje, 1952, str. 87-102.<br />
6<br />
Hentig <strong>vo</strong>n H, op. cit. str, 51.<br />
7<br />
So otelot<strong>vo</strong>ruvaweto na duhot na pretcite <strong>vo</strong> nekoe `i<strong>vo</strong>tno toj stanuva<br />
za{titnik na zaednicata <strong>vo</strong> koja porano se rodil i `iveel, toj se gri`i<br />
za ~lenovite na rodovskata zaednica od koja i samiot poteknal, a taa za{tita<br />
najdobro im ja uka`uva na lu|eto ako dopu{ti da imaat hrana, t.e. da ubijat<br />
mnogu `i<strong>vo</strong>tni, da imaat dobar lov. Kako ~len na nivnata zaednica obo`avanoto<br />
`i<strong>vo</strong>tno stanuva za{titnik na taa zaednica, ja ~uva od zloto, od bolesti<br />
i nesre}i, toa i dava `i<strong>vo</strong>t i zdravje. Fieamengo, A, op. cit, str. 47.<br />
8<br />
Za totemizmot e karakteristi~en tn. tabu koj <strong>vo</strong> prv red zna~i zabrana<br />
na ubivawe i koristewe na hrana od `i<strong>vo</strong>tni koe <strong>vo</strong> rodot ili plemeto e<br />
22
va {to treba da ne stori so cel da izbegne opredelena nesre}a. Za da se<br />
spasi od nesakanata posledica ~ovekot se <strong>vo</strong>zdr`uva da go pravi ona<br />
{to spored s<strong>vo</strong>ite pogre{ni idei za pri~inata i posledicata veruva<br />
deka bi mu napakostilo ili kratko re~eno: mora da im se pot~inuva na<br />
tabuite. 9 Tabuite se, vsu{nost, takvi zabrani koi sami po sebe se do<strong>vo</strong>lni<br />
da ja za{titat zaednicata od opasni i neprijatni povedenija bez<br />
primena na kakva i da e sila (prisilba). Nivnata povreda e navreda na<br />
duhovite zaradi {to tie znaele mnogu da se nalutat i suro<strong>vo</strong> da se<br />
odmazdat. Vo sostojba na tabu za zlostornikot ostanuva seriozna opasnost<br />
od nesre}a, no toa sepak ne zna~i neposredna i momentna reakcija.<br />
Ako se prezemat soodvetni ~ekori mo`no e i olesnuvawe. Ritualnata<br />
diskvalifikacija na tabuite e samo prv i popravliv ~ekor na<br />
osudata. Ako ne se taka kobni tabuite gi baraat onie {to }e gi simnat:<br />
baraat ceremonija na ~istewe {to im e poznata samo na onie koi ja poznavaat<br />
golemata tajna. So toa e ot<strong>vo</strong>ren patot na neophodnata op{testvena<br />
dejnost na ma|epsnikot (vra~ot) i negovite naslednici sve{tenicite.<br />
10 Nivnata dejnost e magijata so koja mo`at da se predizvikaat<br />
sakanite (pozitivna magija) ili pak da se predupredat nesakanite posledici<br />
(negativna magija). 11 Na toj na~in tabu-zabranite ja vr{at funkcijata<br />
na op{testvena prisilba i go o<strong>vo</strong>zmo`uvaat ureduvaweto zasnovano<br />
vrz po~ituvawe na opredeleni religiozni pravila. Sekoe<br />
skvernavewe na totemot i sekoja akcija protiv tabu-zabranite e te`ok<br />
prestap. 12 Onoj {to }e stori takov prestap mo`e{e da bide prepu{ten<br />
na smrtnoto tabu dejst<strong>vo</strong> no, mo`e{e da bide i osloboden od magepsnikot<br />
dokolku se pokae za storenoto delo. Vo osnovata na vak<strong>vo</strong>to<br />
rezonirawe e veruvaweto <strong>vo</strong> mo}ta na magijata makar kolku i da e toa<br />
sokrieno pod nad<strong>vo</strong>re{niot izgled na zakanata so kazna i prostuvawe.<br />
13<br />
So o<strong>vo</strong>j period e vrzano i veruvaweto deka i kolektivnata nesre}a<br />
(poplavi, zemjotresi, epidemii) se posledica na poedine~ni povredi<br />
na tabu-zabranite. Ottamu se razvilo uveruvaweto deka bo`enstvata<br />
se neapravedni {to na takov na~in im <strong>vo</strong>zvra}aat na site ~lenovi<br />
totem. No op{testvenoto zna~ewe na takvata zabrana ne e samo toa, za{to<br />
tabu zna~i cel sistem na zabrani koi {to <strong>vo</strong> najgolem obem se odnesuvaat na<br />
`enite, decata, starcite i na nivnata polo`ba <strong>vo</strong> rodot. Pove}e za toa vidi:<br />
Gori~ar, J. Sociologija, Rad, Beograd, 1970, str. 263 i Fiamengo, A. op. cit, str. 60-<br />
61.<br />
9<br />
Vidi: Frezer, X. X, op. cit, str. 15.<br />
10<br />
Hentig, <strong>vo</strong>n H, op. cit, str. 15.<br />
11<br />
Pozitivnata magija ili baewe veli: Pravi go ova za da ne se slu~i<br />
toa i toa. Negativnata magija ili tabu veli: Ne pravi go ova za da ne se slu~i<br />
toa i toa. Ferezer, X. X, op. cit, str. 15.<br />
12<br />
Gori~ar, J, op. cit, str. 263.<br />
13<br />
Frezer, X.X, op. cit, str. 36.<br />
23
na zaednicata. Zatoa, koga se smeta deka povedenieto na eden ~ovek<br />
mo`e da ja upropasti celata zaednica, doa|alo do ostra reakcija na<br />
plemeto preku nego<strong>vo</strong> progonuvawe ili fizi~ko uni{tuvawe. So ogled<br />
na toa deka bo`estvata (duhovite) bile "spori" t.e. ne kaznuvale vedna{<br />
po storenoto zlo, na primitivcite im teknalo deka ne e lo{o da<br />
se predupredi nivniot nesrazmeren grev od koj {to stradale ogromen<br />
broj lu|e. Zatoa, plemeto ve}e ne ~ekalo na nesre}ata {to treba da go<br />
pogodi prestapnikot, so toa da prejde i vrz site {to se so nego, tuku<br />
samoto ja <strong>vo</strong>spostavilo ve{ta~kata nesre}a. Taka e sozdaden za~etokot<br />
na ona {to denes se narekuva kazna. 14<br />
3. So postojaniot raz<strong>vo</strong>j na proiz<strong>vo</strong>dnite sili e povrzan i natamo{niot<br />
raz<strong>vo</strong>j na op{testvenata podelba na trudot i diferencijacijata<br />
na op{testvenite ulogi. Takviot proces }e go prodlabo~i izd<strong>vo</strong>juvaweto<br />
na opredeleni poedinci nad ostanatite soplemenici. Analogno<br />
na toa od mno{t<strong>vo</strong>to prirodni demoni }e se izd<strong>vo</strong>jat i pomal<br />
broj na bogovi (politeizam) so s<strong>vo</strong>ite posebni funkcii. Toa e period<br />
na sredniot stepen na varvarst<strong>vo</strong>to so koj }e zapo~ne i postepeniot<br />
premin na rodovskoto <strong>vo</strong> klasno op{test<strong>vo</strong>. Vo tie uslovi nekoi posemo}ni<br />
bogovi ja prezemaat ulogata za odr`uvawe na vnatre{nata povrzanost<br />
na zaednicata. Ottuka potrebata za zdobivawe i na nivnata<br />
naklonost {to sega <strong>vo</strong> prv red se ostvaruva so raznovidni molitvi i<br />
prinesuvawe na ~ove~ki `rtvi. Nepo~ituvaweto na bo`jite zapovesti<br />
pretstavuva velepredavst<strong>vo</strong> {to go zagrozuva opstanokot na celoto<br />
pleme i negovata sî poslo`ena organizacija. Naporedno so zgolemuvawe<br />
na brojot na zlostorstvata protiv religijata sega se javuvaat i<br />
takvi prestapi {to postepeno se odale~uvaat od nea. Vo novite uslovi<br />
na op{testveniot `i<strong>vo</strong>t se javuvat zabrani so koi {to pove}e ne se<br />
{titat samo krvnosrodni~kite, tuku i poedine~nite interesi kako<br />
{to se `i<strong>vo</strong>tot, seksualniot poredok, imotot i sl. So namaluvaweto<br />
na zna~eweto na krvnata bliskost i zavisnost op{testvenata reakcija<br />
ne e ve}e naso~ena samo kon bogohuleweto i drugite te{ki dela kon<br />
religijata tuku i protiv onie povedenija so koi se spre~uva trgovijata<br />
i posebniot status na to~no opredeleni lica.<br />
4. Od dosega{nite izlo`uvawa mo`e da se zabele`i deka pretklasnoto<br />
op{test<strong>vo</strong> go karakteriziraat nizok stepen na razvienost na<br />
proiz<strong>vo</strong>dstvenite sili i odnosi i primitivni oblici na op{testvena<br />
svest. Vo tie uslovi zaednicata e opredelena kako osnovna edinica vrz<br />
koja se prenesuva sevkupnata gri`a za poedinecot. Poedinecot <strong>vo</strong> celost<br />
í pripa|a na zaednicata: negovite interesi se opredeleni i ograni~eni<br />
od op{tiot streme` na celinata. So toa se povrzani i glavnite<br />
celi na op{testvenata reakcija. Taa <strong>vo</strong> prv red e naso~ena kon samoto<br />
povedenie so koe se naru{uva zaedni~kata solidarnost, kompaktnost<br />
i <strong>vo</strong>op{to celinata na <strong>vo</strong>spostavenite tradicionalni odnosi<br />
14<br />
Hentig <strong>vo</strong>n, H, op. cit, str. 58.<br />
24
kako osnovni uslovi za nejziniot opstanok. 15 Nejzinata osnovna cel e<br />
da se <strong>vo</strong>spostavi naru{eniot red i da se obnovi zagubenata ramnote-<br />
`a. 16 So ogled na akcentiraweto na samoto povedenie, a ne i na li~nosta<br />
kako nositel na toa povedenie, op{testvenata reakcija ~estopati<br />
be{e blaga intervencija <strong>vo</strong> koja doa|aa do izraz i opredeleni elementi<br />
na so`aluvawe. 17 Me|utoa, so zgolemuvaweto na {tetnosta na<br />
ekscesnite povedenija se zgolemuvala i kolektivnata zagrozenost na<br />
zaednicata, a toa doveduvlo do takva reakcija {to sî pove}e stanuvala<br />
emocionalna omraza so golema suro<strong>vo</strong>st <strong>vo</strong> izvr{uvaweto duri i <strong>vo</strong><br />
onie slu~ai koga bila naso~ena kon soplemenicite. Vo ostvaruvaweto<br />
na imperati<strong>vo</strong>t - <strong>vo</strong>spostavuvawe na naru{enata ramnote`a, ne se birale<br />
sredstva. Kon nego se odelo duri i toga{ koga <strong>vo</strong>op{to ne bil poznat<br />
prekr{itelot na tradicionalnite normi na povedenie. Iako sekoga{<br />
<strong>vo</strong> vtor plan, vinovnikot moral da se najde pa makar toa bilo<br />
storeno so bo`ja pomo{ preku posebnite tehniki nare~eni "bo`ji<br />
sud," 18 "ispituvawe na mrtvi" 19 i sl.<br />
15<br />
"Toa e period koga po sekoja cena mora{e da se <strong>vo</strong>spostavi naru{eniot<br />
poredok. Zatoa ovde <strong>vo</strong> nikoj pogled ne se zema predvid li~nosta na zlostornikot<br />
ili negovata odgo<strong>vo</strong>rnost. Taka <strong>vo</strong> nekoi afri~ki plemiwa se urnuva<br />
stebloto ~ija granka ubila ~ovek." LÕvy-Bruhl, H, Problemi sociologije zlo~ina,<br />
Sociologija <strong>vo</strong> redakcija na Gurvitch, @, Naprijed, Zagreb, 1946-1966, str. 230.<br />
Vo taa smisla vidi i Ba~i}, F. Krivi~no pra<strong>vo</strong>, op{t del, Univerzitet Kiril<br />
i Metodij, Skopje, 1972, str. 56.<br />
16<br />
LÕvy-Bruhl, H, op. cit, str. 229.<br />
17<br />
Vidi: Eliot, M. Zlo~in u savremenom dru{tvu, Veselin Masle{a, Saraje<strong>vo</strong>,<br />
1962, str. 342.<br />
18<br />
Tehnikata "bo`ji sud" se ostvaruvala na razli~ni na~ini. Vo germanskite<br />
zemji optu`eniot bil vrzuvan i frlan <strong>vo</strong> reka. Ako uspeal da se odr`i<br />
na povr{inata na <strong>vo</strong>data se smetalo deka e vinoven, za{to <strong>vo</strong>data koja go prifatila<br />
pri kr{tevaweto, sega "odbiva" da go prifati zaradi nego<strong>vo</strong>to delo".<br />
Milutinovi}, M. Penologija, Savremena administracija, Beograd, str. 4. Kaj germanskite<br />
narodi postoela praktika i na izveduvawe dokazi so ogan. Tehnikata<br />
na o<strong>vo</strong>j bo`ji sud se sostoela <strong>vo</strong> toa {to rakata so koja optu`eniot }e go fatel<br />
v`e{tenoto `elezo ili }e ja stavel <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>da {to vrie se zavitkuvala <strong>vo</strong><br />
vre}a i se zape~atuvala. Ako po tri dena vrz rakata ne se pojavele plikovi javno<br />
se proglasuvalo deka optu`eniot ne e vinoven. Vidi: Monteskie, O duhu zakona,<br />
Tom II, Filip Vi{nji}, Beograd, 1989, str. 233.<br />
19<br />
Kaj postapkata "ispituvawe na mrtvi" se smetalo deka pokojnikot<br />
{to se nosel vrz grb so nekoj impulsiven pokret }e go ozna~i vinovnikot na<br />
s<strong>vo</strong>jata smrt. Vo ovaa smisla mo`elo dobro da poslu`i i gri`li<strong>vo</strong>to poramnuvawe<br />
na zemjata vrz grobot, a nasokata <strong>vo</strong> koja }e se upati prvata mrvka {to }e<br />
se pojavi go ozna~uvala plemeto od kade poteknuva ubiecot. Vo toj slu~aj plemeto<br />
na `rtvata vedna{ poa|alo <strong>vo</strong> kaznen pohod za da ja izvr{i odmazdata.<br />
LÕvy-Bruhl, op. cit. str. 230.<br />
25
Od ovaa etapa na ~ovekoviot raz<strong>vo</strong>j <strong>vo</strong> istorijata se poznati tri<br />
oblici na op{testvena reakcija. Toa se progonuvaweto, odmazdata i<br />
kompozicijata. Vo narednive redovi }e se zadr`ime na nivnite osnovni<br />
karakteristiki.<br />
1. PROGONUVAWE OD ZAEDNICATA<br />
Progonuvaweto od zaednicata e prisilno sredst<strong>vo</strong> {to retko se<br />
primenuvalo, a bilo naso~eno kon najte{kite zlostorstva so koi se<br />
povreduvale obi~ajnite pravila na gentilnoto ureduvawe. Te`inata<br />
na tie zlostorstva bila opredelena od stepenot na naru{uvaweto na<br />
vnatre{niot integritet i tradicionalnata ramnote`a na odnosite <strong>vo</strong><br />
primitivnite zaednici. Takov karakter ima bogohuleweto, ma|epsni-<br />
{t<strong>vo</strong>to, predavst<strong>vo</strong>to, trueweto na plemenskite stare{ini, pla{li<strong>vo</strong>sta<br />
i sli~ni povedenija. Progonuvaweto se primenuvalo samo sprema<br />
~lenovite na sopstvenite zaednici (interna merka) so ednovremeno<br />
otstranuvawe na poedinecot od sopstvenata zednica. Vo primitivnite<br />
uslovi na zaedni~ko doa|awe do hrana vak<strong>vo</strong>to otstranuvawe ne dava{e<br />
nikakvi {ansi za samostojno snao|awe <strong>vo</strong> prirodata i be{e ramno na<br />
smrt. So ogled na krvnoto srodst<strong>vo</strong> na ~lenovite na zaednicata i nejzinoto<br />
versko obele`je, navedenite povedenija dobivaa tretman na te-<br />
{ki ekscesi {to se naso~eni ne samo protiv plemeto tuku i protiv bo-<br />
`estvata. Zatoa, se smeta{e deka so ovaa merka ne se ostvaruva samo<br />
privatno zado<strong>vo</strong>luvawe tuku i opredeleno `rtvuvawe zaradi smiruvawe<br />
na bo`jiot gnev predizvikan od storenoto delo. 20 Vo ovaa tendencija<br />
na uni{tuvawe na prestapnikot se izrazuva{e spontana kolektivna<br />
reakcija predizvikana od nagonot za samoodr`uvawe i za~uvuvawe na<br />
religioznite ~uvstva, a seto toa ja ostvaruva{e ulogata na op{testvena<br />
za{tita.<br />
Za najte{ki oblici na ekscesni povedenija se primenuva{e i<br />
merkata li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t. Prekr{itelot na nepi{anite normi<br />
be{e prisilen da pomine niz koridor sostaven od negovite soplemenici<br />
koi {to vrz nego frlale kamewa se dotoga{ dodeka ne ja predizvikale<br />
negovata smrt. Od druga strana, za polesni ekscesni povedenija<br />
kolektivnata reakcija be{e pomalku stroga. Vo tie slu~ai se sveduvala<br />
na razni poni`uvawa kako {to se odzemawe na oru`jeto, prisiluvawe<br />
da se jade so ku~iwa namesto so drugite ~lenovi od zaednicata i<br />
drugi vidovi na op{t prezir ili na op{ta moralna osuda. Ne bila me-<br />
|utoa retka ni primenata na poblagi oblici na telesno kaznuvawe.<br />
20<br />
"Prinesuvaweto na ~ove~ki `rtvi be{e vr{eno i pred nejzinata<br />
primena vrz zlostornicite. Koga kolektivnata opasnost go dostigna s<strong>vo</strong>jot<br />
vrv ~ovekovite bitija se vetuvaa kako `rtvi zaradi somilost na nebesnite<br />
sili i dobivawe nivna podr{ka" Hentig, <strong>vo</strong>n H, op. cit, str. 60.<br />
26
2. ODMAZDA<br />
Odmazdata e vtoriot vid na op{testvena reakcija protiv ekscesite<br />
{to se slu~uvale <strong>vo</strong> pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica. Bez ogled na formata<br />
na s<strong>vo</strong>eto javuvawe taa imala za{titna funkcija na opredeleni op{testveni<br />
celini. So nea neposredno se {titele ~lenovite na eden gens,<br />
bratst<strong>vo</strong> ili pleme od najte{kite povredi (ubistva, kra`bi, siluvawa,<br />
telesni povredi i sl.) naneseni od pripadnicite na drugi zaednici.<br />
Glavnite karakteristiki na odmazdata bile: izrazena instinktivnost,<br />
kolektivnost, nesrazmenost, nezastari<strong>vo</strong>st i sakralnost.<br />
Iz<strong>vo</strong>rot na nejzinata instinktivnost i suro<strong>vo</strong>st proizleguva od nagonot<br />
za samoodr`uvawe. Odmazdata pretstavuvala kolektivna, a ne<br />
individualna reakcija za{to mo`e{e da ja izvr{i sekoj ~len na zaednicata<br />
na koja í pripa|a{e povredeniot. 21 Vo po~etokot ne postoe{e<br />
nikakva srazmenost me|u nanesenata povreda i zloto so koe se <strong>vo</strong>zvra-<br />
}a. Ne be{e individualiziran ni objektot na odmazdata taka {to mo-<br />
`e{e da bide izvr{ena sprema bilo koj ~len od zaednicata na koja ñ<br />
pripa|a{e prestapnikot. Toa doveduva{e do ot<strong>vo</strong>ren sudir me|u skaranite<br />
zaednici. Reagiraweto so nova na starata odmazda se pret<strong>vo</strong>ra{e<br />
<strong>vo</strong> borba za kolektiven opstanok {to naj~esto <strong>vo</strong>de{e kon totalno istrebuvawe.<br />
Vo uslovi koga sekoj poedinec gi primal <strong>vo</strong> nasledst<strong>vo</strong> i neprijatelstvata<br />
na s<strong>vo</strong>ite srodnici odmazdata stanala neotu|i<strong>vo</strong> pra<strong>vo</strong><br />
{to se prenesuvalo od koleno na koleno. Toa par<strong>vo</strong> <strong>vo</strong>edno zna~e{e i<br />
dol`nost koja {to ne smee da se zapostavi. Nemaweto do<strong>vo</strong>lno sila da<br />
se izvr{i odmazdata pretstavuvalo golema navreda na bo`jata <strong>vo</strong>lja i<br />
zatoa liceto {to ne }e ja izvr{elo s<strong>vo</strong>jata obvrska moralo da gi trpi<br />
posledicite na prezirot i otfrlaweto od strana na s<strong>vo</strong>ite soplemenici.<br />
Odmazdata mo`ela da bide stvarna (koga se vr{ela vrz nejziniot<br />
pri~initel ili negovite srodnici) ili fiktivna (koga namesto ~ove-<br />
~ka krv se prolevala krv od `i<strong>vo</strong>tni). Do fiktivna odmazda doa|alo<br />
toga{ koga liceto {to ja izvr{ilo povredata ne bilo poznato, a istovremeno<br />
ne bila poznata ni negovata zaednica.<br />
Odmazdata postoe{e kako eksterna merka sprema inoplemenicite<br />
se do onoj moment koga zapo~na potisnuvaweto na krvnoto srodst<strong>vo</strong><br />
na smetka na teritorijanoto povrzuvawe na lu|eto. Od toga{ se<br />
javuva nejzino prisust<strong>vo</strong> i me|u ~lenovite na ista zaednica. So tekot<br />
21<br />
"Vo primitivnite zaednici" gentilnite drugari bile dol`ni da si<br />
pru`aat za{tita i pomo{ eden na drug osobeno pri odmazda poradi povreda<br />
nanesena od strana. Vo pogled na s<strong>vo</strong>jata sigurnost poedinecot se potpiral<br />
vrz za{titata na gensot i toa so pri~ina: koj bi go povredil nego bi go povredil<br />
celiot gens. Ottuka, od krvnite vrski na gensot, proizleguvala obvrska za<br />
krvna odmazda... Ako nekoj od tu| gens ubiel gentilen drugar, toga{ celiot<br />
gens bil obvrzan na krvna odmazda."Engels, F. Poteklo porodice, privatnog vlasni{tva<br />
i dr`ave, Naprijed, Zagreb, 1973, str. 87.<br />
27
na vremeto se javuvaat i prvite ograni~uvawa na po~etnata diva i nesrazmerna<br />
odmazda. Najprvin postepeno se stesnuval krugot na srodnicite<br />
na izvr{itelot na prestapot protiv koi e naso~ena odmazdata, a<br />
skoro ednovremeno se ograni~uva i brojot na licata za koi {to taa<br />
pretstavuva obrvrska. Natamo{no ograni~uvawa se javuva <strong>vo</strong> forma na<br />
talion ("oko za oko, zab za zab, krv za krv"). So <strong>vo</strong>veduvaweto na talionot<br />
odmazdata postepeno se pret<strong>vo</strong>ra <strong>vo</strong> pravno regulirana ustanova<br />
koja se prenesuva i <strong>vo</strong> op{testvata so dr`avno ureduvawe. 22 Spored<br />
na~eloto na talionot osnovniot uslov za izvr{uvawe na odmazdata<br />
se sostoi <strong>vo</strong> toa <strong>vo</strong>zvratenoto zlo da bide ednak<strong>vo</strong> na nanesenoto zlo.<br />
Ova na~elo koe podocna }e stane osnova za raz<strong>vo</strong>j na eden mo{ne razgranet<br />
sistem na tn. ogledni kazni (simboli~en talion) spored devizata:<br />
Per quod quis peccat per idem punitur, 23 pomina niz tri raz<strong>vo</strong>jni<br />
fazi - primitiven, privatno-sudski i ~isto sudski talion. Primitivniot<br />
talion se sostoel <strong>vo</strong> toa {to povredeniot i negovata zaednica<br />
(rod, pleme) sami ja odmeruvale i ostvaruvale satisfakcijata <strong>vo</strong> srazmer<br />
i na na~in {to bil dogo<strong>vo</strong>ren i <strong>vo</strong>obi~aen <strong>vo</strong> opredelena sredina.<br />
Privatno-sudskiot talion go karakterizira u~est<strong>vo</strong>to na sudski<br />
organi, koi go utvrduvaat pra<strong>vo</strong>to na povredeniot i opredeluvaat soodvetna<br />
srazmenost me|u nanesenata povreda i odmazdata, a izvr{uvaweto<br />
mu e prepu{teno na povredeniot i negovata zaednica. ^isto<br />
sudskiot talion e posledniot stepen od raz<strong>vo</strong>jot na o<strong>vo</strong>j sistem na<br />
vr{ewe odmazda a se sostoi <strong>vo</strong> toa {to utvrduva pra<strong>vo</strong> na odmazda i ja<br />
izvr{uva <strong>vo</strong> prisust<strong>vo</strong> i pod nadzor na povredenata strana. 24<br />
Natamo{nite ograni~uvawa na odmazdata }e proizlezat od <strong>vo</strong>veduvaweto<br />
na noksalnata odgo<strong>vo</strong>rnost, pra<strong>vo</strong>to na azil i bo`jiot mir,<br />
no nejzinoto vistinsko napu{tawe i suzbivawe }e zapo~ne toga{ koga<br />
raz<strong>vo</strong>jot na materijanite uslovi dovede do soznanieto deka e mnogu poa-<br />
22<br />
Na~eloto na talionot za prv pat e propi{ano <strong>vo</strong> Hamurabieviot zakonik<br />
(okolu 2000 godina pred na{ata era), a potoa se sre}ava <strong>vo</strong> Mojsieviot<br />
zakon (pome|u 1400 - 1250 godina pred na{ata era), kako i <strong>vo</strong> rimskiot Zakon<br />
na XII tabli~ki (Lex duodecim tabulorum) izrazeno preku maksimata: Si membrum<br />
rupsit ni cum eo pacit, talio esto (Ako nekoj na drug mu skr{i ekstremitet<br />
pa so nego ne se spogodi, neka i toj nemu istoto mu go stori).<br />
23<br />
Per quae paccat quis, per haec et torcaetur e samo drug oblik na ovaa maksima<br />
so napolno identi~na sodr`ina (So {to se gre{i so toa i da se strada).<br />
Toa so drugi zborovi zna~i naso~uvawe na efektot na kaznata kon onie delovi<br />
na teloto so koi e izvr{eno krivi~noto delo (ako e izvr{ena kra`ba da se<br />
otse~e rakata, za la`ewe, predavst<strong>vo</strong> ili kri<strong>vo</strong>kletst<strong>vo</strong>, da se otse~e jazikot,<br />
za {piona`a, vadewe na o~ite, za siluvawe - kastracija, itn, itn. Vakvite<br />
oblici na kaznuvawe <strong>vo</strong> literaturata se poznati pod nazi<strong>vo</strong>t "poetsko kroewe<br />
na pravdata."<br />
24<br />
Vidi: Jeli}, M. I, Krvna osveta i umir u Crnoj gori i Severnoj<br />
Arbaniji, Izdava~ka knji`arnica Gece Kona, Beograd, 1926, str. 6.<br />
28
dekvatno i pokorisno nastanatite konflikti da se re{avaat so davawe<br />
materijalna nadomest.<br />
3. KOMPOZICIJA<br />
Kompozicijata kako oblik na reakacija na storeniot prestap<br />
nastanuva <strong>vo</strong> tekot na natamo{niot raz<strong>vo</strong>j na pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica.<br />
Taa }e se javi toga{ koga poradi usovr{uvaweto na proiz<strong>vo</strong>dnite sili<br />
i podelbata na trudot zapo~na sozdavaweto na vi{ok na proiz<strong>vo</strong>di {to<br />
gi nadminuva{e potrebite na plemeto. So toa se ostvari procesot na<br />
razmenata koja {to go pretpostavuva{e zbli`uvaweto na razli~nite<br />
plemiwa vrz principite na ekonomska nu`nost. Na sprotivstavenite<br />
plemiwa ne im be{e pove}e od korist da ja vr{at odmazdata tuku da<br />
gradat me|usebni odnosi {to ja o<strong>vo</strong>zmo`uvaat razmenata. Za zacvrstuvawe<br />
na tie odnosi be{e potrebno <strong>vo</strong>spostavuvawe na takva regulativa<br />
{to }e se zasnova vrz potesni vrski, sorabotka, zaemno po~ituvawe i<br />
doverba <strong>vo</strong> prometot na naturalnite dobra. Od dolgiot proces na sozdavawe<br />
takvi odnosi }e proizleze i kompozicijata (otkupnina, pomiruvawe)<br />
so koja pove}e ne se odi kon uni{tuvawe tuku kon izmiruvawe<br />
na skaranite strani preku nadomest na storenata {teta so davawe na<br />
opredeleni materijani dobra.<br />
Su{tinata na kompozicijata se sostoi <strong>vo</strong> toa {to storitelot<br />
na prestapot ili negovite soplemenici mu davale srazmeren nadomest<br />
na povredeniot ili na negovite soplemenici. Goleminata na toj nadomest<br />
se formirala po pat na obi~ajnite pravila ili so zaemen dogo<strong>vo</strong>r,<br />
no ponekoga{ mo`ela da bide izdejstvuvana i so borba. Sli~no<br />
kako i kaj odmazdata i kompozicijata <strong>vo</strong> po~etokot be{e vr{ena samo<br />
me|u istoplemenicite, a duri podocna i me|u samite srodnici.<br />
Vo po~etniot stadium od nejziniot raz<strong>vo</strong>j isklu~i<strong>vo</strong> od <strong>vo</strong>ljata<br />
na o{teteniot rod, pleme ili semejst<strong>vo</strong> zaviselo i toa dali }e se prifati<br />
izmiruvawe so nadomest ili }e se pristapi kon odmazda. Toa e<br />
period na tn. dobro<strong>vo</strong>lna kompozicija. Ako se re{ila na takov oblik<br />
na reakcija o{tetenata strana barala otkupnina koja {to pr<strong>vo</strong>bitno<br />
se sostoela od predmeti so posebna vrednost ili namena (na primer,<br />
oru`je), potoa <strong>vo</strong> predmeti {to slu`ele kako op{t ekvivalent <strong>vo</strong> procesot<br />
na razmenata i najposle <strong>vo</strong> pari. Pritoa e interesno deka za<br />
opredeleni sredini ne be{e tolku zna~ajno samoto materijano obe{tetuvawe.<br />
So ogled na potrebata da se odr`at ve}e <strong>vo</strong>spostavenite me|uplemenski<br />
odnosi na sorabotka otkupninata ima{e simboli~no zna~ewe.<br />
Vo ovaa smisla se naveduva primerot na nekoi severnoamerikanski<br />
plemiwa kaj koi e obi~aj ubiecot da premine <strong>vo</strong> zaednicata na ubieniot<br />
kade {to }e go zazeme mestoto na `rtvata: stanuva ma` na vdovicata<br />
ili pak go us<strong>vo</strong>juvaat kako sin ili brat. 25 So toa se otstranuva<br />
25<br />
LÕvy-Bruhl, op. cit, str. 229.<br />
29
prazninata nastanata so ubist<strong>vo</strong>to i se nadomestuva rabotnata sila.<br />
Sli~na na ova e i sostojbata so ritualniot obi~aj na izmiruvawe so<br />
predavawe na obi~na `elezna {ipka koja {to za opredeleni sredini<br />
ima{e mnogu pogolemo zna~ewe od samiot materijalen nadomest.<br />
So pojavata na dr`avata kompozicijata nema da ja zagubi s<strong>vo</strong>jata<br />
va`nost. Dr`avata bila zainteresirana za o<strong>vo</strong>j oblik na reakcija od<br />
dve pri~ini. Taa <strong>vo</strong> nego najprvin gledala prikladno sredst<strong>vo</strong> za ograni~uvawe<br />
na site vidovi odmazda. Od druga strana, {to e i pozna~ajno,<br />
kompozicijata ñ pru`ala mo`nost za izvlekuvawe opredelena korist<br />
preku zadr`uvawe na del od otkupninata. Ottamu i nejzinoto zacvrstuvawe<br />
kako prisilna merka (prisilna kompozicija). Dr`avata stanuva<br />
arbiter {to ja opredeluva visinata na otkupninata spored te-<br />
`inata na storeniot prestap i se gri`i za nejzinata naplata i za s<strong>vo</strong>jata<br />
posredni~ka uloga zadr`uva del od istata. So jakneweto na dr`avnite<br />
organi toj del stanuva se pogolem i pogolem za <strong>vo</strong> opredelen moment<br />
da go zagubi karakterot na nadomest i se pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> pari~na<br />
kazna.<br />
III. OP[TESTVENATA REAKCIJA NA PRIMEROT NA<br />
ANTI^KA GRCIJA<br />
Vo teorijata se smeta deka prvite dr`avni organi se postaveni<br />
od ~etirite plemiwa od VII vek p. n. e. koi `iveea na podra~jeto na<br />
Atika. Taka baziliusot od plemenski poglavar stana poglavar za celoto<br />
podra~je na Atika, a od IX vek p. n. e. zapo~na da se izbira i polimarh<br />
koj pretstavuval zaedni~ki <strong>vo</strong>en zapovednik. Baziliusot gi re-<br />
{aval site sporovi me|u koi i onie nastanati so prestapni~ko povredenie.<br />
Podocna, negovata dejnost e prenesena na arhont eponimosot koj<br />
pretstavuval nov zaedni~ki poglavar {to vr{el sudski i upravni<br />
raboti. Na po~etokot, vr{eweto na negovata slu`ba bilo ograni~eno<br />
na 10 godini, a od 683 godina, e svedeno na samo edna godina. Vo toa vreme<br />
se <strong>vo</strong>veduvaat i 6 novi arhonti - tezmoteti koi gi tolkuvale obi-<br />
~aite. Naskoro od sta<strong>vo</strong>t deka traeweto na odredena slu`ba vlijae na<br />
pravilnoto vr{ewe na vlasta, nastanuva aeropagot kako telo sostaveno<br />
od biv{ite arhonti, koe me|u drugoto, u~estvuvalo i <strong>vo</strong> sudeweto.<br />
Vo 621 god. p. n. e. se doneseni Drakonovite zakoni so {to so<br />
{to <strong>vo</strong> celost e izvr{en preodot na sudskata nadle`nost od plemenskite<br />
poglavari vrz dr`avnite organi. So Drakonovite zakoni <strong>vo</strong> prv<br />
red se sozdadeni uslovi za otstranuvawe na sudirot okolu tolkuvaweto<br />
na obi~aite, a so ukinuvaweto na krvnata odmazda <strong>vo</strong> celost se eliminira<br />
zna~eweto na plemenskata pripadnost i jakne vlasta na dr`avnite<br />
organi. So o<strong>vo</strong>j zakon bea predvideni surovi ("drakonski") kazni<br />
kako zna~ajna protivte`a na krvnata odmazda. Vo funkcija na primena<br />
na tie zakoni be{e pro{irena i precizirana sudskata nadle`nost na<br />
30
dr`avnite organi. Ottamu, pokraj baziliusot kako sudija za verski<br />
prestapi, polimarhot kako sudija za <strong>vo</strong>eni prestapi i stranci, eponimot<br />
kako susija za bra~ni i semejni sporovi i prestapi, aeropagot kako<br />
sudija za ubistva i nekoi drugi najte{ki prestapi se pojavuva i nov sud<br />
- sudot na efeti koj preststavuval koligijalen organ i za razlika od<br />
aeropagot ima isklu~iva sudska nadle`nost (nadle`nist za krvni<br />
prestapi so isklu~ok na ubistva na atinski gra|ani).<br />
Vo podocne`niot op{testven `i<strong>vo</strong>t na anti~ka Grcija, poradi<br />
nemo`nosta od u~est<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> politi~koto odlu~uvawe na site slobodni<br />
gra|ani, se pojavi opasnost od niven sudir {to rezultira{e so poznatite<br />
Solonovi reformi od 595 god. p. n. e. Solonovite reformi koi se<br />
realizirani tokmu so reforma na krivi~nata postapka, se odnesuvaa<br />
na ukinuvawe na dol`ni~koto ropst<strong>vo</strong> so odreduvawe na zemi{niot<br />
maksimum, podelbata na gra|anite spored zemji{niot prihod i zavisno<br />
od toj kriterium podelba na nivnite prava i obvrski.<br />
Zaradi obezbeduvawe na li~nata sigurnost na dol`nicite i<br />
spre~uvaweto na pret<strong>vo</strong>rawe na slobodnite atinski gra|ani <strong>vo</strong> robovi,<br />
Solon go zabranil prodavaweto na dol`nicite i decata od strana na<br />
roditelite. Za taa cel, namesto dotoga{nata praktika samo o{teteniot<br />
da ima pra<strong>vo</strong> da bara kaznuvawe, o<strong>vo</strong>zmo`il sekoj atinski gra|anin<br />
da ima pra<strong>vo</strong> da podnese krivi~na prijava (popularna tu`ba). So<br />
toa e izmeneta krivi~nata postapka <strong>vo</strong> koja osven postoe~kite, Solon<br />
<strong>vo</strong>veduva i novi organi. Osven eklezijata (sobranie koe go so~inuvaat<br />
site slobodni gra|ani i koe ima zakonodavni ovlastuvawa) i dr`avniot<br />
sovet so izvesna vlast (bule), Solon osnova i naroden sud - heliea<br />
kako pr<strong>vo</strong>stepen i vtorostepen sud so vkupno 6000 sudii koi navr{ile<br />
30 godini od `i<strong>vo</strong>tot. Helieata ponekoga{ se sostanuvala <strong>vo</strong> poln sostav,<br />
no po pravilo, sudiite bile podeleni <strong>vo</strong> soveti i toa <strong>vo</strong> sovet od<br />
201 ~len za civilni predmeti i sovet od 501 ~len za krivi~ni predmeti.<br />
Sovetot od 1.501, ili duri i od site 6.000 ~lenovi mo`el da se<br />
sosatvi za golemi i va`ni predmeti koga so prestapot bil povreden<br />
op{tiot interes. Kako vtorostepen sud helieata sudela <strong>vo</strong> pol sostav.<br />
Po Solon, sleduva Pizastarovata tiranija (561-510 god. p. n. e.)<br />
so koja í se dava prednos na demosot, no zaradi ostvaruvawe na li~nata<br />
<strong>vo</strong>lja na vladetelot. Vo o<strong>vo</strong>j period krivi~nata postapka be{e<br />
isnstrument na politi~kata vlast. Od pizasterovite sudski reformi<br />
vredno e da se spomne <strong>vo</strong>veduvaweto na patuva~ki sudii po gradovite<br />
(demi) na Atika. Va`na novina bila i toa {to tie sudii ja vr{ele funkcijata<br />
na arbirtra`a obiduvaj}i se da postignat spogodnba me|u<br />
strankite, no imale i ovlastuvawe da go presudat predmetot.<br />
Dominacijata na demosot preku Klistenovite reformi (508-501<br />
god. p. n. e.) o<strong>vo</strong>zmo`uva relativno mirno ustavnopravno sozdavawe na<br />
dr`avata Atina kako demokratska republika. Vo o<strong>vo</strong>j period stabilnata<br />
politi~ka situacija ne bara politi~ki procesi {to mu odi na<br />
raka na zacvrstuvaweto na stabilen i objektiven sudski sistem. Iako<br />
31
Klisten so s<strong>vo</strong>jata reforma ne go opfa}a krivi~noto pra<strong>vo</strong> i postapkata,<br />
tokmu <strong>vo</strong> nego<strong>vo</strong>to vreme e sozdadena efikasna sudska organizacija<br />
<strong>vo</strong> koja e izrazena ulogata na narodniot sud (heliea), i toa tokmu<br />
zaradi koristeweto na pra<strong>vo</strong>to na `alba koja na toj sud mu dava<br />
pra<strong>vo</strong> da odlu~uva kone~no za site zna~ajni predmeti. So drugi zborovi,<br />
krivi~noprocesniot institut na `alba e sredst<strong>vo</strong> so koe preku<br />
praktikata na krivi~nata postapka se postignuva mnogu zna~ajna politi~ka<br />
cel - arhontite fakti~ki gi gubat s<strong>vo</strong>ite sudski ovlastuvawa <strong>vo</strong><br />
odlu~uvaweto, a nivnata dejnost se sveduva na prethodno pribirawe i i<br />
obezbeduvawe na dokazi, zna~i na istra`ni dejstvija. 26<br />
So cel da go one<strong>vo</strong>zmo`i <strong>vo</strong>spostavuvaweto na tiranija, Klisten<br />
go <strong>vo</strong>veduva ostrakizmot - godi{no glasawe <strong>vo</strong> eklezijata za potrebite<br />
na politi~ko progonuvawe za koe i da e lice koe poradi s<strong>vo</strong>jot<br />
ugled i vlijanie mo`e{e da ja zagrozi demokratijata. Iako se raboti<br />
za polirti~ko sredst<strong>vo</strong>, eklezijata <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j slu~aj postapuva kako sud<br />
(potreben e poseben k<strong>vo</strong>rum, tajno glasawe). Ottamu, so odled deka progonuvaweto<br />
<strong>vo</strong> vakov slu~aj ne se smeta za kazna, bi mo`elo da se ka`e<br />
deka se raboti za preventivna merka koja se odreduva ante delictum. Se<br />
raboti za op{testvena reakcija poradi mo`nosta za izvr{uvawe na<br />
prestap, {to makar i uslovno, sepak potse}a na dene{notite merki na<br />
bezbednost. 27<br />
So Efijatovite reformi (462 god. p. n. e) na helieata se prenesuva<br />
pra<strong>vo</strong>to na kontrolata nad eklezijata, a <strong>vo</strong> nadle`nosta na<br />
aeropagot ostanuva samo sudeweto za verski delikti.<br />
Ne{to podocna so Perikle (449-429 god. p. n. e.) i negovite reformi,<br />
Atina kako polis dobiva dr`avano ureduvawe so podelba na<br />
vlasta me|u eklezijata so zakonodavna, sovetot na arhonti - koj ima<br />
izvr{na i helieata so vrhovna sudska vlast. Toa e tn. "zlaten period"<br />
na Aina.<br />
Vo atinskata dr`ava od klasi~niot period <strong>vo</strong> poimot na prestapot<br />
od javnopraven karakter spa|aa velepredavst<strong>vo</strong>to vklu~itelno i<br />
obidot za ostvaruvawe na tiranija i predavst<strong>vo</strong> na neprijatelot; obidiot<br />
za popre~uvawe na primena na pra<strong>vo</strong>to; zapostavuvawe na obvrskite<br />
sprema dr`avata, nevr{ewe na slu`bena dol`nost; povreda na javno<br />
svetili{te i povreda na obi~aiite so koi se odreduva na~inot na moralnoto<br />
povedenie. Povredite na individualnoto pra<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> po~etokot<br />
bea ostaveni nad<strong>vo</strong>r od krivi~nopravnata reakcija, odnosno bile prepu{teni<br />
na individualnata reakcija na o{teteniot. Vidovite na op{-<br />
testvenata reakcija koi denes gi narekuvame sankcii za takvite povedenija<br />
se razli~ni. Me|u imotnite kazni spa|aa o{tetata ili globa, <strong>vo</strong><br />
zavisnost od toa dali prestapot ima prete`no javnopraven ili<br />
26<br />
Toma{evi}, G. Osnove atenskog krivi~nog postupka klasi~nog doba, Zbornik<br />
radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, 1990, str. 137.<br />
27<br />
Ibid, str. 137.<br />
32
privatnopraven karakter. Pokraj toa, mo`elo da se opredeli i celosno<br />
ili delumno odzemawe na imotot na storitelot. Progonst<strong>vo</strong>to<br />
mo`elo da bide do`i<strong>vo</strong>tno ili privremeno. Me|u kaznite bile pomesteni<br />
i atimijata - li{uvawe od gra|anski prava, kako i smrtnata<br />
kazna. Telesnite kazni im bile opredeluvani samo na robovite, a religioznite<br />
kazni (zabrana na vleguvawe <strong>vo</strong> hram, poni`uva~ki natpisi,<br />
zaguba na pra<strong>vo</strong>to na pogreb) bile primenuvani sprema storitelite<br />
na verskite prestapi. 28<br />
28<br />
Toma{evi}, G. Osnove atenskog krivi~nog postupka klasi~nog doba,<br />
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, 1990, str. 138.<br />
33
34
G l a v a II<br />
OP[TESTVENA REAKCIJA NA KRIMINALNITE<br />
POVEDENIJA<br />
I. VOVEDNI ZABELE[KI<br />
So pojavata na dr`avata i pra<strong>vo</strong>to op{testvenata reakcija<br />
sprema negativnite povedenija na ~ovekot }e zapo~ne da se ostvaruva<br />
so pomo{ na poseben aparat za prisilba (policija i sudst<strong>vo</strong>). Za{titata<br />
na dr`avata kako olicet<strong>vo</strong>renie na posebnite interesi na vladea~kata<br />
klasa stanuva glavna cel na taa prisilba. Vo nastojuvawe da se<br />
zado<strong>vo</strong>lat prioritetnite interesi na izd<strong>vo</strong>eniot upravuva~ki sloj<br />
krivi~noto pra<strong>vo</strong> dobiva posebna uloga {to se ostvaruva preku konstituiraweto<br />
na krivi~nite dela i <strong>vo</strong>veduvaweto na kaznite koi {to<br />
zna~at su{tinska promena <strong>vo</strong> oblasta na op{testvenata reakcija. Poradi<br />
nivnata razorna naso~enost i pravna reguliranost ekscesnite<br />
povedenija stanuvaat krivi~ni dela, a soodvetno na toa nu`no se menuva<br />
i izgledot na porane{nite oblici na primitivnata reakcija.<br />
Osnovnata razlika me|u ekscesite na pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica i kriminalitetot<br />
na klasnoto op{test<strong>vo</strong> le`i, vsu{nost, <strong>vo</strong> interesnata sfera<br />
{to se manifestira kako grupna ocenaka za vrednosta na napadnatite<br />
odnosi i dobra. I <strong>vo</strong> edniot i <strong>vo</strong> drugiot slu~aj se napa|aat ili zagrozuvaat<br />
interesite na celoto op{test<strong>vo</strong>, 29 so taa razlika {to <strong>vo</strong> klasnoto<br />
op{test<strong>vo</strong> privilegiranite grupi im davaat posebno zna~ewe, a<br />
so ogled na toa i posebna za{tita na s<strong>vo</strong>ite interesi. Ottamu, mo`e<br />
lesno da se izvede zaklu~ok deka op{testvenata reakcija <strong>vo</strong> pr<strong>vo</strong>bitnata<br />
zaednica se zasnova vrz srodni~ki i religiozni ~uvstva zaradi<br />
zaedni~ki opstanok i samoodr`uvawe. I reakcijata na klasnoto op{-<br />
test<strong>vo</strong> se prezema zaradi opstanok na celoto op{test<strong>vo</strong> (bez nego, vsu-<br />
{nost, i samata vladea~ka klasa ne bi mo`ela da opstane) no, toa go<br />
pravi preku prioritetna za{tita na <strong>vo</strong>spostaveniot poredok {to go<br />
garantira zado<strong>vo</strong>luvaweto na nivnite tesno grupni i li~ni interesi.<br />
Nakratko, dodeka osnovnata cel na primitivnata op{testvena reakcija<br />
be{e da se odr`i kompaknosta na zaednicata i ramnopravnosta na<br />
nejzinite ~lenovi, nejzinata cel <strong>vo</strong> klasno podelenoto op{test<strong>vo</strong> e da<br />
se odr`i taa podelenost i neramnopravnosta na nejzinite pripadnici.<br />
Su{tinata na op{testvenata reakcija <strong>vo</strong> robovladetelskiot<br />
16.<br />
29<br />
Poinaku: Atanackovi}, D. Penologija, Nu~na knjiga, Beograd, 1988, str.<br />
35
period mo`e da se sogleda od analizata na nejzinite formi sodr`ani<br />
<strong>vo</strong> odredbite na krivi~noto pra<strong>vo</strong> kako na prvite (Vavilon, Egipet),<br />
taka i na podocne`nite dr`avi (Grcija, Rim) od o<strong>vo</strong>j period. Toa se<br />
parcijalni odredbi {to uka`uvaat na op{tiot nedostatok na krivi-<br />
~no zakonodavst<strong>vo</strong>, otsust<strong>vo</strong> na propisi so koi se reguliraat nekoi<br />
op{ti instituti na krivi~noto pra<strong>vo</strong>, a nema ni cvrsto usoglasen<br />
sistem na krivi~ni dela i predvideni kazni. Od niv me|utoa, sepak<br />
mo`e da se sogleda eden {irok spektar na kaznivi povedenija so koi se<br />
naru{uva javniot red i religiozniot poredok. Slednata karakteristika<br />
{to mo`e da se izvle~e od ovie odredbi e deka niz predvidenite zabrani<br />
i zakani jasno se manifestira ve}e <strong>vo</strong>spostavenata razlika me|u<br />
slobodnite lu|e i robovite <strong>vo</strong> pogled na nivnata krivi~na odgo<strong>vo</strong>rnost<br />
i za{titata na nivnata li~nost. Bitno e da se istakne i toa deka<br />
stanuva zbor za eden poredok <strong>vo</strong> koj {to dominira brutalna represija.<br />
Vo po~etniot stadium na feudalizmot 30 doa|a do izvesno vra}awe<br />
kon oblicite na reakcija {to bea primenuvani <strong>vo</strong> pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica.<br />
Na pr<strong>vo</strong> mesto se javuva odmazdata no, i kompozicijata so toa<br />
{to ovde za sekoe delo e to~no opredelena visinata na nadomestot<br />
(otkupninata). 31 Odredbite za krivi~nite dela i kaznite bea sodr`ani<br />
<strong>vo</strong> pi{ani zbornici nare~eni leges barbanorum (narodni pravdi) kako<br />
op{ti kodeksi na obi~ajnoto pra<strong>vo</strong> so koi <strong>vo</strong> opredelena mera bile<br />
opfateni i krivi~no pravni propisi. 32 Pokraj niv postoele i tn. kapitularii:<br />
zakoni {to bile noseni od samite kralevi i <strong>vo</strong> koi isto<br />
taka bila opfatena krivi~nopravnata regulativa.<br />
Kaznite za izvr{enite krivi~ni dela i <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j period bile surovi<br />
i ne~ove~ni, a so ogled na klasniot karakter na feudalnite odnosi,<br />
osobeno drasti~no bile kaznuvani selanite {to gi napu{tale feudalnite<br />
posedi ili se krevale na <strong>vo</strong>stanija. So pro{iruvaweto na<br />
s<strong>vo</strong>jata kaznena jurisdikcija vrz site, a ne samo vrz duhovnite lica, so<br />
posebna uloga <strong>vo</strong> oblasta na krivi~noto pra<strong>vo</strong> se javila i katoli~kata<br />
crkva.<br />
Vo periodot na razvieniot feudalizam doa|a do potpolna podelenost<br />
na feudalnite dr`avi~ki <strong>vo</strong> ~ii ramki nu`no se sozdavaat partikularisti~ki<br />
propisi. So toj partikularizam }e bide povrzano i<br />
gubeweto na va`nost na varvarskite zakoni od prehodniot period i }e<br />
30<br />
Periodot na feudalnite dr`avi nastanuva so padot na Rimskoto carst<strong>vo</strong><br />
kon krajot na V vek i trae do izbuvnuvaweto na bur`uaskite re<strong>vo</strong>lucii<br />
od XVII i XVIII vek. Vo nego se razlikuvaat: raniot feudalizam (od V do XI<br />
vek), razvieniot feudalizam (od XI do XV vek) i periodot na raspa|aweto na<br />
feudalizmot (od XVI do krajot na XVII vek).<br />
31<br />
Vidi: ^ejovi}, B. Krivi~no pra<strong>vo</strong>, op{ti deo, Nau~na knjiga, Beograd, 1987,<br />
str. 13.<br />
32<br />
Me|u zbornicite zakoni od o<strong>vo</strong>j vid najpoznat i najzna~aen e sekako<br />
Lex Salicia izdaden <strong>vo</strong> Francija okolu 500-ta godina.<br />
36
se pristapi kon recepcija na rimskoto gra|ansko pra<strong>vo</strong> i krivi~no<br />
pra<strong>vo</strong>. Najva`nata posledica od taa recepcija se ogleda <strong>vo</strong> zacvrstuvaweto<br />
na vinata kako osnova na odgo<strong>vo</strong>rnosta: namesto objektivnata<br />
odgo<strong>vo</strong>rnost (odgo<strong>vo</strong>rnost samo vrz osnova na predizvikanite posledici)<br />
se <strong>vo</strong>veduva subjektivna odgo<strong>vo</strong>rnost (odgo<strong>vo</strong>rnost zasnovana vrz vinata).<br />
Vo uslovi na neskrien oblik na eksploatacija ne samo {to postoi<br />
golema neednak<strong>vo</strong>st <strong>vo</strong> kaznuvaweto (postoewe posebni sudovi <strong>vo</strong><br />
zavisnost od polo`bata na obvinetiot i izrazena arbitrernost <strong>vo</strong> izreknuvaweto<br />
i odmeruvaweto na kaznite) tuku i golema disproporcija<br />
me|u storenoto krivi~no delo i izre~enite kazni. So formiraweto na<br />
specijalen sud za sudewe na ereticite od strana na papata Grgur IX kon<br />
krajot na XII vek i natamu jakne ulogata na kanonskoto krivi~no pra<strong>vo</strong>,<br />
a so postojanoto pro{iruvawe na registarot na krivi~nite dela<br />
protiv religijata crkvata se javi kako najsilen za{titnik na feudalizmot.<br />
Na toj na~in sprema prestapnicite se primenuvale drasti~ni<br />
kazni koi i ovde naj~esto bea naso~eni protiv `i<strong>vo</strong>tot i telesniot<br />
integritet na poedinecot, a se izvr{uvale na iz<strong>vo</strong>nredno surov na~in.<br />
Poradi ostriot sudir pome|u starite feudalni i novite bur`uaski<br />
op{testveni odnosi <strong>vo</strong> tekot na XVI i XVII vek se ostvaruva raspa|aweto<br />
na feudalnoto op{test<strong>vo</strong>. Toa e period koga celokupnata<br />
ostrica na op{testvenata represija e naso~ena kon selanecot bilo zatoa<br />
{to feudalcite nastojuvaat da gi soprat se po~estite <strong>vo</strong>stanija,<br />
ili pak zatoa {to novata klasa - bur`uazijata nastojuva so site raspolo`ivi<br />
sredstva od nego da sozdade naemen rabotnik. 33<br />
Kako {to mo`e da se zabele`i stanuva zbor za eden golem period<br />
{to so ogled na opredeleni zaedni~ki karakteristiki na op{testvenata<br />
reakcija protiv kriminalnite povedenija zapo~nuva nekade<br />
od ~etvrtiot milenium pred na{ata era i se zaokru`uva so raspa|aweto<br />
na feudalizmot kon krajot na XVII i po~etokot na XVIII vek. Su-<br />
{tinata na tie karakteristiki spored koi javnata reakcija bitno se<br />
razlikuva od pr<strong>vo</strong>bitnata reakcija na pr<strong>vo</strong>bitnata zaednica mo`e da<br />
se izrazi niz slednive obele`ja na kaznite:<br />
1. Vo pogled na onoj {to ja primenuva kaznata e kolektivna za-<br />
{to ja izvr{uva dr`aven organ <strong>vo</strong> imeto na site.<br />
33<br />
Vidi: Srzenti}, Stai}, Lazarevi}, Krivi~no pra<strong>vo</strong> SFRJ, op{ti deo, Savremena<br />
administracija, Beograd, 1978, str. 37. Od o<strong>vo</strong>j period inaku proizleguvaat<br />
najzna~ajnite izovri na krivi~noto pra<strong>vo</strong> na sredniot vek. Toga{ se doneseni:<br />
Op{tiot germanski krivi~ni zakonik (Constitutio Criminalis Carolina) na Karlo<br />
V od 1532 godina, Kodeksot na Filip II {panskiot od 1566 godina, francuskata<br />
Kriminalna ordinansa od 1670, Zbirkata zakoni donesena <strong>vo</strong> Rusija<br />
od 1648, Bavarskiot krivi~en zakon (Codeks iuris Bavarici Criminalis) od 1751,<br />
avstriskiot krivi~en zakonik na Marija Terezija (Constitutio Criminalis Theresiana)<br />
od 1768 i pruskiot krivi~en zakonik od 1794 g.<br />
37
2. Vo pogled na subjektot protiv koj e naso~ena taa e individualna<br />
za{to nastojuva neposredno da go pogodi storitelot na krivi~noto<br />
delo.<br />
3. Za vreme na celiot period na stariot i sredniot vek kaznata<br />
ima sakralen (verski) karakter bidej}i se zasnova vrz teolo{kata filozofija<br />
vgradena <strong>vo</strong> krivi~noto pra<strong>vo</strong>. Spored taa filozofija ulogata<br />
na dr`avnite organi bila <strong>vo</strong> tolkava mera mistificirana so religiozni<br />
objasnuvawa poradi {to se smeta{e deka pra<strong>vo</strong>sudnata funkcija<br />
ne e ni{to drugo tuku samo dal od delegiranata bo`ja vlast. Vo<br />
tie ramki site onie {to go sproveduvale progonot, sudeweto i izvr{uvaweto<br />
na kaznite bea "bo`ji pratenici na zemjata."<br />
4. Od po~etnata nagonska i nesvesna reakcija kaznata se pret<strong>vo</strong>ri<br />
<strong>vo</strong> celesoobrazna svesna reakcija <strong>vo</strong> ~ija osnova le`i idejata za<br />
stradawe (odevawe) i zastra{uvawe. Toa se postignuva so odmazda koja<br />
od den na den se pove}e preo|a <strong>vo</strong> racete na dr`avata.<br />
- Soglasno sakralizacijata na krivi~noto pra<strong>vo</strong> izvr{itelot<br />
na nedoz<strong>vo</strong>lenoto delo <strong>vo</strong> prv red e vinoven zatoa {to go predizvikal<br />
gne<strong>vo</strong>t na bogovite. Takviot gnev mo`e da se ubla`i edinstveno ako nekoj<br />
(dr`avata) <strong>vo</strong> imeto na ovie "~uvstvitelni nebeski su{testva"<br />
izre~e takva kazna {to spored intenzitetot na <strong>vo</strong>zvratenoto zlo }e<br />
predizvika stradawe {to e srazmerno na storeniot grev. Samo ona<br />
stradawe {to spored s<strong>vo</strong>jata mera e ednak<strong>vo</strong> na storenata povreda<br />
mo`e da ja <strong>vo</strong>spostavi bo`jata pravda. Spored toa odmazdata zasnovana<br />
vrz na~eloto na talionot so koj se racionalizira psihosocijalniot<br />
odnos me|u dvete zla, ili podobro re~eno se <strong>vo</strong>spostavuva apsolutna<br />
ramnote`a me|u dvete stradawa, e osnovata od koja zavisi obemot na<br />
reagiraweto.<br />
- Kon stradaweto kako osnovna cel na kaznuvaweto, <strong>vo</strong> sredniot<br />
vek e pridodadeno i zastra{uvaweto. I za postignuvaweto na o<strong>vo</strong>j<br />
efekt na kaznata glaven instrument e odmazdata, me|utoa takva odmazda<br />
kaj koja poradi politi~kiot karakter na ovaa cel nu`no slabee, a<br />
ponekade duri i se gubi ulogata na talionskoto na~elo. Ako preku zloto<br />
sodr`ano <strong>vo</strong> kaznata izvr{itelot na deloto gi po~uvstvuva samo<br />
onie posledici {to bile predizvikani kaj `rtvata, i ako pri toa izostane<br />
i pridru`noto dejst<strong>vo</strong> na kazneniot simbolizam, zastra{uva~kiot<br />
efekt na kaznata ni oddaleku nema da se ostvari. Za zastra{uvaweto<br />
ne e do<strong>vo</strong>lno da se strada adekvatno na storenoto delo. Za zastra-<br />
{uvaweto se bitni i nekoi drugi korelacii koi {to <strong>vo</strong>dat podaleku od<br />
goloto opredmetuvawe na psihosocijaniot odnos sodr`an <strong>vo</strong> odmazdata<br />
so koja {to pokraj stradaweto se postignuva i satisfakcija na `rtvata<br />
i <strong>vo</strong>spostavuvawe na naru{enata pravda. Za nego e od posebno zna-<br />
~ewe baraweto za zgolemen intenzitet na <strong>vo</strong>zvratenoto zlo i nego<strong>vo</strong><br />
egzemplarno manifestirawe (na javni mesta ili na mesta na koi {to<br />
bilo izvr{eno krivi~noto delo). Dr`ej}i se do tie na~ela zastra{uvaweto<br />
od o<strong>vo</strong>j period se temele{e vrz sfa}aweto deka so pomo{ na<br />
38
kaznata mo`at da se opomenat, upla{at i predupredat potencijalnite<br />
kriminalci da ne vr{at krivi~ni dela.<br />
5. Na krajot, nu`no e posebno da se izd<strong>vo</strong>i i istakne u{te edno<br />
obele`je na kaznata {to e neraskinli<strong>vo</strong> povrzano so predhodnite karakteristiki.<br />
Toa e deka kaznata se odlikuva so osobena suro<strong>vo</strong>st i<br />
brutalnost <strong>vo</strong> izvr{uvaweto, so `estina {to ja nadminuva onaa od<br />
periodot na primitivnata zaednica.<br />
II. VIDOVI KAZNI VO STARIOT I SREDNIOT VEK<br />
1. ELIMINATORNI KAZNI<br />
Eliminatornite kazni otsekoga{ pretstavuvale najostar oblik<br />
na op{testvena reakcija na kriminalnite odnesuvawa. So nivna primena<br />
op{test<strong>vo</strong>to se osloboduva od prestapnikot i mo`nosta da se povtori<br />
nego<strong>vo</strong>to delo na toj na~in {to mu go odzema `i<strong>vo</strong>tot (smrtna<br />
kazna), ili pak go otstranuva, isklu~uva, eliminira takviot poedinec<br />
od s<strong>vo</strong>jata sredina (progonst<strong>vo</strong>, deportacija, pra}awe na galii).<br />
1.1. Smrtna kazna<br />
Smrtnata kazna se vbrojuva me|u najsurovite redovni sredstva<br />
na pravna za{tita od izvr{itelite na krivi~nite dela. Kako edna od<br />
najstarite i za o<strong>vo</strong>j period osobeno primenuvani vidovi na op{testvena<br />
reakcija taa bila predvidena za najrazli~ni krivi~ni dela, 34 a osobeno<br />
za zlostorstva protiv dr`avata (star vek) i zlostorstva protiv<br />
religijata i imotot (sreden vek). So ogled deka so nea se odzema ~ove~kiot<br />
`i<strong>vo</strong>t kako ednokraten podarok od prirodata, institucionaliziranoto<br />
ubist<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> su{tina e ostra i surova odmazda bez ogled na<br />
subjektot {to ja primenuva i na~iniot na koj se izvr{uva. Vakvata realna<br />
konstatacija me|utoa, ne zna~i deka so raznovrsnosta na izvr{uvaweto<br />
ne mo`e da se vlijae vrz intenzitetot na taa suro<strong>vo</strong>st. Naprotiv,<br />
niz konkretniot na~in na izvr{uvawe mo`e da se manifestira takva<br />
svirepost, bezobyirnost i ne~ove~nost so koi mnogu ~esto se nadminuvaat<br />
granicite na fantazijata i majstorst<strong>vo</strong> duri i na najsvirepite<br />
zlostornici. Toa se postignuva so primena na brojni tehniki {to<br />
bile ve{to sro~eni da predizvikaat golemi fizi~ki i du{evni bolki,<br />
34<br />
Vo Hamurabieviot zakonik bile predvideni 60 krivi~ni dela, a od<br />
niv za 34 bila propi{ana smrtna kazna. Vidi: Davidovi}, D. Kriminologija, Vi{a<br />
{kola unutra{njih poslova, Beograd, 1973, str. 92. Taka na primer smrtnata kazna<br />
be{e predvidena za krivi~no delo kleveta, la`no svedo~ewe, prequba storena<br />
od strana na `enata, incest, nesovesno gradewe na objekti, razbojni{t<strong>vo</strong> i<br />
razni oblici na kra`ba, zatajuvawe i nekoi drugi krivi~ni dela protiv imotot.<br />
I<strong>vo</strong>{evi}, D. Drevno ka`njavanje, JRKKP, Beograd, 1970/4, str. 701-702.<br />
39
maki i stradawa, i toa {to e mo`no podolg period pred nastapuvaweto<br />
na smrtta. Vo na~inot na izvr{uvaweto na ovie kazni mo{ne silno e<br />
prisuten i vtoriot element na kaznuvaweto - intimidacijata. Nejzinoto<br />
ostvaruvawe e osobeno vidli<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> prolongiraniot na~in na primenetata<br />
suro<strong>vo</strong>st. Imeno, so smrtta na zlostornikot skoro nikoga{ ne<br />
zavr{uval ritualot na pogubuvaweto. Dopolnitelnoto egzemplarno<br />
iz`ivuvawe od tipot na besewe na le{ot na osudenikot do nego<strong>vo</strong>to<br />
raspa|awe treba{e da go zgolemi stra<strong>vo</strong>t kaj narodot i da poslu`i<br />
kako "zdrav primer" za nezdravi odnesuvawa. Vo toj kontekst eliminacijata<br />
na poedinecot zaradi osloboduvawe od opasnosta na nego<strong>vo</strong> povtorno<br />
vr{ewe na krivi~ni dela dobiva skoro periferno zna~ewe.<br />
Dokolku sakame da dobieme pribli`en vpe~atok za ~uvstvitelnata<br />
surova stvarnost <strong>vo</strong> vrska so izvr{uvaweto na smrtnite kazni od<br />
o<strong>vo</strong>j period, se ~ini neophodno da uka`eme barem na del od taa stvarnost.<br />
Takviot opis me|u drugoto e potreben za da se zabele`i i eden<br />
skoro nespomnat abolicionisti~ki argument koj i pokraj istoriskata<br />
nadminatost na fakti~kite sostojbi ostanuva zna~aen indikator za varietetot<br />
na zloto {to mo`e da go izmisli "dobriot ~ovek" kako veren<br />
pripadnik i za{tnik na interesite na dr`avnata vlast. Su{tinata e<br />
<strong>vo</strong> toa {to sozdadenoto "bogatst<strong>vo</strong>" na formite za izvr{uvawe na smrtnata<br />
kazna <strong>vo</strong> golem obem go nadminuva spektarot na ideite za odzemawe<br />
na tu| `i<strong>vo</strong>t sozdaden od samite zlostornici.<br />
Besewe. Beseweto bilo naj~esto upotrebuvano skoro kaj site<br />
narodi od o<strong>vo</strong>j period. Vo po~etokot osudenite lica bile beseni na<br />
sekoe dr<strong>vo</strong> {to se nao|alo <strong>vo</strong> okolinata, a ne{to podocna i vrz porti,<br />
povisoki kuli i vrz specijano podeseni stolbovi. Kako poseben na~in<br />
na besewe <strong>vo</strong> istorijata na stariot Istok, Grcija i Rim se sre}ava i<br />
ona {to se vr{elo na krst so glavata na osudenikot nadolu ili nagore.<br />
Stanuva zbor za edno od najma~nite vidovi besewa za{to <strong>vo</strong> tie slu~ai<br />
smrtta ne nastapuvala vedna{ poradi zadavuvawe, tuku poleka zaradi<br />
glad, `ed i raznovidni izma~uvawa. Kaj onie narodi {to go prifatile<br />
hristijanst<strong>vo</strong>to o<strong>vo</strong>j na~in na besewe ne be{e <strong>vo</strong> upotreba zaradi svetiot<br />
spomen na raspnatiot Isus.<br />
Kaj mnogu narodi od sredniot vek vladeelo uveruvawe deka beseweto<br />
e pote`ok i posramen oblik na izvr{uvawe na smrtnata kazna od<br />
otsekuvaweto na glavata, koe {to tokmu zatoa be{e razervirano za<br />
osudenicite od privilegiranite sloevi. So cel da se zgolemi sramot<br />
pri beseweto evreite i starite germani osudenicite na smrt gi besele<br />
zaedno so dve ku~iwa ili gi nakituvale so predmeti pogodni da predizvikaat<br />
potsmev. Od o<strong>vo</strong>j period e poznato deka i od viso~inata na besilkata<br />
zavisela goleminata na predizikanoto poni`uvawe.<br />
Zna~ajno e da se spomene i toa deka klasi~nata sprava za besewe<br />
so podno`je koe se trga pod nozete na osudenikot za prv pat isprobana<br />
vrz lordot Ferare <strong>vo</strong> Francija <strong>vo</strong> 1760 godina<br />
Odsekuvawe na glavata. Za o<strong>vo</strong>j mo{ne star i ~esto upotrebuvan<br />
40
na~in na izvr{uvawe na smrtnata kazna bile koristeni me~ i sekira.<br />
Nestru~noto baratawe so ovie sredstva pretstavuvalo vistinsko izma-<br />
~uvawe na osudenikot zaradi proma{eniot ili neprecizniot udar od<br />
strana na xelatot koj ponekoga{ ni po desetina udari nemo`el da ja<br />
zavr{i s<strong>vo</strong>jata dobro platena rabota.<br />
Ubist<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> arena. Od stariot Rim poznato e pu{taweto na bik<br />
<strong>vo</strong> arena kade {to so ja`e vrzaniot osudenik se podigal pri sekoj nalet<br />
na razbesnetoto `i<strong>vo</strong>tno se do onoj moment dodeka toa bilo zabavno za<br />
publikata, a potoa se ostaval da bide nadenet na negovite rogovi. So<br />
imeto na Karpofor e povrzana i idejata za izvr{uvawe na smrtna kazna<br />
so predhodno siluvawe na osudenikot. 35 Osudeni~kite na smrt pred<br />
vleguvaweto <strong>vo</strong> arenata najnapred bile {tipeni, plukani, tepani i na<br />
drug na~in tormozeni od strana na nasobranata publika. Takvite nesre}ni<br />
`eni potoa se vrzuvale za da bidat siluvani od posebno ~uvani<br />
i dresirani `i<strong>vo</strong>tni, a dokolku ostanele <strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>t bile prepu{tani na<br />
rastrgnuvawe od divi `i<strong>vo</strong>tni. Na sli~en na~in stradale i ma{kite<br />
zlostornici <strong>vo</strong> poznatite gladijatorski borbi.<br />
Gladijatorskite borbi <strong>vo</strong> Rim zapo~nale u{te od III vek p. n. e,<br />
a s<strong>vo</strong>jot vrv go dostignale <strong>vo</strong> I i II vek od na{ata era. Vo po~etokot se<br />
odr`uvale na glavniot plo{tad Forum so najmalku deset gladijatori.<br />
Podocna se premestile <strong>vo</strong> Circus Maximus 36 i Coloseum. 37 Prireduva~ite<br />
na ovie krvavi igri kupuvale sna`ni i spretni robovi, <strong>vo</strong>eni zarobenici<br />
i kriminalci i im gi iznajmuvale na vladetelite i ambicioznite<br />
politi~ari <strong>vo</strong> ~ija ~est se zabavuval narodot. Gladijatorite<br />
kriminalci bile nare~eni anabati. Tie obi~no ne bile ve{ti <strong>vo</strong> me~uvawe<br />
(gladius-me~) pa <strong>vo</strong> arenata morale da poka`at posebna hrabrost i<br />
izdr`li<strong>vo</strong>st ako sakale da ostanat `ivi do slednata borba koja se prireduvla<br />
ve}e naredniot den. Na onie {to <strong>vo</strong> tie borbi bile te{ko povredeni<br />
so golem ~ekan u{te <strong>vo</strong> samata arena im se sma~kuvala glavata,<br />
a nivnite tela potoa im bile prodavani na kasapi koi so niv gi hranele<br />
divite `i<strong>vo</strong>tni. 38 Zaradi zgolemuvawe na interesot za ovie borbi<br />
gladijatorite morale da se borat i protiv slonovi, leopardi i drugi<br />
35<br />
Za Karpofor koj bil Bastijarum (trener na divi `i<strong>vo</strong>tni za borba i<br />
siluvawe <strong>vo</strong> arena) i Venator (~ovek kaj <strong>vo</strong> arena se bori so divi `i<strong>vo</strong>tni).<br />
Vidi: Mannix, P, D. Oni moraju umrijeti, August Cesarec, Zagreb, 1976, str. 66-69.<br />
36<br />
Circus Maximus mo`e{e da primi 385.000 posetiteli. Toa e najstara<br />
arena <strong>vo</strong> Rim izgradena <strong>vo</strong> 530 god. pred n.e. <strong>vo</strong> oblik na bukvata U. Nekolku<br />
pati bila spaluvana do temel, no po sekoj po`ar bila povtorno obnovuvana.<br />
Vidi: Ibid, str. 10, 13 i 53.<br />
37<br />
Coloseum bil izgraden so golema pomo{ na evreite koi bile zarobeni<br />
po padot na Erusalim <strong>vo</strong> 72 god. p. n. e. Se pretpostavuva deka vrz ovaa<br />
gradba rabotele 12.000 evrejski zarobenici koi potoa bile pogubeni <strong>vo</strong> ~est<br />
na najzinoto ot<strong>vo</strong>rawe. Vidi: Ibid, str. 100.<br />
38<br />
Vidi: Ibid, str. 86-87.<br />
41
`i<strong>vo</strong>tni. 39 A koga i toa ne bilo do<strong>vo</strong>lno se izmisluvale drugi vidovi<br />
na smrt <strong>vo</strong> arena. 40<br />
Ubist<strong>vo</strong> na trkalo. Za o<strong>vo</strong>j na~in na izvr{uvawe na smrtnata<br />
kazna bile koristeni dve vkrsteni gredi pricvrsteni vrz osovina koja<br />
{to im o<strong>vo</strong>zmo`uvala da se vrtat. Osudenikot se vrzuval za gredite na<br />
koi na kratko rastojanie bile napraveni pove}e vdlabnatini. Pritoa,<br />
xelatot so `elezna {ipka <strong>vo</strong> pra<strong>vo</strong>agolna forma udiral vrz racete i<br />
nozete na raspnatiot osudenik i toa na onie mesta {to se nao|ale nad<br />
vdlabnatinite od gredata. Na toj na~in gi kr{el koskite me|u zgolbovite<br />
od ekstremitetite. Postapkata zavr{uvala so dve-tri udari vrz<br />
stomakot i kr{ewe na ki~mata. Na krajot vinovnikot se ostaval da<br />
umre <strong>vo</strong> polo`ba <strong>vo</strong> koja peticite mu go dopirale temeto.<br />
O<strong>vo</strong>j na~in na izvr{uvawe bil koristen <strong>vo</strong> Rim od vremeto na<br />
carst<strong>vo</strong>to. Identi~no bile kaznuvani i ubijcite od zaseda <strong>vo</strong> Germanija,<br />
a pokraj niv <strong>vo</strong> Francija bile kaznuvani i patnite razbojnici.<br />
Po~etocite na negovata primena <strong>vo</strong> Rusija datiraat od vremeto na vladeeweto<br />
na Petar I <strong>vo</strong> XII vek, a <strong>vo</strong> Srbija bil prisuten duri do sredinata<br />
na XIX vek. 41<br />
Varewe <strong>vo</strong> mast, katran i dr. Osudenikot se staval <strong>vo</strong> kotel<br />
kade {to postepeno se zagrevala mast, katran, <strong>vo</strong>da, vino i druga te~nost<br />
do nejzino zovrivawe. Na toj na~in bile vareni do smrt ubijcite na<br />
s<strong>vo</strong>jot tatko, blizok srodnik ili gospodar, no i za upotreba na falsifikuvani<br />
dokumenti i kovawe la`ni pari (Germanija, Francija) ili<br />
pak, za predavst<strong>vo</strong> (Rusija). 42<br />
Rastegnuvawe i ~ere~ewe. Rastegnuvaweto i ~ere~eweto bile<br />
~esti na~ini na izvr{uvawe na smrtnata kazna <strong>vo</strong> skoro site evropski<br />
zemji. Naj~esto se primenuval za obid za ubist<strong>vo</strong>, navreda na vladetelot<br />
ili za predavst<strong>vo</strong>. Osudenikot se vrzuval za racete i nozete i <strong>vo</strong><br />
opredelena mera se zategnuval so pomo{ na kowi. Vo taa polo`ba mu<br />
se otsekuvale delovi od teloto, a <strong>vo</strong> sozdadenite rani se turivalo v`e-<br />
{teno olo<strong>vo</strong>, maslo, smola i sulfur. Potoa se vrzuvale i drugi delovi<br />
od teloto (glavata, genitaliite i dr.) za pove}e kowi {to se prisilu-<br />
39<br />
Vidi: Ibid, str. 113.<br />
40<br />
Poznati se: vle~ewe so kola na `eni koi potoa bile ostavani da bidat<br />
rastrgnati od divi `i<strong>vo</strong>tni, spaluvawe na loma~a, kastrirawe, raspnuvawe<br />
na krst od kade {to teloto na osudenikot bilo raspar~uvano od me~ki,<br />
frlawe na osudenik od visoka kupola so prika~eni krilja {to trebalo da<br />
asocira na Dedal, vrzuvawe za opa{ na bik, vrzuvawe za teloto na osudenikot<br />
v`e{teni metalni plo~i, kinewe na delovi od teloto so v`e{teni kle{ti,<br />
vrzuvawe za `elezno sedi{te pod koe se potpaluvl silen ogan itn. itn. Pove}e<br />
za toa: Ibid, str. 140, 148, 169.<br />
41<br />
Kistjakovski A, F. Ispitivawe o smrtnoj kazni, [tamparija Dositej<br />
Obradovi}, Beograd, 1910, str. 272-273.<br />
42<br />
Ibid, str. 272.<br />
42
vale na posilno zategawe. Koga kowite }e povle~ele so seta sila otkinatite<br />
delovi letale na site strani, a potoa se sobirale i spaluvale. 43<br />
Spaluvawe. Spaluvaweto na osudenikot e poznato u{te kaj starite<br />
evrei, grci i rimjani za opredeleni dela protiv polniot moral,<br />
paricid i nekoi dela protiv dr`avata i religijata (navreda na veli-<br />
~est<strong>vo</strong>, kra`ba na sveti predmeti, simonija, <strong>vo</strong>l{ebni{t<strong>vo</strong> i dr.). Vo<br />
skoro site evropski zemji od sredniot vek spaluvaweto be{e specijalna<br />
kazna za ereticite i ve{terkite kako i za site drugi prestapi za<br />
~ie sudewe be{e nadle`en duhovniot sud (prequba, pederastija i sl.).<br />
Osudenikot naj~esto oble~en samo <strong>vo</strong> ko{ula, predhodno natopena <strong>vo</strong><br />
sulfur, bil vrzuvan so sinxiri nad zapalen ogan. Zaradi zgolemuvawe<br />
na makite na osudenikot ponekoga{ se stavale i zapalivi predmeti <strong>vo</strong><br />
skrienite delovi od nego<strong>vo</strong>to telo.<br />
Zakopuvawe <strong>vo</strong> zemja. Vo Grcija i Rim no i kaj opredeleni narodi<br />
od srednovekovieto bilo prisutno zakopuvaweto na `ivi osudenici<br />
<strong>vo</strong> zemja. Na toj na~in naj~esto bile zakopuvani `eni zaradi ubist<strong>vo</strong><br />
ili prequba. Samiot ~in na izvr{uvaweto bil raznovrsen: potopuvawe<br />
<strong>vo</strong> kal ili drugi ne~istotii, zatrupuvawe <strong>vo</strong> ve}e prigotven grob,<br />
zatrupuvawe <strong>vo</strong> iskopana jama <strong>vo</strong> koja se ostaval mal ot<strong>vo</strong>r niz koj mo-<br />
`elo da se dava hrana so cel za podolgo odr`uvawe <strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>t na osudenikot<br />
i zgolemuvawe na negovite maki i stradawa itn. Mo{ne ~est bil<br />
i na~inot pri koj osudenikot so vrzani race se zakopuval <strong>vo</strong> verikalna<br />
polo`ba taka {to samo glavata da mu ostane nad zemjata. Vo takva polo`ba<br />
bil ostavan bez hrana i <strong>vo</strong>da pod postojana prismotra do nastapuvaweto<br />
na smrta (Rusija). Na sli~en na~in bile zakopuvani i osudenicite<br />
<strong>vo</strong> isto~nite zemji so taa razlika {to potoa im se ostavale na<br />
grablivite `i<strong>vo</strong>tni. Vo nekoi slu~ai glavata na osudenkot bila prema~kuvana<br />
so slatki te~nosti zaradi razoruvawe od razni insekti.<br />
Davewe <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>da. Poznato e deka <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na opredelena<br />
telesna kazna osudenikot <strong>vo</strong> Rim bil so{ivan <strong>vo</strong> vre}a zaedno so ma-<br />
~ka, majmun i zmija i potoa frlan <strong>vo</strong> nekoja reka. Za vreme na vladeeweto<br />
na car Petar <strong>vo</strong> Rusija osudenite lica bile ~uvani dodeka rekata<br />
ne ja prekrie mraz za da bidat nurnati pod nego. 44<br />
Nabivawe ili proboduvawe so kolec. Kaj starite germani `rtvata<br />
na krivi~noto delo siluvawe gi zadavala prvite tri udari vrz kolecot<br />
so koj se proboduvale gradite na zlostornikot, a ostantite udari<br />
mu bile prepu{tani na profesionalen xelat. 45 Nabivaweto ili<br />
43<br />
Poznato e na primer deka na o<strong>vo</strong>j na~in e izvr{ena smrtnata kazna<br />
vrz Rober Damian koj <strong>vo</strong> 1757 godina se obidel da go ubie kralot Luj XV. Nemu<br />
mu bea vrzani racete i nozete za ~etiri kowi koi i pokraj seta sila ne mo-<br />
`ele da mu go rastegnat teloto. Od tie pri~ini be{e potrebna pomo{ od xelatot<br />
koj so no` gi zasekuval delovite {to ne mo`ele da se otkinat.<br />
44<br />
Kistjakovski, A, F. op. cit, str. 275.<br />
45<br />
Ibid, str. 276.<br />
43
proboduvaweto so kolec e poznato i <strong>vo</strong> Hamurabieviot zakonik, kako i<br />
mnogu podocna <strong>vo</strong> Indija, Rusija, Turcija i mnogu drugi zemji. Spored<br />
nekoi podatoci o<strong>vo</strong>j na~in na izvr{uvawe na smrtnata kazna <strong>vo</strong> [vajcarija<br />
bil ukinat <strong>vo</strong> 1399 godina, a daveweto <strong>vo</strong> 1615 godina 46<br />
Od o<strong>vo</strong>j period se poznati i slednive na~ini na izvr{uvawe na<br />
smrtnata kazna: ubist<strong>vo</strong> so frlawe od viso~ina (Sparta, Rim i nekoi<br />
germanski narodi), izvlekuvawe na crevata, 47 smrt so derewe na ko`ata,<br />
48 so zalivawe na grloto so vrelo olo<strong>vo</strong> (Rim, Indija, Rusija, Germanija),<br />
gazewe na glavata na osudenikot od slon ili kowi (Indija, <strong>Makedonija</strong><br />
od vremeto na Filip i Aleksandar), ubist<strong>vo</strong> so glad, 49 udar so<br />
te`ok ~ekan vrz glavata (Afrika), soyiduvawe, truewe (Egipet, Grcija,<br />
Rim), so primena na "[kotska de<strong>vo</strong>jka" (specijana sprava mnogu sli-<br />
~na na gilotiwata {to <strong>vo</strong> [kotska se primenuvla od 1581 godina za<br />
pogubuvawe na pripadnicite na plemst<strong>vo</strong>to) ili "Deloie" (sli~na sprava<br />
{to se primenuvla <strong>vo</strong> Francija i Holandija od 1744 godina), so gu-<br />
{ewe <strong>vo</strong> ~ad, so pretepuvawe do smrt, so primena na Garota, 50 ~amec bez<br />
krma, 51 pe~ewe, 52 kamenuvawe (osobeno kaj isto~nite narodi), 53 so se~e-<br />
46<br />
Hovard, D, L, The Englich Prisons (Their Past And Their Future), Vutler<br />
And Thaner, LTD, London, 1960, str. 5.<br />
47<br />
Vo Germanija na o<strong>vo</strong>j na~in bila izvr{uvna kaznata sprema kradcite<br />
na zemjodelski alati kako i onie {to simnuvale kora od drvjata. Vo jugozapadna<br />
Rusija takva kazna se izvr{uvala za kra`ba na p~eli. Samoto izvr{uvawe<br />
se sostoelo <strong>vo</strong> toa {to od rase~eniot stomak na osudenikot se izvlekuvalo<br />
cre<strong>vo</strong> i so klinec se zakovuvalo za nekoe dr<strong>vo</strong>. Potoa osudenikot bil prisiluvan<br />
da se vrti okolu dr<strong>vo</strong>to dodeka ne nastapela smrt. Vidi: Kistjakovski A,<br />
F. op. cit, str. 276.<br />
48<br />
Spored nekoi predanija persiskiot car Kembie naredil negoviot<br />
vrhoven sudija Sikin `iv da se odere poradi potkup, a od negovata ko`a da se<br />
napravi navlaka za sudskata masa. Vidi: Petrovi}, P. Problemi smrtne kazne<br />
i wenog izvr{ewa, Beograd, 1938, str. 49.<br />
49<br />
Zaradi zgolemuvawe na stradaweto pred osudenikot na smrt so glad<br />
<strong>vo</strong> Grcija se postavuvale trpezi so ubavi jadewa.<br />
50<br />
Garota e `elezna ogrlica so {ipki postaveni od vnatre{nata strana.<br />
So stegaweto na ogrlicata se stegal vratot na vinovnikot. Se upotrebuvala<br />
<strong>vo</strong> [panija do 1931 godina.<br />
51<br />
Osudenikot se staval <strong>vo</strong> ~amec bez hrana, vesla, edra i krma i se vturnuval<br />
da plovi po moreto ili po Volga. Ponekoga{ osudenikot se vrzuval<br />
ili okovuval za samiot ~amec.<br />
52<br />
Spored eden so~uvan dokument <strong>vo</strong> 1712 godina <strong>vo</strong> Wujork bila izre-<br />
~ena osuda nad eden crnec "da bide pe~en na logorski ogan za da podnesuva<br />
maki <strong>vo</strong> traewe od 8 do 10 ~asa, i da prodol`i da se pe~e na takov ogan dodeka<br />
ne bide mrtov i pret<strong>vo</strong>ren <strong>vo</strong> pepel". Navedeno spored Kup~evi}-Mla|enovi}, R.<br />
op. cit, str. 41.<br />
44
we `iv ~ovek spored opredelen ritual, 54 so skokotkawe, kasnuvawe od<br />
osi 55 itn.<br />
Dosega navedovme deka smrtnata kazna od o<strong>vo</strong>j period gi nosi<br />
slednive karakteristiki: taa e najstar i najte`ok vid na op{testvena<br />
reakcija {to se primenuvala za brojni i najrazli~ni krivi~ni dela i<br />
deka se rabotelo za ostra i surova kazna naso~ena kon eliminirawe na<br />
storitelot i zastra{uvawe na okolinata. Kon ovie karakteristiki<br />
treba da se dodade i toa deka taa ~esto bila kombinirana so drugi vidovi<br />
kazni {to doveduvale do intenzivno stradawe i obes~estuvawe na<br />
storitelot, kako i toa deka <strong>vo</strong> toa vreme bila masovno primenuvana<br />
osobeno vrz pot~inetite sloevi na naselenieto. Vo taa smisla <strong>vo</strong> literaturata<br />
se zabele`uva deka germanskiot pravnik Karpcov od XII vek<br />
se gordeel so toa deka samiot izrekol 20.000 smrtni presudi. Spored<br />
zborovite na Gabriel Tard, arhivite na {panskata inkvizicija uka`uvaat<br />
deka pove}e od 300.000 lica bile osudeni na smrt ili na do`i<strong>vo</strong>tno<br />
veslawe na galii samo <strong>vo</strong> periodot od XV do XVI vek. ^esto se citira<br />
i podatokot deka <strong>vo</strong> vremeto na Henrih VIII <strong>vo</strong> Anglija bile obeseni<br />
72.000 lica za krivi~no delo kra`ba. 56<br />
1.2. Progonuvawe i deportacija<br />
1. Progonuvaweto, kako {to ve}e vidovme, be{e ~esto primenuvana<br />
merka <strong>vo</strong> primitivnite zaednici. So ogled na uslovite <strong>vo</strong> koi se<br />
ostvaruva{e otstranuvaweto od zaednicata zna~e{e isto {to i smrtnata<br />
kazna. Nejzinata primena nema da is~ezne nitu so nastanuvaweto<br />
na dr`avata. Vo novite op{testveni uslovi }e stane kazna {to ja poz-<br />
53<br />
"Potekloto na kaznata kamenuvawe treba da se bara <strong>vo</strong> dlabokoto<br />
minato na Orientot. Za brakolomst<strong>vo</strong> - povreda na telesnata vernost, spored<br />
Koranot e propi{ana kazna kamenuvawe. Prestapite protiv brakot i seksualniot<br />
moral spored Biblijata se zakaneti so kamenuvawe. Za prequba i siluvawe<br />
<strong>vo</strong> Izreal kaznata e kamanuvawe." Stojanovi}, P. Tragovi kazne kamanovanjem<br />
u Crnoj Gori", JRKKP, Beograd, 1976/2, str. 194.<br />
54<br />
Osudenikot napolno gol se vrzuval za mramorna masa. Xelatot nosel<br />
torba so no`evi na koi stoele razni natpisi {to uka`uvale na nivnata specijana<br />
namena. Eden no` bil namenaet za vadewe o~i, drug za odsekuvawe nokti,<br />
tret za otsekuvawe na race, ~etvrt za otsekuvawe na polovite organi itn.<br />
itn. Kistjakovski, A. F, op. cit, str. 274.<br />
55<br />
Izvr{uvaweto na smrtnata kazna so kasnuvawe ili poto~no so zabivawe<br />
na osilo <strong>vo</strong> teloto na osudenikot od ovie insekti bilo poznato <strong>vo</strong> Hanover.<br />
Podocna se pominalo i na kasnuvawe od mravki i muvi za{to na toj na~in<br />
doa|alo do pobavno umirawe, a so toa i do pogolema zabava za gleda~ite. Vidi:<br />
Milutinovi}. M, op. cit, str. 14.<br />
56<br />
Vidi: Marks, K, Kapital, BIGZ, Beograd, 1971, str. 526 i Jankovi}, I,<br />
Smrt u prisustvu vlasti, Istra`iva~ko izdava~ki centar SSO Srbije, 1985, str. 84.<br />
45
navale duri i najstarite zakoni (Hamurabieviot, Mojsieviot i dr.).<br />
O<strong>vo</strong>j vid kazna be{e poznat i <strong>vo</strong> Atina (ostrakizam) 57 i <strong>vo</strong> pove}e drugi<br />
zemji od robovladeteskiot period. Vo stariot Rim progonuvaweto<br />
(interdicitio aquae et ignis) mo`e{e da pretstavuva zabrana na vleguvawe<br />
<strong>vo</strong> Rim ili proteruvawe na ostrovite na jugot na Italija, i toa do`i<strong>vo</strong>tno<br />
ili samo na opredeleno vreme.<br />
2. Po izvesen podolg period na zaborav, progonuvaweto so koe<br />
se opredeluva{e no<strong>vo</strong> mesto na `iveewe na osudenicite so privremena<br />
ili trajna zabrana na vra}awe <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>jata zemja povtorno se javi <strong>vo</strong> XV<br />
vek <strong>vo</strong> forma na deportacija. Deportacijata ne e nova kazna za{to nejzinata<br />
su{tina e isto {to i vak<strong>vo</strong>to progonst<strong>vo</strong> so taa razlika {to <strong>vo</strong><br />
nea naglaseno doa|a do izraz potrebata od naseluvawe na no<strong>vo</strong>os<strong>vo</strong>enite<br />
teritorii preku vnesuvawe na elementi na masovnost i trajnost<br />
<strong>vo</strong> ovaa merka. Nabrzo vakvite deportacii }e bidat kombinirani so zat<strong>vo</strong>rawe<br />
na osudenicite i nivna prisilba kon vr{ewe fizi~ka rabota.<br />
Po opredelen vremenski period osudenite lica povtorno se zdobivale<br />
so sloboda no, so ogled na kolonizatorskite nameri vtkaeni <strong>vo</strong> celta<br />
na kaznata, nemale pra<strong>vo</strong> na vra}awe <strong>vo</strong> sopstvenata zemja. Od vakvata<br />
povrzanost so zat<strong>vo</strong>raweto koe {to ~esto be{e vremenski opredeleno<br />
ne treba me|utoa, da se izvlekuva zaklu~ok za nejzinata identi~nost so<br />
kaznata li{uvawe od sloboda. Su{tinata na deportacijata e eliminacija<br />
na osudenoto lice od opredelena dr`ava {to bilo motivirano od<br />
bezbednosni pri~ini sprema sopstvenata, i kolonizatorski nameri<br />
sprema novata teritorija. Vo onie slu~ai koga zat<strong>vo</strong>raweto bilo od<br />
traen karakter (do`i<strong>vo</strong>tno) deportacijata ne e ve}e samostojna kazna<br />
tuku se transformira <strong>vo</strong> eden specifi~en oblik na kazna li{uvawe od<br />
sloboda. Deportacijata stanuva samo oblik na zat<strong>vo</strong>rska kazna so momentot<br />
na nejzinata primena kako zamena na smrtnata kazna za opredeleni<br />
politi~ki delinkventi. Toga{ edinstvenata razlika od drugite<br />
kazni li{uvawe od sloboda se sostoe{e <strong>vo</strong> toa {to ovaa do`i<strong>vo</strong>tna<br />
kazna se izvr{uva <strong>vo</strong> ve}e postoe~kite kolonii. Na toj na~in se one<strong>vo</strong>zmo`uva{e<br />
bilo kakov dopir na osudenikot so negovite politi~ki<br />
privrzanici.<br />
Prvite za~etoci na deportacijata kako kazna gi sre}avame <strong>vo</strong><br />
Portugalija i [panija. U{te <strong>vo</strong> po~etokot na XV vek osudenicite i<br />
skitnicite Portugalija gi ispra}a{e <strong>vo</strong> Brazil i Angola. Toa go prave{e<br />
i [panija kon krajot na istiot vek <strong>vo</strong> rudnicite <strong>vo</strong> Hispanol.<br />
So izrazeni kolonizatorski nameri deportacijata se javuva i<br />
<strong>vo</strong> Holandija <strong>vo</strong> periodot me|u XVI i XVII vek. Holandskite osudenici<br />
bea ispra}ani <strong>vo</strong> Isto~na Indijana.<br />
57<br />
Spored Monteskie ostrakizmot ne bil kazna tuku ~esen obi~aj so<br />
koj se doka`uva{e blagosta na vlasta"za{to so nego na slavnite lu|e im se dava{e<br />
mo`nost da stanat u{te poslavni." Vidi: Monteskie, O duhu zakona, Tom<br />
II, Filip Vi{nji}, Zagreb, 1989, str. 189.<br />
46
Deportacijata <strong>vo</strong> Anglija e <strong>vo</strong>vedena <strong>vo</strong> 1597 godina i sî do sredinata<br />
na minatiot vek pretstavuva{e dominantna kazna <strong>vo</strong> najziniot<br />
pra<strong>vo</strong>suden sistem. Po~etokot na najzinata za~estena primena se vrzuva<br />
so koloniziraweto na Severna Amerika (Virxinija). Deportiranite<br />
lica bile prodavani za potrebite na farmite kako rabotna sila<br />
{to bila iskoristuvana za vreme od 7 do 14 godini, a potoa sleduvalo<br />
nivno osloboduvawe. [tom }e pristignel angliski brod so osudenici<br />
na samoto pristani{te se odr`uvalo javno naddavawe pred ogromna<br />
masa na kupuva~i. So ogled na golemata pobaruva~ka po~etnata cena za<br />
eden deportirec bila mo{ne visoka (20 funti). Zaradi skapo platenata<br />
rabotna sila amerikanskite doselenici se trudele do maksimum da<br />
ja iskoristat, a so toa `i<strong>vo</strong>tot na osudenicite stanuval mnogu te`ok.<br />
Se pretpostauva deka na o<strong>vo</strong>j na~in <strong>vo</strong> Amerika bile deportirani i<br />
prodadeni kako stoka okolu 100.000 lica osudeni za najrazli~ni prestapi,<br />
dol`nici, skitnici i drugi lica so nemoralno i somnitelno<br />
povedenie.<br />
Vo 1776 godina angliskata vlada bila prisilena da go sopre vak<strong>vo</strong>to<br />
deportirawe. Brojnite sudiri, otpori i nepriliki predizvikani<br />
od re<strong>vo</strong>lucionernite dvi`ewa od vremeto na amerikanskata <strong>vo</strong>jna za<br />
nezavisnost kako i <strong>vo</strong>veduvaweto na crne~koto ropst<strong>vo</strong>, so {to se namali<br />
cenata na rabotnata sila i pobaruva~kata za angliskite otpadnici,<br />
bea glavnata pri~ina za toa. Toa go postavi problemot na nivnoto<br />
smestuvawe <strong>vo</strong> postoe~kite prepolneti angliski zat<strong>vo</strong>ri. Zatoa se napravi<br />
obid so ispra}awe pomal broj zat<strong>vo</strong>renici <strong>vo</strong> Afrika {to ostana<br />
neuspe{en za{to ovie lica izumrele kako posledica na tropskite<br />
bolesti. Ottamu, se pristapi kon sozdavawe novi zat<strong>vo</strong>ri, no poradi<br />
otsust<strong>vo</strong>to na do<strong>vo</strong>lno sredstva i vreme za nivna izgradba za taa cel }e<br />
poslu`at starite brodovi {to bile isfrleni od upotreba. Ovie brodovi-zat<strong>vo</strong>ri<br />
vedna{ bile usidreni na mesta <strong>vo</strong> ~ija blizina imalo potreba<br />
od vr{ewe javni raboti. Takva rabota me|utoa, retko se nao|ala.<br />
Onamu pak kade {to ja ima{e be{e mnogu te{ka i poni`uva~ka, 58 a<br />
nejzinoto nesovesno izvr{uvawe ili odbivawe be{e sekoga{ sledeno<br />
so brutalno telesno kaznuvawe. ^estoto kam{ikuvawe i stavaweto <strong>vo</strong><br />
okovi bea forma na <strong>vo</strong>obi~aena reakcija i za ostanatite povredi na<br />
re`imot {to vladee{e na ovie brodovi. Od druga strana, <strong>vo</strong> improviziranite<br />
nenormalni smestuva~ki uslovi vladee{e takva prenatrupanost<br />
i nehigiena {to neizostavno <strong>vo</strong>de{e kon razni zarazni bolesti.<br />
Ne izostanuva{e i moralnata ili tn. "kriminalna zaraza," za{to site<br />
kategorii zat<strong>vo</strong>renici (bez ogled na polot i <strong>vo</strong>zrasta) sekoga{ bea<br />
smestuvani zaedno na mnogu mal prostor. Za izbegnuvawe na del od tie<br />
posledici vlasta be{e prisilena da osposobi eden poseben brod (brodot<br />
Euriyalis) za smestuvawe samo na maloletni osudenici.<br />
58<br />
Osudenicite, dol`nicite i asocijalnite lica bea obi~no anga`irani<br />
na ras~istuvaweto na rekite i izgradba na re~ni pristani{ta.<br />
47
Brodovite-zat<strong>vo</strong>ri bea privremeno re{enie do iznao|aweto<br />
novi mo`nosti za deportacija. Novata {ansa be{e pronajdena <strong>vo</strong> koloniziraweto<br />
na Avstralija. Prvata grupa zat<strong>vo</strong>renici gi napu{ti brodovite-zat<strong>vo</strong>ri<br />
<strong>vo</strong> mart 1787 godina i so del od niv 59 na podra~jeto na<br />
dene{niot grad Sidnej be{e osnovana zat<strong>vo</strong>rska kolonija. Vo po~etokot<br />
ovie lica bile iskoristuvani za izgradba na novi naselbi, pati-<br />
{ta i obrabotka na zemji{teto, ili, ponaku re~eno, za sozdavawe uslovi<br />
za prifa}awe na angliskite emigranti. Taka na primer za vreme na<br />
upravuvaweto na Makari (Macqarie, 1809), Sidnej be{e pret<strong>vo</strong>ren <strong>vo</strong><br />
golem grad so plan {to i denes e funkcionalen. So sledbenikot na Makari,<br />
Tomas Brisbon (Sir Thomas Brisbone) }e zapo~ne praktikata na<br />
dodeluvawe na zat<strong>vo</strong>renicite kako slugi na angliskite doselenici, 60<br />
Niskata cena }e dovede do nivno brzo razgrabuvawe, a so zgolemuvawe<br />
na pobaruva~kata se javi potrebata za <strong>vo</strong>veduvawe opredelen red <strong>vo</strong> dodeluvaweto<br />
na ovie lica. Od tie pri~ini zat<strong>vo</strong>renicite po~nale da im<br />
se dodeluvaat samo na onie emigranti {to poseduvale pogolema povr-<br />
{ina na zemja i toa samo ako doka`ele deka dotoga{ uspe{no stopanisuvale<br />
i deka gi odlikuvaat karakterni osobini {to davaat garancija<br />
deka dobro }e se postapuva so niv. Me|utoa, seto toa ne be{e do<strong>vo</strong>lno<br />
za spre~uvawe na serioznite problemi {to i ovde po~nale da se javuvaat.<br />
Nekoi deportirci se osamostojuvale so otpu{tawe ili odmetnuvawe<br />
od s<strong>vo</strong>ite gazdi i zapo~nale samostojna rabota, no mnogu pogolem<br />
bil brojot na onie {to se oddavale na kriminal. Toa }e pridonese za<br />
zgolemuvawe na antagonizmot me|u emigranitite i deportircite.<br />
Zatoa, Anglija zapo~nala s<strong>vo</strong>ite zat<strong>vo</strong>renici da gi ispra}a na ostrovi-<br />
59<br />
Prviot kon<strong>vo</strong>j za Avstralija be{e so~inet od 11 brodovi so okolu<br />
1400 zat<strong>vo</strong>renici. Patuvaweto trae{e 8 meseci, a do odredi{tetot stignaa<br />
samo 9 brodovi so samo 552 ma`i i 197 `eni. Uslovite na ovie brodovi bea<br />
o~ajni. Brodovite ne bea snabdeni so do<strong>vo</strong>lno koli~est<strong>vo</strong> na hrana i <strong>vo</strong>da nitu<br />
so lekovi pa zatoa golem broj od deportiranite lica go zagubija `i<strong>vo</strong>tot pri<br />
samoto paruvawe. Opredelen broj od niv zaginaa <strong>vo</strong> dva brodolomi, a poradi<br />
iscrpenost od patuvaweto za vreme na koe vrz niv bile primenuvani surovi<br />
disciplinski kazni, seksualni i`ivuvawa i sl., se umira{e i na samoto pristani{te.<br />
No toa ne be{e kraj, za{to so pristignuvaweto vedna{ se zapo-<br />
~nuva{e so naporna fizi~ka rabota <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rskite kolonii.<br />
60<br />
Vo vakvata praktika penolo{kata literatura go gleda za~etokot na<br />
institutot usloven otpust. Od 1820 godina otpu{tenite osudenici im bile<br />
dodeluvani kako rabotnici na posebno izbrani doselenici. Se slu~uvalo na<br />
poedini osudenici da im se dodeli i zemja so obvrska da ja obrabotuvaat, a dobieniot<br />
prihod da go otstapuvaat na najziniot sopstvenik. Site uslovno otpu-<br />
{teni osudenici dobivale posebni propusnici nare~eni "ticket of leave," a samite<br />
osudenici gi narekuvale "ticket of leave man." Osudenicite bile dol`ni<br />
da gi poka`at propusnicite na sekoe barawe na pretstavnicite na vlasta. [ukovi},<br />
M. Uslovni otpust, IKKI, Beograd, 1971, str. 13.<br />
48
te <strong>vo</strong> Tasmanija i Norfolk. Me|utoa, tri godini podocna taa i ovde }e<br />
se sretne so istite problemi pa zatoa <strong>vo</strong> 1846 godina mora{e da ja prekine<br />
i ovaa deportacija. No<strong>vo</strong>to re{enie se sostoe{e <strong>vo</strong> pra}awe na<br />
zat<strong>vo</strong>renicite <strong>vo</strong> no<strong>vo</strong>izgradeniot zat<strong>vo</strong>r Pentonvil (Pentolvile, 1843),<br />
a potoa na rabota <strong>vo</strong> Gibraltar i Bermudite i ottamu <strong>vo</strong> starite kolonii.<br />
Prvite grupi zat<strong>vo</strong>renici spored ovaa {ema ja napu{tile zemjata<br />
<strong>vo</strong> 1849 godina. No takvata praktika trae{e mo{ne kratko. Ve}e<br />
<strong>vo</strong> 1852 godina, Tasmanija odbi da prifati okolu 800 zat<strong>vo</strong>renici od<br />
Gibraltar i Bermudite poradi {to ovie zat<strong>vo</strong>renici bea isprateni na<br />
site strani na svetot, odnosno sekade kade {to se bara{e eftina rabotna<br />
sila. Na toj na~in del od ovie lica stignaa <strong>vo</strong> Kvislend, na Foklandskite<br />
ostrovi, Labrador i Nova Gvineja. 61<br />
Takva be{e sostojbata so deportacijata <strong>vo</strong> Anglija koja {to na<br />
krajot sepak mora{e da se prekine (oficielno <strong>vo</strong> 1852, a prakti~no<br />
duri <strong>vo</strong> 1890 godina), i da se pobaraat re{enija <strong>vo</strong> samata zemja preku<br />
postojana izgradba na novi zat<strong>vo</strong>ri i usovr{uvawe na penitencijarnata<br />
praktika.<br />
So momentot koga <strong>vo</strong> Anglija se pravea prvite ~ekori za nejzino<br />
ukinuvawe deportacijata }e bide <strong>vo</strong>vedena <strong>vo</strong> Francija so poseben<br />
dekret od 1859 godina. Pri~inite za nejzinoto <strong>vo</strong>veduvawe <strong>vo</strong> noviot<br />
vek ne se razlikuvaat od onie <strong>vo</strong> predhodniot period. Vo po~etokot<br />
osudenite lica bile upatuvani <strong>vo</strong> Gijana (poznatite "\a<strong>vo</strong>lski ostrovi")<br />
i na zapadnite indiski ostrovi, a od 1885 godina glavno <strong>vo</strong> Nova<br />
Kaledonija. I pokraj problemite {to i ovde go imaat siot poguben karakter<br />
vrz osudenicite, deportacijata be{e dolgo opravduvan oblik<br />
na reakcija {to <strong>vo</strong> Francija se zadr`a sÒ do po~etokot na Vtorata<br />
Svetska <strong>vo</strong>jna.<br />
Deportacijata be{e kazna i <strong>vo</strong> Carska Rusija od 1663 godina.<br />
Osudenite lica, skitnicite i drugi somnitelni lica bea upatuvani na<br />
ostro<strong>vo</strong>t Sahalin <strong>vo</strong> Sibir. Po~nuvaj}i od 1760 godina na ruskoto plemst<strong>vo</strong><br />
mu be{e dadena mo`nost duri i samoto da vr{i deportacija na<br />
s<strong>vo</strong>ite kmetovi. 62<br />
3. I pokraj toa {to ne se raboti za oblik na kazna {to datira<br />
od sredniot vek, na ova mesto sosema nakratko }e se zadr`ime i vrz<br />
objasnuvaweto na relegacijata na osudenite lica. Toa go pravime od<br />
ednostavna pri~ina {to na toj na~in e mnogu polesno razbiraweto na<br />
nejzinata su{tina. Vpro~em, relegacijata e takva kazna {to e mnogu<br />
sli~na na deportacijata. Za nea e specifi~no toa {to se primenuva{e<br />
samo sprema kategorijata na recividisti i se izvr{uva{e po izdr`uvaweto<br />
na glavnata kazna <strong>vo</strong> kaznenite za<strong>vo</strong>di <strong>vo</strong> zemjata. Ovaa forma<br />
na reakcija e karakteristi~na za Francija.<br />
61<br />
Navedeniov prikaz <strong>vo</strong> najgolem del e koncipiran spored studijata na<br />
Hovard, D. L, op. cit, str. 25-31.<br />
62<br />
Milutniovi}, M. op. cit, str. 18.<br />
49
Vo Francija postoe{e individuvalna i kolektivna relegacija.<br />
Individuvlnata relegacija zna~e{e upatuvawe na osudencite <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>nevropskite<br />
kolonii. Osudenicite bile naseluvani na neobraboteni<br />
zemji{ni povr{ini so obvrska da gi pretvaraat <strong>vo</strong> plodna po~va. Tamu<br />
imaa sopstven dom i <strong>vo</strong>dea napolno samostoen `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> otsust<strong>vo</strong> na<br />
bilo kakva pogolema kontrola. Zabranata da se napu{ti odredi{teto<br />
be{e edinstvenoto ograni~uvawe. Kolektivnata relegacija se sostoe{e<br />
<strong>vo</strong> upatuvaweto na osudenicite isklu~i<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> Nova Kaledonija<br />
kade {to bile smestuvani <strong>vo</strong> kazneni za<strong>vo</strong>di. Ovde im be{e ograni~eno<br />
dvi`eweto i bea anga`irani na opredeleni javni raboti. 63<br />
Spored eden zakon od 1885 godina be{e to~no opredeleno sprema<br />
koi osudenici doa|a predvid primenata na relegacijata a spored<br />
eden drug od 1907 godina, bea opredeleni i licata za koi taa se ukinuva<br />
64 Nejzinoto kone~no napu{tawe <strong>vo</strong> Francija e ostvareno <strong>vo</strong> 1942 godina.<br />
50<br />
1.3. Pra}awe na galii<br />
1. Poznato e deka prvite prekumorski brodovi bile konstruirani<br />
za plovidba {to se vr{ela isklu~i<strong>vo</strong> so pomo{ na vesla. Za taa<br />
cel u{te <strong>vo</strong> stariot Egipet, Grcija, i Rim bile koristeni robovite i<br />
<strong>vo</strong>enite zarobenici. Veslaweto bilo makotrpna rabota {to pretpostavuvala<br />
osobena fizi~ka sila i izdr`i<strong>vo</strong>st. So raz<strong>vo</strong>jot na <strong>vo</strong>enata<br />
flota i trgovskata plovidba <strong>vo</strong> uslovi na bavnoto pove}egodi{no<br />
plovewe i nemilosrdnoto deluvawe na vremenskite i drugi nepriliki<br />
doa|a{e do sî pogolemo iscrpuvawe, razni bolesti i umirawe na vesla~ite.<br />
Ottamu i postojanata potreba za nova rabotna sila i idejata<br />
za taa namena da se koristi neplateniot trud na zlostornicite. Na toj<br />
na~in pra}aweto na galii zaradi do`i<strong>vo</strong>tno veslawe stana kazna ~ija<br />
{to primena povtorno }e za~esti <strong>vo</strong> tekot na XV i XVI vek i toa<br />
najprvin <strong>vo</strong> Francija, a potoa <strong>vo</strong> Anglija i drugite pomorski zemji.<br />
O<strong>vo</strong>j vid kazna se izrekuva{e za najte{kite zlostorstva kako<br />
zamena za smrtnata kazna. Taa se izvr{uva{e na na~in {to osudenite<br />
lica vrzani so sinxiri okolu vratot se doveduvale do pristani{teto i<br />
se smestuvale na galiite kade {to bile okovuvani za klupite na koi<br />
sedele. Na edna klupa bile smestuvani po {est osudenici i site zaedno<br />
bile prisiluvani da veslaat so zaedni~ko veslo <strong>vo</strong> dol`ina od okolu<br />
17 metri. Zaradi zgolemuvawe na intenzitetot i podobruvawe na koordinacijata<br />
na veslaweto, no i za da ne dojde do bilo kakov prekin na<br />
veslaweto, ili poedine~no zabu{avawe na smetka na ostanatite osudenici<br />
se sproveduvalo kam{ikuvawe vrz grbot na sekoga{ do pola ra-<br />
63<br />
Vidi: Umi~evi}, D. Sistem izvr{enja kazni li{avanja slobode, Vlastita naklada,<br />
Saraje<strong>vo</strong>, 1938, str. 19, 32 i 109-110.<br />
64<br />
Vidi: Ibid, str. 110.
zgoleniot osudenik. Vesla~koto mesto ne smeelo da se napu{ti ni za<br />
vreme na jadeweto, nitu za vreme na spieweto, 65 ili nakratko, osudenikot<br />
bil okovan za s<strong>vo</strong>eto rabotno mesto do krajot na `i<strong>vo</strong>tot.<br />
Od izlo`enite karakteristiki <strong>vo</strong> vrska so izvr{uvaweto na<br />
ovaa kazna proizleguva deka <strong>vo</strong> nea bile sodr`ani pove}e elementi na<br />
reakcija zaradi koi ponekoga{ se komplicira preciznoto opredeluvawe<br />
na nejzinata priroda. Poradi eklatantnoto prisust<strong>vo</strong> na nemilosrdnoto<br />
eksploatirawe na osudeni~kiot trud <strong>vo</strong> penolo{kata literatura<br />
e prisutno nejzinoto pomestuvawe me|u kaznite na te{ka fizi~ka<br />
rabota. 66 Ako kon ova telesno izma~uvawe se dodade i fakti~koto prisust<strong>vo</strong><br />
na kam{ikuvaweto, do`i<strong>vo</strong>tnoto pra}awe na galii <strong>vo</strong> odreden<br />
del dobiva karakter na telesna kazna. No sepak najblisku do vistinata<br />
e deka ovde se raboti za eden poseben vid na eliminatorna kazna. Obvrskata<br />
nikoga{ da ne se napu{ti galijata ({to fakti~ki ne bilo ni<br />
iz<strong>vo</strong>dli<strong>vo</strong>) i podlo`uvaweto na osudenikot na enormni fizi~ki napregawa<br />
<strong>vo</strong> uslovi na slaba ishrana i postojani fizi~ki maltretirawa,<br />
ja ~inelo izvesna brzata smrt na osudenikot. Od tie pri~ini, se ~ini<br />
nema da zgre{ime, ako ka`eme deka pra}aweto na galii e vsu{nost<br />
"smrtna kazna so odlo`na naplata."<br />
2. Napred spomnavme deka pra}aweto na galii se izvr{uva{e na<br />
toj na~in {to osudenite lica, vrzani so sinxiri okolu vratot se doveduvale<br />
do pristani{teto kade se nao|ale galiite. Na ovaa postapka,<br />
koja e osobeno karakteristi~na za Francija, zaslu`uva da í e posveti<br />
odredeno vnimanie, ako ne poradi drugo, barem poradi nejzinata transparentna<br />
svirepost. Stavaweto <strong>vo</strong> okovi kako ma~eni~ki ceremonijal,<br />
kako pretstava za narodot, zapo~nuval <strong>vo</strong> d<strong>vo</strong>rot na nekoja od francuskite<br />
zandani so okovuvawe na `elezni okoluvratnici na sekoj od osudenicite.<br />
Okoluvratnikot go zakovuval kova~ so golem ~ekan na kogo<br />
mu pomagale u{te dvajca koi go pridr`uvale `elezniot okoluvratnik<br />
vrz pogolem drven trupec, a potem go povrzuvale so sinxir za okoluvratnikot<br />
na sekoj sleden osudenik. Po ova zapo~nuva{e vistinskiot<br />
ritual, ponekoga{ pred stoiljadnata publika, koja so razni povici,<br />
pcosti, plukawa, frlawe najrazli~ni predmeti i fizi~ki udari, no<br />
~estopati i so odredena doza na opravduvawe na nivnite gre<strong>vo</strong>vi i so-<br />
`aluvawe, se sobira{e pred zandanite so `elba da go prosledi poa|aweto<br />
na osudenicite. Vakvite prizori se povtoruvale niz site gradovi<br />
niz koi proa|ala kolonata na osudenicite, koi od s<strong>vo</strong>ja strana, se nakituvale<br />
so cvekiwa i drugi ukrasi i peele razni kora~nici. Seto toa,<br />
namesto da go zgolemi nivnoto ma~ewe, ja zgolemuvalo nivnata gordost<br />
koja ~estopati bila podr`uvana od nasobraniot narod i ottamu se javuvale<br />
raznovidni neredi od koi stradale spro<strong>vo</strong>dnicite.<br />
65<br />
Vidi: Davidovi}, D, Kriminologija, Vi{a {kola unutra{njih poslova u<br />
Beogradu, Beograd, 1973, str. 140.<br />
66<br />
Vidi: Atanackovi}, D. Penologija, str. 68.<br />
51
So cel da se spre~i o<strong>vo</strong>j na~in na transportirawe na osudenicite<br />
koj, namesto <strong>vo</strong>spitni efekti predizvikuval samo grdi sceni niz<br />
cela Francija, <strong>vo</strong> 1837 godina, be{e <strong>vo</strong>veden nivniot pre<strong>vo</strong>z. Za taa namena<br />
bea konstruirani specijalni zapre`ni koli - "zandani na trkala."<br />
Stanuva zbor za posebno konstruirani koli, ~ii sredi{en del<br />
be{e podelen so hodnik. Od nad<strong>vo</strong>re{nite strani na kolata se nao|aa<br />
kelii <strong>vo</strong> koi bea pomesteni osudenicite so liceto svrteni sprema vratata.<br />
Na osudenicite, koi sedele na improvizirani metalni WC {olji<br />
{to se praznat direktno na patot, nozete im bea okovani i me|usebno<br />
povrzani so sinxiri. Keliite bile ogradeni so metalni limovi taka<br />
{to osudenicite (ma`i, `eni i deca) me|usebno ne mo`ele nitu da se<br />
gledaat ni razgovaraat. Na vratite na tie }elii bile ostaveni po dva<br />
ot<strong>vo</strong>ri koi slu`ele za dodavawe na leb i <strong>vo</strong>da kako i za vr{ewe nadzorot<br />
od strana na ~uvarite koi bile naoru`ani so drveni palki. Za<br />
vreme na pre<strong>vo</strong>zot koj obi~no trael tri denonokija, spieweto re~isi<br />
ne bilo mo`no. Seto toa se slu~uvalo od 1837 godina, koga kazneni~kiot<br />
sinxir {to kaznetite lica go vle~ele sî do Brest i Tulon e<br />
zamenet so kazneni~kata kola oboena <strong>vo</strong> crno. Stanuva zbor, vsu{nost,<br />
za "kaznena ustanova na trkala," na koja pi{uvalo: "Pre<strong>vo</strong>z na kazneti<br />
lica." 67<br />
2. TELESNI KAZNI<br />
Telesnite kazni se mo`ebi osnovniot i naj~est vid na prisilni<br />
merki so naglasena primena <strong>vo</strong> sredniot vek. Pri~inata za nivnata masovnost<br />
sprema storitelite na pote{ki no, i vrz onie na polesni krivi~ni<br />
dela, se nao|a <strong>vo</strong> nivnata ednostavna realizacija i otsust<strong>vo</strong>to na<br />
bilo kakvi tro{oci <strong>vo</strong> postapkata na izvr{uvaweto. Bilo kako glavni<br />
ili sporedni kazni, tie sekoga{ se izrekuvale zaradi ostvaruvawe na<br />
~uvstvitelna telesna bolka i izma~uvawe na storitelot na deloto. Vo<br />
golem broj slu~ai se javuvale i kako zamena za pari~nata kazna ili<br />
kako pomo{en instrument za postignuvawe dopolnitelni efekti kaj<br />
nekoi drugi vidovi kazni (kako u<strong>vo</strong>d <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na smrtnata kazna,<br />
kako prisilna merka za ostvaruvaweto na veslaweto ili drug vid<br />
rabotna kazna) ili, pak, kako poseben metod za dobivawe priznanie<br />
preku silno izrazenata tortura na inkvizicionata postapka.<br />
2.1. Sakatewe (Mutilatio)<br />
Sakateweto e eden od najstarite na~ini na izvr{uvawe na telesnite<br />
kazni 68 <strong>vo</strong> koi najjasno se ogleda talionskiot simbolizam. So<br />
67<br />
Vidi: Foucault, M. op. cit. str. 8 i 267-275.<br />
68<br />
Kaznata sakatewe se sre}ava u{te <strong>vo</strong> hamurabieviot zakonik (2000<br />
god. pred n.e), potoa <strong>vo</strong> asirskiot zakonik, <strong>vo</strong> Zakonot na XII tabli~ki (451<br />
52
imitacijata (podr`uvaweto) na vidot i na~inot na koj e storeno deloto<br />
se nastojuva{e da se <strong>vo</strong>zvrati so ednak<strong>vo</strong> zlo <strong>vo</strong> koe {to }e bide sodr`ano<br />
napolno ednak<strong>vo</strong> stradawe. 69 Na toj na~in se postignuva{e i<br />
one<strong>vo</strong>zmo`uvawe na storitelot da go povtori istoto delo. Osudenikot<br />
na kogo mu se otsekuvale racete ne mo`el povtorno da izvr{i kra`ba,<br />
kastriraniot seksualen delinkvent da izvr{i siluvawe, ili pak onoj<br />
komu mu bil otse~en jazikot da izvr{i kleveta. Dokolku i potoa se<br />
slu~elo da bide izvr{eno nekoe delo od strana na osakateniot zlostornik,<br />
sleduvala progresija <strong>vo</strong> sakateweto. 70<br />
Me|u brojnite ataci vrz telesniot integritet na vinovnicite<br />
od o<strong>vo</strong>j period <strong>vo</strong> krivi~nopravnata i penolo{kata literatura se spomenuvaat<br />
javnoto otsekuvawe na race, noze, prsti, stapala, gornata<br />
usna, jazik ili u{i, `enski gradi, proboduvawe na jazik so v`e{teno<br />
`elezo, gorewe na ekstremitetite, vadewe o~i i drug vid na oslepuvawe,<br />
kr{ewe na koski, izbivawe na zabi, unaka`uvawe, kastracija, skalpirawe<br />
itn. 71 Vo su{tinata na vakvite na~ini na izvr{uvawe stoe{e<br />
god. pred n.e.), <strong>vo</strong> Biblijata - knigata na povtoreniot zakon, <strong>vo</strong> gr~koto, rimskoto<br />
i vizantiskoto pra<strong>vo</strong> kako i <strong>vo</strong> {erijatskoto pra<strong>vo</strong> (nastanato <strong>vo</strong> VII-<br />
XII vek). Mutilacijata ja sre}avame i <strong>vo</strong> Du{anoviot zakonik (1349 i 1354<br />
god.), <strong>vo</strong> Statutot na Venecija od 1213 i 1229 (dopolnet 1347) i <strong>vo</strong> statutot na<br />
dalmatinskite gradovi. Toj vid na kaznuvawe e zadr`an i do den denes <strong>vo</strong> nekoi<br />
arapski zemji (<strong>vo</strong> Saudiska Arabija, Jemen i dr.)". Miti}, I. Prilog prou~avanju<br />
kazne saka~enja na podru~ju Dubrova~ke Republike i u nekim dalmatinskim<br />
gradovima, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1982/1-2, str. 142.<br />
69<br />
Treba da se znae deka postoele i takvi na~ini na sakatewe {to nemale<br />
nikakva vrska so prirodata na krivi~noto delo. Taka na primer <strong>vo</strong><br />
nekoi dr`avi na Severna Amerika se primenuvalo otsekuvawe na u{ite bez<br />
ogled na vidot na deloto. Davidovi}, D. op. cit, str. 67.<br />
70<br />
Spored eden zakon na Henrih VIII od 1530 godina starite i za rabota<br />
nesposobni pita~i dobivale doz<strong>vo</strong>la za prosja~ewe. Sna`nite pak pita~i<br />
bile kam{ikuvani dodeka od teloto ne im {ikne krv. Po ova osudenikot moral<br />
da se zakolne deka }e se vrati <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>eto rodno mesto i deka }e se "prifati<br />
za rabota." Onoj {to po vtor pat }e se fatel <strong>vo</strong> skitewe povtorno bil kam{ikuvan<br />
no sega mu se odsekuvalo polovina u<strong>vo</strong>. Za tretiot povrat osudenikot se<br />
kaznuval so smrt kako te`ok zlostornik i neprijatel na dr`avata. Sli~ni<br />
propisi sodr`ele i zakonite na Elisaveta od 1572 god. i Jakov I. Vidi: Marks,<br />
K. Kapital, str. 525-526. Vo eden zakon {to go donele Kvekerite <strong>vo</strong> 1657 <strong>vo</strong> SAD<br />
stoe{e: "Na eden kveker - ma`, za pr<strong>vo</strong>to delo }e mu se odse~e edno u<strong>vo</strong>. @enata<br />
silno }e se kam{ikuva i za pr<strong>vo</strong>to i za vtoroto delo, a za tretoto delo na<br />
ma`ot i na `enata }e im se probode jazikot so v`e{teno `elezo." Davidovi},<br />
D. op. cit, str. 138.<br />
71<br />
Vo statutot na Dubrovnik od 1272 godina, bea posebno navedeni vidovite<br />
na sakatewe za opredeleni krivi~ni dela. No i pokraj toa {to za razlika<br />
od drugite zemji o<strong>vo</strong>j Statut izri~no se opredelil za otsekuvawe na de-<br />
53
streme`ot da se so~uva du{ata zaradi fizi~ki ili delum du{evni<br />
stradawa od predizvikanata osakatenost, nagrdenost ili poni`enost.<br />
Nivnata polna primena }e dojde do izraz <strong>vo</strong> XVII i XVIII vek, a ponekade<br />
}e bidat zadr`ani i <strong>vo</strong> XIX vek. Me|utoa, kon krajot na XIX vek<br />
<strong>vo</strong> nekoi zemji }e bidat transformirani <strong>vo</strong> kazni so ~isto simboli~en<br />
karakter. Vo ovaa smisla e interesen primerot {to go naveduva Bentam<br />
(Bentham) <strong>vo</strong> deloto "Principi na kazneniot zakon." Spored<br />
nego, goreweto na rakata <strong>vo</strong> Anglija <strong>vo</strong> eden moment po~nalo da se<br />
izvr{uva na na~in {to so v`e{tena pegla se gorelo par~e salo staveno<br />
vrz rakata na prestapnikot ili pak, toa se pravelo na samata<br />
raka, no so ladna pegla. Za toa vreme osudenikot vreskal i se previtkuval<br />
iako ne mu se povreduvala rakata, a prisutnite glasno se smeele<br />
na ovaa parodija na pravdata.<br />
2.2. Tepawe (kam{ikuvawe)<br />
Tepaweto pretstavuva ne{to poblag na~in na izvr{uvawe na<br />
telesnite kazni odo{to sakateweto. Obi~no se primenuvalo vrz `eni,<br />
deca, skitnici, du{evno bolni i neposlu{ni lica za polesni bagatelni<br />
prestapi, za naru{uvawe na javniot red i mir i kako disciplinska<br />
merka <strong>vo</strong> nekoi <strong>ustanovi</strong> (u~ili{te, kasarni i sl.)<br />
Tepaweto bilo vr{eno so primena na stap ({ibawe) ili specijalno<br />
napraveni kam{ici so koi se udiralo vrz razgoleniot grb na ma-<br />
`ite ili debeloto meso na `enite. Brojot na tie udari bil odnapred<br />
opredelen no, mnogu ~esto sosema proiz<strong>vo</strong>len. Pri tepaweto sekoga{<br />
se <strong>vo</strong>delo smetka da ne dojde do smrt na osudenikot, pa zatoa ponekoga{<br />
se vr{elo <strong>vo</strong> nekolku navrati no, i toa ne davalo garancija deka nema<br />
da dojde do nesakanite posledici.<br />
I ovaa kazna kako {to toa be{e, vsu{nost, so sakateweto redovno<br />
se izvr{uva{e na javno mesto, ~esto na samoto mesto na izvr{uvaweto<br />
na deloto. Sli~nosta so sakateweto be{e i <strong>vo</strong> toa {to skoro<br />
isklu~itelno se primenuva{e sprema pripadnicite od pot~inetite<br />
klasi i sloevi.<br />
3. IMOTNI KAZNI<br />
Edna od osnovnite karakteristiki na kaznuvaweto <strong>vo</strong> stariot i<br />
sredniot vek be{e iskoristuvaweto na sekoja mo`nost {to <strong>vo</strong>di kon<br />
intenzivno stradawe na zlostornikot. Od tie pri~ini vehemento se<br />
snata raka, otsekuvawe na nos i vadewe na ednoto ili dvete o~i <strong>vo</strong> praktikata<br />
se sre}ava{e i otsekuvawe na obete race, otsekuvawe na u{i i sl. Sakateweto<br />
mo`e{e da bide zameneto so obes~estuva~ka, drug vid telesna ili pari~na<br />
kazna, no i so drugi kazni {to ne bea predvideni so Statutot (progonuvawe,<br />
ispra}awe na galii, zat<strong>vo</strong>r i sl.). Vidi: Miti}, I, op. cit, str. 142, 144 i 148.<br />
54
dopira{e sekoja pozna~ajna ~ovekova vrednost so ~ija povreda mo`e{e<br />
da se obezbedi ostvaruvaweto na tak<strong>vo</strong>to stradawe. Me|utoa, <strong>vo</strong> raznovidnite<br />
na~ini na <strong>vo</strong>zvratenoto zlo ~estopati bea sodr`ani i nekoi<br />
komplementarni, ili podobro re~eno, sporedni efekti na izbranata<br />
op{testvena reakcija. Toa se efekti {to obi~no ne bea predvideni<br />
so po~etnata ideja na konkretnata kazna {to ne zna~i deka za niv ne<br />
se <strong>vo</strong>delo smetka po sogleduvaweto na nivnoto pridru`no ili dopolnitelno<br />
dejst<strong>vo</strong>. Vo taa smisla be{e vr{ena dogradba na primenetata<br />
prisilba. Zastra{uvaweto na okolinata so postojano zgolemuvawe na<br />
represivnosta e do<strong>vo</strong>lno ilustrativen primer za toa. Od druga strana<br />
<strong>vo</strong> samiot karakter na nekoi privatno pravni merki se nasetuva{e<br />
opredelena korist za dr`avata. Otamu i razbirliviot streme` za nivna<br />
transformacija <strong>vo</strong> merki so javno praven karakter so {to }e se<br />
forsira tokmu toj interes na dr`avata. Takvata transformacija }e dovede<br />
do pojava na imotnite kazni: konfiskacija na imotot i pari~nite<br />
kazni. Nivnata masovna primena }e go dostigne s<strong>vo</strong>jot vrv kon krajot<br />
na XVIII vek <strong>vo</strong> mera {to skoro napolno }e go potisne izrekuvaweto na<br />
telesnite kazni. No poradi silnata isprepletenost me|u finansiskite<br />
interesi na dr`avata i potrebite za opredeleno namiruvawe na<br />
o{teteniot so krivi~noto delo toa nema da im uspee i so kompenzacijata.<br />
Nivnoto naporedno ili pome{ano ostvaruvawe }e bide op{ta karakteristika<br />
na celiot o<strong>vo</strong>j period.<br />
3.1. Konfiskacija<br />
Konfiskacijata prestavuva odzemawe na podvi`en i nepodvi-<br />
`en imot na zlostornikot bez nikakov nadomest. Vo nekoi zemji toa<br />
odzemawe mo`e{e da bide celosno a <strong>vo</strong> drugi <strong>vo</strong> ograni~en obem. Ograni~uvawata<br />
mo`ea da se odnesuvaat na vidot na predmetite ili na nivnata<br />
vrednost.<br />
Vo rimskoto pra<strong>vo</strong> konfiskacijata na imotot kako kazna redovno<br />
se izrekuva{e kon kaznata li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t. Ist slu~aj be{e i<br />
<strong>vo</strong> periodot od XV do XVIII vek so ereticite osudeni od inkvizicionite<br />
sudovi na katoli~kata crkva. Imotot na spalenite osudenici be{e<br />
konfiskuvan i delen me|u katoli~kite sve{tenici i feudalcite na<br />
~ija teritorija be{e sprovedeno sudeweto.<br />
3.2. Pari~na kazna<br />
I pari~nite kazni se javuvaat mnogu rano <strong>vo</strong> sistemot na organiziranata<br />
dr`avna reakcija. Spored rimskoto pra<strong>vo</strong> tie najprvin bea<br />
izvr{uvani <strong>vo</strong> korist na povredenite bo`estva za delata {to nemale<br />
privaten karakter (delicta non privata). Podocna se naplatuvale <strong>vo</strong> korist<br />
na dr`avata (erara) za najposle da im pripa|aat na carot (fiscus).<br />
Ponekoga{ se naplatuvale i <strong>vo</strong> korist na lokalnite vlasti.<br />
55
Vo srednovekovniot period ovie kazni stanale va`en iz<strong>vo</strong>r na<br />
prihodi. Vo uslovi na raspa|awe na naturalnoto proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>, raz<strong>vo</strong>jot<br />
na trgovijata i pojavata na gra|anskata klasa kaznata ne e ve}e samo<br />
sredst<strong>vo</strong> za fizi~ko istrebuvawe i zastra{uvawe na okolinata tuku i<br />
mo{ne silen instrument za vr{ewe na ekonomski pritisok vrz pot~inetoto<br />
naselenie. So pari~nata kazna storitelot na krivi~noto delo<br />
se obvrzuva da se isplati opredelena suma pari <strong>vo</strong> korist na dr`avnata<br />
kasa. Dokolku ne sakal da ja izvr{i taa obvrska dr`avata prezema ~ekori<br />
za prisilna naplata. Sprema onie pak, {to nemo`ele da odgo<strong>vo</strong>rat<br />
na tak<strong>vo</strong>to barawe od strana na dr`avata doa|a do zamena na pari-<br />
~nata so drug vid kazna. Vo opredelen period koga poradi se pogolemo<br />
osiroma{uvawe na naselenieto doa|a do pogolemi problemi <strong>vo</strong> pogled<br />
na naplatata na pari~nite kazni, nivniot primat }e bide istisnuvan<br />
so vra}awe kon telesnite kazni.<br />
Pari~nite kazni naj~esto se javuvale <strong>vo</strong> oblik na nadomest za<br />
"cenata na ~ovekot" (Wergeld) ili globa (Fredum). Bez ogled na toa<br />
{to i dvete formi bile presmetani od korista {to se vle~ela za<br />
crkvata, odnosno dr`avata, nivnata ~esta primena zna~e{e fakti~ko<br />
ograni~uvawe na izvr{uvaweto na smrtnite i telesnite kazni. Vergeldot<br />
be{e "cena za ~ovekot," odnosno vrednost na `i<strong>vo</strong>tot na poedinecot<br />
{to vpe~atli<strong>vo</strong> se razlikuva{e so ogled na negovata polo`ba. Ako<br />
nekoj povredel ili ubiel pripadnik na plemst<strong>vo</strong>to pla}al opredelena<br />
cena. Ako povredil ili ubiel kmet, vergeldot be{e mal. Vergeldot,<br />
vsu{nost, be{e pla}awe opredelena suma pari na crkovnite vlasti<br />
zaradi stradawe. Dokolku zlostornikot nemo`el toa da go stori se<br />
pristapuva{e kon telesno kaznuvawe. Zaradi ostvaruvaweto na torturata<br />
osudenikot bil stavan <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> koj se `iveelo "na leb i <strong>vo</strong>da"<br />
dodeka nekoj ne se zazemel za nego ili dodeka ne se dobielo oprostuvawe<br />
od biskupot. Duri i kralot po odnos na ovie pra{awa mu be{e pot-<br />
~inet na suprematijata na crkvata. 72<br />
Fredumot obi~no se isplatuva{e <strong>vo</strong> korist na svetovnata vlast.<br />
73 Poznat e u{te od Hamurabieviot zakonik, a be{e predviden i <strong>vo</strong><br />
nekoi srednovekovni akti. Taka na primer, <strong>vo</strong> Du{anoviot zakonik od<br />
1349 godina be{e propi{ana mo{ne visoka globa <strong>vo</strong> iznos od 300 pje-<br />
72<br />
Vidi: Eliot, M. Zlo~in u savremenom dru{tvu, Veselin Masle{a, Saraje<strong>vo</strong>,<br />
1962, str. 347-348.<br />
73<br />
"Osven nadomestot {to treba{e da im se isplati na rodninite za<br />
ubist<strong>vo</strong>to, {tetata ili navredata, treba{e da se plati i opredelena dava~ka<br />
koja zbornicite na varvarskite narodi ja narekuvaat Fredum"..."Toa e, vsu{-<br />
nost, nadomest za za{tita pru`ena protiv pra<strong>vo</strong>to na odmazda"..."Vinovnikot<br />
pla}a{e fredum <strong>vo</strong> ime na mirot i bezbednosta {to gi izgubil zaradi storeniot<br />
prestap, a koi mo`e{e da gi povrati so za{tita"..."Toj fredum be{e lokalna<br />
dava~ka <strong>vo</strong> korist na sekoj koj sudel na opredeleno podra~je." Monteskie,<br />
op. cit, Tom II, str. 334-335 i natamu.<br />
56
steri. Na podra~jeto na Srbija po Pr<strong>vo</strong>to srpsko <strong>vo</strong>stanie (1813) pari~nata<br />
kazna be{e poretko primenuvana. Taa mnogu pove}e nose{e karakter<br />
na nadomest na {teta odo{to na kazna i glavno se javuva{e <strong>vo</strong><br />
dva vida: globa i duplir. Globata ja pla}a{e celoto selo na onoj sprema<br />
koj bila izvr{ena kra`bata na toa podra~je. Duplirot se sostoe{e<br />
<strong>vo</strong> toa {to zlostornikot moral da go plati d<strong>vo</strong>kratniot iznos od vrednosta<br />
na ukradeniot ili o{teteniot predmet. 74<br />
4. KAZNI NA OP[TESTVENA DEGRADACIJA<br />
Osnovnata namera kaj telesnite kazni be{e naso~ena sprema<br />
fizi~kiot integritet na li~nosta kako negova materijalna vrednost,<br />
no poradi javniot na~in na izvr{uvawe so ovie kazni se ostvaruva{e i<br />
zna~itelna du{evna bolka. Vo opredeleni slu~ai me|utoa, <strong>vo</strong> prv red<br />
se nastojuva{e da se postigne du{evno stradawe i smaluvawe na op{testveniot<br />
status na li~nosta pa zatoa se udira{e vrz ~esta i dostoinst<strong>vo</strong>to<br />
na poedinecot na na~in i so sredstva {to bile prikladni da predizvikaat<br />
golem sram i poni`uvawe. Za taa cel bea koristeni stolovi<br />
za nurkawe 75 ili pak posebni kafezi (Akabusada) <strong>vo</strong> koi se stavale<br />
goli `eni so somnitelen moral i pred o~ite na nasobranite gra|ani<br />
pove}ekratno bile nurkani <strong>vo</strong> ladnite <strong>vo</strong>di na nekoja reka. Opredelen<br />
stepen na sram i op{testveno obezvreduvawe sprema nekoi zlostornici<br />
se postignuval i so nivno prisiluvawe da se dvi`at niz ulicite<br />
na nekoe mesto so prika~eni `elezni krstovi, okovani ili nakiteni<br />
so drugi poni`uva~ki znaci. Ponekoga{ na vratot im bile beseni<br />
tabli vrz koi bil ispi{an storeniot grev. 76 Zaradi predizvikuvawe<br />
opredelen potsmev i prezir sprema osudenikot <strong>vo</strong> celiot srednoveko-<br />
74<br />
Vidi: Pihler, S. Osnovne karakteristike krivi~nih sankcija u Srbiji XIX<br />
veka do kodifikacije od 1860 godine, Penologija, Beograd, 1974/1, str. 53-54.<br />
75<br />
Stolovite za nurkawe "se vsu{nost mehani~ki podvi`ni stolovi<br />
vrz koi se vrzuval prestapnikot i povremeno se pu{tal <strong>vo</strong> poln rezer<strong>vo</strong>ar so<br />
<strong>vo</strong>da. O<strong>vo</strong>j izum ~esto slu`el da se ismeat vinovnicite na razni ozboruvawe,<br />
Eliot, M, op. cit. str. 351. Na o<strong>vo</strong>j na~in <strong>vo</strong> Severna Amerika se kaznuvalo i za<br />
razni pcosti, zakinuvawe na merki, pita~ewe, predizvikuvawe raspravii na<br />
javni mesta, sitni kra`bi, bogohulewe i sl. Vo dr`avata Wu Xersi se sre-<br />
}avat se do 1870 god. Kup~evi}-Mla|enovi}, R, op. cit, str. 42.<br />
76<br />
Na sli~en na~in se postapuvalo so osudenicite na smrt i nekoi drugi<br />
kazni, no i nezavisno od niv <strong>vo</strong> Kina i <strong>vo</strong> nekoi isto~ni zemji. Za `al duri<br />
i kaj nas <strong>vo</strong> neki krai{ta i toa duri <strong>vo</strong> {eesetite godini od o<strong>vo</strong>j vek bila poznata<br />
praktikata na zasramuvawe prezemeno od <strong>vo</strong>spitni pri~ini. Mnogu maloletnici<br />
pomladi od 14 godini bea raznesuvani od eden <strong>vo</strong> drug u~ili{en<br />
klas od strana na s<strong>vo</strong>ite nastavnici so obvrska pred s<strong>vo</strong>ite drugar~iwa da ka-<br />
`at koga i kako ukrale nekoj koko{ka, petel ili nekoj predmet i pritoa bea<br />
prisiluvani da "kokodakaat" ili "kukurikaat".<br />
57
ven period, a osobeno <strong>vo</strong> XVI i XVII vek raznovidnite na~ini na degradacija<br />
se kombinirale i so opredeleni metodi na fizi~ka tortura.<br />
Takov bil na primer slu~ajot so specijalnata sprava {to se stavala<br />
vrz glavata na prestapnikot so vgradena {ipka {to se provlekuvala<br />
niz ustata za da go dr`i nad<strong>vo</strong>r jazikot. Na toj na~in se spre~uvalo sekak<strong>vo</strong><br />
zboruvawe ili ofkawe. S<strong>vo</strong>evidni kombinacii se i poznatite<br />
metodi na `igosuvawe i izlo`uvawe na stolbot na sramot.<br />
str. 10.<br />
58<br />
4.1. @igosuvawe<br />
Postapkata na `igosuvawe ima mo{ne rani po~etoci. Na toj na-<br />
~in atiwanite najprvin gi obele`uvale s<strong>vo</strong>ite robovi, <strong>vo</strong>jnici i <strong>vo</strong>eni<br />
zarobenici za da go spre~at nivnoto begst<strong>vo</strong>. Ne{to podocna, osobeno<br />
<strong>vo</strong> Rim, po~nale da se `igosuvaat i zlostornicite od kazneni pri-<br />
~ini. Toa se pravelo so vtisnuvawe na opredelen znak vrz nivnoto<br />
~elo za da se znae deka se raboti za storiteli na opredeleni nedozo<strong>vo</strong>leni<br />
povedenija zaradi predizvikuvawe traen prezir na okolinata, nejzina<br />
pretpazli<strong>vo</strong>st od ovie lica i strav kaj potencijalnite zlostornici.<br />
Od istite pri~ini bilo vr{eno `igosuvawe i <strong>vo</strong> sredniot vek.<br />
Vo Anglija skitnicite bile `igosuvani so bukvata "V" (vagabound -<br />
skitnik), kradcite so "T" (thief - kradec), ubijcite so "M" (mureder -<br />
ubiec) 77 itn. Ovie i sli~ni znaci, obi~no bile vtisnuvani so v`e{teno<br />
`elzo vrz ~elo, obrazite, resi~kata na u<strong>vo</strong>to i sl. Vo Francija vrz<br />
ednoto rame na zlostornikot mu bil vtisnuvan kralskiot amblem. Samiot<br />
akt na `igosuvaweto po pravilo se vr{el javno.<br />
Nabrzo be{e sogledano deka primenata na ovaa svirepa metoda<br />
ne stoi <strong>vo</strong> pravilen odnos so spre~uvaweto na kriminalitetot. Od tie<br />
pri~ini u{te <strong>vo</strong> 1698 godina, <strong>vo</strong> Anglija se ukinuva osumgodi{nata<br />
praktika na `igosuvawe. 78 Od pri~ina {to na `igosanite lu|e ne im se<br />
doz<strong>vo</strong>luva{e nikak<strong>vo</strong> vrabotuvawe {to povtorno gi <strong>vo</strong>de{e kon kriminal,<br />
od vakvata praktika postepeno se otka`aa i mnogu drugi zemji. 79<br />
4.2. Izlo`uvawe na stolb na sramot<br />
I pokraj toa {to opredeleni tragi za primenata na stolbot na<br />
sramot se sre}avaat u{te <strong>vo</strong> XII vek, so negova masovna primena se zapo~na<br />
duri <strong>vo</strong> XVI vek. Na ovie stolbovi <strong>vo</strong> Anglija se izlo`uvale<br />
osudenicite za polesni (pretska`uvawe na sudbinata, pijanst<strong>vo</strong> i bezbo`nost)<br />
no, i za pote{ki krivi~ni dela (kri<strong>vo</strong>kletst<strong>vo</strong>, bogohule-<br />
77<br />
Vidi: Eliot, M. op. cit, str. 351 i Marks, K, op. cit, str. 525-526.<br />
78<br />
Spored Fuko, `igosuvaweto <strong>vo</strong> Anglija e ukinato duri <strong>vo</strong> 1834 godina.<br />
Foucault, M. op. cit. str. 10.<br />
79<br />
Francija go ukina `igosuvaweto <strong>vo</strong> 1832 godina. Foucault, M. op. cit.
we, predavst<strong>vo</strong> i sl.). 80 Osudenikot se vrzuval za stolb na sramot na na-<br />
~in {to mu se istegnuval vratot ili pak, vrz nego se zakovuval so klinci<br />
niz u{ite. Vo dvata slu~ai ne mo`el da ja dvi`i glavata bez da go<br />
povredi vratot ili da gi skine u{nite {kolki. Vo takva polo`ba bil<br />
ostavan na prometno javno mesto (na plo{tadi, pazari{ta, pred crkvi<br />
i sl.) kade {to bil izlo`en na pcosti, plukawe, zadevawe, ismejuvawe,<br />
udirawe i sli~ni maltretirawa od strana na mnogubrojni seirxii.<br />
Stolbot na sramot <strong>vo</strong> Anglija e ukinat <strong>vo</strong> 1837, a <strong>vo</strong> Francija <strong>vo</strong><br />
1789 godina.<br />
So napolno ista obes~estuva~ka namena bea obemno koristeni i<br />
tn. krletki na sramot. Toa bea posebni spravi napraveni od podvi`ni<br />
{tici so koi se pricvrstuvala samo glavata, ili pak, pokraj nea i<br />
racete i nozete na osudenikot na sosema malo rastojanie. Otkako {ticite<br />
}e se spoele i obezbedele so katanec osudenikot bil ostavan <strong>vo</strong><br />
dosta neugodna polo`ba <strong>vo</strong> traewe od nekolku ~asa do nekolku dena.<br />
Iako takvata polo`ba be{e nesomneno te{ka i iscrpuva~ka, glavnata<br />
cel na kaznata be{e sozdavawe na potsmev i poni`uvawe kon prestapnikot<br />
od strana na okolinata.<br />
4.3. Kazni na te{ka fizi~ka rabota<br />
Koristeweto na rabotata kako kazna datira od najstari vremiwa.<br />
Nejzinata osnova se nao|a <strong>vo</strong> nekoga{nite sfa}awa za poni`uva-<br />
~kiot karakter na fizi~kiot trud ~ie vr{ewe im be{e prepu{teno<br />
isklu~i<strong>vo</strong> na pot~inetite klasi. Me|utoa, poradi golemite zafati od<br />
toa vreme kako {to se: izgradba na meliorativni sistemi, piramidi,<br />
javni pati{ta kako i zaradi vr{ewe na te{kata rabota <strong>vo</strong> prvite rudnici,<br />
sekoga{ be{e potrebna i dopolnitelna rabotna sila koja {to<br />
lesno se najde <strong>vo</strong> bezdu{nata eksploatacija na osudenicite. Ottamu<br />
mo`e da se tvrdi deka osnovnata ideja za <strong>vo</strong>veduvawe kazni koi se sostoea<br />
<strong>vo</strong> te{ka fizi~ka rabota <strong>vo</strong> mnogu nalikuva na onaa {to dovede i<br />
do <strong>vo</strong>veduvaweto na imotnite kazni. I ovde se raboti za opredelena<br />
eksploatacija na osudenikot so koja {to se vrzuva glavnata cel na kaznuvaweto.<br />
Poradi <strong>vo</strong>nrednite telesni napregawa na osudenikot kaj<br />
ovie kazni i te kako e prisutno i stradaweto, no kako efekt {to sepak<br />
ima vtorostepeno zna~ewe. O<strong>vo</strong>j stav mo`e da se potkrepi so faktot<br />
deka nema istoriski iz<strong>vo</strong>ri so koi se uka`uva deka postoela takva<br />
prisilba so koja osudenicite bile obvrzuvani na vr{ewe neproduktivna<br />
rabota.<br />
Takviot karakter na ovie kazni }e se odr`i i <strong>vo</strong> sredniot vek.<br />
Vo tekot na XVI i XVII vek }e se otpo~ne i so sozdavawe za<strong>vo</strong>di za polesno<br />
vr{ewe prisilna rabota od strana na osudenicite. Pritoa e<br />
zna~ajno deka li{uvaweto od sloboda <strong>vo</strong> ovie za<strong>vo</strong>di nema karakter<br />
80<br />
Vidi: Eliot, M. op. cit. str. 350.<br />
59
nitu na glavna nitu na sporedna kazna tuku se javuva kako prikladen<br />
instrument za obezbeduvawe na osudeni~koto prisust<strong>vo</strong> za izvr{uvawe<br />
na rabotnata kazna.<br />
Poradi izbegnuvawe na opredeleni zabuni na ova mesto se<br />
potrebni opredeleni pojasnuvawa. Prisilbata kon te{ka fizi~ka rabota<br />
go zadr`uva karakterot na redovno sredst<strong>vo</strong> na krivi~no pravnata<br />
represija, na glavnata kriminalna kazna {to se ostvaruva <strong>vo</strong> tn.<br />
policiski zat<strong>vo</strong>ri i toa samo toga{ koga e presmetana od potrebata za<br />
surova eksploatcija na osudenikot. Obi~no se vr{ela <strong>vo</strong> dosta nepo<strong>vo</strong>lni<br />
i ne~ove~ni uslovi. Takov e na primer, slu~ajot so nejzinoto izvr-<br />
{uvawe <strong>vo</strong> avstriskiot zat<strong>vo</strong>r Zuhthaus (Zuchthaus) od 1670 godina, <strong>vo</strong><br />
koj se zat<strong>vo</strong>rale pita~i, skitnici i site onie {to ne sakale da rabotat.<br />
Vo o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r se sproveduvala naredbata na Ferdinand II od 1652<br />
godina spored koja kako kriminalni kazni bile <strong>vo</strong>vedeni do`i<strong>vo</strong>tnata<br />
prisilna rabota, prisilnata rabota na opredeleno vreme, javna rabota<br />
na gradskite utvrduvawa (bedemi) <strong>vo</strong> Viena, rabota <strong>vo</strong> okovi i ~istewe<br />
na gradskite ulici <strong>vo</strong> okovi. 81 I po ulicite na Ninberg, u{te <strong>vo</strong> 1577<br />
godina se nao|ale osudenici koi rabotele na odr`uvawe na gradskata<br />
~istota, 82 a od 1677 godina zaradi izvr{uvawe na opredelena rabotna<br />
kazna postoele sli~ni za<strong>vo</strong>di i <strong>vo</strong> Florenca (Italija). 83 Od o<strong>vo</strong>j vid se<br />
i nekoi drugi za<strong>vo</strong>di <strong>vo</strong> po~etokot na nivnoto formirawe, kako na<br />
primer, amsterdamskite za<strong>vo</strong>di za deca i `eni od 1595 i 1596 godina.<br />
Za<strong>vo</strong>dot Sveti Mihail od 1703 godina i sl. No <strong>vo</strong> ovie za<strong>vo</strong>di nabrzo }e<br />
se razvie i sfa}aweto za tretmanskata uloga na osudeni~kiot trud pa<br />
<strong>vo</strong> taa smisla }e zapo~ne i postepeno ubla`uvawe na intenzitetot na<br />
ekonomskata prisilba.<br />
Za o<strong>vo</strong>j period me|utoa, e karakteristi~en i eden proces {to }e<br />
se ostvaruva <strong>vo</strong> negativna nasoka. Toa e proces so koj se ostvaruva prefrluvawe<br />
na te`i{teto na celta na ovie kazni od postignuvawe na<br />
ekonomska korist kon stradaweto. Od tie pri~ini e izmislena beskorisnata<br />
rabota, ili rabota koja {to nema nikakva druga smisla osven<br />
telesno izma~uvawe {to <strong>vo</strong>di kon intenzivno stradawe na osudenikot.<br />
Poznato e deka na primer za taa namena <strong>vo</strong> amsterdamskiot zat<strong>vo</strong>r Rasphys<br />
od 1595 godina bila izgradena specijana prostorija {to mo`ela<br />
da se preplavi so <strong>vo</strong>da preku cevki {to bile postaveni na tavanot.<br />
Osudenikot smesten <strong>vo</strong> taa prostorija mo`el da go izbegne daveweto<br />
samo ako postojano ja vrti spravata so koja mo`elo da se isfrla <strong>vo</strong>data<br />
{to postojano nadirala. Za taa cel bile izmisluvani i drugi apsurdni<br />
tehniki i napregawa so koi do maksimum se iscrpuval osudenikot i se<br />
povreduvalo nego<strong>vo</strong>to ~ove~ko dostoinst<strong>vo</strong>. Taka na primer, osudenicite<br />
bile prisiluvani na sekojdnevno prenesuvawe na eden ist kup ka-<br />
81<br />
Vidi: Umi~evi}, D, op. cit, str. 95.<br />
82<br />
Ibid, str. 121.<br />
83<br />
Ibid, str. 115.<br />
60
mewa ili topovski |uliwa (shot drill) od edno na drugo mesto, na bescelno<br />
tol~ewe tvrd kamen itn. Za `al vak<strong>vo</strong>to sfa}awe na osudeni~kiot<br />
trud }e go dostigne s<strong>vo</strong>jot vrv so <strong>vo</strong>veduvaweto na kaznata li{uvawe od<br />
sloboda <strong>vo</strong> po~etokot na XIX vek, <strong>vo</strong> ~ii ramki dobil karakter na dopolnitelna<br />
kazna. Vo taa smisla }e go ostvarat s<strong>vo</strong>eto pogubno dejst<strong>vo</strong><br />
"genijalnite" izumi na Ser Vilijem Kabit (Ser William Cubit): "tread<br />
whill" - gazewe na trkalo, "tread mill" - gazewe na melnica i "crank" -<br />
vrtewe na ra~ka 84 koi nai{le na {iroka primena <strong>vo</strong> Anglija. So pomo{<br />
na ovie spravi osudenikot bil doveden <strong>vo</strong> situacija da trpi silno<br />
izma~uvawe pri postojana svest za besmislenosta na s<strong>vo</strong>jot trud. Me|utoa,<br />
i pokraj toa <strong>vo</strong> angliskata penitencijarna praktika dolgo se podr`uva{e<br />
idejata deka te{kata i vzaludna rabota pozitivno deluva<br />
vrz promenata na zat<strong>vo</strong>renicite i toa tokmu poradi vzaludnosta na rabotata<br />
{to se vr{i.<br />
Javnite raboti se sre}avaa i <strong>vo</strong> Avstrija. [vajcarija, kako i <strong>vo</strong><br />
oddelnio delovi <strong>vo</strong> SAD (<strong>vo</strong> Pensilvanija, na primer) se vr{ea na<br />
ulicite ili na glavnite pati{ta. Kaznuvaweto na licata oble~eni so<br />
prugasti obleki, so lanci i |ule na nogata koi bile izlo`eni na potsmev<br />
i raznovidni {ikanirawa od javnosta, na ot<strong>vo</strong>rena omraza, no i na<br />
simpatii, e ukinato kon krajot na XVIII i po~etokot na XX vek <strong>vo</strong> site<br />
zemji <strong>vo</strong> svetot.<br />
III. RAZVOJ NA PENOLO[KATA MISLA VO STARIOT I<br />
SREDNIOT VEK<br />
U{te od po~etokot na zaedni~koto `iveewe niz s<strong>vo</strong>ite religiozni<br />
i drugi razmisluvawa za svetot {to go opkru`uva ~ovekot mu posvetil<br />
opredelno vnimanie na op{test<strong>vo</strong>to i negovite fenomeni. Me-<br />
|utoa, duri so javuvaweto na klasnata podelnost }e se sozdadat neophodni<br />
uslovi za izd<strong>vo</strong>juvawe na opredelena grupa lu|e od procesot na<br />
materijalnoto proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> koja }e se zafati so objasnuvawe na opredeleni<br />
op{testveni pojavi. Na toj na~in e sozdadena anti~kata filozofija<br />
<strong>vo</strong> ~ii ramki deluvale pove}e genijalni misliteli. Me|u niv }e<br />
se javat i takvi umovi {to }e nastojuvaat da ja objasnat su{tinata na<br />
kriminalitetot, a so samoto toa i su{tinata, prirodata i celite na<br />
kaznata, na~inot na nejzinoto odmeruvawe i drugi problemi {to bile<br />
konkretno povrzani so nivnata primena. Pritoa, karakteristi~no e<br />
deka ovie misliteli ne se zadr`uvale vrz nekoja sistematska razrabotka<br />
na kriminalitetot i op{testvenata reakcija od toa vreme tuku<br />
so seto toa samo popatno se zanimavale <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>ite filozovski dela i<br />
raspravi.<br />
1. Parcijalnite razmisluvawa za ovie pojavi }e zapo~nat so Pi-<br />
1962/1, str. 51.<br />
84<br />
Vidi: Cornil, P. Rad u kazneno-popravnim ustanovama, Izbor, Zagreb,<br />
61
tagora i negoviot stav deka kaznata <strong>vo</strong> su{tina e op{testvena odmazda<br />
za storenoto delo. Vo soglasnost so negoviot glaven interes za matematikata<br />
i nejzinoto povrzuvawe so filozofijata }e proizleze i<br />
pitagorejskoto zalagawe za striktno pridr`uvawe do na~eloto na talionot<br />
so koe se bara ekvivalenten (matemati~ki) odnos me|u zloto<br />
sodr`ano <strong>vo</strong> krivi~noto delo i <strong>vo</strong>zvratenata op{testvena odmazda. So<br />
vak<strong>vo</strong>to razmisluvawe na Pitagora i negovite sledbenici, vsu{nost,<br />
samo se odrazuva{e i brane{e postojnata op{testvena sostojba i praktika<br />
na kaznuvaweto. 85<br />
Najzna~ajniot pretstavnik na sofistite - Protagora ima{e<br />
sprotivno mislewe za ova pra{awe. Toj be{e golem protivnik na sfa-<br />
}aweto deka kaznata treba da bide odmazda za storenoto delo za{to e<br />
besmisleno da se odmazduva samo zatoa {to e povreden pravniot propis.<br />
Kaznata treba da bide racionalna, a rezultatot od umnoto kaznuvawe<br />
treba da gi spre~uva idnite naru{uvawa na pra<strong>vo</strong>to i toa ne samo<br />
od strana na osudenikot tuku i od drugite. Kaznuvaweto se vr{i zaradi<br />
popravawe i zastra{uvawe, a ne poradi odmazda. Me|utoa, so ogled na<br />
toa {to Protagora dopu{tal deka ima i nepopravlivi storiteli proizleze<br />
i negoviot kontroverzen stav spored koj za takvite lica e prepora~li<strong>vo</strong><br />
izreknuvawe i izvr{uvawe na kaznite progonst<strong>vo</strong> i li{uvawe<br />
od `i<strong>vo</strong>tot. 86<br />
Spored misleweto na Platon (428-347) pri~inite na zlostorstvata<br />
mo`at da se podelat <strong>vo</strong> dve grupi: psiholo{ki i "nad<strong>vo</strong>re{ni<br />
ili fiziolo{ki." Pri~inite od prvata grupa se javuvaat kako posledica<br />
na "bolnata du{a" koja {to od s<strong>vo</strong>ja strana e uslovena od "vlijanieto<br />
na strastite, baraweto na zado<strong>vo</strong>lstva ili pak ednostavno od<br />
neznaewe". Pri~inite od vtorata grupa se sveduvaat na oblicite na<br />
biolo{kata degeneracija. 87 Ottamu i negoviot stav za postoewe zlostornici<br />
{to kako takvi se ra|aat i za koi so ogled na nivnata nepopravi<strong>vo</strong>st<br />
nu`no se nalaga primena na smrtni kazni kako edinstveno<br />
re{enie. Za ostanatite osudenici sprema koi spored Platon e mo`no<br />
popravawe, toj predlaga{e primena na takvi merki {to }e se <strong>vo</strong> soglasnost<br />
so negovata teza deka celta na kaznata e stradawe na du{ata koja<br />
{to se zarazila so zlostorot.<br />
Od ovie sta<strong>vo</strong>vi zastapuvani <strong>vo</strong> negovite rani trudovi od tn. sokratovski<br />
period, }e dojde do opredeleno otstapuvawe <strong>vo</strong> poznatoto<br />
delo "Zakoni." Tuka Platon ve}e go zastapuva misleweto deka celta<br />
na kaznata e popravawe na storitelot, opomena na drugite da ne vr{at<br />
krivi~ni dela i za{tita na op{test<strong>vo</strong>to, a ne odmazda za storenata<br />
nepravda. Niedna kazna {to se odreduva vrz osnova na zakonot nema za<br />
str. 76.<br />
62<br />
85<br />
Vidi: I<strong>vo</strong>{evi}, D, op. cit. str. 703-704.<br />
86<br />
Ibid, str. 704.<br />
87<br />
Milutinovi}, M, Kriminologija, Savremena administracija, Beograd, 1976,
cel nekoe zlo tuku postignuva edno od dvete: ili go poprava kaznetiot,<br />
ili pak, ja namaluva merkata na nego<strong>vo</strong>to ne~inewe. 88 Ponatamu Platon<br />
veli: "ako nekoj stori opredelen prestap, seedno dali krupen ili<br />
siten, zada~a na zakonot e od nego da bara da ja nadomesti {tetata i da<br />
go pou~i i natera nikoga{ <strong>vo</strong> idnina pove}e da ne se osmeli <strong>vo</strong>le<strong>vo</strong> da<br />
izvr{i tak<strong>vo</strong> delo, ili ako ne toa, toga{ barem zna~itelno poretko.<br />
Bidej}i zada~ata i na najdobriot zakon le`i <strong>vo</strong> toa so dela ili zborovi,<br />
so pomo{ na u`ivawe ili bolka, so uka`uvawe po~esti ili odzemawe<br />
na gra|anskite prava, pari~ni kazni ili podaroci, ili na bilo<br />
koj drug na~in da se postigne ~ovekot da ja zamrazi nepravdata i da ja<br />
zasaka pravdata. 89<br />
Zboruvaj}i za vidot i visinata na kaznata Platon smeta deka<br />
treba da se zemat predvid ne samo okolnostite od koi zavisi krivi~noto<br />
delo (te`inata na deloto) tuku i okolnostite koi se odnesuvaat na<br />
storitelot (dali e popravliv ili nepopravliv, dali e lud, bolen, premnogu<br />
star i sl.). Vo ovaa smisla za nepopravlivite prestapnici {to<br />
storile najte{ki krivi~ni dela (sprema bogovite, roditelite i dr`avata)<br />
se zalagal za smrtna kazna, 90 dodeka za istite dela storeni od<br />
ludi, bolni i stari lica - za ednogodi{no progonuvawe. 91 Me|utoa,<br />
ovie idei za individualizacijata <strong>vo</strong> kaznuvaweto Platon ne mo`el do<br />
kraj da gi razvie, 92 iako dal zna~ajni predlozi {to bi trebalo da im<br />
pomagaat na zakonodavecot i na sudiite <strong>vo</strong> nivnoto sproveduvawe. 93<br />
88<br />
Vidi: Platon, Zakoni, BIGZ, Beograd, 1971, str. 355.<br />
89<br />
Ibid, str. 368.<br />
90<br />
Ibid, str. 355.<br />
91<br />
Ibid, str. 371-372.<br />
92<br />
Vo vrska so pri~inite zaradi koi Platon ne mo`el da ja razvie<br />
s<strong>vo</strong>jata ideja za individualizacijata <strong>vo</strong> kaznuvaweto <strong>vo</strong> literaturata se veli<br />
deka se krijat <strong>vo</strong> nego<strong>vo</strong>to sfa}awe oti ima dosta slabi sudovi {to ne mo`at<br />
dobro da ja vr{at taa funkcija. Zatoa toj se zalaga i za pocelosni zakoni {to<br />
}e ja neutraliziraat slabosta na sudovite. No, bidej}i <strong>vo</strong> zakonot ne mo`at da<br />
se predvidat site okolnosti od koi zavisi individualizacijata, tak<strong>vo</strong>to re{-<br />
enie ne mo`elo da se ostvari. Vidi: Pe{i}, V, Istoriski raz<strong>vo</strong>j ka`njavanja prestupnika,<br />
Zbornik IKSI, Beograd, 1973/2, str. 204.<br />
93<br />
Vo ovaa smisla Platon veli: "... I taa kazna (storitelot) treba da ja<br />
trpi ne zatoa {to storil zlostorst<strong>vo</strong> - tuku zaradi toa <strong>vo</strong> idnina toj samiot i<br />
drugite {to }e vidat kako e kaznet napolno da zamrzat sekoja nepravda ili da<br />
ostavat golem del od taa nepravda. I zatoa zakonite mora da <strong>vo</strong>dat smetka za<br />
site takvi slu~ai i za sekogo da pogodat to~na golemina na kaznata, kako {to<br />
strelecot to~no pogoduva: najposle mora da go odredat i nejziniot to~en na-<br />
~in i vid. Izvr{uvaj}i ja taa ista rabota, sudijata treba da mu pomaga na zakonodavecot<br />
koga nekoj zakon mu ostava da donese ocenaka za toa {to treba da<br />
pretrpi ili da plati vinovnikot sprema koj se izreknuva presudata. A zakonodavecot<br />
mora kako slikar da gi dade samo osnovnite crti na koi treba da se<br />
63
Platon dal i konkretni predlozi za primena na izvesni kazni.<br />
Predlaga{e smrtna kazna za davawe zasolni{te na progonetite, za<br />
primawe podaroci zaradi storeni uslugi na dr`avata, za <strong>vo</strong>l{ebni-<br />
{tva so koi nekomu mu se pravi {teta. 94 Mo{ne interesno i zna~ajno e<br />
i nego<strong>vo</strong>to zalagawe za prifa}awe na zat<strong>vo</strong>raweto kako redovna kazna.<br />
Toj predlagal tri <strong>ustanovi</strong>: edna za prit<strong>vo</strong>r, druga za nepopravlivite<br />
(ku}i na kaewe) i tretta za popravlivite zlostornici. 95<br />
Spored Aristotel (384-322) prestapni~koto povedenie na ~ovekot<br />
e rezultat od vlijanieto na osum okolnosti: "slu~aj, prirodna<br />
nu`nost, nad<strong>vo</strong>re{ni sili, navika, re{enie, gnev i pohotli<strong>vo</strong>st. 96 Sekoj<br />
zlostornik e neprijatel na op{test<strong>vo</strong>to i treba da se kazni za{to<br />
so s<strong>vo</strong>jot prestap ja naru{il ednak<strong>vo</strong>sta me|u lu|eto i so toa ja povredil<br />
konkretnata pravednost. 97 Kaznata e sredst<strong>vo</strong> {to treba povrotno<br />
da ja <strong>vo</strong>spostavi ednak<strong>vo</strong>sta, odnosno pravi~nosta. Ako na eden mu<br />
se nanesat rani, a drug gi predizvikal, ako nekoj ubil, a drug i podlegnal<br />
na smrtta, toga{ me|u onoj {to go podnesuva i onoj {to go izvr-<br />
{il deloto nastanal odnos na neednakva podelba i sudijata so pomo{<br />
na kaznata se obiduva da <strong>vo</strong>spostavi ednak<strong>vo</strong>st na na~in {to na onaa<br />
strana koja {to ima vi{ok na dobivka, toj vi{ok go odzema. 98 Su{tinata<br />
na tak<strong>vo</strong>to kaznuvawe e odmazda ("vra}awe milo za drago"). 99<br />
Odmazdata, veli Aristotel, e <strong>vo</strong> ~ovekovata priroda za{to go smiruva<br />
~ovekoviot gnev i nego<strong>vo</strong>to ~uvst<strong>vo</strong> na bolka go zamenuva so zado<strong>vo</strong>lst<strong>vo</strong>.<br />
100 Neprezemaweto na odmazdata e <strong>vo</strong> sprotivnost so ~ovekovata<br />
~uvstvitelnost i nagonot za samoodbrana, za{to samo robovite mo`at<br />
da podnesuvaat navredi bez da se nalutat. Dokolku ne e glup ili so roppridr`uva<br />
pri ocenkata za poedine~nite slu~ai {to podle`at na zakonite"<br />
Platon, op. cit, str. 482.<br />
94<br />
Ibid, str. 378.<br />
95<br />
Ibid, str. 482.<br />
96<br />
Vidi: \uri}, M. Predgo<strong>vo</strong>r na deloto na Aristotel, Nikomanova etika,<br />
Kultura, Beograd, 1970, str. XXXIII.<br />
97<br />
Konkretnata pravi~nost se postignuva so izedna~uvawe po pat na<br />
aritmeti~ka proporcija. Taa pravi~nost pretstavuva sredina me|u dobivkata<br />
i {tetata i tuka sekoj e ednakov bez ogled na toa dali e ~esen ili lo{ -<br />
"va`no e samo toa da se utvrdi deka eden trpi nepravda, a drug ja nanesuva,<br />
deka eden napravil {teta, a drug ja o{teten" (str. 125). Korektivno pravi~no<br />
postapuvawe zna~i sredina me|u vr{eweto nepravda i trpeweto nepravda.<br />
Pr<strong>vo</strong>to zna~i da ima{ pove}e, a vtoroto da ima{ pomalku (str. 126). "Nepravednosta<br />
ednovremeno e i vi{ok i nedo<strong>vo</strong>lnost, i toa za nepravedniot li~no<br />
vi{ok na ona {to <strong>vo</strong>op{to e korisno, a nedo<strong>vo</strong>lnost na ona {to e {tetno".<br />
Aristotel, Nikomhova etika, Kultura, Beograd, 1970, str. 127.<br />
98<br />
Ibid, str. 120.<br />
99<br />
Ibid, str. 123.<br />
100<br />
Ibid, str. 101.<br />
64
ska priroda slobodniot ~ovek treba da se luti i na sekoe zlo mora da<br />
<strong>vo</strong>zvrati so zlo. 101 Srazmernoto vra}awe za pretrpenoto zlo e uslov za<br />
odr`uvawe na ~ovekovata zaednica. 102<br />
Pri konkretno realizirawe na reakcijata mo`no e i opredeleno<br />
otstapuvawe od srazmernosta. Tak<strong>vo</strong>to otstapuvawe <strong>vo</strong> eden slu~aj e<br />
predopredeleno od klasnata pripadnost na poedinecot. Toa <strong>vo</strong> soglasnost<br />
so konstrukcijata na distributivnata pravednost zna~i deka:<br />
"ako nekoj {to ne e na vlast udri nekogo, udarot ne smee da bide <strong>vo</strong>zvraten.<br />
No ako nekoj udri lice {to e na vlast, udarot ne samo {to }e<br />
bide <strong>vo</strong>zvraten tuku (storitelot) }e bide i strogo kaznet. 103<br />
Vtoroto otstapuvawe od srazmernata odmazda e povrzano so karakterot<br />
na zlostorni~kata <strong>vo</strong>lja. Imeno, spored Aristotel, kaj sekoe<br />
delo treba da se <strong>vo</strong>di smetka dali e storeno dobro<strong>vo</strong>lno (<strong>vo</strong>le<strong>vo</strong>) ili<br />
nedobro<strong>vo</strong>lno (ne<strong>vo</strong>le<strong>vo</strong>) dejstvie. Volevite dejstvija natamu se delat<br />
na namerni (svesni, so predhodno razmisluvawe) ili nenamerni (svesni,<br />
no bez predhodno razmisluvawe). Vo dvata slu~ai se raboti za nepravedno<br />
ogre{uvawe sprema zakonot i zatoa treba da se <strong>vo</strong>spostavi<br />
ednak<strong>vo</strong>st. Me|utoa, kaj namerno storenite dela treba da se ima predvid<br />
deka se vr{at od gnev (<strong>vo</strong> lutina) i pod dejst<strong>vo</strong> na drugi afekti <strong>vo</strong><br />
koi se zapa|a soglasno ~ovekovata priroda. Pri kaznuvaweto na tie<br />
slu~ai treba da se <strong>vo</strong>di smetka za ulogata na `rtvata. 104<br />
Od druga strana, za dela storeni so nedobro<strong>vo</strong>lni dejstvija ne<br />
mo`e da se ka`e deka se nepravedni iako so niv ~ovekot se ogre{uva<br />
sprema zakonot. Odmazdata {to ovde }e se primeni treba da zavisi od<br />
toa dali se raboti za prostli<strong>vo</strong> dejstvie (slu~aj ili gre{ka) ili pak,<br />
za dejstvie {to ne mo`e da se prosti (afekt {to ne e ni priroden ni<br />
~ove~ki).<br />
Od seto ova mo`e da se vidi deka kaj Aristotel e prisuten<br />
opredelen streme` za individualizacija <strong>vo</strong> kaznuvaweto, a so s<strong>vo</strong>ite<br />
otstapki od na~eloto na talionot dosegnal i drugi problemi me|u koi<br />
i onoj za zna~eweto na pridonesot na `rtvata <strong>vo</strong> kaznuvaweto.<br />
Filozofite {to delumno se zanimavale so problemite na kaznata<br />
i kaznuvaweto <strong>vo</strong> robovladetelskiot Rim ne uspeale da dadat nekoi<br />
101<br />
Ibid, str. 101.<br />
102<br />
Ibid, str. 123.<br />
103<br />
So distributivnata pravednost se <strong>vo</strong>di smetka za dostoinst<strong>vo</strong>to na<br />
~lenovite na zaednicata i nivnite individualni zaslugi za op{test<strong>vo</strong>to. Taa<br />
se rako<strong>vo</strong>di od ~esta, ugledot, vrednosta ili podobro re~eno od klasnata pripadnost<br />
na poedinecot, a se ostvaruva spored geometriska proporcija: kolku e<br />
pogolema vrednosta na ~ovekot, tolku e pogolema dobivkata, ili pak, pomala<br />
{tetata. Vidi: Ibid, str. 120 i 121.<br />
104<br />
"...Delata storeni <strong>vo</strong> afekt so pra<strong>vo</strong> se osuduvaat kako dela bez<br />
predumisla, za{to za~etnikot ne e onoj {to go vr{i deloto, tuku onoj {to go<br />
predizvikal afektot" Ibid, str. 132.<br />
65
novi i poinakvi idei od nivnite gr~ki predhodnici. Takov e primerot<br />
so Ulpijan, Ciceron i nekoi drugi misliteli od toa vreme. Me|u niv<br />
sepak }e se izd<strong>vo</strong>i sofistot Lukrie Anej Senaka (4-65) so s<strong>vo</strong>eto zna-<br />
~ajno delo "Rasprava za gne<strong>vo</strong>t" <strong>vo</strong> koe }e im posveti mnogu pogolem<br />
prostor na ovie pra{awa. Iako i kaj nego se ~uvstvuva golemo vlijanie<br />
na Protagora i Platon negovite sfa}awa zna~at ~ekor ponapred <strong>vo</strong><br />
ovaa oblast za{to niz povrzuvaweto na celite na kaznata so opredeleni<br />
endogeni faktori na kriminalitetot (strastite) genijalno ja anticipriral<br />
sovremenata individualizacija na kaznuvaweto, a so s<strong>vo</strong>jot<br />
streme` za humanizirawe na kaznite se izdignuva ne samo pred s<strong>vo</strong>eto<br />
tuku i pred na{eto vreme.<br />
Osnovnoto pra{awe {to toj saka da go re{i e na~iniot na koj<br />
treba da se ubla`i gne<strong>vo</strong>t kako okolnost od koja proizleguvaat mnogu<br />
zla, a me|u niv i na kriminalitetot i drugite poroci na ~ovekot. Spored<br />
nego gne<strong>vo</strong>t e najgrdata ~ove~ka strast {to se ra|a bez u~est<strong>vo</strong> na<br />
<strong>vo</strong>ljata i rasuduvaweto 105 i <strong>vo</strong>di kon posegnuvawa na oru`je, kon krv,<br />
ubistva, zaemni gadosti me|u lu|eto, razni uni{tuvawa i nepravedno<br />
izre~eni kazni. 106 Onoj {to pottiknat od gne<strong>vo</strong>t }e stori grev (prestap)<br />
107 treba da se kazni, no kaznata treba da bide poslednoto sredst<strong>vo</strong><br />
za iskorenuvawe na gne<strong>vo</strong>t. Vistinskiot za{titnik na narodot treba<br />
najprvin da se potrudi da go razvie gra|anskiot duh za dobroto i zamrazuvaweto<br />
na nepravdata preku dejst<strong>vo</strong>to na blagiot zbor (sovetuvawe),<br />
a potoa so poblag verbalen prekor (opomena, ukor) i najposle so blagi<br />
kazni {to mo`at da se otpovikaat, no i so onie najostrite rezervirani<br />
za najlo{ite prestapnici. 108 Koja kazna }e se izbere, dali taen ili<br />
javen ukor, javno `igosuvawe, progonuvawe ili smrtna kazna 109 i spored<br />
Seneka zavisi od toa dali se raboti za popravlivi ili nepopravlivi<br />
zlostornici. 110 Sudijata e toj {to treba da znae deka edna kazna se upotrebuva<br />
za popravawe a druga za otstranuvawe i deka <strong>vo</strong> dvata slu~ai<br />
treba da se ima predvid idninata a ne minatoto. Zatoa "nikoj razumen<br />
ne kaznuva za ona {to e storeno, tuku zatoa <strong>vo</strong> idnina da ne se gre{i,<br />
ona {to e pominato ne mo`e da se otpovika, a idninata mo`e da se predupredi.<br />
111 Vo obata slu~ai treba da se bara korista {to kaznata ja<br />
105<br />
Seneka, Rasprava o gnevu, Rad, Beograd, 1983, str. 20-30.<br />
106<br />
Ibid, str. 5-6.<br />
107<br />
Grev e sramno da mu se {teti na tatkovinata: zna~i i na gra|ninot<br />
za{to toj e del od tatkovinata (a delovite zaslu`uvaat po~it, ako ja zaslu`uva<br />
celinata)." Ibid, str. 56.<br />
108<br />
Ibid, str. 11.<br />
109<br />
Ibid, str. 20.<br />
110<br />
Ibid, str. 19.<br />
111<br />
Ibid, str. 25. Toa e poznata izreka koja <strong>vo</strong> original glasi: "Nemo prudens,<br />
quia peccatum est, sed ne peccatur, re<strong>vo</strong>casi enim praeteria non possunt, futura<br />
prohibentur".<br />
66
nosi za idninata, a taa korist e razli~na: <strong>vo</strong> prviot slu~aj - popravawe<br />
na zlostornikot 112 a <strong>vo</strong> vtoriot slu~aj - otstranuvaawe na prestapnikot<br />
da ne stori no<strong>vo</strong> delo i zastra{uvawe na drugite. 113 Ottuka proizleguva<br />
deka Seneka pravi jasna distinkcija me|u celite {to treba da<br />
se ostvarat sprema popravlivite (samo za niv e predviden zastra{uva-<br />
~kiot element na kaznata) i nepopravlivite zlostornici. Od druga<br />
strana Seneka jasno gi oddeluva razgleduvawata za odmazdata koja {to<br />
<strong>vo</strong> nitu eden moment ne ja brka so celite na kaznata. Toj ja opravduva<br />
javnata odmazda kako neophodno sredst<strong>vo</strong> za odbrana na op{test<strong>vo</strong>to, a<br />
privatnata odmazda kako dol`nost {to proizleguva od qubovta i po-<br />
~ituvaweto kon najbliskite. 114 Me|utoa, i <strong>vo</strong> dvata slu~ai, Seneka e<br />
protiv onaa odmazda {to poa|a od gne<strong>vo</strong>t, lutinata i omrazata bilo na<br />
poedinecot, 115 ili na sudijata. 116 Na o<strong>vo</strong>j problem mu posvetuva golemo<br />
vnimanie i toa, pred sî, za da se zapre privatnata odmazda koja <strong>vo</strong> nego<strong>vo</strong><br />
vreme bila mo{ne prisutna. Vo taa smila iznesuva brojni nasoki<br />
{to treba da go iskorenat gne<strong>vo</strong>t kako kaj mladite taka i kaj<br />
<strong>vo</strong>zrasnite i pritoa se obiduva da doka`e deka onaa okolnost {to go<br />
sozdvava prestapnikot <strong>vo</strong> ednakva mera e neprifatliva kaj odmaznikot<br />
za{to nejzinoto prisust<strong>vo</strong> doveduva do apsurdot: eden prestapnik da<br />
bide kaznet od drug prestapnik. 117 Odmazdata {to ne e oslobodena od<br />
gnev mo`e da predizvika i drugi posledici kako na primer: bezobyirno<br />
i nesrazmerno kaznuvawe, 118 sozdavawe novi sudiri, 119 psihi~ki<br />
nemiri, 120 itn. itn. Najgolem lek za gne<strong>vo</strong>t e odlo`uvaweto na odma-<br />
112<br />
"Nie ne bi gi ubivale ni otrovnite ni <strong>vo</strong>denite zmii nitu site<br />
onie koi so s<strong>vo</strong>eto kasnuvawe ili udar {tetat koga bi mo`ele da gi pripitomime<br />
ili da postigneme da ne bidat opasni ni za nas ni za drugite. Zatoa<br />
nema da mu pravime zlo ni na ~ovekot {to pogre{il, tuku zatoa da ne gre{i i<br />
kaznata nikoga{ nema da se odnesuva na minataot tuku samo na idninata" kaznata<br />
ne luti, taa ~uva. Za{to, ako treba da bide kaznet sekoj onoj ~ij duh e<br />
zpl i zatruen, od kaznata ne bi bil izzemen nikoj". Ibid, str. 57.<br />
113<br />
Ibid, str. 11-12.<br />
114<br />
Ibid, str. 16.<br />
115<br />
"Nema ni{to ponedoli~no odo{to da se lutime na onoj {to go kaznuvame,<br />
kaznata sepak pove}e }e koristi za popravawe na zlostornikot ako e<br />
donesena so sudska odluka. Zatoa Sokrat mu veli na robot - Bi te i{ibal da<br />
ne sum lut". Ibid, str. 19.<br />
116<br />
"Dobriot sudija go osuduva ona {to zaslu`uva osuda, no ne mrazi"<br />
Ibid, str. 21.<br />
117<br />
Vidi: Ibid, str. 19.<br />
118<br />
"Niedna strast ne te`nee pove}e kon odmazda odo{to gne<strong>vo</strong>t i zatoa<br />
toj ne e sposoben da se odmazdi: nagol ili bezumen kako skoro sekoja strastvena<br />
`elba, samiot si pre~i sebe si <strong>vo</strong> ona kon {to brza", Ibid, str. 17.<br />
119<br />
Vidi: Ibid, str. 71-73.<br />
120<br />
Vidi: Ibid, str. 95.<br />
67
zdata. 121 Ako e storena nekoja navreda, odlo`uvaweto mo`e i treba da<br />
<strong>vo</strong>di kon potisnuvawe na lutinata. 122 No kaj pote{kite dela ne mo`e da<br />
dovede do kone~no oprostuvawe na zloto, odnosno kon celosno odlo`uvawe<br />
na odmazdata. 123 Ottuka se gleda svesta na Seneka za toa deka<br />
pre<strong>vo</strong>spitnoto dejst<strong>vo</strong> {to i se pridava na kaznata bez ogled na s<strong>vo</strong>jata<br />
uloga ne mo`e da ja izmeni su{tinata na kaznata <strong>vo</strong>op{to. 124<br />
2. So po~etokot na raspa|aweto na feudalizmot od XVI se javuva<br />
cela plejada misliteli {to se zalaga za popravedno op{test<strong>vo</strong> i<br />
za osloboduvawe na naukata od stegite na teologijata.So socijalutopistite<br />
zapo~nuva period koj <strong>vo</strong> pogled na kaznata zna~i zalo`ba za najzina<br />
humanizacija, ukinuvawe na telesnite, smrtnata i <strong>vo</strong>op{to strogite<br />
i surovi kazni i barawe srazmernost <strong>vo</strong> kaznuvaweto.<br />
Tomas Mor (Thomae Mori, 1478-1535) <strong>vo</strong> deloto "Utopija" se pobunuva<br />
protiv smrtnite kazni {to bile izrekuvani i izvr{uvani za<br />
kradcite smetaj}i deka takviot na~in na kaznuvawe "gi preminuva granicite<br />
na pravdata i ne mu koristi na op{toto dobro." Kako odmazda<br />
za samata kra`ba, takvata kazna e premnogu svirepa, a sepak nedo<strong>vo</strong>lna<br />
da ja suzbie. Bidej}i nitu obi~nata kra`ba e taka stra{en prekr{ok<br />
{to bi trebalo da se plati so glava, nitu bilo koja kazna sama po sebe<br />
e kadra da gi odvrati od kra`bi onie {to ne raspolagaat so drugi sredstva<br />
za odr`uvawe na `i<strong>vo</strong>tot. Na kradcite im se odmeruvaat te{ki i<br />
svirepi kazni, a mnogu pokorisno bi bilo da se raboti vrz toa da se<br />
obezbedat izvesni sredstva za `i<strong>vo</strong>t taka {to nikoj ne }e zapadne <strong>vo</strong><br />
prokletata nu`da da mora da zapo~ne so kra`ba, a da zavr{i na gubili{te.<br />
125 Vo vrska so toa Mor go istaknuva i slednoto: "Smetam deka<br />
sekoj mo`e da sogleda kolku e ne samo besmisleno, tuku za dr`avata i<br />
opasno koga na ist na~in se kaznuvaat ubijcite i kradcite. Koga eden<br />
neranimajko znae deka za nego postoi ista opasnost da go obvinat za<br />
kra`ba, ili, pokraj toa i za ubist<strong>vo</strong>, toga{ i samoto toa somnenie go<br />
pottiknuva i da go ubie onoj ~ovek kogo inaku sakal samo da go ograbi.<br />
126 Gledaj}i ja pri~inata na kra`bite <strong>vo</strong> sostojbata do koja dovede<br />
pr<strong>vo</strong>bitnata akumulacija na kapitalot toj se zalagal za preventivni<br />
merki {to }e zna~at lekuvawe na op{test<strong>vo</strong>to, a namesto smrtnite i<br />
121<br />
Ibid, str. 54.<br />
122<br />
Vidi: Ibid, str. 55. Vo ovaa smisla na strana 55 Seneka go veli i<br />
sledno<strong>vo</strong>: "Onaa golema du{a koja umee samata da se ceni ne se odmazduva za<br />
navreda za{to ne ja ni ~uvastvuva". Ottamu se ~ini deka i <strong>vo</strong> nego<strong>vo</strong> vreme nemalo<br />
golema razlika me|u pri~inate {to doveduvaat do odmazdata so onie sostojbi<br />
{to va`at i denes. Vo taa smisla i <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Ubistvata <strong>vo</strong> <strong>Makedonija</strong>,<br />
Studentski zabor, Skopje, 1995, str. 194.<br />
123<br />
Seneka, Ibid, str. 102.<br />
124<br />
Vidi: Ibid, str. 8.<br />
125<br />
Mor, T. Utopija. Kultura, Beograd, 1964, str. 55-56.<br />
126<br />
Ibid, str. 63-64.<br />
68
telesnite kazni predlagal da se <strong>vo</strong>vede kaznata zat<strong>vo</strong>r so prisilna rabota<br />
smetaj}i deka taa mo`e da obezbedi popravawe na prestapnicite<br />
dokolku humano se postapuva so niv.<br />
Interesni razmisluvawa za individualizacijata na kaznata nao|ame<br />
i kaj Tomazo Kampanela (Thomae Campanellae, 1568-1630). Vo<br />
"Gradot na sonceto" (delo {to e objaveno me|u 1620-1623 god.) toj predviduva<br />
pove}e kazni, od ukor do smrtna kazna i se zalaga za brza sudska<br />
postapka, no e protiv <strong>vo</strong>veduvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r. "Za nasilst<strong>vo</strong><br />
se osuduva na smrt ili se izrekuva kazna oko za oko, nos za nos,<br />
zab za zab itn. spored zakonot na odmazdata, ako deloto e umisleno i<br />
ako postoela namera"..."Ako zlostorst<strong>vo</strong>to e storeno <strong>vo</strong> karanica i bez<br />
predumisla, presudata se ubla`uva"..."Gre<strong>vo</strong>vite storeni od slabost i<br />
neznaewe se kaznuvaat samo so ukor i so primenuvawe <strong>vo</strong>zdr`li<strong>vo</strong>st<br />
ili izu~uvawe na onie nauki ili ve{tini protiv koi nekoj zgre-<br />
{il"..."Ako nekoj bide obvinet po vtor ili tret pat, toa povlekuva<br />
d<strong>vo</strong>kratna kazna. 127<br />
Po Mor i Kampanela sleduva `iva aktivnost, prosledena so<br />
filozovski i nau~ni razmisluvawa od epohata na humanizmot i renesansata<br />
od XVII i XVIII vek od strana na golemite misliteli - kontraktualistite:<br />
Grocius, Hobs, Lok, Ruso i francuskite enciklopedisti:<br />
Monteskie, Volter, Didro, Holbah i dr. Kaj niv mo`at da se sretnat<br />
i zna~ajni misli za individualizacijata i celite na kaznuvaweto<br />
inspirirani od nivniot interes za polo`bata na ~ovekot <strong>vo</strong> dr`avata,<br />
za negovite prava (povtorno se javuva idejata za prirodnoto pra<strong>vo</strong> i<br />
op{testveniot dogo<strong>vo</strong>r) i odnosot na dr`avata kon gra|anite.<br />
Spored Tomas Hobs (Thomas Hobz, 1588-1679) 128 kaznata e zlo<br />
{to javnata vlasta go nanesuva vrz onoj {to storil ili propu{til<br />
ne{to {to taa vlast go smeta za povreda na zakonot, so cel <strong>vo</strong>ljata na<br />
lu|eto da se napravi sklona na poslu{nost. 129 Pra<strong>vo</strong>to na kaznuvawe se<br />
127<br />
Kampanela, T. Grad sunca, Kultura, Beograd, 1964, str. 44-45.<br />
128<br />
Spored nego <strong>vo</strong> prirodata se e pri~inski zasnovano, se e nu`no nastanato<br />
po silata na prirodnite zakonitosti i zatoa ne treba da se veruva <strong>vo</strong><br />
~uda i nepredvidlivi sili. Vo objasnuvaweto na postanokot na dr`avata toj<br />
poa|a od prirodnata sostojba <strong>vo</strong> koja sekoj ~ovek e ednakov i ima prirodno<br />
pra<strong>vo</strong> da se odr`i <strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>t. No i drugite lu|e imaat vak<strong>vo</strong> pra<strong>vo</strong> koe ne e<br />
ograni~eno i ne mo`e da se ograni~i. Ottamu proizleguva nedoverbata {to<br />
<strong>vo</strong>di do <strong>vo</strong>jna na sekoj protiv sekogo. Za da se odr`i <strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>t ~ovekot mo`e da<br />
odzema dobra i da ubiva i nema nikakvi moralni ili pravni pre~ki <strong>vo</strong> toa. No<br />
op{tata <strong>vo</strong>lja na site protiv site mo`e da dovede do istrebuvawe na<br />
~ovekoviot rod. Za da se izbegne ovaa opasnost razumot e toj {to nalaga deka<br />
lu|eto treba da gi prenesat s<strong>vo</strong>ite neograni~eni prava vrz dr`avata koja }e ja<br />
zeme obvrskata da gi {titi nivnite `i<strong>vo</strong>ti i imoti, Vidi: Hobz, T. Levijatan,<br />
Kultura, Beograd, 1961, str. 105-110.<br />
129<br />
Ibid, str. 274.<br />
69
izvlekuva ottamu {to narodot ne gi dal tuku samo gi napu{til s<strong>vo</strong>ite<br />
prava i so toa go zajaknal pra<strong>vo</strong>to na suverenot da upotrebuva kazna<br />
sekoga{ koga smeta deka toa e celishodno za odr`uvawe na site. 130 So<br />
s<strong>vo</strong>eto zalagawe za izreknuvawe samo na onie kazni {to predhodno se<br />
predvideni so zakon 131 i samo toga{ ako im predhodi javna osuda, 132<br />
kako i so protiveweto da se kaznuvaat nevinite. 133 Hobs be{e mnogu<br />
blisku do sovremenoto na~elo na zakonitosta <strong>vo</strong> kaznuvaweto. Me|utoa,<br />
<strong>vo</strong> toa ne uspea za{to dopu{ta{e arbitrernost (proiz<strong>vo</strong>lnost) <strong>vo</strong><br />
kaznuvaweto <strong>vo</strong> slu~aite koga zakonot ne opredelil nikakva kazna ili<br />
ne ja odredil nejzinata visina za ve}e predvideni krivi~ni dela. 134<br />
Pokraj toa bil uveren <strong>vo</strong> ne<strong>vo</strong>zmo`nosta za kaznuvawe na suverenot. 135<br />
Nad<strong>vo</strong>r od negovite otstapki stoi izrazeniot streme` za tak<strong>vo</strong> kaznuvawe<br />
{to treba da bide srazmerno na te`inata na krivi~noto delo. 136<br />
Toa se gleda od negoviot stav deka nanesenoto zlo (kaznata) ne smee da<br />
bide ni pomalo nitu pogolemo od zado<strong>vo</strong>lst<strong>vo</strong>to {to prirodno go sledi<br />
izvr{uvaweto na krivi~noto delo. Vo dvata slu~ai veli Hobs, ve}e ne<br />
se raboti za kazna tuku za naneseno zlo {to se sveduva na cena ili<br />
otkup ili na akt na neprijatelst<strong>vo</strong>. 137<br />
Po odnos na pra{aweto za registerot na kaznite Hobs e na<br />
linijata so koja ñ se pru`a podr{ka na ve}e postoe~kite kazni. Toa se:<br />
smrtnata kazna so ili bez predhodno izma~uvawe, telesnite kazni me|u<br />
koi go vbrojuva i li{uvaweto od telesni zado<strong>vo</strong>lstva {to porano bile<br />
zakonski u`ivani, pari~nite kazni <strong>vo</strong> ~ii ramki gi pomestuva i<br />
konfiskacijata na imotot i obes~estuva~kite kazni (li{uvaweto na<br />
osudenite lica od nivnite {titovi, tituli i slu`bi, ili proglasuvawe<br />
deka se nesposobni <strong>vo</strong> idnina da gi steknuvaat), 138 a na progonuvaweto<br />
mu go odre~uva karakterot na kaznata. 139<br />
130<br />
Ibid, str. 275.<br />
131<br />
Ibid, str. 277.<br />
132<br />
Ibid, str. 275.<br />
133<br />
Ibid, str. 280.<br />
134<br />
"Ako kaznata e ve}e odredena so zakon toga{ storitelot e podlo-<br />
`en na taa kazna. Ako pak kaznata ne e opredelena, podlo`en e na arbitrerni<br />
kazni". Ibid, str. 258.<br />
135<br />
Vidi: Ibid, str. 277 i 278.<br />
136<br />
"Stepenot na te`inata na krivi~noto delo se opredeluva spored<br />
razni merila i se meri pr<strong>vo</strong>, spored zloto koe pretstavuva iz<strong>vo</strong>r ili pri~ina,<br />
vtoro, spored zaraznosta na primerot, treto, spored {tetnosta na posledicite<br />
i ~etvrto, zemaj}i go <strong>vo</strong> vid vremeto, mestoto i liceto {to e <strong>vo</strong> pra{awe".<br />
Ibid, str. 267.<br />
137<br />
Ibid, str. 276.<br />
138<br />
Ibid, str. 278-279.<br />
139<br />
Tolkuvaj}i ja prirodata na ovaa kazna toj smeta deka <strong>vo</strong> onie slu~ai<br />
koga ne e sledena so odzemawe na imotot i prihodite progonuvaweto ne e ka-<br />
70
Hobs nakratko se zadr`uva i vrz celite na kaznata koi, spored<br />
nego, se sostojat <strong>vo</strong> naveduvaweto kako na storitelot taka i na drugite<br />
kon po~ituvawe na zakonot. Toj izri~no veli deka celta na kaznata ne<br />
e odmazda tuku popravawe na storitelot na zlostorst<strong>vo</strong>to ili zastra-<br />
{uvawe na drugite zaradi nivno pravilo naso~uvawe. 140 Me|utoa, i<br />
pokraj toa {to ispravno smeta deka celta e sekoga{ ne{to idno toj ne<br />
go napu{ta terminot odmazda i veli: "deka odmazduvaj}i se t.e. nagraduvaj}i<br />
go zloto so drugo zlo (podvlekol Z.S.) lu|eto ne gledaat na minatoto<br />
zlo tuku na goleminata na idnoto dobro {to treba da dojde. 141<br />
Kontradiktornosta na o<strong>vo</strong>j stav e o~igledna za{to zloto kako su{tina<br />
na odmazdata nikakvi dobri nameri ne mo`at da go napravat (pret<strong>vo</strong>rat)<br />
<strong>vo</strong> nagrada. Faktot deka Hobs ja me{a su{tinata so celite na<br />
kaznata mo`e da se vidi i od zbrkata {to ja sozdava koga kaj vidovite<br />
na kaznite, a osobeno kaj kaznata zat<strong>vo</strong>r go dopu{ta samo stradaweto<br />
na osudenikot "zaboravaj}i" da go vklu~i i obrazlo`i ona {to go<br />
rekol za nego<strong>vo</strong>to popravawe.<br />
Vo vrska so negovite sta<strong>vo</strong>vi za kaznata bitno e me|utoa, da se<br />
odbele`i zalo`bata za ednak<strong>vo</strong>st pred zakonot. Kaznite opredeleni so<br />
zakonot treba da se primenuvaat vrz site bez ogled na ne~ie bogatst<strong>vo</strong>,<br />
plemenita krv ili pamet i zatoa treba da se spre~at raznovidnite<br />
prijatelski i srodni~ki vrski i podmituvawa na sudiite. 142 Za taa cel<br />
toj se zalaga za predviduvawe poostri kazni, za{to pogre{niot primer<br />
i probivaweto na paja`inata na zakonot 143 ja zgolemuvaat te`inata<br />
na deloto. 144<br />
Pra{aweto za kaznata Xon Lok (John Lok, 1632-1704) 145 go<br />
zna tuku naprosto "samo promena na <strong>vo</strong>zduhot" na onoj protiv kogo e izre~ena.<br />
Dokolku pak pri progonuvaweto se odzeme zemji{teto i drugite dobra na prestapnikot<br />
takvata merka treba da se pomesti me|u pari~nite kazni. Vidi: ibid,<br />
str. 280.<br />
140<br />
Ibid, str. 134 i 276.<br />
141<br />
Ibid. str. 134.<br />
142<br />
Vidi: Ibid, str. 261.<br />
143<br />
Ibid, str. 260.<br />
144<br />
"Voop{to zemeno site krivi~ni dela se tolku pote{ki kolku {to<br />
predizvikuvaat pote`ok skandal, {to }e re~e dokolku pretstavuvaat kamen na<br />
prepnuvawe na slabite lu|e koi ne gledaat tolku na patot po koj odat kolku na<br />
svetlosta {to drugi lu|e pred niv ja nosat". Ibid, str. 271. Vidi i str. 267 i<br />
271.<br />
145<br />
Vo objasnuvaweto na dr`avata Lok isto taka trgnuva od prirodnata<br />
sostojba koja ja narekuva sostojba na sovr{ena sloboda kade site u`ivaat<br />
ednak<strong>vo</strong>st (ramnopravnost i nezavisnost) i postapuvaat <strong>vo</strong> granicite na<br />
prirodnite zakoni. No kako i sekade i <strong>vo</strong> prirodnata sostojba se javuvaat<br />
prekr{iteli na zakonite (ovde prirodnite zakoni) i tie se gonat i kaznuvaat.<br />
Izrekuvaweto i izvr{uvaweto na kaznite im e dovereno na lu|eto <strong>vo</strong>op{to i<br />
71
izveduva od filozovskiot stav deka seto ona {to kaj ~ovekot predizvikuva<br />
zado<strong>vo</strong>lst<strong>vo</strong> ili u`ivawe se narekuva "dobro", a ona {to predizvikuva<br />
bolka i neprijatnosti se narekuva "zlo". Dobroto <strong>vo</strong>di kon<br />
sre}ata na ~ovekot, a zloto kon nesre}ata. 146 Dobroto i zloto se,<br />
vsu{nost, soglasuvawe i nesoglasuvawe na na{ite <strong>vo</strong>levi dejstvija so<br />
onoj zakon {to se temeli na <strong>vo</strong>ljata i mo}ta na zakonodavecot da<br />
donesuva dobro i zlo. A toa dobro i zlo, u`ivaweto i bolkata koi po<br />
naredba na zakonodavecot go sledat na{eto pridr`uvawe ili naru{uvawe<br />
na zakonot se ona {to go narekuvame nagrada i kazna. 147 Ottuka<br />
proizleguva deka sekoe naru{uvawe na zakonot e oli~enie na zloto,<br />
vr{ewe nepravda 148 i vrz nego treba da se nadovrze drugo zlo. Za izvr{eni<br />
ubistva sekoga{ sleduva smrtna kazna spored na~eloto: "Koj<br />
lie ~ove~ka krv, negovata krv od ~ovek da bide proliena." 149 [to se<br />
odnesuva do polesnite prestapi, nivnite storiteli spored Lok treba<br />
da bidat kazneti <strong>vo</strong> onoj stepen i so tolku ostrina {to }e bidat<br />
do<strong>vo</strong>lni prestapnikot da go izvle~e podebeliot kraj, da mu se dade prilika<br />
za pokajuvawe i da se zapla{at ostanatite. 150<br />
@an @ak Ruso (1712-1778) 151 malku se zanimaval so problemite<br />
na kaznata i kaznuvaweto. I toj sli~no kako Lok, a podocna i Holbah,<br />
najpove}e se interesiral za smrtnata kazna za koja nao|a poinak<strong>vo</strong><br />
opravduvawe. So naru{uvaweto na op{testvenoto pra<strong>vo</strong> prestapnikot<br />
tie <strong>vo</strong> site slu~ai se javuvaat kako sudii. No kako takvi tie stanuvaat pristrasni<br />
kon sebe, s<strong>vo</strong>ite rodnini i prijateli, a od druga strana zlobata, strastite<br />
i odmazdata gi <strong>vo</strong>dat daleku <strong>vo</strong> kaznuvaweto na drugite {to doveduva do<br />
neredi. Tokmu zatoa lu|eto se dogovaraat za sozdavawe na edno telo {to }e<br />
pretstavuva lek protiv tie neredi, a toa telo e dr`avata. Vidi: Parsons, T. Teorije<br />
o dru{tvu, Vuk Karad`i}, Beograd, 1969, str. 105-106.<br />
146<br />
Vidi; Lok, D`. Ogled o ljudskom razumu, Kultura, Beograd, 1962, str.<br />
239 i natamu.<br />
147<br />
Ibid, str. 377.<br />
148<br />
"Ni{to ne mo`e da se smeta za nepravedno {to ne mu e sprotivno na<br />
nekoj zakon" Ibid, str. 233.<br />
149<br />
Vidi: Persons, T. op. cit, str. 105.<br />
150<br />
Ibid, str. 105-106.<br />
151<br />
Ruso pretpostavuva deka <strong>vo</strong> prirodnata sostojba se javuvaat pre~ki<br />
{to go sopiraat ~oveko<strong>vo</strong>to samoodr`uvawe i gi nadminuvaat silite na sekoj<br />
poedinec {to mo`e da gi upotrebi za da se odr`i <strong>vo</strong> taa sostojba. Zaradi sopstvenoto<br />
samoodr`uvawe poedinecot mora da go izmeni na~inot na `i<strong>vo</strong>tot<br />
i da se zdru`i <strong>vo</strong> dr`ava obrazuvaj}i sili {to mo`at da gi nadminat silite<br />
od nad<strong>vo</strong>r. Prirodnata sostojba ja zamisluval kako period <strong>vo</strong> koj ~ovekot bil<br />
sloboden, nezavisen i moralno nerasipan. So <strong>vo</strong>veduvaweto na privatnata sopstvenost<br />
i podocna so raz<strong>vo</strong>jot na civilizacijata zasnovan vrz op{testvenata<br />
neednak<strong>vo</strong>st lu|eto se izrasipale. Vidi: Ruso, @.@. Op{testveniot dogo<strong>vo</strong>r,<br />
Misla i dr. Skopje, 1978.<br />
72
stanuva buntovnik i predavnik na s<strong>vo</strong>jata tatkovina, veli Ruso. Toj<br />
prestanuva da bide nejzin ~len pa duri i <strong>vo</strong>juva protiv nea. Vo toj slu-<br />
~aj opstanokot na dr`avata se kosi so negoviot opstanok. Eden od dvajcata<br />
mora da propadne, a koga vinovnikot se osuduva na smrt, toa se<br />
pravi protiv nego ne kako sprema dr`avjanin tuku kako sprema neprijatel.<br />
No, za razlika od Lok, Ruso se izjasnuva protiv za~estenata primena<br />
na smrtnite kazni smetaj}i deka tie se znak na slabost ili mrzli<strong>vo</strong>st<br />
na dr`avata. Za{to nema zlostornik koj ne mo`e da se osposobi<br />
barem za ne{to, pa zatoa ne smee da se ubiva duri ni za primer, osven<br />
onoj ~ij opstanok e opasen za drugite. 152<br />
[arl Monteskie ([arl Luj de Sekonda, baron od Bred i Monteskie,<br />
1689-1755) <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>eto najpoznato delo "Za duhot na zakonot" (De L'esprit<br />
des lois) od 1748 godina, ostro go kritikuva formalizmot i apstraktnosta<br />
na krivi~nite zakoni i dava predlozi za nivno sostavuvawe. 153 Zakonodavecot<br />
ne mo`e da bide semo`en <strong>vo</strong> opredeleuvaweto na krivi-<br />
~nite dela, tuku e vrzan so izvesni realni okolnosti koi postojat <strong>vo</strong><br />
sekoja op{testvena zaednica. Ako tie ne se zemat predvid pri donesuvaweto<br />
na sekoj zakon, me|u koi i na krivi~nite, toga{ se raboti za<br />
zakoni koi se izraz na samo<strong>vo</strong>lie na zakonodavecot. Tie okolnosti koi<br />
ja uslovuvaat sodr`inata na sekoj zakon se tesno vrzani za opredelena<br />
~ove~ka zaednica i mo`at da se podelat <strong>vo</strong> dve grupi. Tie najprvin se<br />
opredeleni so prirodata na samoto zemji{te, odnosno pretstavuvaat<br />
izraz na geografskite osobini na edna zemja. Ovie prirodni uslovi go<br />
odreduvaat `i<strong>vo</strong>tot <strong>vo</strong> sekoja zaednica i vlijajat vrz formiraweto na<br />
li~nosta kako celina. Razli~nite geografski uslovi sozdavaat i razli~ni<br />
potrebi na `i<strong>vo</strong>tot. Ottamu pak, {to celta na sekoj zakon mora<br />
da bide zado<strong>vo</strong>luvawe na izvesni potrebi na zaednicata, kvalitetot na<br />
zakonot <strong>vo</strong> prv red zavisi od toa dali pri nego<strong>vo</strong>to donesuvawe se <strong>vo</strong>di<br />
smetka za ovie geografski uslovina ~ovekovata zaednica. Zakonite,<br />
pred sî, mo`at da bidat lo{i ako ne im soodvetstvuvaat na ovie prirodni<br />
uslovi na `i<strong>vo</strong>tot <strong>vo</strong> sekoja zaednica. Toa <strong>vo</strong> prv red va`i za krivi~nite<br />
zakoni koi go reguliraat odnesuvaweto i postapkite na lu|eto,<br />
pa mora da <strong>vo</strong>dat smetka za razli~nite potrebi na ~lenovite na zaednicata<br />
usloveni so ovie geografski uslovi. Vo vtorata grupa se pomesteni<br />
okolnostite koi se izraz na samiot `i<strong>vo</strong>t na edna zaednica.<br />
Tie se rezultat na zaedni~koto `iveewe <strong>vo</strong> opredelena zaednica niz<br />
pove}e generacii. Toa se razni op{testveni <strong>ustanovi</strong>, op{testveni kategorii,<br />
kako na primer sistemot na moralnite pravila, religioznite<br />
veruvawa, obi~ate, poimite i sfa}awata <strong>vo</strong> sekoja op{testvena zaednica.<br />
Krivi~nite zakoni mora da bidat izraz na ovie op{testveni<br />
faktori. Zakonite nemo`at da bidat apstraktni pravila, tuku mora da<br />
300.<br />
152<br />
Vidi: Ibid, str. 44-46.<br />
153<br />
Monteskie, O duhu zakona, Tom II, Filip Vi{nji}, Beograd, 1989, str. 295-<br />
73
<strong>vo</strong>dat smetka za stvarnosta. Dobar e samo onoj zakon koj <strong>vo</strong>di smetka za<br />
site okolnosti. Ova va`ii za krivi~nite zakoni. Kako krivi~ni dela<br />
mo`at da se smetaat samo onie dela koi se pojavuvaat kako takvi so<br />
ogled na ovie op{testveni potrebi. Site ostanati krivi~ni dela se<br />
neopravdani, izraz na samo<strong>vo</strong>lieto na zakonodavecot i zna~at napad<br />
vrz slobodite i bezbednosta na gra|anite.<br />
Toj re{itelno stanuva protiv denunciraweto, 154 primenata na<br />
tortura <strong>vo</strong> krivi~nata postapka 155 kako i protiv toa sudskata vlast da<br />
bide soedineta so bilo koj del od zakonodavnoto telo. 156 Monteskie mu<br />
se protivi i na zakonskoto i na sudskoto samo<strong>vo</strong>lie <strong>vo</strong> propi{uvaweto<br />
i izreknuvaweto na kaznite, a osobeno na izborot i primenata na te-<br />
{ki i svirepi kazni. Me|utoa, i pokraj toa za golem del od negovite<br />
idei, osobeno za onie <strong>vo</strong> vrska so kaznite i kaznuvaweto, mo`e da se<br />
ka`e tokmu ona {to samiot mu go prefla na Tomas Mor: "deka pove}e<br />
zboruva za ona {to go pro~ital odo{o za ona {to go mislel." 157<br />
Spored Monteskie, site zlostorstva mo`e da se podelat <strong>vo</strong> ~etiri<br />
grupi: prvite ja povreduvaat verata, vtorite moralot, tretite<br />
spokojst<strong>vo</strong>to, a ~etvrtite sigurnosta (bezbednosta) na gra|anite. 158 Kazna<br />
e seto ona {to zakonot go narekuva kazna. 159 Taa e opravdana ako e<br />
izvedena od prirodata na ovie dela. Toga{ taa go gubi karakterot na<br />
nasilst<strong>vo</strong> i samo<strong>vo</strong>lie na zakonodavecot vrz gra|anite i stanuva izraz<br />
na nivnata politi~ka sloboda koja se sostoi <strong>vo</strong> bezbednosta, ili barem<br />
<strong>vo</strong> uverenosta za sopstvenata bezbednost. 160<br />
Sledej}i ja predhodnata ideja <strong>vo</strong> prvata grupa Monteskie gi pomestuva<br />
samo onie zlostorstva so koi neposredno se povreduva vr{eweto<br />
na verski obredi. Kaznite {to treba da se izrekuvaat za tie dela<br />
mora da se sostojat <strong>vo</strong> li{uvawe od site prednosti {to gi pru`a religijata:<br />
progonuvawe od hramovi, povremeno ili trajno isklu~uvawe<br />
od zaednicata na vernicite, izbegnuvawe na nivno prisust<strong>vo</strong>, izlo`uvawe<br />
na omraza, op~inuvawe. 161 Ona {to pritoa e zna~ajno e deka iako<br />
bil dlaboko religiozen ~ovek, 162 koj na religijata i pridava zna~ajna<br />
154<br />
Ibid, Tom I, str. 95 i 213.<br />
155<br />
Ibid, Tom I, str. 106.<br />
156<br />
Vo o<strong>vo</strong>j pogled Monteskie sepak doz<strong>vo</strong>luva tri isklu~oci, Vidi:<br />
ibid, Tom I, str. 183 i natamu<br />
157<br />
Vidi: Ibid, Tom II, str. 301.<br />
158<br />
Ibid, Tom I, str. 209.<br />
159<br />
Ibid, Tom I, str. 97.<br />
160<br />
Ibid, Tom I, str. 208-209.<br />
161<br />
Ibid, Tom I, str. 210.<br />
162<br />
Spored Monteskie onoj koj od religijata se pla{i i ja mrazi nalikuva<br />
na div yver koj go grize sinxirot {to go spre~uva da im se nafrli na minuva~ite,<br />
onoj koj ne se rako<strong>vo</strong>di od nekakva religija, e kako grozno `i<strong>vo</strong>tno,<br />
74
uloga <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>spituvaweto na gra|anite, <strong>vo</strong>spostavuvaweto mir me|u<br />
niv, 163 zgolemuvawe na mo}ta na zakonot 164 i stabilnosta na politi~koto<br />
ureduvawe, 165 toj bil protiv nejzinata zloupotreba, 166 osobeno <strong>vo</strong> kaznuvaweto<br />
tvrdej}i deka religijata treba da dava pove}e soveti odo-<br />
{to propisi. Vo taa smisla se zalagal i za mo{ne golema pretpazli<strong>vo</strong>st<br />
pri progonite na magijata i eresot. 167<br />
Vo vtorata grupa spa|aat zlostorstvata protiv obi~aite od koi<br />
se gradi moralot <strong>vo</strong> edna zaednica. Za navreda na javniot moral ili moralot<br />
na poedincite kaznite se: skratuvawe na korista {to op{test<strong>vo</strong>to<br />
ja povrzalo so ~istotata na moralot, globi, izlo`uvawe na<br />
sram, prisilba na storitelot da se sokriva, javno posramuvawe, progonuvawe<br />
od gradot i op{test<strong>vo</strong>to, i, najposle, site kazni {to gi predviduva<br />
sudskata prekr{o~na postapka ako se do<strong>vo</strong>lni da ja suzbijat<br />
preteranata smelost me|u polovite. 168<br />
Tretata grupa zlostorstva ja so~inuvaat samo povedenijata so<br />
koi se zagrozuva spokojst<strong>vo</strong>to na gra|anite. Kaznite za ovie dela treba<br />
da se naso~eni protiv spokojst<strong>vo</strong>to na storitelot. Tak<strong>vo</strong> dejst<strong>vo</strong>, spored<br />
Monteskie mo`at da ostvarat: kaznite li{uvawe od sloboda, progonuvawe,<br />
popravnite merki kako i ostanatite kazni {to gi skrotuvaat<br />
nemirnite duhovi i gi vra}aat granicite na <strong>vo</strong>spostaveniot poredok.<br />
169 Za onie storiteli koi storile pote{ki zlostorstva protiv<br />
javniot red so koi ednovremeno se naru{uva sigurnosta na gra|anite.<br />
Monteskie predlaga telesni merki. Stanuva zbor za telesni kazni koi<br />
spored nego se "nekoj vid odmazda so koja op{test<strong>vo</strong>to mu ja skratuva<br />
sigurnosta na gra|aninot koga o<strong>vo</strong>j }e go li{i ili sakal da li{i od<br />
sigunost drug gra|anin. 170 Gra|aninot {to ja povredil sigurnosta na<br />
drug <strong>vo</strong> tolkava mera {to mu go odzel `i<strong>vo</strong>tot, ili pomognal <strong>vo</strong> toa zaslu`uva<br />
smrt. "Smrtnata kazna e ne{to kako lek za bolnoto op{test<strong>vo</strong>"<br />
- veli Monteskie. 171 A koga se povreduva bezbednosta <strong>vo</strong> pogled na<br />
imotot, mo`e da se ima pri~ina kaznata da bide smrtna, no mo`ebi bi<br />
koe se ~uvstvuva slobodno samo koga raspar~uva ili `dere." Ibid, Tom II, str.<br />
136.<br />
163<br />
Vidi: ibid, Tom II, str. 147.<br />
164<br />
Vidi: ibid, Tom II, str. 144-145.<br />
165<br />
Vidi: ibid, Tom II, str. 146.<br />
166<br />
Ibid, Tom II, str. 148-149.<br />
167<br />
Ibid, Tom I, str. 212. Pritoa Monteskie ne propu{ta da podvle~e:<br />
"Ovde ne rekov deka eresot ne treba <strong>vo</strong>op{to da se kaznuva tuku velam deka <strong>vo</strong><br />
toj pogled treba da se bide mo{ne pretpazliv." Ibid, Tom I, str. 213.<br />
168<br />
Ibid, Tom I, str. 211.<br />
169<br />
Ibid, Tom I, str. 211.<br />
170<br />
Ibid, Tom I, str. 211<br />
171<br />
Ibid, Tom I, str. 211.<br />
75
ilo podobro i popravedno kaznata da bide naso~ena kon odzemawe na<br />
imotni dobra. Toa bi moralo da bide taka koga site bogatstva bi bile<br />
zaedni~ki i podednakvi, no bidej}i na tu|ata sopstvenost pobrzo se naso~uvaat<br />
onie koi <strong>vo</strong>op{to nemaat imot, pari~nata kazna treba da se<br />
zameni so telesna. 172<br />
Od ovie osnovni sta<strong>vo</strong>vi vedna{ se zabele`uva deka Monteskie<br />
ne e protiv nitu edna od kaznite predvideni <strong>vo</strong> toga{niot represiven<br />
sistem. Toa go poka`uva negoviot strav, ili pomoderno ka`ano, negoviot<br />
uset za op{testvenata realnost <strong>vo</strong> vreme koga be{e opasno da se<br />
baraat poradikalni promeni <strong>vo</strong> sistemot na kaznite. Voden od tie pri-<br />
~ini toj gi vlo`uva site s<strong>vo</strong>i usilbi kon doka`uvawe deka so primenata<br />
na preventivnite merki, izreknuvawe poblagi kazni i so delumno<br />
humanizirawe na nivnoto izvr{uvawe mo`at da se postignat pogolemi<br />
efekti <strong>vo</strong> suzbivaweto na zlostorstvata. Vo taa smisla e nego<strong>vo</strong>to<br />
tvrdewe deka dobriot zakonodavec treba pove}e da nastojuva da gi<br />
spre~uva zlostorstvata so toa {to }e gi razviva dobrite obi~ai, odo-<br />
{to da izrekuva kazni. 173 Vo odbrana na idejata za poblago kaznuvawe<br />
istaknuva argumenti deka lu|eto se naviknuvaat na te{ki kazni i deka<br />
slabee stra<strong>vo</strong>t od niv, za{to ~esto se primenuvaat i toa vrz site vidovi<br />
zlostorstva. 174 "Ako se razgleda pri~inata na taa iskol~enost,"<br />
veli natamu Monteskie, "}e se sogleda deka toa po~iva <strong>vo</strong> nekaznetiot<br />
zlostor, a ne <strong>vo</strong> ubla`uvaweto na kaznata." 175<br />
Vo zalagaweto na Monteskie za srazmernost me|u zlostorot i<br />
kaznata, 176 lesno se prepoznatlivi ideite na Tomas Mor i pokraj negoviot<br />
nekorekten odnos kon o<strong>vo</strong>j avtor kogo <strong>vo</strong>op{to ne go citira.<br />
Najposle po odnos na humaniziraweto na na~inot na izvr{uvaweto<br />
na kaznite, Monteskie ne e tolku radikalen kolku {to obi~no mu<br />
se pripi{uva. Me|utoa, mora da se priznae deka <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j pogled zna~at<br />
premnogu 177 i negovite skromni razmisluvawa, osobeno ako se znae deka<br />
se raboti za avtor koj, na primer, crncite ne gi smetal za lu|e. 178<br />
Francuskite enciklopedisti od XVIII vek isto taka se zanimavaa<br />
so problemot na kriminalitetot. Kritikuvaj}i gi toga{nite<br />
lo{i op{testveni priliki i porastot na kriminalitetot vinata ja<br />
172<br />
Ibid, Tom I, str. 211-212.<br />
173<br />
Ibid, Tom I, str. 96.<br />
174<br />
Ibid, Tom I, str. 98-102.<br />
175<br />
Ibid, Tom I, str. 99.<br />
176<br />
Vidi: ibid, Tom I, str. 104-106.<br />
177<br />
Vidi, ibid, Tom I, str. 99, 220 i Tom II, str. 165, 172 i 245.<br />
178<br />
"Ne<strong>vo</strong>zmo`no e i da se pomisli deka spomenatite su{testva se lu|e,<br />
za{to ako pretpostavime deka se lu|e, naskoro }e se poveruva deka nie samite<br />
ne sme hristijani"..."Onie za koi stanuva zbor crni se od glava do petici, nosot<br />
im e tolku splesnat taka {to e ne<strong>vo</strong>zmo`no nekoj da gi `ali." Ibid, Tom I,<br />
str. 270.<br />
76
prefrluvaat vrz zakonodavecot. Tie tvrdat deka zakonodavst<strong>vo</strong>to za<br />
edno op{test<strong>vo</strong> go ima istoto zna~ewe kako i <strong>vo</strong>spituvaweto za poedinecot.<br />
Raznite op{testveni procesi se <strong>vo</strong> o~ekuvana zavisnost od pozitivnoto<br />
zakonodavst<strong>vo</strong>, odnosno se nao|aat sokrieni <strong>vo</strong> dnoto na sekoe<br />
zakonodavst<strong>vo</strong>. Reformata na zakonodavst<strong>vo</strong>to e edinstvena mo`na<br />
merka za otstranuvawe na ovie poroci. Revizijata na moralot <strong>vo</strong> edno<br />
op{test<strong>vo</strong> mora da zapo~ne so revizija na zakonodavst<strong>vo</strong>to<br />
Vo taa smisla Didro veli, koga zakonite <strong>vo</strong> edno op{test<strong>vo</strong> se<br />
dobri i moralot e dobar, koga zakonite ne ~inat, lo{i se i op{testvenite<br />
obi~ai. Didro se izjasnuva i <strong>vo</strong> odnos na pra{aweto na slobodnata<br />
<strong>vo</strong>lja. Toj ne veruva <strong>vo</strong> zastra{uvaweto kako cel na kaznata, no i<br />
pokraj toa ne e protiv smrtnata kazna. Pritoa, smrtnata kazna ne ja<br />
sfa}a <strong>vo</strong> smisla na odmazda, tuku kako edinstveno sredst<strong>vo</strong> za osloboduvawe<br />
na op{test<strong>vo</strong>to od nepopravlivi zlostornici. Vo samata Enciklopedija<br />
na edno mesto koe se odnesuva na problemot na kriminalitetot,<br />
e navedeno i toa deka siroma{tijata e majka na site te{ki krivi-<br />
~ni dela, deka op{test<strong>vo</strong>to ja o<strong>vo</strong>zmo`uvaa taa siroma{tija koja sozdava<br />
bednici, a ovie pak na toa odgovaraat so krivi~ni dela izvr{eni<br />
<strong>vo</strong> siroma{tija.<br />
Za Pol Holbah (1723-1789) mo`e slobodno da se ka`e deka pretstavuva<br />
eden od najgolemite protivnici na sakralizacijata na op{-<br />
testvenite pojavi, a me|u niv i kaznata i kaznuvaweto. Spored nego,<br />
pri~inite na kriminalitetot ne se nao|aat <strong>vo</strong> li~nosta na zlostornikot,<br />
a u{te pomalku <strong>vo</strong> negovata priroda. Toj go zastapuva gledi{teto<br />
na celosna ednak<strong>vo</strong>st na lu|eto spored s<strong>vo</strong>ite vrodeni dispozicii. Nad<strong>vo</strong>re{nite<br />
okolnosti se tie {to kaj lu|eto sozdavaat razli~ni osobini,<br />
me|u koi takvi {to poedincite nu`no gi gonat kon vr{ewe na<br />
krivi~ni dela.<br />
Holbah osobeno go ispituva vlijanieto na dr`avnata uprava vrz<br />
op{testvenite odnosi pa i vrz kriminalitetot i doa|a do slednive zaklu~oci.<br />
Porastot na kriminalitetot sekoga{ e znak na tiranijata <strong>vo</strong><br />
op{testvenata uprava i slabata, nebre`na administracija. Strogosta<br />
i preteranosta <strong>vo</strong> nametnuvaweto na dr`avnite dava~ki, raznite maltretirawa<br />
na gra|anite od strana na dr`avnata uprava, ne~uvstvitelnosta<br />
na imotnite lu|e - seto toa samo go zgolemuva brojot na lu|eto<br />
koi siroma{tijata gi doveduva <strong>vo</strong> o~ajanie i koi se odavaat na krivi~ni<br />
dela. Se dodeka vlasta <strong>vo</strong> edna dr`ava e lo{a, dodeka dobrata ne<br />
se ednak<strong>vo</strong> podeleni taka {to na pove}eto od narodot im nedostasuvaat<br />
najnu`nite potrebi, se dotoga{ brojot na krivi~nite dela }e bide golem<br />
i kaznite na nikoj na~in nema da go namalat. Glavnoto sredst<strong>vo</strong> za<br />
suzbivawe na kriminalitetot e mudrata politika na dr`avnata uprava<br />
<strong>vo</strong> smisla da se zado<strong>vo</strong>lat site gra|ani, za{to ~ovekot koj nema ni{to<br />
od zadnicata, so ni{to ne e vrzan za taa zaednica. Zlostornicite sekako<br />
ne se osameni <strong>vo</strong> vr{eweto na krivi~nite dela. Primerite za toa<br />
~esto im gi pru`aat lu|eto od taa visoka dr`avna uprava ~ii podme-<br />
77
tnuvawa nikako ne se iznesuvaat <strong>vo</strong> javnosta. Te{ko e da se naviknat<br />
gra|anite na pokornost na zakonite koga toa op{test<strong>vo</strong> jasno im veli<br />
deka zakonite se sozdadeni samo za niv i deka nikako ne se odnesuvaat<br />
na priviligiranite, deka se nemilosrdni samo koga se <strong>vo</strong> pra{awe<br />
onie koi ne spa|aat <strong>vo</strong> privilegiraniot stale`. Na toj na~in Hobah so<br />
prili~na ostroumnost go kritikuva op{test<strong>vo</strong>to od s<strong>vo</strong>eto vreme i<br />
prilikite <strong>vo</strong> nego.<br />
Iako trgnuva od apsolutno deterministi~ki pozicii na ~ovekovata<br />
sloboda (fatalizam), toj sepak ne go negira pra<strong>vo</strong>to na dr`avata<br />
da gi kaznuva prestapnicite. 179 Pritoa e osobeno protiv varvartst<strong>vo</strong>to<br />
so koe golem broj nacii gi kaznuvaat `rtvite na s<strong>vo</strong>jata lutina.<br />
Vo taa smisla Holbah veli: "Ako stvarno e vistina deka op{test<strong>vo</strong>to<br />
ima pra<strong>vo</strong> da mu go odzeme `i<strong>vo</strong>tot na s<strong>vo</strong>ite ~lenovi, ako stvarno<br />
e vistina deka smrtta na zlostornikot e beskorisna za nego, a korisna<br />
za op{test<strong>vo</strong>to {to bi trebalo podlaboko da se razgleda, ~ove~nosta<br />
e taa {to bara ovaa smrt barem da ne bide prosledena so nepotrebni<br />
tormozewa so koi preterano strogite zakoni sakaat samata<br />
smrt da ja napravat u{te pote{ka. So taa svirepost nepotrebno se<br />
ma~i `rtvata {to se prinesuva na javna odmazda, go razdraznuva gleda~ot<br />
koj so~uvstvuva so nesre}nikot koj ofka od bolka i se stava na<br />
negova strana. Taa svirepost ne gi zastra{uva lo{ite koi gledaj}i gi<br />
suro<strong>vo</strong>stite stanuvaat u{te posurovi, u{te pogolemi yverovi, u{te pogolemi<br />
neprijateli na s<strong>vo</strong>ite sogra|ani. Koga kaznata so smrt bi bila<br />
poretka i bez bolka, bi imala pogolemo dejst<strong>vo</strong>. 180<br />
Celta na kaznata, Holbah ja gleda <strong>vo</strong> zasta{uva~kata mo} na<br />
predvidenata kazna sprema onie za koi se pretpostavuva deka mo`at da<br />
179<br />
"Ako op{test<strong>vo</strong>to ima pra<strong>vo</strong> da se odr`uva, isto taka ima pra<strong>vo</strong> da<br />
sozdade sredstva za toa s<strong>vo</strong>e samoodr`uvawe. Tie negovi sredstva se zakonite<br />
koi pred <strong>vo</strong>ljata na lu|eto postavuvaat motivi {to imaat s<strong>vo</strong>jst<strong>vo</strong> da gi odvtatat<br />
lu|eto od {tetni postapki... No od druga strana, zakonot nema pra<strong>vo</strong> da gi<br />
kaznuva onie na koi ne im pru`il nu`ni motivi {to mo`ele da vlijaat na nivnata<br />
<strong>vo</strong>lja. Nema pra<strong>vo</strong> da gi kaznuva onie koi op{test<strong>vo</strong>to gi li{ilo od sredstvata<br />
za opstanok, mo`nostite da go ostvarat s<strong>vo</strong>eto umeewe i s<strong>vo</strong>ite talenti,<br />
da rabotat za op{test<strong>vo</strong>to. Zakonot e nepraveden koga gi kaznuva za gre-<br />
{kite koi tie morale da gi storat poradi potrebite na s<strong>vo</strong>jata priroda ili<br />
poradi samoto ustrojst<strong>vo</strong> na op{test<strong>vo</strong>to. Zakonot e nepraveden i nerazumen<br />
koga gi kaznuva zatoa {to odele spored skolonostite koi samoto op{test<strong>vo</strong>,<br />
primerot, javnoto mislewe i op{testvenite <strong>ustanovi</strong> <strong>vo</strong> niv gi odgleduvaat.<br />
Najposle, zakonot ne e praveden koga ne opredeluva kazni {to se srazmerni na<br />
vistinskoto zlo {to na op{test<strong>vo</strong>to mu e naneseno. Kraen stepen na nepravda<br />
i na ludost e koga zakonot do taa mera e zaslepen i gi kaznuva onie koi na<br />
op{test<strong>vo</strong>to mu slu`at korisno." Holbah, P, Sistem prirode, Prosveta, Beograd,<br />
1950, str. 152.<br />
180<br />
Ibid, str. 152-153.<br />
78
idat zapla{eni. Prestapnicite treba da se kaznuvaat spored storenoto<br />
zlo i zasekoga{ da se onemoz<strong>vo</strong>`at da mu {tetat na op{test<strong>vo</strong>to,<br />
no, kako {to toa uba<strong>vo</strong> go zabele`uva Holbah, ako nema nade` deka mo-<br />
`at da se popravat.<br />
Ona {to me|utoa, e posebno zna~ajno kaj Holbah e negoviot stav<br />
deka dvi`e~kite sili {to se do<strong>vo</strong>lni da gi odvratat lu|eto od zlostorstvata<br />
mo`at da se najdat samo nad<strong>vo</strong>r od religioznite predrasudi i<br />
toa <strong>vo</strong> prevencijata koja i se pretpostavuva na prisilbata na zakonot,<br />
na kaznata. Glavnite sredstva na prevencija Holbah gi bara <strong>vo</strong> prv red<br />
<strong>vo</strong> <strong>vo</strong>spituvaweto. ^ovekot e lo{ ne zatoa {to e takov roden, tuku<br />
zatoa {to takov e napraven. 181 Srceto na ~ovekot e po~va koja spored<br />
s<strong>vo</strong>jata priroda mo`e da proizveduva trwe kako i najkorisni rastenija<br />
i prijatno o<strong>vo</strong>{je, a toa zavisi od semeto koe <strong>vo</strong> nego }e bide zasadeno<br />
i gri`ata {to na semeto }e mu bide prosvetena. 182<br />
Poznatiot francuski mislitel Volter (Francois Voltaire, 1694 -<br />
1788) s<strong>vo</strong>ite idei za kriminalitetot gi izlo`il <strong>vo</strong> pogolem broj raspravi.<br />
183 Volter <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>eto vreme so najgolema `estokost <strong>vo</strong>del borba<br />
za reforma na krivi~noto zakonodavst<strong>vo</strong>. Pred sî, poznat e negoviot<br />
stav sprema verskata netolerancija koja <strong>vo</strong> krivi~noto zakonodavst<strong>vo</strong><br />
na nego<strong>vo</strong>to vreme sî u{te be{e zastapena. Nego<strong>vo</strong>to delo "Raspravi za<br />
tolerancijata" po po<strong>vo</strong>d smrta na @an Kalas, stana poznata {irum svetot<br />
i napravi definitivno da prestanat onie `alosni krivi~ni raspravi<br />
<strong>vo</strong> vrska so delata na verska netolerancija, a isto taka da se<br />
namalat torturite <strong>vo</strong> krivi~nata postapka. 184<br />
Vo pogled na pri~inite na kriminalitetot istaknuva deka izvr{itelite<br />
na imotnite krivi~ni dela obi~no se lu|e so slaba ekono-<br />
181<br />
Vidi: ibid, str. 152.<br />
182<br />
Ibid, str. 102 i 190. Vo ovaa smisla Holbah go veli i slednoto: "Sinot<br />
na ~ovek na visoka polo`ba u{te od detst<strong>vo</strong>to nau~il da saka vlast, i ako<br />
ima sre}a da se <strong>vo</strong>vle~e pod pla{tot na protekcijata }e stane 'r|a i toa }e<br />
bide nekazneto. Prirodata zna~i ne gi sozdava lo{i lu|eto tuku na{ite <strong>ustanovi</strong><br />
koi vrz niv dejstvuvaat da bidat takvi. Dete koe izrasnalo me|u razbojnici<br />
mo`e da stane samo zlostornik, da bilo <strong>vo</strong>spituvano me|u ~esni lu|e, }e<br />
stanelo dobar ~ovek." Ibid, str. 234.<br />
183<br />
"Traite sur la tolerancÕ Á l'occasion de la mort de Jean Calas", 1763,<br />
"Commentaire sur la livre de delits et des peines per a<strong>vo</strong>kat de la province", 1786, Prix<br />
de la justices et de l'umanitÕ".<br />
184<br />
"Spored nego na sekogo mu pripa|a pra<strong>vo</strong>to da veruva kako {to saka<br />
dokolku negovite religiozni uveruvawa ne go navreduvaat op{testveniot red;<br />
ne mo`e da se tolerira samo fanatizmot koj e {teten za op{test<strong>vo</strong>to. Od `alosnite<br />
istoriski iskustva na religioznite progoni, avtorot naveduva, deka<br />
istite nikoga{ ne doveduvale do sakanata cel. Spored su{tinata na rabotite<br />
intolerancijata sekade pretstavuva apsurd i varvarst<strong>vo</strong>." ^ubinski, M. op.<br />
cit. str. 76.<br />
79
mska sostojba i ja kritikuva dr`avnata uprava {to namesto da po~ne so<br />
suzbivaweto na ekonomskata siroma{tija i na pita~eweto, edinstveno<br />
demne prilika ovie lu|e da gi stavi <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>r. Toj bara zakonodavecot<br />
da ispita koi krivi~ni dela se najpove}e povrzani so slabite strani<br />
na ~ovekovata priroda za da go svrti vnimanieto vrz tie pri~ini. Vo<br />
borbata so ubist<strong>vo</strong>to na dete pri pora|awe se zalaga za osnovawe na posebni<br />
ku}i za pora|awe koi }e go za{titaat `i<strong>vo</strong>tot na plodot i ~esta<br />
na nema`enata majka, koi do toga{ moraat da ja sokrivaat s<strong>vo</strong>jata bremenost<br />
i da se odavaat na kriminal. 185<br />
Vo pogled na kaznuvaweto na vinovnicite ja <strong>vo</strong>vel idejata od<br />
"simbioza na krivi~noto delo" koja podocna e prifatena od mnogu<br />
kriminolozi. Toj imeno, zabele`al deka mnogu zlostornici pri izvr-<br />
{uvaweto na krivi~noto delo poka`uvaat opredelena posebna sposobnost<br />
koja bi mo`ela da se iskoristi. Takvite zlostornici mo`ebi <strong>vo</strong><br />
s<strong>vo</strong>jot porane{en `i<strong>vo</strong>t ne uspeale da gi upotrebat s<strong>vo</strong>ite sposobnosti,<br />
pa ottamu po izvr{uvaweto na krivi~noto delo toa treba da se<br />
iskoristi. Ottamu, mo`e slobodno da se ka`e, deka idejata za prilagoduvawe<br />
na kaznata so ogled na razli~nite sposobnosti na osudenikot,<br />
koja podocna e dorazviena od pretstavnicite na kriminolo{kite<br />
{koli, poteknuva u{te od samiot Volter. Toj re{itelno stanuva protiv<br />
odmazdata, no se zalaga za srazmernost <strong>vo</strong> kaznuvaweto poradi<br />
skrotuvawe na sudiskoto samo<strong>vo</strong>lie i poradi borba so svireposta na<br />
kaznite. "Vrhoven kriterium kaj kaznuvaweto mora da bide korista za<br />
op{test<strong>vo</strong>to. Sudijata koj ne vnimava na toa, ne e ve}e sudija, tuku<br />
"varvarin oble~en <strong>vo</strong> sudiska toga" ili duri i "ubiec <strong>vo</strong> toga," koj gi<br />
nareduva vistinskite interesi na pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong>to." 186<br />
Site napredni idei na ovie misliteli nezadr`li<strong>vo</strong> se razvivaa<br />
i probivaa <strong>vo</strong> zemjite na Evropa <strong>vo</strong> periodot od XVI do po~etokot na<br />
XIX vek, sozdavaj}i duhovna klima za pobeda na novite kapitalisti~ki<br />
op{testveni odnosi. Nivnata po~etna to~ka se nao|a <strong>vo</strong> kritikata na<br />
teorijata na besmrtnosta na du{ata i baraweto za osolboduvawe na naukata<br />
od stegite na Crkvata. Nivnata kritika pretstavuva vistinska<br />
re<strong>vo</strong>lucija za{to vnimanieto na ~ovekot kone~no se svrtuva kon vistinskiot<br />
`i<strong>vo</strong>t na zemjata, a toa zna~i i kon vistinskite sredstva za menuvawe<br />
na seto ona {to go popre~uva ostvaruvaweto na ~ovekot i<br />
op{testveniot raz<strong>vo</strong>j. Ottuka }e proizleze i posebnoto mesto {to mu<br />
se dava na razumot <strong>vo</strong> opredeluvaweto na toj raz<strong>vo</strong>j. Celokupnata istorija<br />
ne e ni{to drugo tuku istorija na borba na razumot protiv neznaeweto<br />
i predrasudite. Zatoa <strong>vo</strong> site ovie razmisluvawa be{e nesomneno<br />
prisuten streme`ot kon humanizacija na kaznata i unapreduvawe<br />
na krivi~noto pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong>. Me|utoa, nivnite slobodoumni idei neostvarija<br />
skoro nikakov odraz vrz podobruvaweto na toga{nite sost-<br />
185<br />
Ibid, str. 78.<br />
186<br />
Ibid, str. 77<br />
80
ojbi. Glavnata pri~ina za toa e {to sî u{te ne bea sozdadeni op{testvenoekonomski<br />
i politi~ki uslovi za koreniti promeni <strong>vo</strong> ova ~uvstvitelno<br />
podra~je na ~ovekoviot `i<strong>vo</strong>t. Ottamu i upornoto nastojuvawe<br />
na Crkvata i kanonskoto krivi~no pra<strong>vo</strong> kon zadr`uvawe na najsurovite<br />
oblici na represija <strong>vo</strong> ~ii sredstva <strong>vo</strong> prv red se gleda{e silata<br />
{to mo`e da gi zapre naprednite dvi`ewa. So ogled na toa namesto<br />
do podobruvawe na sostojbite <strong>vo</strong> oblasta na kaznuvaweto obi~no<br />
doa|a{e do sprotivni efekti - do zasiluvawe na site vidovi na represija.<br />
IV. POJAVA I RAZVOJ NA KAZNATA LI[UVAWE OD<br />
SLOBODA<br />
1. OBLICI NA ZATVORAWE DO XVIII VEK I POJAVA NA PRVITE<br />
ZATVORI<br />
1. Ako se trgne od op{topoznatata vistina deka sekoja t<strong>vo</strong>rba<br />
na ~ovekoviot materijalen i duhoven `i<strong>vo</strong>t nu`no se nadgraduva na ona<br />
{to <strong>vo</strong> dotoga{niot tek od ra<strong>vo</strong>jot na istorijata se oplemenilo kako<br />
humano, ispravno i <strong>vo</strong> praktikata provereno, toga{ e nesomneno za ona<br />
{to denes go imame <strong>vo</strong> oblasta na kaznite li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong><br />
mnogu im dol`ime na usilbite na minatoto. Zaradi toa ne smeeme a da<br />
ne se osvrneme na pozitivnite i negativnite iskustva {to ja uslovile<br />
genezata na zat<strong>vo</strong>rskiot sistem i sostojbite <strong>vo</strong> nego. Na toj na~in mo-<br />
`at pouspe{no da se sfatat, da se neguvaat i <strong>vo</strong> mnogu pogolem obem<br />
po~ituvaat istoriskite pridobivki i sovremenite dostreli <strong>vo</strong> penitencijarnata<br />
oblast i da se spre~at eventualnite nedoslednosti i aberacii<br />
{to mo`at da se javat kako gor~liv plod na nepromislenoto povtoruvawe<br />
na tu|ite gre{ki i lo{i iskustva. Ovde, vsu{nost, se rasprava<br />
za pojavata i raz<strong>vo</strong>jot na kaznata li{uvawe od sloboda, za eden<br />
mo{ne va`en penolo{ki institut {to denes ne samo kaj nas tuku i <strong>vo</strong><br />
svetot pretstavuva centralno podra~je <strong>vo</strong> sistemot na krivi~nite sankcii.<br />
Nejzinata postepena i specifi~na e<strong>vo</strong>lucija <strong>vo</strong> krivi~noto<br />
pra<strong>vo</strong> i penitercijarnata oblast e, vsu{nost, onoj proces {to mo`e da<br />
ni gi poka`e problemite so koi {to ovaa kazna postojano se sudira{e<br />
i so silata teoretskite i empiriskite argumenti ja doka`uva{e s<strong>vo</strong>jata<br />
opravdanost.<br />
2. Zaradi polesno sogleduvawe na pojavata i raz<strong>vo</strong>jot na ovaa<br />
kazna nu`no e najprvin da se sogleda najziniot poim. Vodeweto smetka<br />
za elementite od koi {to toj e sostaven pretstavuva pojdovna osnova za<br />
razbiraweto na najzinite za~etoci i diferencijalniot pristap <strong>vo</strong> nejzinata<br />
primena. Toa se slednive elementi:<br />
1 0 li{uvaweto od sloboda zna~i prisilba kon nekoe lice site<br />
s<strong>vo</strong>i `i<strong>vo</strong>tni aktivnosti da gi vr{i <strong>vo</strong> isklu~itelno ograni~en<br />
prostor.<br />
81
2 0 toj prostor pretstavuva posebna zaokru`ena celina {to se<br />
obezbeduva so zat<strong>vo</strong>rawe i postojan nadzor.<br />
3 0 izolacijata na poedincite od svetot {to e nad<strong>vo</strong>r od toj<br />
prostor mo`at da ja ostvarat samo ovlasteni dr`avni organi spored<br />
to~no utvrdena postapka.<br />
4 0 vremetraeweto na odzemenata sloboda na dvi`ewe i ostvaruvawe<br />
na sakanite op{testveni interakcii naj~esto zavisi od te`inata<br />
na ona {to e storeno i vinata na storitelot i mo`e da bide ograni~eno<br />
ili do`i<strong>vo</strong>tno.<br />
5 0 li{uvaweto od sloboda se primenuva sprema to~no opredeleno<br />
lice zaradi nego<strong>vo</strong>to kriminalno odnesuvawe, o<br />
6 0 li{uvaweto od sloboda pretstavuva op{testvena reakcija so<br />
to~no opredeleni celi.<br />
Za da se ostvari nekoe li{uvawe od sloboda do<strong>vo</strong>lno e postoeweto<br />
samo na prvite dva elementi: da se raboti za lice {to e prisileno<br />
da `ivee <strong>vo</strong> ograni~en prostor na opredelen na~in obezbeden i izd<strong>vo</strong>en<br />
od nad<strong>vo</strong>re{niot svet. So ogled na toa {to niz istorijata bil naj-<br />
~est slu~ajot o<strong>vo</strong>j prostor da se zaokru`i so prirodni ili ve{ta~ki<br />
pre~ki {to mo`at da se zat<strong>vo</strong>rat, za stavaweto na liceto <strong>vo</strong> nego bila<br />
naj~esta i upotrebata na terminot zat<strong>vo</strong>rawe, zat<strong>vo</strong>r i zat<strong>vo</strong>renici.<br />
Na toj na~in terminite zat<strong>vo</strong>rawe i li{uvawe od sloboda stanuvaat<br />
sinonimi od koi so prviot se stava akcent na formalnata strana na<br />
o<strong>vo</strong>j proces, a so vtoriot <strong>vo</strong> pogolema mera se objasnuva negovata sodr`ina.<br />
Seto ova me|utoa ne e do<strong>vo</strong>lno da se zboruva za kaznata zat<strong>vo</strong>r,<br />
odnosno kaznata li{uvawe od sloboda za{to na ~ovekot mo`e da mu<br />
bide odzemena slobodata pod dejst<strong>vo</strong> na razli~ni sili, a koga se raboti<br />
za tak<strong>vo</strong> odzemawe od strana na drug ~ovek toa mo`e da bide storeno od<br />
poedinec ili grupa, doz<strong>vo</strong>leno ili protivpravno, od razli~ni pri~ini<br />
i motivi i zaradi postignuvawe razli~ni celi. Od tie pri~ini, samo<br />
toga{ koga e ispolneta sodr`inata od site {est predhodno navedeni<br />
elementi mo`e da stane zbor za kaznata li{uvawe od sloboda. Takvata<br />
forma se javuva so prvite bur`uaski kodifikacii kon krajot na XVIII<br />
i denes pretstavuva redovno sredst<strong>vo</strong> na krivi~nopravnata reakcija na<br />
op{test<strong>vo</strong>to. Seto ona {to se javuvalo porano, pa makar i <strong>vo</strong> kodificirana<br />
forma, zaradi otsust<strong>vo</strong>to na poedini elementi mo`e da se nare-<br />
~e samo zat<strong>vo</strong>rawe ili li{uvawe od sloboda bez predikatot kazna.<br />
3. Istra`en ili sudski zat<strong>vo</strong>r (procesno-pravno zat<strong>vo</strong>rawe). I<br />
pokraj skromnite iz<strong>vo</strong>ri od staroto robovladetelsko pra<strong>vo</strong><br />
opredeleni nau~ni soznanija uka`uvaat deka u{te <strong>vo</strong> toga{noto op{-<br />
test<strong>vo</strong> bile poznati zat<strong>vo</strong>rot i zat<strong>vo</strong>raweto. Postojat i do<strong>vo</strong>lni soznanija<br />
deka zat<strong>vo</strong>rot toga{ ne bil kazna, odnosno merka na redovnata<br />
krivi~nopravna represija. Taka <strong>vo</strong> staroto rimsko ra<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot (prehesionem)<br />
ne zna~e{e ni{to drugo tuku merka za zadr`uvawe na poedinecot<br />
do nego<strong>vo</strong>to stavawe na raspolagawe na pra<strong>vo</strong>sudnite organi zaradi<br />
izrekuvawe na opredelen vid kazna. Glavnata funkcija na ovie za-<br />
82
t<strong>vo</strong>ri be{e <strong>vo</strong> toa da poslu`at kako preventivno sredst<strong>vo</strong> za zadr`uvawe<br />
na liceto do izrekuvaweto na edna od kaznite {to gi poznavalo toa<br />
op{test<strong>vo</strong>. Ottamu za niv se veli deka pretstavuvale "pretsobje za<br />
izvr{uvawe na telesnite i smrtnite kazni", ili pak poslikovito<br />
"deka dodeka dene{nite sudovi so s<strong>vo</strong>ite presudi gi polnat zat<strong>vo</strong>rite,<br />
nekoga{nite sudovi pridonesuvale za nivno praznewe" (Hippel). Poinaku<br />
re~eno, sevkupnoto zat<strong>vo</strong>rawe od o<strong>vo</strong>j period bilo, pred sî, opredeleno<br />
od procesno-pravni pri~ini. Toa ja imalo ulogata na eden vid<br />
istra`en ili sudski zat<strong>vo</strong>r kade {to se ~uvale obvinetite lica do kone~nata<br />
presuda. 187 Vrz istiot princip bea zadr`uvani i ve}e osudenite<br />
lica do kone~noto izdr`uvawe na kaznata. Vo taa smisla e poznat<br />
i ~esto citiran primerot na Sokrat koj bil zat<strong>vo</strong>ren do momentot na<br />
povikuvaweto da ispie otrov. Se znae i imeto na eden konkreten zat<strong>vo</strong>r<br />
nare~en Tullianum <strong>vo</strong> koj {to privrzanicite na Kartegina bile<br />
dr`ani do nivnoto li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t. 188<br />
So sli~ni zat<strong>vo</strong>ri raspolagale i starite Egipjan, Vavilonci,<br />
Asirci, Indijci, Evrei, Grci i drugite narodi od toa vreme. Za istata<br />
namena kaj niv bile koristeni razni podrumi, napu{teni gradski kuli<br />
i tvrdini, pa duri i bunari. 189<br />
4. Zat<strong>vo</strong>raweto ili li{uvaweto od sloboda nemalo oblik na kazna<br />
nitu <strong>vo</strong> srednovekovniot period. Toa i ovde se primenuva kako procesno-pravna<br />
merka za prit<strong>vo</strong>rawe na obvinetite so osnovna cel da se<br />
spre~i begst<strong>vo</strong> na lice {to izvr{ilo nekoe krivi~no delo ili drug<br />
vid na prestpani~ko povedenie. Vakviot zat<strong>vo</strong>r prakti~no slu`el<br />
samo za ograni~uvawe na slobodata na nekoe lice za vreme na tekot na<br />
krivi~nata postapka. Vo ovaa smisla se naveduva zakonot na Ivan Smeliot<br />
od 1570 godina spored koja zat<strong>vo</strong>rot pretstavuval merka za ~u-<br />
187<br />
Vo kazneniot sistem na Rimskoto pra<strong>vo</strong> od periodot na Carst<strong>vo</strong>to<br />
pokraj telesnite i smrtnite kazni postepeno se preo|alo i kon deportacija na<br />
osudenite lica na opredeleni ostrovi ili kon nivna relegacija od edna <strong>vo</strong><br />
druga provnincija. Se spomenuva duri i tn. do`i<strong>vo</strong>tna robija so prisilna rabota<br />
(opera publika). No kako dokaz deka ovie oblici na li{uvawe od sloboda<br />
ne bile zat<strong>vo</strong>rska kazna ~esto se citiraat zborovite na Ulpijan: "Cercer enim<br />
ad continendos homines, non ad puniendos haberi debat" (Zat<strong>vo</strong>rot treba da se koristi<br />
za pritvarawe, a ne za kaznuvawe). Navedeno spored: Kup~evi}-Mla|enovi},<br />
R. Osnovi penologije, str. 78.<br />
188<br />
Kako primer na vakov zat<strong>vo</strong>r se naveduva i onoj nare~en Mamertime,<br />
zdanie {to i den denes postoi blizu ridot Kapitol. Toj se sostoi od gorna<br />
pra<strong>vo</strong>agolna prostorija osvetlena od edna dupka na pokri<strong>vo</strong>t i podzemna s<strong>vo</strong>dna<br />
prostoija {to se nao|ala vedna{ pod prvata. Zat<strong>vo</strong>renicite do osudata na<br />
smrt bile smestuvani <strong>vo</strong> gornata, a potoa bile frlani <strong>vo</strong> dolnata prostorija<br />
kade {to umirale od glad ili pak se zadu{uvale. Vidi: Hovard, D. L, op. cit,<br />
str. 3.<br />
189<br />
Vidi: Milutinovi}, M, Penologija, str. 24.<br />
83
vawe. Se raboti za za{titna merka {to ponekoga{ bila mnogu te{ka<br />
no, i so `i<strong>vo</strong>pisnost <strong>vo</strong> nejzinoto izvr{uvawe. Upravata na zat<strong>vo</strong>rot<br />
bila opredeluvana so licitacija spored na~eloto koj }e dade pove}e, a<br />
upravitelot se odnesuval kako hotelier kaj na s<strong>vo</strong>ite zat<strong>vo</strong>renici im<br />
prodaval hrana i pijaloci. Nemu me|utoa, mu be{e zabraneto da izdava<br />
pove}e od grne vino ili pi<strong>vo</strong> po ~ovek. Vo ovie zat<strong>vo</strong>ri no}ta se minuva{e<br />
<strong>vo</strong> kelii, a preku denot se `ivee{e zaedno <strong>vo</strong> odsust<strong>vo</strong> na posebna<br />
disciplina. Na zat<strong>vo</strong>renicite im be{e doz<strong>vo</strong>leno kuglawe i igrawe<br />
komar so ograni~en vlog, a im be{e zabraneto lizgawe i udirawe so<br />
sne`ni topki! 190<br />
Za o<strong>vo</strong>j period se me|utoa, karakteristi~ni u{te dva vida na zat<strong>vo</strong>rawe<br />
{to isto taka pretstavuvale kazna. Toa se zat<strong>vo</strong>raweto kako<br />
supsidierna meka za lica {to ne isplatile opredelen dolg ili pari-<br />
~na kazna (personalen zat<strong>vo</strong>r) ili pak kako profilakti~ka policiska<br />
meka {to se primenuvala sprema skitnici, pita~i, du{evno bolni i<br />
drugi lica koi ne mo`ele da doka`at od {to se izdr`uvaat.<br />
Personalen zat<strong>vo</strong>r (dol`ni~ko zatorawe). Osnovnata cel na<br />
personalnoto zat<strong>vo</strong>rawe odela kon toa opredeleno lice {to nemo`elo<br />
<strong>vo</strong>op{to ili na vreme da isplati stasan dolg, izre~ena globa ili drug<br />
vid pari~na kazna da se zat<strong>vo</strong>ri do momentot koga toa }e go stori.So<br />
tak<strong>vo</strong>to zadr`uvawe se o<strong>vo</strong>zmo`uvalo da se spre~i ne~ie begst<strong>vo</strong> do nadomesuvaweto<br />
na dolgot. Zat<strong>vo</strong>raweto se sproveduvalo po barawe i na<br />
tro{ok na doveritelot na insolventniot dol`nik. Specifi~no e i<br />
toa {to sprema licata <strong>vo</strong> ovie zat<strong>vo</strong>ri ne se primenuval nikakov disciplinski<br />
re`im nitu bilo kakvi drugi ograni~uvawa i oblici na<br />
pritisok. So ograni~uvaweto na slobodata i dvi`ewe zaradi prisiluvawe<br />
da se isplati dolgot se iscrpuvala i celata sodr`ina na o<strong>vo</strong>j<br />
oblik na zat<strong>vo</strong>rawe. Personalniot zat<strong>vo</strong>r se izreknuval so odluka na<br />
sudot i bil poznat <strong>vo</strong> skoro site pravni sistemi od o<strong>vo</strong>j period.<br />
Policiski zat<strong>vo</strong>r (profilakti~no zat<strong>vo</strong>rawe). O<strong>vo</strong>j vid zat<strong>vo</strong>rawe<br />
e profilakti~ka merka {to se primenuvala sprema lica za koi<br />
se pretpostavuvalo deka pretstavuvaat potencijalni delinkventi, ili<br />
naprosto, zatoa {to spored moralnite pogledi na vladea~kata klasa se<br />
smetalo deka povedenieto na nekoi lica e samo po sebe izrazite sramno,<br />
nedoli~no i prekorli<strong>vo</strong>. Se raboti za masa na bezrabotnici, pita~i,<br />
skitnici, alkoholi~ari, komarxii, lica <strong>vo</strong> koi se somnevalo<br />
deka se oddavaat na prostitucija ili drug vid na nemoral, po~estite<br />
prekr{iteli na javniot red i mir i <strong>vo</strong>op{to na site onie {to manifestirale<br />
opredeleno asocijalno odnesuvawe i pretstavuvale nekakva<br />
opasnost za op{testveniot mir i poredok.<br />
5. I za ovie oblici na zat<strong>vo</strong>rawe <strong>vo</strong> po~etokot bile koristeni<br />
najrazli~ni objekti: tvrdini, napu{teni kasarni, manastiri, podrumi,<br />
190<br />
Vidi: Cornil, P. Kazna tamnice (La paine de prison), Izbor, Zagreb,<br />
1951/1, str. 84-85.<br />
84
a podocna i stari napu{teni brodovi {to bile usidreni pokraj bregovite.<br />
Vo literaturata se tvrdi deka prviot zat<strong>vo</strong>r od o<strong>vo</strong>j vid e osnovan<br />
<strong>vo</strong> 1553 godina. Se raboti za napu{teniot zamok Brajdvel (Bridwell)<br />
{to Edvard VI mu go podaril na gradot London. Vo nego bile zat<strong>vo</strong>reni<br />
golem broj lica {to pretstavuvale nekakva opasnost po javniot red i<br />
mir <strong>vo</strong> vremeto na pr<strong>vo</strong>bitnata akumulacija na kapitalot <strong>vo</strong> Anglija.<br />
Toa e vreme koga raz<strong>vo</strong>jot na tekstilnata industrija dovede do poznatoto<br />
odzemawe na zemjata od selanite i nejzino pret<strong>vo</strong>rawe <strong>vo</strong> pasi-<br />
{ta. Osiroma{enoto selanst<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> golem obem se najde na ulicite na<br />
gradovite <strong>vo</strong> potraga po egzistencija. Li{eno od osnovnite uslovi za<br />
`i<strong>vo</strong>t ova naselenie se pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> golema masa na skitnici, pita~i i<br />
asocijalni lica za koi {to op{test<strong>vo</strong>to ne mo`e{e da <strong>vo</strong>di nikakva<br />
gri`a. Spasonosnoto re{enie se najde <strong>vo</strong> nivnoto nagnetuvawe <strong>vo</strong> adaptiraniot<br />
zamok Brajdvel, a koga toa ve}e ne be{e fizi~ki mo`no i <strong>vo</strong><br />
otvaraweto sli~ni <strong>ustanovi</strong> koi {to adekvatno na nivniot uzor go dobija<br />
op{tiot naziv "bridwells".<br />
Vo po~etokot <strong>vo</strong> ovie prvi zat<strong>vo</strong>ri bez nikakov red zaedno se<br />
dr`ele ma`i, `eni i deca, du{evno bolni lica, komarxii i site drugi<br />
pomalku ili pove}e asocijalni ili samo somnitelni lica. Ne{to podocna<br />
ovie <strong>ustanovi</strong> se koristat za zat<strong>vo</strong>rawe i na storiteli na polesni<br />
krivi~ni dela. Pokraj odstust<strong>vo</strong>to na elementarna klasifikacija<br />
ne postoele nitu bilo kakvi oblici na zaedni~ka rabota. Toa e sostojba<br />
{to trae do sogleduvaweto deka takviot na~in na zat<strong>vo</strong>rawe doveduva<br />
do brojni bezredija i drugi nesakani posledici. Za da se nadminat<br />
nekoi od zabele`anite slabosti <strong>vo</strong> Anglija se zapo~na i so oddeluvawe<br />
na licata {to bile sposobni i sakale da rabotat od onie {to mo`ele<br />
no toa ne go sakale. Prvata grupa zat<strong>vo</strong>renici bile smesteni <strong>vo</strong> tn. rabotni<br />
ku}i (work house), a vtorata, <strong>vo</strong> popravni domovi (house of corection).<br />
Naporedno so toa se <strong>vo</strong>veduvaat i osnovni elementi na interna<br />
klasifikacija (se od<strong>vo</strong>juvaat zat<strong>vo</strong>renicite na policiski zat<strong>vo</strong>r od<br />
kriminalcite, podobrite od polo{ite zat<strong>vo</strong>renici, storitelite na<br />
pote{ki od onie na polesni krivi~ni dela, ma`ite od `enite i decata<br />
i sl.) i im se o<strong>vo</strong>zmo`uva takva rabota {to bila glavno motivirana od<br />
potrebite i mo`nostite za nivna eksploatacija.<br />
Pojava na Brajdvel be{e pottik i ostanatite evropski zemji da<br />
pristapat kon sli~ni re{enija <strong>vo</strong> pogled na formiraweto na posebni<br />
<strong>ustanovi</strong> za izolacija na opredeleni kategorii lica. Toa najprvin se<br />
slu~i <strong>vo</strong> Holandija. Imeno, <strong>vo</strong> mart 1589 godina <strong>vo</strong> Amsterdam treba{e<br />
da mu se sudi na eden {esnaestogodi{en kradec. Toga{ sudiite pobarale<br />
razgo<strong>vo</strong>r so ~lenovite na gradskiot sovet zaradi iznao|awe re{enie<br />
spored koe decata so vak<strong>vo</strong> povedenie bi se upatile na nekoj vid<br />
kontrolirana rabota so koja }e se odviknat od lo{ite naviki. Nekolku<br />
meseci podocna sovetot izglasal rezolucija so koja se iznesuvaat<br />
te{kotiite na sudot pri osuduvaweto na maloletnicite na smrt<br />
ili telesni kazni so predlog za izgradba na posebna zgrada <strong>vo</strong> koja }e<br />
85
idat upatuvani skitnici i kriminalci so zadol`itelna rabota. Taka<br />
nastana poznatiot zat<strong>vo</strong>r za maloletnici Rasphuis, dovr{en <strong>vo</strong> 1595<br />
godina. 191 Na sli~en na~in <strong>vo</strong> Amsterdam e izgraden i prviot zat<strong>vo</strong>r za<br />
`eni Spinhuis <strong>vo</strong> 1596 godina. Osnovnata ideja na ovie <strong>ustanovi</strong> be{e<br />
obezbeduvawe na zednicata od opasnosta {to ja nosea nevrabotenite<br />
poedinci ili licata so lo{o povedenie, no, istovremeno, i popravawe<br />
na prit<strong>vo</strong>renicite so rabota. 192 Vo zat<strong>vo</strong>rot za maloletnici se upatuvale<br />
onie {to ne sakale da rabotat i bea anga`irani na obrabotka na<br />
dr<strong>vo</strong>, a <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot za `eni licata {to se oddavale na prostitucija,<br />
pita~ewe i razvraten `i<strong>vo</strong>t so rabota <strong>vo</strong> predilnica. Nitu <strong>vo</strong> ovie zat<strong>vo</strong>ri<br />
<strong>vo</strong> po~etokot ne bile upatuvani kriminalci, no podocna kako i<br />
<strong>vo</strong> Anglija zapo~nala praktikata na me{awe na osudenite lica so<br />
ostantite zat<strong>vo</strong>renici.<br />
Naskoro sleduva izgradba na sli~ni zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> Sredna Evropa:<br />
Bremen 1609, Libek 1613, Hambrug 1622, Viena 1670 godina <strong>vo</strong> koi {to<br />
so streme` za zaobikoluvawe na surovite telesni i smrtni kazni, pokraj<br />
skitnicite i pira~ite, sî po~esto bile upatuvani i sitni kradci.<br />
193<br />
Praktikata na osnovawe na opredelen vid zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> Italija e<br />
prifatena duri <strong>vo</strong> po~etokot na XVII vek. Vo 1703 godina papata<br />
Klement XI go osnoval <strong>vo</strong> Rim detskiot zat<strong>vo</strong>r Sveti Mihail. Na vleznata<br />
vrata na o<strong>vo</strong>j dom za maloletnici stoel natpisot: "Ne e doz<strong>vo</strong>leno<br />
da se kaznuvaat lo{ite, ako so disciplina ne se napravat podobri"<br />
("Parum est coercere improbos nisi maliores efficias disciplina") - geslo<br />
{to jasno poka`uva{e deka ovde ne se izvr{uvale kazni tuku eden<br />
vid <strong>vo</strong>spitni merki {to po~ivale vrz rabotnata disciplina. I pokaj<br />
toa {to ustanovata ne be{e nameneta za delinkventi so devizata koja<br />
ja nose{e <strong>vo</strong> sebe <strong>vo</strong> golem obem pridonese za sovremeno sfa}awe na<br />
penitenciarniot tretman.<br />
Iako postojat mislewa deka so izgradbata na o<strong>vo</strong>j vid zat<strong>vo</strong>ri<br />
se zapo~na <strong>vo</strong> 1656 godina 194 se ~ini poispravno tvrdeweto na Ansel<br />
deka <strong>vo</strong> Francija tie za`iveale duri <strong>vo</strong> 1769 godina koga se doneseni<br />
pove}e upatstva za obrazuvawe prifatili{ta za skitnici, pita~i,<br />
`eni so lo{o povedenie, umobolni i lica so neureden `i<strong>vo</strong>t. Od pove-<br />
}eto vakvi prifatili{ta <strong>vo</strong> Francija osobeno se izd<strong>vo</strong>juva ona <strong>vo</strong> Nensi<br />
od 1770 godina <strong>vo</strong> koe {to ma`ite tkaele platno, a `enite bile<br />
anga`irani na {iewe i predewe. 195<br />
Sli~en nastan na onoj <strong>vo</strong> Holandija pridonese i za formira-<br />
191<br />
Navedeno spored Cornil, P. op. cit, str. 85.<br />
192<br />
Ancel, M. op. cit, str. 14.<br />
193<br />
Vidi: Kup~evi}-Mla|enovi}, R. Osnovi penologije, str. 80.<br />
194<br />
Davidovi}, D. Kategorizacija kazneno-popravnih ustanova i klasifikacija<br />
osud`enih lica u Jugoslaviji, IKKI, Beograd, 1970, str. 19.<br />
195<br />
Vidi: Ancel, M. op. cit, str. 13.<br />
86
weto na poznatiot zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> Gent (Belgija). Flandriskiot kancelari<br />
Kunc (Kunitz) <strong>vo</strong> 1764 godina, ja naglasi potrebata za ukinuvawe na torturata<br />
i `igosuvaweto i nivna zamena so "edna nova formula na pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong>to"<br />
- izgradba na zgrada <strong>vo</strong> koja so korisna rabota }e se vr{i<br />
popravawe na zat<strong>vo</strong>renicite. Negoviot apel be{e prifaten od knezot<br />
Filip Vilejn (Philippe Vilain) ~ie {to natamo{no zalagawe vrodi i<br />
konkreten plod. Prvite bezrabotnici i izvr{iteli na krivi~ni dela<br />
bile smesteni <strong>vo</strong> Gent <strong>vo</strong> 1772 godina. Toa se lica {to ovde bile premesteni<br />
od postoe~kite prilagodeni zandani i vrz niv pove}e ne bile<br />
primenuvani telesni kazni. 196<br />
6. Dosega{nite izlo`uvawa ned<strong>vo</strong>smisleno uka`uvaat deka pojavata<br />
na zat<strong>vo</strong>rite ne se poklopuva so nastanuvaweto na kaznata li-<br />
{uvawe od sloboda. Kako {to mo`e{e da se zabele`i <strong>vo</strong> prvite zat<strong>vo</strong>ri<br />
najmnogu bile upatuvani kriminalci, odnosno osudeni lica.<br />
U{te od samiot po~etok <strong>vo</strong> niv i toa masovno bea zadr`uvani licata<br />
{to projavile devijantno odnesuvawe. Nivnoto zat<strong>vo</strong>rawe bilo motivirano<br />
od procesno-pravni, civilno-pravni i profilakti~ki pri~ini,<br />
a ne od potrebata samoto zat<strong>vo</strong>rawe da se po~uvastvuva kako kazna.<br />
197 Bitno e da se istakne i toa deka za prvite oblici na zat<strong>vo</strong>rawe<br />
mo`ele dobro da poslu`at ve}e postoe~kite zdanija. So <strong>vo</strong>veduvaweto<br />
na novite oblici na zat<strong>vo</strong>rawe (dol`ni~koto i profilakti~koto) <strong>vo</strong><br />
periodot od XV do XVIII vek zapo~nuva izgradbata i na prvite zat<strong>vo</strong>ri.<br />
Pogolemiot smestuva~ki prostor {to se sozdade so nivnata namenska<br />
izgradba, nekade pobrgu, nekade podocna, ja sozdade i idejata za<br />
nego<strong>vo</strong> pocelosno iskoristuvawe. Ottamu sekade kade {to <strong>vo</strong> nemawe<br />
drug izlez treba{e da se najde kak<strong>vo</strong>-tak<strong>vo</strong> punativno re{enie sprema<br />
opredeleni naj~esto positni kriminalci se ode{e kon iskoristuvawe<br />
na "vi{okot" na toj prostor. Na toj na~in edna nesvesna praktika zna-<br />
~e{e zapo~nuvawe na procesot na postepeno preminuvawe na zat<strong>vo</strong>rite<br />
od tipot na zandani so preventivna funkcija <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>ri za izvr{uvawe<br />
na kaznata sprema osudenite lica. Za celosen premin kon kaznata li-<br />
{uvawe od sloboda, me|utoa be{e potrebno da se ispolnat i opredeleni<br />
op{testveni uslovi.<br />
196<br />
Vidi: Cornil, P. op. cit, str. 85 i Ancel, M. op. cit, str. 14.<br />
197<br />
Seto ova me|utoa ne zna~i deka do krajot na XVIII vek <strong>vo</strong>op{to ne<br />
be{e prisutno zat<strong>vo</strong>raweto so belezni na kazna. Taka na primer so zakonot na<br />
Karlo V od 1532 godina poznat kako Constitutio Criminalis Carolina be{e predvidena<br />
kaznata do`i<strong>vo</strong>tna robija. Vo Anglija so Vestminsterskiot statut od<br />
1275 godina be{e propi{ana kazna zat<strong>vo</strong>r od dve godini za krivi~no delo siluvawe.<br />
Vo Danska od 1294 godina, postoe{e kazna zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> do`i<strong>vo</strong>tno traewe<br />
za svirepo ubist<strong>vo</strong>. Vakvite kazni me|utoa bile mnogu retki i sporadi~ni<br />
i daleku od toa da pretstavuvaat pravilo ili nekakov integrativen del od sistemot<br />
na kaznuvaweto. Vidi: Milutinovi}, M. op. cit, str. 25-26, Atanackovi}, D,<br />
Penologija, str. 73, Davidovi}, D, op. cit, str. 18.<br />
87
2. OSNOVNI FAKTORI ZA JAVUVAWETO I RAZVOJOT NA KAZNITE<br />
LI[UVAWE OD SLOBODA<br />
Vo penolo{kata teorija e dominantno misleweto deka <strong>vo</strong>veduvaweto<br />
na kaznata li{uvawe od sloboda e vrzano za osumdesetite<br />
godini na XVIII vek. Ottuka, so pra<strong>vo</strong> se postavuvaat i dve me|usebno<br />
tesno povrzani pra{awa: pr<strong>vo</strong>, koi se op{testvenite pri~ini i uslovi<br />
{to dovele do ova no<strong>vo</strong> sredst<strong>vo</strong> na krivi~no pravnata represija, i<br />
vtoro, koi se okolnostite {to pridonesoa tokmu o<strong>vo</strong>j oblik na kaznuvawe<br />
mnogu brzo da se zacvrsti <strong>vo</strong> pravniot sistem i da se stekne so<br />
{iroka primena <strong>vo</strong> borbata protiv kriminalitetot.<br />
Za odgo<strong>vo</strong>r na ovie pra{awa se osobeno bitni slednive elementi.<br />
1. Kaznata li{uvawe od sloboda se javuva po francuskata bur`oska<br />
re<strong>vo</strong>lucija od 1789 godina. Toa e period {to dovede do burni i<br />
dlaboki promeni <strong>vo</strong> op{testvenoekonomskite odnosi i drugite sferi<br />
od op{testveniot `i<strong>vo</strong>t vklu~uvaj}i ja i oblasta na pravnopoliti-<br />
~kata i idejnata nadgradba. Vnatre{nite sprotivnosti {to dovedoa do<br />
re<strong>vo</strong>lucionizirawe na op{testvenite odnosi i ru{ewe na staroto feudalno<br />
op{test<strong>vo</strong> dovedoa do nu`ni promeni i na seto ona {to ne mu<br />
odgovara{e na novite proiz<strong>vo</strong>dni sili i nivniot raz<strong>vo</strong>j preku <strong>vo</strong>spostavuvawe<br />
na eden nov sistem na vrednosti <strong>vo</strong> koi {to li~nosta na<br />
~ovekot dobi posebno mesto. Kapitalisti~kiot na~in na prozi<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong><br />
zasnovan na privatnata sopstvenost <strong>vo</strong>de{e kon baraweto makar i na<br />
formalno doveduvawe na rabotnikot <strong>vo</strong> ramnopravna polo`ba so sopstvenikot<br />
na sredstvata za proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>. Vo novite uslovi na stopanisuvawe<br />
be{e potrebno rabotnata sila da stane stoka {to slobodno<br />
}e se prodava na pazatot, a nejziniot sopstvenik ~ovek koj slobodno }e<br />
raspolaga so nea. Na toj na~in slobodata na li~nosta stana posebna<br />
vrednost {to ne be{e poznata <strong>vo</strong> dotoga{nite op{testveno - ekonomski<br />
formacii. A toku <strong>vo</strong> takviot karakter na slobodata kako najvisok<br />
atribut na gra|aninot, kako najgolema ~ovekova vrednost mo`e{e<br />
da se sogledaat posledicite od nejzinoto odzemawe i zna~eweto na toa<br />
odzeamawe <strong>vo</strong> oblik na kazna. Ili nakratko, naglasenoto uva`uvawe na<br />
slobodata na ~ovekot <strong>vo</strong> bur`oaskiot poredok dovede do promeni <strong>vo</strong><br />
sistemot na vrednostite i o<strong>vo</strong>zmo`i nov vid kaznuvawe so koe na izvr-<br />
{itelite na krivi~nite dela im se odzema ona kon {to <strong>vo</strong> novite uslovi<br />
posebno se te`nee, kako od onie {to go nudat s<strong>vo</strong>jot, taka i od onie<br />
{to go koristat tu|iot trud.<br />
2. Eden od su{tinskite faktori so zna~ewe za javuvaweto a<br />
osobeno za zacvrstuvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda treba da se<br />
bara i <strong>vo</strong> dlabokata povrzanost me|u na~inot na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>to i op{-<br />
testvenite odnosi od edna, i sistemot na kazni od druga strana. Vakvata<br />
povrzanost na kapitalisti~kite uslovi na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> so osta-<br />
88
natite oblasti na op{testveniot `i<strong>vo</strong>t visoko go istakna zna~eweto<br />
na potrebata za ekvivalenten nadomest duri i <strong>vo</strong> oblasta na kaznite.<br />
Od tie pri~ini i <strong>vo</strong> kaznite li{uvawe od sloboda se pobara, a <strong>vo</strong> nejzinata<br />
vremenska opredelenost (deli<strong>vo</strong>st) se najde i potoa dolgo se<br />
odr`a edna od formite na ekvivalenten nadomest: za pote{ko krivi-<br />
~no delo pote{ka (podolgotrajna) kazna. Na toj na~in jasno izrazenite<br />
kapitalisti~ki tendencii kon eksploatacija i profit i kaj kaznite<br />
li{uvawe od sloboda mo`ea da stanat edno od sredstvata {to }e obezbedi<br />
iskoristuvawe na tu|iot, <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j slu~aj osudeni~ki trud. Merli<strong>vo</strong>sta<br />
na stokite na pazarot dobi s<strong>vo</strong>j odraz i <strong>vo</strong> merli<strong>vo</strong>sta na represijata,<br />
a <strong>vo</strong> tie ramki ne mo`e{e da se bide kusogled i da ne se iskoristi<br />
sî pogolemata potreba za rabotna sila. No<strong>vo</strong>to sredst<strong>vo</strong> na represija<br />
dava{e dobri mo`nosti da se (zlo)upotrebi ona {to so smrtnite<br />
i telesnite kazni dotoga{ samo besmisleno se uni{tuva{e i sakate{e.<br />
3. Zna~aen element za pojavata na kaznite li{uvawe od sloboda<br />
pretstavuvaat i se poprisutnite orientacii <strong>vo</strong> oblasta na krivi~noto<br />
pra<strong>vo</strong>. Se raboti za onie humanisti~ki idei i streme`i {to bea navesteni<br />
od poznatite filozofi i pravnici u{te mnogu porano, no koi<br />
{to duri <strong>vo</strong> novite op{testveni uslovi najdoa mo`nosti za realizacija.<br />
Toa se site onie barawa na naprednite misliteli koi {to iako<br />
ne bea zasnovani vrz sistematska razrabotka na krivi~noto pra<strong>vo</strong>, niz<br />
uspe{no postavenite su{tinski problemi za odnosot na poedinecot i<br />
dr`avata ponudija niza solucii za razre{uvawe na razli~nite op{testveni<br />
odnosi, a me|u niv i na brojni krivi~nopravni problemi. Me|u<br />
niv posebno mesto zaslu`uva baraweto za zakonitost, srazemrnost na<br />
te`inata na deloto i merkata na kaznata, baraweto dr`avata da nosi<br />
takvi zakoni ~ija {to cel e obezbeduvawe najgolema mo`na sre}a za<br />
najgolem mo`en broj gra|ani, poveduvaweto principielna borba protiv<br />
smrtnata kazna i zalagaweto za obezbeduvawe na op{testvena korisnost<br />
na kaznata. Zna~aen pridones za raz<strong>vo</strong>jot na krivi~nopravnite<br />
razmisluvawa se sre}ava i <strong>vo</strong> trudovite na francuskite filozofi od<br />
XVIII vek. Tie bea protiv sudskoto samo<strong>vo</strong>lie i arbitrernosta na feudalnata<br />
apsolutisti~ka vlast, brutalnosta, svireposta i ne~ove~nosta<br />
<strong>vo</strong> kaznuvaweto i izvr{uvaweto na kaznite, a nekoi od niv i za poinak<strong>vo</strong><br />
sfa}awe na celite na kaznata koi <strong>vo</strong> toa vreme bile odmazda i<br />
zastra{uvawe, kaewe i stradawe za storenite dela.<br />
Nesporen e faktot deka duri so novite proiz<strong>vo</strong>dni odnosi be{e<br />
mo`no ostvaruvaweto na pogolemiot del od ovie barawa. Vo taa nasoka<br />
se dvi`ea i tendenciite na samata gra|anska klasa <strong>vo</strong> borbata za<br />
vlast. Taa vlast vsu{nost i be{e os<strong>vo</strong>ena so prifa}aweto na del od<br />
ovie idei, a osobeno so sproveduvaweto na na~elata na zakonitost,<br />
ednak<strong>vo</strong>st i sloboda. Seto toa u{te na samiot po~etok pridonese za humanizacija<br />
na brojni krivi~nopravni i penolo{ki instituti {to dobile<br />
i zakonodavno praven izraz. Toa {to <strong>vo</strong> tie ramki i kaznata li-<br />
89
{uvawe od sloboda dobi vedna{ mesto (Code penal od 1791) pretstavuva{e<br />
golem napredok <strong>vo</strong> odnos na dotoga{niot surov kaznen sistem<br />
no i zna~aen preduslov za natamo{en probiv na humanizacijata na<br />
izrekuvaweto i izvr{uvaweto na site vidovi kazni.<br />
4. Voveduvaweto na kaznite li{uvawe od sloboda be{e najbrzo<br />
ostvareno i <strong>vo</strong> ostanatite krivi~noprani kodifikacii <strong>vo</strong> Evropa od<br />
po~etokot na XIX vek. Za brziot podem na najzinata afirmacija sekako<br />
e zaslu`no i jakneweto na dr`avata postavena vrz nacionalni osnovi.<br />
So toa se sozdadoa uslovi za izgradba na sistem od novi <strong>ustanovi</strong> za<br />
izvr{uvawe na kaznata li{uvawe od sloboda {to ne be{e taka lesno<br />
ostvarli<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> partikularisti~koto i ekonomski nedo<strong>vo</strong>lno silno feudalno<br />
op{test<strong>vo</strong>.<br />
3. RAZVOJ NA KAZNITE LI[UVAWE OD SLOBODA VO<br />
KRIVI^NOTO ZAKONODAVSTVO<br />
Voveduvawe na kaznata li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong> krivi~noto zakonodavst<strong>vo</strong><br />
e <strong>vo</strong>obi~aeno da se sledi niz dva raz<strong>vo</strong>jni periodi: 1. kaznata<br />
li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong> zakonodavst<strong>vo</strong>to od XIX vek i 2. kaznata<br />
li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong> zakonodavst<strong>vo</strong>to od XX vek.<br />
1. Ona {to posebno go odbele`uva prviot period e golemiot<br />
broj najrazli~ni oblici na kaznata li{uvawe od sloboda. Pretpostavkata<br />
deka nivniot pluralitet se dol`i na razli~nite sta<strong>vo</strong>vi na krivi~nopravnata<br />
nauka sprema celite na kaznata (odmazda i zastra{uvawe,<br />
le~ewe i popravawe) 198 ima s<strong>vo</strong>ja realna osnova. Mno{t<strong>vo</strong>to na kazni<br />
li{uvawe od sloboda me|utoa, mnogu pove}e se dol`i na izrazenata<br />
tendencija kon sozdavawe mo`nosti za stepenuvawe na intenzitetot<br />
na op{testvenata reakcija sprema te`inata na izvr{enoto delo.<br />
Vo krivi~nite zakonici od toa vreme toa se ostvaruva so podelba na<br />
kaznivite dela na zlostorstva, prestapi i istapi. Taka na primer <strong>vo</strong><br />
francuskiot Code penal od 1791 i Code Napeoleon od 1810 godina bea<br />
<strong>vo</strong>vedeni robija, zato~uvawe, deportacija, relegacija, prisilna rabota,<br />
popraven i policiski zat<strong>vo</strong>r. Avstriskiot krivi~en zakon od 1803<br />
godina gi poznava kaznite strog zat<strong>vo</strong>r i obi~ni, te{ki i najte{ki<br />
zandani. Bavarskiot zakonik od 1813 godina gi poznava{e do`i<strong>vo</strong>tnoto<br />
li{uvawe od sloboda, zat<strong>vo</strong>r, ispra}awe na prisilna rabota i<br />
ispra}awe <strong>vo</strong> tvrdina. Vo krivi~niot zakonik na Belgija od 1865 bea<br />
<strong>vo</strong>vedeni prisilna rabota, zato~uvawe, robija, zat<strong>vo</strong>r i policiski zat<strong>vo</strong>r.<br />
Vo germanskiot krivi~en zakonik od 1871 godina, se javuvaat prisilna<br />
robija, zato~uvaweto, strogiot i obi~niot zat<strong>vo</strong>r. Duri i <strong>vo</strong><br />
Anglija koja nema kodificirano krivi~no zakonodavst<strong>vo</strong> bile pozna-<br />
198<br />
Vidi: Kup~evi}-Mla|enovi}, R, op. cit, str. 85.<br />
90
ti robijata, strogiot, obi~niot zat<strong>vo</strong>r i prisilnata rabota. 199<br />
Vakviot pluralitet na kaznite li{uvawe od sloboda treba da<br />
se sfati i kako mo`nost za stesnuvawe na prostorot za primena na<br />
smrtnata kazna osobeno so izvr{uvawe na dolgite kazni za pote{kite<br />
zlostorstva.<br />
Celokupniot spektar na kaznite li{uvawe od sloboda od o<strong>vo</strong>j<br />
period mo`e da se svede na slednive oblici.<br />
a) Robija. Robijata bila najte`ok oblik na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda. Mo`ela da se izre~e <strong>vo</strong> do`i<strong>vo</strong>tno traewe, a mnogu poretko<br />
i na opredeleno vreme. Vo do`i<strong>vo</strong>tno traewe taa za prv pat e <strong>vo</strong>vedena<br />
<strong>vo</strong> Napoleonoviot kodeks, a podocna e kopirana od drugite zakonodavstva<br />
na XIX vek. Taa e me|utoa, poznata i <strong>vo</strong> nekoi krivi~ni<br />
kodeksi doneseni me|u dvete svetski <strong>vo</strong>jni. 200 Robijata so sebe povlekuvala<br />
gubitok na opredeleni gra|anski prava i javni zvawa kako i<br />
nekoi politi~ki i drugi prava. So nea isto taka bilo povrzano i obligatornoto<br />
vr{ewe na prisilna rabota. Karakteristi~no e i toa deka<br />
zaradi spre~uvawe na mo`nite begstva no, i zaradi zgolemuvawe na<br />
retributivizmot i poni`uva~kiot efekt od samata kazna, osudenite<br />
lica bile okovuvani <strong>vo</strong> te{ki prangii {to gi nosele za vreme na celiot<br />
tek na izvr{uvaweto na kaznata. Za vreme na spieweto se primenuvalo<br />
i edno dopolnitelno obezbeduvawe na na~in {to niz samite<br />
prangii na osudenite lica, koi obi~no spiele eden do drug na podot, se<br />
provlekuvala ~eli~na `ica ili sinxir ~ii {to eden kraj bil zayidan,<br />
a drugiot se vrzuval ili zaklu~uval. Takvite `ici i sinxiri ponekoga{<br />
se provlekuvale niz ~eli~en obra~ {to se staval na sredinata na<br />
teloto na sekoj osudenik. Ne{to podocna noseweto prangii i raznite<br />
vrzuvawa <strong>vo</strong> golem broj zemji bile napu{teni. Onamu pak kade {to robijata<br />
delumno e i denes prisutna ([panija, Argentina) ote`nuva~kite<br />
elementi i stigmatizira~kite simboli na nejzinoto izvr{uvawe se<br />
glavno napu{teni.<br />
b) Zato~uvawe. Za da se sfati o<strong>vo</strong>j oblik na li{uvawe od sloboda<br />
bitni se onie karakteristiki spored koi zato~uvaweto se razlikuva<br />
od robijata. Kaj zato~uvaweto najprvin gi nema pravnite posledici<br />
od osudata so koi se gubat izvesni gra|anski i drugi prava, a so nego<br />
po pravilo, ne e povrzana ni prisilnata rabota. Zato~enicite isto<br />
taka ne bile okovuvani <strong>vo</strong> prangii. Kaznata se izvr{uvala <strong>vo</strong> posebni<br />
zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> koi {to ponekade postoela mo`nost da se dobie i posebna<br />
kelija <strong>vo</strong> vid na privilegija.<br />
199<br />
Pove}e za toa: Umi~evi}, Sistemi izvr{enja kazni li{enja slobode, Vlastita<br />
naklada, Saraje<strong>vo</strong>, 1938, str. 87.<br />
200<br />
Taka na primer <strong>vo</strong> krivi~niot zakon na Kralst<strong>vo</strong>to Jugoslavija od<br />
1929 godina, <strong>vo</strong> Italija od 1930 godina, ili pak [panija od 1944 godina <strong>vo</strong> ~ii<br />
{to zakon postoi obi~na i stroga robija pokraj strogiot zat<strong>vo</strong>r, deportacijata,<br />
relegacijata i zato~uvaweto.<br />
91
v) Zat<strong>vo</strong>r. Zat<strong>vo</strong>rot e kazna li{uvawe od sloboda so opredeleno<br />
i do`i<strong>vo</strong>tno traewe {to i denes ima primena <strong>vo</strong> oblik na obi~en i<br />
strog zat<strong>vo</strong>r. Osnovnata razlika me|u negovite dva oblici se sostoi <strong>vo</strong><br />
pomalata ili pogolemata strogost na zat<strong>vo</strong>rskiot re`im, dol`inata<br />
na izre~enata kazna ili vidot na kaznenata ustanova. Me|u kriteriumite<br />
za nivnoto razlikuvawe ponekoga{ se sre}ava i nivnata povrzanost<br />
so opredeleni pravni posledici na osudata.<br />
g) Deportacija. Iako pretstavuva eden vid eliminatorna kazna<br />
pod opredeleni okolnosti deportacijata se javuva i kako specifi~en<br />
oblik na kaznata li{uvawe od sloboda. Toa e slu~aj koga taa se izrekuva<br />
kako zamena (supstitut) na smrtnata kazna. Toga{ elementot na<br />
zat<strong>vo</strong>raweto e onoj fakt {to dominira <strong>vo</strong> nejzinoto izvr{uvawe za-<br />
{to tak<strong>vo</strong>to zat<strong>vo</strong>rawe e naj~esto <strong>vo</strong> do`i<strong>vo</strong>tno ili osobeno dolgo<br />
traewe. Vo ovie slu~ai ne doa|aat <strong>vo</strong> preden plan kolonizatorskite<br />
nameri na zemjata {to ja vr{i deportacijata, tuku pred sÒ, celta -<br />
otstranuvawe na zlostornikot od s<strong>vo</strong>jata sredina, odnosno obezbeduvawe<br />
na zemjata od osobeno opasni zlostornici. Ne osporuvaj}i ja ulogata<br />
i na opredeleni humanisti~ki primesi (po~ituvawe na tu|iot `i<strong>vo</strong>t),<br />
ne e te{ko da se pronikne deka <strong>vo</strong> ovie kazni se krie polivalentna<br />
pragmati~nost: iskoristuvawe na ve}e postoe~kite kapaciteti namesto<br />
prepolnetite doma{ni zat<strong>vo</strong>ri, ostvaruvaweto na d<strong>vo</strong>kratno<br />
obezbeduvawe (dokolku osudenikot nekako i uspee da izbega od zat<strong>vo</strong>rskata<br />
kolonija te{ko deka toa }e mo`e da go stori i od dale~nata,<br />
obi~no prekuokeanska zemja), one<strong>vo</strong>zmo`uvaweto kontakti so osudenikot<br />
{to bi mo`ele da go razbranat javnoto mislewe so ogled na toa<br />
deka <strong>vo</strong> pogolem broj slu~ai se rabotelo za politi~ki delinkventi,<br />
obezbeduvaweto na potrebnata odmazda i sl.<br />
d) Relegacija. Na napolno identi~en na~in kako deportacijata<br />
specifi~en oblik na kazna li{uvawe od sloboda dobiva i relegacijata<br />
toga{ koga e izre~ena <strong>vo</strong> do`i<strong>vo</strong>tno ili podolgo traewe. Ovaa kazna<br />
e karakteristi~na za francuskoto pra<strong>vo</strong>sudst<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> periodot od<br />
1885 do 1942 godina.<br />
Ona za {to postoi op{ta soglasnost e deka kaznata li{uvawe<br />
od sloboda <strong>vo</strong> site s<strong>vo</strong>i oblici pretstavuva bitna presvrtnica kon napu{taweto<br />
na krajno nehumanite sredstva na krivi~no-pravnata represija<br />
{to se sostoela <strong>vo</strong> skoro isklu~itelna primena na smrtnite kazni<br />
i brojnite oblici na telesno kaznuvawe. Nesporen e me|utoa, i<br />
nabrzo poka`aniot fakt deka nema mesto za golemiot optimizam so koj<br />
be{e do~ekano nejzinoto <strong>vo</strong>veduvawe. Toa proizleguva ottamu {to<br />
u{te od po~etokot na nejzinata primena se javija brojni problemi i<br />
kontroverzi od koi duri i takvi {to ni denes ne se nadminati.<br />
Eden od najte{kite problemi so koi se soo~i ovaa kazna <strong>vo</strong> XIX<br />
vek bea prostornite, higienskite i drugite uslovi na nejzinoto izvr-<br />
{uvawe. Vo po~etnata faza od nejzinata primena mora{e da se koristat<br />
istite onie kapaciteti {to bea podlo`eni na ostri kritiki od<br />
92
eformatorite na zat<strong>vo</strong>rskiot sistem. Od druga strana nedostigot na<br />
potrebnite materijalni sredstva i koncepciskite lutawa <strong>vo</strong> pogled na<br />
izgledot i ulogata na no<strong>vo</strong>izgradenite zat<strong>vo</strong>ri ne <strong>vo</strong>dea kon bitno podobruvawe<br />
na mizernite sostojbi. Kon seto ova treba da se dodade deka<br />
<strong>vo</strong> vremeto na pojavata i afirmacijata na ovaa kazna dominira retributivnata<br />
teorija za celite na kaznuvaweto. Od po~etniot koncept:<br />
~ovekovata sloboda - najvisoka vrednost, kaznata li{uvawe od sloboda<br />
- najvisoka odmazda, ne mo`e{e da se o~ekuva ni{to drugo osven toa<br />
spored s<strong>vo</strong>jata te`ina {to pove}e da se dobli`i do ve}e postoe~kite<br />
vladea~ki kazni. Ottamu e i nezinoto prifa}awe so site dopolnitelni<br />
poostruvawa {to ja ~inea edvaj ne{to poblaga od smrtnata kazna.<br />
201<br />
2. Kaznata li{uvawe od sloboda <strong>vo</strong> krivi~nite zakonodavstva<br />
na XX vek. Za o<strong>vo</strong>j vtor period od raz<strong>vo</strong>jot na kaznata se osobeno zna-<br />
~ajni dvi`ewata i promenite {to <strong>vo</strong> krivi~nopravnata nauka gi vnese<br />
pozitivisti~kata {kola u{te kon krajot na XIX vek. So nivnite idei,<br />
{to <strong>vo</strong> golem obem bea podr`ani i razvivani od drugite - krivi~nopravni<br />
{koli, zapo~na procesot na transformacija na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda preku sfa}aweto na najzinata su{tina i razvivawe na<br />
najzinite celi. Insistiraweto kon sistem na merki za op{testvena<br />
odbrana od kriminaliteot zna~e{e potisnuvawe na prisilbata i retribucijata<br />
i postepeno otstapuvawe na prostorot za op{testveno popravawe<br />
na osudenite lica.<br />
O<strong>vo</strong>j koncept stana vistinska osnova za transformacijata na<br />
kaznata li{uvawe od sloboda od sredst<strong>vo</strong> na odmazda <strong>vo</strong> korisna institucija<br />
kade {to od den na den }e jakne nejzinata reedukativna, resocijalizaciska<br />
i preventivna funkcija. Vo duhot na ovie tendencii i<br />
nivnata prakti~na realizacija bea naso~eni i novite zakonski promeni.<br />
Normativnoto deluvawe <strong>vo</strong> dvata smera: humanizacija na kazneniot<br />
sistem i permanentnoto <strong>vo</strong>veduvawe merki na pre<strong>vo</strong>spiten tretman<br />
zaradi pogolema efikasnost <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na kaznata se ottuka<br />
i osnovnite karakteristiki na o<strong>vo</strong>j period.<br />
Fakt e me|utoa, deka prodiraweto na ovie idei ne te~e{e ni najmalku<br />
lesno i ednostavno. Zateknatite sostojbi, silata na tradicijata,<br />
vle~eweto kon staroto i neizvesnosta i nedoverbata <strong>vo</strong> no<strong>vo</strong>to so-<br />
201<br />
"Vrz takov stav se potpiraa: i po~etniot pensilvaniski, keliski<br />
sistem, i poostruvaweto so dopolnitelni telesni kazni (kombinacija so kaznata<br />
tepawe, kaznata <strong>vo</strong> okovi), i do`i<strong>vo</strong>tnata robija, i zat<strong>vo</strong>raweto <strong>vo</strong> dale~nite<br />
prekuokeanski kolonii - oblici od koi pove}eto ne }e zna~at ni{to<br />
pove}e, odo{to formalno odbegnuvawe na primenata na smrtnata kazna, odnosno<br />
nejzino supstituirawe so "zat<strong>vo</strong>rski rulet" <strong>vo</strong> koi dobivkata na pra<strong>vo</strong>to<br />
na `i<strong>vo</strong>t, }e bide mo{ne retka!" Kambovski, V. Alternativi na kaznata zat<strong>vo</strong>r,<br />
Godi{nik na Institutot za sociolo{ki i politi~ko-pravni istra-<br />
`uvawa, Skopje, 1984, str. 292.<br />
93
zdadoa niza otpori, pre~ki i problemi. Postoe~kiot pluralizam na<br />
kaznata li{uvawe od sloboda e sekako eden od onie problemi {to ima-<br />
{e golema te`ina. No tokmu od nego<strong>vo</strong>to sogleduvawe <strong>vo</strong> forma na refleks<br />
na kaznata kako retributivna merka }e proizleze i potrebata za<br />
nadminuvawe na toj pluralizam. So obratniot proces - unifikacija na<br />
kaznata li{uvawe od sloboda od razlikuvaweto spored re`imot na<br />
nivnoto izvr{uvawe se prejde kon razlikuvawe na tretmanot sprema<br />
osudenite lica ili <strong>vo</strong> nov kvalitet {to ja o<strong>vo</strong>zmo`uva resocijalizacijata.<br />
No i pokraj <strong>vo</strong>o~enata opravdanost na toa svrtuvawe <strong>vo</strong> zakonodavst<strong>vo</strong>to<br />
na oddelni zemji unifikacijata na kaznata li{uvawe od sloboda<br />
se ostvaruva{e neramnomerno. Poa|aj}i od kriteriumot stepen<br />
na ostvarenata unifikacija mo`e da se razlikuvaat: a) zakonodavstva<br />
<strong>vo</strong> koi porane{noto mno{t<strong>vo</strong> se sveduva na nekolku oblici na kaznata<br />
li{uvawe od sloboda obi~no robija, zato~uvawe, strog i obi~en zat<strong>vo</strong>r<br />
(na primer, krivi~nite zakoni na Brazil u{te od 1890, na Kralst<strong>vo</strong>to<br />
Jugoslavija od 1929, na [panija od 1944 god.), b) zakonodavstva<br />
so nivno sveduvawe na dva oblici - obi~en i strog zat<strong>vo</strong>r (Krivi~nite<br />
zakoni na Argentina 1921, Danska 1930, FNRJ 1959) i v) zakonodavstva<br />
so unifikacija <strong>vo</strong> edinstven oblik na zat<strong>vo</strong>r (Krivi~nite zakoni na<br />
Polska 1944, ^ehoslova~ka 1950, Bugarija 1951, SFRJ 1976 god.). Ovaa<br />
podelba do<strong>vo</strong>lno jasno zboruva za nasokata i dinamikata na o<strong>vo</strong>j proces.<br />
Na prv pogled mo`ebi zvu~i paradoksalno deka nasproti op{tite<br />
tendencii kon unifikacija na kaznite li{uvawe od sloboda za kazneniot<br />
sistem od XX vek e karakteristi~en i eden drug proces - procesot<br />
na {ireweto na krugot na krivi~nite sankcii. Negovata nu`nost<br />
me|utoa, lesno }e se sfati ako se dovede <strong>vo</strong> vrska so projavenata<br />
potreba za individuvalizacija na kaznata sprema li~nosta, a ne sprema<br />
storenoto delo. Po~etocite na ovie barawa datiraat u{te od krajot<br />
na XIX vek so <strong>vo</strong>veduvaweto na merkite na bezbednost i podocne`niot<br />
poseben sistem na merki od <strong>vo</strong>spiten karakter sprema maloletnite delinkventi.<br />
Vo mnogu sli~en na predhodniot e i procesot na afirmacija na<br />
supstitutite ili na tn. alternativi na kaznata zat<strong>vo</strong>r. Stanuva zbor za<br />
u{te edna specifi~nost na zakonodavst<strong>vo</strong>to od XX vek so koja {to pod<br />
udar na opravdanite, ponekoga{ i bespo{tedni kritiki se trgna kon<br />
toa na li{uvaweto od sloboda da i se odzeme mestoto na dominantna<br />
kazna. Vo ovaa smisla se nudat golem broj na tn. predsudski, sudski i<br />
penitencijarni alternativi, 202 na koi {to podocna, vrz osnova na kri-<br />
202<br />
Predsudskite alternativi se sostojat <strong>vo</strong> razli~ni oblici na svrtuvawe<br />
na krivi~nata postapka kon <strong>vo</strong>nkrivi~en, nepunativen na~in na postapuvawe<br />
(pr. tn. diversion programes, uslovno zapirawe na krivi~nata postapka i<br />
sl.). So sudskite alternativi nekoi klasi~ni sankcii ja napu{taat s<strong>vo</strong>jata<br />
marginalna pozicija <strong>vo</strong> odnos na zat<strong>vo</strong>rot ili pak sistemot se pro{iruva so<br />
94
teriumi {to nudat sli~na podelba, }e im otstapime po{irok prostor.<br />
Pritoa e osobeno zna~ajno {to <strong>vo</strong> site niv e in<strong>vo</strong>lvirana osnovnata<br />
ideja deka e najdobra onaa reforma na izvr{uvawe na kaznite li{uvawe<br />
od sloboda {to osudenite lica gi dr`i nad<strong>vo</strong>r od zat<strong>vo</strong>rot. Nejzinata<br />
smila e naso~ena kon toa <strong>vo</strong> celost da se izbegne li{uvaweto od<br />
sloboda, a dokolku toa ne e mo`no, da se ostvari ograni~uvawe na slobodata,<br />
odnosno "normalizacija" na `i<strong>vo</strong>tot na osudenite. 203 So ovaa<br />
ideja se napu{ta stariot sistem na segregacija (od<strong>vo</strong>juvawe, op{testveno<br />
otfrlawe na osudenite) i se <strong>vo</strong>veduva nov sistem na simbioza<br />
(tendencija kon zaedni~ki `i<strong>vo</strong>t na delinkventnata i nedelinkventnata<br />
populacija). 204 Ili, kako {to toa go veli Milutinovi}, denes se razviva<br />
eden sistem vrz osnova na pogolema eliminacija na pregradite<br />
pome|u zat<strong>vo</strong>renicite i nad<strong>vo</strong>re{niot svet. 205<br />
Na krajot na ovie izlagawa se ~ini va`no da se istakne i sledno<strong>vo</strong>.<br />
Li{uvaweto od sloboda ne bilo sekoga{ kazna. Vo novite idei<br />
za celite na kaznata <strong>vo</strong>op{to i projavenite slabosti <strong>vo</strong> prakti~noto<br />
ostvaruvawe na kaznata li{uvawe od sloboda nabrzo se javi i so silen<br />
intenzitet se razvi pra{aweto za nejzinata opravdanost pa duri i za<br />
najzinata natamo{na sudbina. No faktot {to taa i denes ja ima dominantnata<br />
polo`ba zboruva za toa deka se malku prebrzani razmisluvawata<br />
za nejzino ukinuvawe. Mo`ebi <strong>vo</strong> onoj moment koga op{testvenite<br />
stegi }e stanat posilni od individualnite slobodi do stepen<br />
{to }e gi zagu{at, }e mo`e da se razmisluva za ukinuvawe na odzemaweto<br />
ili ograni~uvaweto na slobodata. Raz<strong>vo</strong>jot na interakciite me|u<br />
op{test<strong>vo</strong>to i poedinecot ne <strong>vo</strong>dat me|utoa, <strong>vo</strong> toj pravec. Zasega ne e<br />
na povidok ni raz<strong>vo</strong>jot na takva vrednost {to spored s<strong>vo</strong>eto zna~ewe<br />
bi ja preteknala univerzalnosta na ~ovekovite slobodi. No duri i toga{<br />
koga bi se pojavila takva vrednost ostanuva sepak golema te{kotija<br />
okolu nejzinoto povrzuvawe so takva kazna <strong>vo</strong> koja }e bidat vklopeni<br />
karakteristikite na kaznata li{uvawe od sloboda, kade zasega<br />
novi so pomalku izrazen punativen karakter (pari~na kazna, uslovna osuda,<br />
vr{ewe opredelena rabota <strong>vo</strong> korist na zaednicata i sl.). <strong>Penitencijarni</strong>te<br />
alternativi pretstavuvaat vnatre{na transformacija na kaznite li{uvawe<br />
od sloboda ili poinaku re~eno toa se merki so koi samo se modificira izvr{uvaweto<br />
na zat<strong>vo</strong>rskite kazni (ot<strong>vo</strong>reni <strong>ustanovi</strong>, re`im na polusloboda,<br />
vikend kazni i sl.). Vidi: Kambovski, V. op. cit, str. 298 i natamu.<br />
203<br />
"Ako sakame da go pre<strong>vo</strong>spitame delinkventot i od nego povtorno<br />
da sozdademe sloboden ~len na op{test<strong>vo</strong>to, toga{ treba da se organizira tak<strong>vo</strong><br />
kazneno-popravno <strong>vo</strong>spituvawe koe {to }e go podgotvi za vakov `i<strong>vo</strong>t i<br />
{to e mo`no pove}e }e mu se pribli`i." Cornil, P, op. cit, str. 94.<br />
204<br />
Vidi: Pinatel, J, Nauka o izvr{enju kazni i kriminalna sociologija, Izbor,<br />
Zagreb, 1963/3, str. 303.<br />
205<br />
Milutinovi}, M, Savremene tendencije u oblasti penolo{ke misli i prakse,<br />
Penologija, Beograd, 1973/1, str. 12.<br />
95
edinstveno e prisutna mo`nosta za sproveduvawe na resocijalizacijata.<br />
Nejzinata trajnost (vremenska dimenzija) koja {to go obezbeduva<br />
prostorot na deluvawe vrz subjektot {to treba da se menuva so istovremeno<br />
za~uvuvawe na su{tinata na kaznata (retribucijata) e sigurno<br />
eklatantna protivre~nost, no i neophodna dihotomnost. Sovremeniot<br />
eklekticizam <strong>vo</strong> oblasta na celite na kaznata ne mo`e da ja nadmine<br />
taa protivre~nosta bez da zapadne <strong>vo</strong> druga mnogu poopasna kontroverznost.<br />
Premnogu smeloto nudewe takvi sredstva {to pokraj resocijalizacijata<br />
nema da ja sodr`at i potrebnata retribucija, ve}e se razmisluvawa<br />
od sferata na utopijata. Za{to bilo koe sredst<strong>vo</strong> {to nema da<br />
go obezbeduva minimumot na prisilen prekor ve}e ne e kazna tuku nagrada.<br />
V. PENITENCIJARNI SISTEMI<br />
Istoriskiot raz<strong>vo</strong>j na li{uvaweto od sloboda (zat<strong>vo</strong>raweto)<br />
dovede do pojavata na pove}e penitencijarni sistemi, a so raz<strong>vo</strong>jot na<br />
penologijata se nalo`i i potrebata za utvrduvawe na nivnite su{tinski<br />
karakteristiki i nivnoto mesto i zna~ewe za raz<strong>vo</strong>jot na sovremeniot<br />
na~in na izvr{uvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r. Me|utoa, kaj teoreti~arite<br />
{to se zafatija so ovie problemi vedna{ se pojavia opredeleni<br />
nesoglasuvawa i toa, pred sÒ, pri opredeluvawe na brojot na tie<br />
sistemi. Toa se dol`i na faktot deka poedine~nite penitencijarni<br />
sistemi ne se pojavile <strong>vo</strong> site zemji nitu pak <strong>vo</strong> isto vreme. Od tie<br />
pri~ini najgolemiot broj avtori so pra<strong>vo</strong> ja obrabotuvaat kako sistem<br />
samo onaa praktika so koja be{e opfaten po{irok krug na dr`avi i<br />
koja {to ima{e pozabele`itelen pridones za raz<strong>vo</strong>jot na nau~nata<br />
misla <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda, a so toa i za<br />
raz<strong>vo</strong>jot na penologijata <strong>vo</strong>op{to. Toa be{e osnoven kriterium i za<br />
prifa}eweto na podelbata {to se nudi <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j trud. Bitno e me|utoa,<br />
da se podvle~e deka za na{ava podelba ne be{e zna~ajno dali se raboti<br />
za praktika {to se ostvaruvala kako oblik na zat<strong>vo</strong>rawe ili kako kazna<br />
li{uvawe od sloboda, nitu pak dali takvata praktika bila i ne<br />
bila pravno oblikuvana. Nejzinoto ostvaravuwe <strong>vo</strong> pogolem broj dr`avi<br />
i za podolg period na vreme za nas be{e dominantna odrednica za-<br />
{to uka`uvaat na vistinskata egzistencija na eden ist oblik na op{-<br />
testvena reakcija. Toj oblik na reakcija bez ogled na s<strong>vo</strong>jata preventivna<br />
(zat<strong>vo</strong>raweto) ili punativna (kaznata li{uvawe od sloboda)<br />
priroda so s<strong>vo</strong>jata primena nametnuva{e takvi implikacii i problemi<br />
~ie {to permanentno re{avawe }e dovede do sovremenite sostobi<br />
<strong>vo</strong> ovaa oblast. Ili, so drugi zborovi, poimot penitencijaren sistem 206<br />
206<br />
"Pod sistem se podrazbira strukturalno i funkcionalno edinst<strong>vo</strong><br />
na istovidni i raznovidni elementi ili posebni faktori koi spored s<strong>vo</strong>ite<br />
opredeleni s<strong>vo</strong>jstva t.e. kvaliteti, relacii, vrski i me|usebni vlijanija go<br />
96
ovde go podrazbirame kako oblik i na~in na planska ili spontana<br />
organizacija na re`imot (organizacija na prestojot i `i<strong>vo</strong>tot) <strong>vo</strong><br />
ustanovata zat<strong>vo</strong>r bez ogled na motivite od koi toa zat<strong>vo</strong>rawe e izvr-<br />
{eno. Pritoa elementite od koi se sozdava sekoj sistem nastojuvavme<br />
da bidat strogo dosledni, odnosno postojano da se po<strong>vo</strong>ruvaat za preku<br />
nivnoto raz<strong>vo</strong>jno zna~ewe da se najdat ne samo sli~nostite tuku i razlikite<br />
{to eden od drug gi oddeluvaat.<br />
Od tie pri~ini smetavme deka site penitencijarni sistemi {to<br />
se protegaat do po~etokot na XX vek, odnosno do pojavata na sovremeniot<br />
sistem na izvr{uvawe na kaznite li{uvawe od sloboda mo`at da<br />
se svedat na slednive:<br />
- Asociacionen sistem ili sistem na zaedni~ko zat<strong>vo</strong>rawe,<br />
- Keliski ili osameni~ki sistem {to se javuva niz dve varijanti:<br />
filadelfiski i oburnski, i<br />
- Progresiven sistem so negovite tri varijanti: makonokeviot<br />
eksperiment, angliskiot i irskiot sistem.<br />
Site ovie sistemi bea <strong>vo</strong> prv red rezultat na vladea~kite koncepcii<br />
za celite na kaznata, a <strong>vo</strong> vremeto na nivnata pojava dominira-<br />
{e klasi~nata {kola so s<strong>vo</strong>jata filozofija na odmazdata. Toa me|utoa,<br />
ne be{e pre~ka od sredinata na XIX vek da se javi dvi`ewe so<br />
trend na postojano potisnuvawe na represijata. So pojavata na onie<br />
{to mnogu po~esto i poargumentirano }e se zalagaat za afirmirawe<br />
na pre<strong>vo</strong>spitnoto dejst<strong>vo</strong> na kaznata }e se javi i prviot obid za napu{-<br />
tawe na odmazdata (makonokieviot eksperiment) koj tokmu zaradi s<strong>vo</strong>jata<br />
preterana smelost (radikalnost) i preuranetost i }e ostane samo<br />
na ni<strong>vo</strong> na interesen obid. No ve}e sledniot poumeren ~ekor, so koj }e<br />
im se dade poadekvatno mesto ne samo na preventivnite tuku i na retributivnite<br />
elementi na kaznata, }e se sozdade mo`nost za posigurni<br />
dvi`ewa <strong>vo</strong> oblasta na izvr{uvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda.<br />
Od toj kompromis me|u retribucijata i popravaweto }e izniknat angliskiot<br />
i irskiot progresiven sistem. I pokraj nivnata izgradba vrz<br />
osnova na edna o~igledna kontroverznost: odmazda (<strong>vo</strong> keliskata faza)<br />
i pre<strong>vo</strong>spituvawe (<strong>vo</strong> nivnite ostanati fazi) so vtkajuvaweto na noviot<br />
element - pre<strong>vo</strong>spituvawe na osudenite lica }e se ot<strong>vo</strong>rat novi<br />
procesi poradi koi i ovie razgleduvawa dobivaat smisla i zna~ewe.<br />
Od ideite na onie {to uporno se zalagaa za pre<strong>vo</strong>spituvaweto i konceptite<br />
za nego<strong>vo</strong>to prakti~no verificirawe, }e proizlezat sodr`ini i<br />
problemi {to postapno }e se re{avaat no, duri so pojavata na pozitivisti~kata<br />
krivi~no-pravna {kola }e dobijat s<strong>vo</strong>ja pocelosna, me|utoa,<br />
ne i kone~na obrabotka. Vo toa nema da se odi pra<strong>vo</strong>liniski, bez<br />
otpori i svrtuvawa, pa duri i vra}awa kon staroto. No postojanite<br />
usilbi kon individualizacijata na kaznata, pri {to pove}e se <strong>vo</strong>di<br />
pravat toa ednst<strong>vo</strong>" [e{i}, B. Osnovi metodologije dru{tvenih nauka, Nau~na knjiga,<br />
Beograd, 1982, str. 35.<br />
97
smetka za storitelot (osudenikot) i potrebata za negoviot tretman<br />
kako uslov za menuvawe na li~nosta }e bidat takvi faktori {to }e <strong>vo</strong>dat<br />
kon prifa}awe na resocijalizacijata. A so sfa}aweto na resocijalizacijata<br />
kako osnovna cel na kaznata li{uvawe od sloboda }e se<br />
sozdade osnovata na moderniot penitencijaren sistem od XX vek.<br />
1. ASOCIJACIONIOT SISTEM (SISTEM NA ZAEDNI^KO<br />
ZATVORAWE) I POJAVATA NA PRVITE REFORMATORI<br />
1. Asocijacioniot sistem pretstavuva na~in na zat<strong>vo</strong>rawe (li-<br />
{uvawe od sloboda) <strong>vo</strong> adaptirani ili posebno izgradeni zandani i<br />
prifatili{ta kade {to site zat<strong>vo</strong>renici se dr`at zaedno bez nikakvi<br />
klasifikacioni razvrstuvawe. Vak<strong>vo</strong>to zat<strong>vo</strong>rawe, {to naj~esto bilo<br />
primenuvano od preventivni pri~ini (procesno-pravni, civilno-pravni<br />
i profilakti~ki) no, <strong>vo</strong> opredeleni slu~ai i sprema osudeni lica,<br />
e osobeno karakteristi~no za periodot od sredinata na XVI, do krajot<br />
na XVIII vek. Zaedni~koto zat<strong>vo</strong>rawe e, vsu{nost, takov sistem {to se<br />
protega od pojavata na masovnite zat<strong>vo</strong>rawa <strong>vo</strong> sredniot vek pa se do<br />
pojavata na kaznata li{uvawe od sloboda. Poradi negovata pravna nereguliranost<br />
<strong>vo</strong> vremeto koga li{uvaweto od sloboda sî u{te ne bilo<br />
afirmirano kako kazna, golem e brojot na onie avtori {to smetaat<br />
deka ovde ne se raboti za sistem, pa <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>ite podelbi ili ednostavno<br />
go ispu{taat ili pak se zadr`uvaat vrz negovata analiza so izri~no<br />
negirawe na negovata sistemska priroda. 207 Moe mislewe e deka otsust<strong>vo</strong>to<br />
na negovata pravna zasnovanost ne mo`e da zna~i i negacija na<br />
pove}evekovnata praktika na zat<strong>vo</strong>raweto <strong>vo</strong> koja {to tokmu elementot<br />
na zaedni~koto `iveewe na zat<strong>vo</strong>renicite <strong>vo</strong> ovaa realnost mu<br />
dava belezi {to i te kako mo`at da se <strong>vo</strong>obli~at <strong>vo</strong> sistem.<br />
Vo zat<strong>vo</strong>rite od o<strong>vo</strong>j period bea stavani skitnici, pita~i, nevraboteni<br />
lica, napu{teni deca, asocijalni, du{evno bolni i drugi<br />
lica {to pretstavuvale opredelena opasnost za toga{noto op{test<strong>vo</strong>.<br />
Ne{to podocna, pokraj niv bile smestuvani i osudeni lica i toa najprvin<br />
onie za polesni, a naskoro i za pote{ki krivi~ni dela. Site bile<br />
dr`ani zaedno <strong>vo</strong> edna ili nekolku prostorii od koi {to bil so~inet<br />
zat<strong>vo</strong>rot. Poradi otsust<strong>vo</strong>to na bilo kakov red <strong>vo</strong> grupiraweto na zat<strong>vo</strong>renicite,<br />
za vremetraeweto na izre~enata merka ili kazna vladeel<br />
207<br />
Za ispu{taweto na o<strong>vo</strong>j sistem mo`e da se najde izvesno oprevduvawe<br />
<strong>vo</strong> podelbite od onie avtori {to isklu~i<strong>vo</strong> se ograni~uvaat vrz analizata<br />
na raz<strong>vo</strong>jot na sistemite za izvr{uvawe na kaznite li{uvawe od sloboda. Toa<br />
go doz<strong>vo</strong>luva okolnosta na sporadi~noto i isklu~itelno upatuvawe na osudenite<br />
lica <strong>vo</strong> vakot tip zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> nekoi zemji. No koga ve}e se zboruva za<br />
penitencijarni sistemi, a toa zna~i za site oblici na zat<strong>vo</strong>rawe proiznesuvawata<br />
od tipot "o<strong>vo</strong>j sistem vsu{nost ne e sistem" nemaat nikak<strong>vo</strong> logi~no<br />
opravduvawe.<br />
98
op{t haos. No}ta i slobodnoto vreme {to se imalo na pretek go minuvale<br />
zaedno ma`i i `eni, deca i starci, prit<strong>vo</strong>renici i osudenici,<br />
zdravi i fizi~ki ili du{evno bolni lica, obrazovani i nepismeni<br />
itn, itn. Istata sostojba se povtoruvala i za vreme na zaedni~kata rabota<br />
koja {to povremeno se organizirala samo <strong>vo</strong> no<strong>vo</strong>izgradenite zat<strong>vo</strong>ri.<br />
Na zat<strong>vo</strong>renicite im bilo doz<strong>vo</strong>leno da konzumiraat alkohol, da<br />
igraat komar ili na bilo koj drug na~in da se zabavuvaat. Golem del na<br />
onie na koi im bilo do toa, vakvata mo`nost {iroko ja koristele. Toa<br />
doveduvalo do razli~ni napnatosti, karanici, uceni i tepa~ki {to do<br />
maksimum go naru{uvale mirot na postalo`enite zat<strong>vo</strong>renici. Smestuva~kite<br />
uslovi bile od takva priroda {to ne doz<strong>vo</strong>luvale nikakva<br />
mo`nost da se dojde do ~ist <strong>vo</strong>zduh i prirodna svetlost, a poradi ne-<br />
~istotijata i otsust<strong>vo</strong>to na uslovi za odr`uvawe na minimalna higiena<br />
<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rite se {irele zarazni bolesti koi ponekoga{ bile prenesuvani<br />
i nad<strong>vo</strong>r od zat<strong>vo</strong>rot vrz slobodnite gra|ani. [ireweto na<br />
epidemii <strong>vo</strong> Anglija bile poznati kako "crni sudski denovi." Poradi<br />
slabata ishrana, zat<strong>vo</strong>renicite bile prisileni na sekakvi otstapki.<br />
So ogled na toa deka sami se izdr`uvale za sekoja usluga trebalo da im<br />
pla}aat na ~uvarite (za dobivawe podobra hrana, sve`a <strong>vo</strong>da i sl.) pa<br />
ottamu se slu~uvalo mnogumina i natamu da ostanat <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot za{to<br />
povtorno se zadol`ile, sega kon s<strong>vo</strong>ite temni~ari. Na presudata se<br />
~ekalo podolgo, a po sekoe zadocnuvawe na zborot na pravdata {ansite<br />
za osloboduvawe stanuvale pomali. Dokolku rodninite i prijatelite<br />
ne mo`ele da gi izvle~at so ispla}awe na nivnite dolgovi <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot<br />
se ostanuvalo do smrtta poradi nekoja bolest ili iscrpenost. Korupcijata<br />
bila redovna pojava me|u stra`arite koi {to gi ~uvale parite<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite. Tie ~esto nara~uvale hrana duri i za onie {to odamna<br />
bile mrtvi, a potoa istata poskapo im ja prodavale na ostanatite<br />
zat<strong>vo</strong>renici. Poznata bila i nivnata ne~uvstvitelnost, brutalnost i<br />
sadizam <strong>vo</strong> postapuvaweto, kako i nivnite brojni poroci so koi gi nadminuvale<br />
duri i najagresivnite osudenici.<br />
Vakvata sostojba bila prisutna osobeno <strong>vo</strong> onie zat<strong>vo</strong>ri {to<br />
bile samo prilagodeni za takva namena. Za toa <strong>vo</strong> Anglija naj~esto<br />
bile upotrebuvani ogradnite yidovi na gradskite tvrdini. Tamu kade<br />
{to tie yidini bile tro{ni, ili pak, se javuval nedostig od re{etki,<br />
re{enie se nao|alo <strong>vo</strong> okovuvaweto <strong>vo</strong> prangi i sinxiri. ^estopati<br />
sopstvenikot na zat<strong>vo</strong>rot nemal nikakvi soznanija za redot i sostojbata<br />
<strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>jot zat<strong>vo</strong>r. Seta rabota mu bila prepu{tena na lokalniot<br />
~uvar (stra`ar) koj napolno samostojno re{aval za toa koj }e dobie<br />
hrana, <strong>vo</strong>da ili }e bide okovan <strong>vo</strong> zavisnost od dobienite pari od zat<strong>vo</strong>renikot.<br />
Ne postoela bilo kakva inspekcija na zat<strong>vo</strong>rite od strana<br />
na nekoe oficijalno telo {to }e uka`uva na samo<strong>vo</strong>lijata i nehumanite<br />
postapki na ~uvarite i }e gi spre~i <strong>vo</strong> nivnite ne~esni raboti. Od<br />
tie pri~ini umiraweto <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rite bilo sosema normalna pojava, a za<br />
mnogu od zat<strong>vo</strong>renicite smrtta bila pomila od suroviot zat<strong>vo</strong>rski re-<br />
99
`im. Ponekoga{ se slu~uvalo duri i toa pogolem broj lu|e da umiraat<br />
<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rite odo{to na gubili{tata kade {to se izvr{uvala smrtnata<br />
kazna, za{to ~uvarite bile osobeno ve{ti i nemilosrdni <strong>vo</strong> sproveduvaweto<br />
na torturata.<br />
Situacijata <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j pogled ne bila ni{to podobra i na tn. brodovi-zat<strong>vo</strong>ri<br />
kade {to posledicite od zadni~koto zat<strong>vo</strong>rawe i strogiot<br />
re`im vrz s<strong>vo</strong>j grb go po~uvstvuvale onie lica {to ~ekale na deportacijata.<br />
Od druga strana <strong>vo</strong> no<strong>vo</strong>izgradenite zat<strong>vo</strong>ri be{e <strong>vo</strong>vedena<br />
ne{to postroga disciplina me|utoa, i zaedni~ka osudeni~ka rabota<br />
koja <strong>vo</strong> pogolem del gi anulira{e negativnite posledici na o<strong>vo</strong>j sistem<br />
na zat<strong>vo</strong>rawe. Vo ovie zat<strong>vo</strong>ri bea vidno podobreni i smestuva-<br />
~kite uslovi no i ovde tie sÒ u{te bea daleku od toa da pretstavuvaat<br />
pristojno mesto za `iveewe.<br />
Dokolku <strong>vo</strong> celost se ocenuvaat prednostite na sistemot na<br />
zaedni~koto zat<strong>vo</strong>rawe mo`e slobodno da se ka`e, deka so nego se o<strong>vo</strong>zmo`uvaa<br />
pomali tro{oci za izgradba i odr`uvawe na zat<strong>vo</strong>rite kako<br />
i polesna organizacija na osudeni~kata rabota onamu kade {to ja ima-<br />
{e. Negovite negativni strani bea daleku pogolemi. Zaradi nepostoeweto<br />
na pre<strong>vo</strong>spitni tretmani ne doa|a{e predvid pre<strong>vo</strong>spituvaweto<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite. Rabotata be{e tretirana samo kako mo`nost za<br />
iskoristuvawe na tu|iot trud, a <strong>vo</strong> najblag slu~aj kako mo`nost za<br />
opredeleno anga`irawe zaradi odr`uvawe na redot <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot. Vo<br />
po~etokot slabo se sogleduvalo deka lu{uvaweto od sloboda samo po<br />
sebe e kazna, 208 pa ottamu i po~etnoto zat<strong>vo</strong>rawe nemalo za cel da se<br />
po~uvstvuva na toj na~in, tuku kako privremeno re{enie do ostvaruvaweto<br />
na deportacijata ili drug vid kazna. Fakt e me|utoa, deka svesnosta<br />
ili nesvesnosta na celite na opredeleno sredst<strong>vo</strong> nema nikakva<br />
vrednost za samite zat<strong>vo</strong>renici, za{to tokmu tie bile onie poedici<br />
{to bez ogled na bilo kak<strong>vo</strong> razlikuvawe na celite i te kako ja ~uvstvuvaa<br />
te`inata i posledicite od zat<strong>vo</strong>raweto. Vo tie ramki be{e<br />
osobeno negativno i vlijanieto na kriminalnata zaraza. Me{aweto na<br />
kriminalcite od razli~en "kalibar" so ostanatite zat<strong>vo</strong>renici <strong>vo</strong>de-<br />
{e kon usovr{uvawe na kriminalnata tehnika i sozdavawe kriminalni<br />
zdru`enija {to vedna{ po izleguvaweto na sloboda zapo~nuvaa so<br />
s<strong>vo</strong>eto destruktivno deluvawe. Spored s<strong>vo</strong>jata te`ina ni{to pomali<br />
ne bea ni onie posledici {to proizleguva od nenormalnite smestuva-<br />
~ki uslovi. Prenatrupanite prostorii, neprovetrenosta i nedostigot<br />
na prirodna svetlina predizvikuvaa te{ki bolesti {to ja desetkuvaa<br />
zat<strong>vo</strong>rskata populacija.<br />
2. Kon sredinata na XIX vek, <strong>vo</strong> vremeto na silniot podem na<br />
krivi~nopravnata nauka opredeleni intelektualci imale mo`nost da<br />
se zapoznaat, a nekoi od niv i da gi po~uvstvuvaat posledicite od nedostigot<br />
na elementarni prostorni, higienski i zdravstveni uslovi <strong>vo</strong><br />
208<br />
Eliot, M. op. cit, str. 409.<br />
100
toga{nite zat<strong>vo</strong>ri. Nivnite opservacii po~naa da se obelodenuvaat<br />
pred o~ite na dotoga{ neinformiranata javnost i da bidat sledeni so<br />
ostri kritiki, protesti i zalo`bi za menuvawe na krajno nepo<strong>vo</strong>lnite<br />
sostojbi <strong>vo</strong> oddelni zat<strong>vo</strong>ri. Me|utoa, duri so pojavata na Xon Hauard<br />
(Johan Howard) i Xeremi Bentam (Jeremy Bentham), ovie parcijal ni<br />
barawa }e se pret<strong>vo</strong>rat <strong>vo</strong> silno dvi`ewe {to }e dobie po{iroko zna-<br />
~ewe <strong>vo</strong> nasoka kon celosna reforma na penitencijarniot sistem. Nivnite<br />
idei }e bidat brzo prifateni i dopolnuvani od poedini entuzijasti<br />
i <strong>vo</strong> drugi zemji so {to }e se ot<strong>vo</strong>ri eden humanisti~ki proces na<br />
tn. prva zat<strong>vo</strong>rska reforma.<br />
Za Xon Hauard se veli deka celiot s<strong>vo</strong>j `i<strong>vo</strong>t mu go posvetil na<br />
reformata na zat<strong>vo</strong>rite i deka pretstavuva najzna~ajnata li~nost na<br />
ova dvi`ewe. Toj najprvin gi posetil zat<strong>vo</strong>rite <strong>vo</strong> Anglija i vrz<br />
osnova na s<strong>vo</strong>ite sogleduvawa go napi{al deloto "Sostojbata na zat<strong>vo</strong>rite<br />
<strong>vo</strong> Anglija i Vels" (1777). Vo 1784 godina ova s<strong>vo</strong>e pro~ueno delo<br />
Hauard go dopolnil i so drugi zabele{ki {to <strong>vo</strong> me|uvreme gi napravil<br />
<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rite na evropskite zemji. Ne~istotijata, nemoralot,<br />
prenatrupanosta i telesnite i du{evnite bolesti {to gi na{ol <strong>vo</strong> tie<br />
zat<strong>vo</strong>ri, u{te pove}e ja zacvrstija negovata odluka od pra{aweto na<br />
reformata na zat<strong>vo</strong>rite da napravi `i<strong>vo</strong>tno delo. 209 Iako, u{te pred<br />
negovata pojava imalo poedinci {to ja sogleduvale lo{ata sostojba na<br />
zat<strong>vo</strong>rite, zaslugata na Hauard e ogromna, za{to negovite predlozi<br />
imale najgolemo vlijanie za promenite {to }e sleduvaat <strong>vo</strong> XIX vek.<br />
Toj prv uka`a deka najprvin treba da se reguliraat pravata i dol`nostite<br />
na ~uvarite i da se zado<strong>vo</strong>lat nivnite potrebi za izbegnuvawe na<br />
potkupot. Vo ovaa smisla bara{e zat<strong>vo</strong>renicite da ne se sudat zaradi<br />
neisplateni dolgovi kon ~uvarite na koi treba da im se obezbedi dr`avna<br />
plata. Toj isto taka se zalaga{e za izvesna klasifikacija na zat<strong>vo</strong>renicite<br />
spored kriteriumite: pol, <strong>vo</strong>zrast i te`ina na storeniot<br />
prestap. Insistira{e i za <strong>vo</strong>veduvawe lekarska nega, zabrana na konzumirawe<br />
alkohol, podobruvawe na ishranata i dodeluvawe na prigodna<br />
i ednoobrazna obleka zaradi odr`uvawe na higienata i spre~uvawe<br />
na begstvata na zat<strong>vo</strong>renicite. Ja zastapuva{e i idejata za no}no osamuvawe<br />
<strong>vo</strong> kelii kako prikladno sredst<strong>vo</strong> za odbegnuvawe na zat<strong>vo</strong>rskite<br />
tenzii. Se zalaga{e za <strong>vo</strong>veduvawe moralno <strong>vo</strong>spituvawe pri koe<br />
glavnata uloga treba da ja ima verata, no i rabotnoto anga`irawe na<br />
zat<strong>vo</strong>renicite. Za spre~uvawe na zat<strong>vo</strong>rskite neredi predlaga{e postroga<br />
disciplina no samo pod uslov predhodno da e obezbeden do<strong>vo</strong>lno<br />
stru~en kadar {to }e ja ostvaruva bez zloupotrebi i na razli~en na~in<br />
sprema prit<strong>vo</strong>renicite i osudenicite. Zna~aen e i negoviot interes za<br />
izgledot na zat<strong>vo</strong>rite. Vo taa smisla predlaga{e novi zat<strong>vo</strong>ri {to }e<br />
bidat podignati na zdravi mesta, <strong>vo</strong> blizina na teku{ta <strong>vo</strong>da, so visoki<br />
ogradeni yidovi {to }e popre~uvaat sekak<strong>vo</strong> begst<strong>vo</strong> no, i so do-<br />
209<br />
Ibid, str. 410.<br />
101
<strong>vo</strong>len vnatre{en prostor <strong>vo</strong> koj bi se uredile stazi za pro{etka na zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
Nakratko, Hauard se zalaga{e za ~ove~ko postapuvawe so<br />
zat<strong>vo</strong>renicite bez diskriminacija sprema ma`ite ili `enite {to }e<br />
o<strong>vo</strong>zmo`i nivno izleguvawe so istite fizi~ki i du{evni sposobnosti<br />
so koi raspolagale pred doa|aweto <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot.<br />
I pokraj site priznanija {to mu bile davani na Hauard negovite<br />
idei sepak ne ostvarile skoro nikakov efekt <strong>vo</strong> penitencijarnata<br />
praktika na XVIII vek. Glavnata pri~ina za toa se nao|a <strong>vo</strong> nezainteresiranosta<br />
na toga{nata vlast za bilo kakvi zat<strong>vo</strong>rski reformi.<br />
Pod nego<strong>vo</strong> silno vlijanie sepak e izdejstvuvano donesuvaweto na dva<br />
zakoni od strana na angliskiot parlament. So edniot se garantira{e<br />
deka po istekot na kaznata zat<strong>vo</strong>renikot mora da se oslobodi bez ogled<br />
na dopolnitelnite zadol`uvawa storeni kon ~uvarite. Vo drugiot zakon<br />
be{e dadena preporaka zat<strong>vo</strong>rskite prostorii zadol`itelno da se<br />
varosuvaat (edna{ <strong>vo</strong> tekot na godinata) zaradi spre~uvawe na zarazni<br />
bolesti. Me|utoa, i dvata zakoni ne naidoa na nikakva primena. Ne{to<br />
podocna dve vlijatelni li~nosti <strong>vo</strong> ideite na Hauard }e najdat mo`en<br />
odgo<strong>vo</strong>r za nastanatite te{kotii so prekinot na deportacijata <strong>vo</strong> Anglija.<br />
Toa be{e {ansa za osnovawe barem na eden angliski nacionalen<br />
zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> koj bi se prestojuvalo <strong>vo</strong> kelii so vr{ewe te{ka fizi~ka rabota.<br />
Po predlogot na Viliem Idn (William Eden) i Viliem Blekston<br />
(William Blackston) i ovie idei se pret<strong>vo</strong>rija <strong>vo</strong> zakon. Vo nego niz ~etiri<br />
to~ki bea posebno naglaseni ideite na Hauard: sistematska<br />
inspekcija, adekvatni sanitarni uslovi, bezbednost na zat<strong>vo</strong>rite i<br />
osloboduvawe od zat<strong>vo</strong>rskite dolgovi. 210 No poradi odolgovle~uvaweto<br />
so izgradbata na o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r Hauard }e dade ostavka od komisijata nadle`na<br />
za nego<strong>vo</strong>to podigawe. Od tie pri~ini o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r }e bide osnovan<br />
duri <strong>vo</strong> 1821 godina (Millbank) i toa pod silno vlijanie na ideite<br />
{to <strong>vo</strong> vrska so toa gi ponudi Bantam.<br />
Xeremi Bantam (1748-1831) e vtorata markantna reformatorska<br />
li~nost koja se pojavi <strong>vo</strong> ekot na angliskata praktika na deportacija<br />
<strong>vo</strong> Avstralija. Me|u negovite pozna~ajni predlozi posebno se istaknuva<br />
onoj za panopti~kiot izgled na zat<strong>vo</strong>rskata arhitektura, model<br />
spored koj keliite treba da bidat rasporedeni <strong>vo</strong> krug i nadgleduvani<br />
od edno centralno mesto (staklena stra`arnica). Toj presmetal deka<br />
smestuvaweto <strong>vo</strong> eden takov zat<strong>vo</strong>r so kelii kade se vr{i korisna rabota<br />
bi bilo za 25% poevitino od ona na brodovite-zat<strong>vo</strong>ri i deportiraweto<br />
<strong>vo</strong> koloniite. Se zalagal i za toa na zat<strong>vo</strong>renicite da im se<br />
dava neograni~eno koli~est<strong>vo</strong> hrana, za humano postapuvawe so niv<br />
kako i redovno snabduvawe so obleka, obezbeduvawe kreveti, postelnina,<br />
ogrev, prirodna svetlina i zabrana na alkohol. Ponatamu smetal<br />
deka na zat<strong>vo</strong>renicite treba da im se o<strong>vo</strong>zmo`i izvesno grupirawe<br />
(klasifikacija), da im se dava izvesen nadomest za izvr{enata rabota,<br />
210<br />
Ibid, str. 15<br />
102
a go posakuval i toa zat<strong>vo</strong>rite da se pret<strong>vo</strong>rat <strong>vo</strong> "u~ili{ta" so {to<br />
bi se o<strong>vo</strong>zmo`ilo korisno vklu~uvawe na zat<strong>vo</strong>renicite <strong>vo</strong> normalniot<br />
`i<strong>vo</strong>t. Vo taa smila predlagal i vrabotuvawe na zat<strong>vo</strong>renicite po<br />
izdr`anta kazna <strong>vo</strong> posebni rabotilnici {to bi se gradele <strong>vo</strong> neposredna<br />
blizina na zat<strong>vo</strong>rite. Bil i za <strong>vo</strong>veduvawe na eden vid penzisko<br />
osiguruvawe {to bi se ostvarilo po pat na izd<strong>vo</strong>juvawe na sredstva od<br />
redovnata zarabotuva~ka <strong>vo</strong> tie rabotilnici. Angliskata vlada me-<br />
|utoa, sî u{te ne bila ubedena <strong>vo</strong> vrednosta na vakvite optimisti~ki<br />
idei nitu imala spremnost da pristapi kon izgradba na zat<strong>vo</strong>r {to<br />
skapo }e ja ~ini i }e mora da izd<strong>vo</strong>juva sredstva za izdr{ka na sekoj<br />
osudenik.<br />
Vo toa vreme uslovite <strong>vo</strong> angliskite zat<strong>vo</strong>ri i natamu bile<br />
lo{i. Vo niv dominirale zat<strong>vo</strong>renici-dol`nici ~ie nezado<strong>vo</strong>lst<strong>vo</strong> od<br />
vkupnata sostojba i odnosi doveduvalo do ~esti buntovi prosledeni so<br />
te{ki posledici. Vo eden moment na re<strong>vo</strong>lt tie go zapalile Londonskiot<br />
zat<strong>vo</strong>r Wugejt (Newgate). O<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r podocna povtorno bil izgraden<br />
no o~ajnite uslovi ostanale nego<strong>vo</strong> glavno obele`je, osobeno <strong>vo</strong><br />
negoviot `enski oddel. Toa e vreme koga se pojavi u{te eden golem humanist<br />
i reformator - Gospo|a Elizabet Frej (Elizabeth Fry). Vo `enskiot<br />
oddel na spoeniot zat<strong>vo</strong>r `enite zaedno so decata {to tuka im<br />
se ra|ale `iveele <strong>vo</strong> krajno bedni uslovi. Prostoriite bile ne~isti,<br />
neprovetreni, vla`ni i studeni. Gledaj}i gi ovie nesre}ni `eni Elizabet<br />
Frej }e pokrene akcija za sobirawe pomo{ <strong>vo</strong> obleka i hrana<br />
kako i za celosna izmena na `i<strong>vo</strong>tot na pregladnetite `eni koi {to<br />
ovde spiele na limeni podovi.<br />
Pokraj Elizabet Frej, u{te edna `ena po`rtvuvano }e raboti<br />
vrz podobruvawe na uslovite na `i<strong>vo</strong>t na zat<strong>vo</strong>renicite. Toa e Sara<br />
Martin (Sarah Martin) za koja malku se znae, iako od s<strong>vo</strong>jata devetnaesetta<br />
godina pa se do smrtta, ñ se posvetila na pomagawe na zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
Taa bila siroma{na {iva~ka koja otkako nasledila pogolema<br />
suma pari skoro <strong>vo</strong> celost gi potro{ila za ovaa namena. 211<br />
Sostojbata na zat<strong>vo</strong>rite od toa vreme ne bila ni{to podobra i<br />
<strong>vo</strong> ostanatite evropski zemji. Ottamu i <strong>vo</strong> niv e prisutno deluvaweto<br />
na brojni reformatori koi so pogolem ili pomal uspeh pridonesuvale<br />
za menuvawe na zat<strong>vo</strong>rskite sostojbi. Me|u niv, <strong>vo</strong> penolo{kata literatura<br />
po~esto se spomnuvaat Vagnic (Wagnitz) od Germanija, Mirabo<br />
(Mirabo) od Francija, Dikpetio (E. Dicpetiaux) od Belgija itn.<br />
Za `al, op{testveno politi~kite priliki <strong>vo</strong> koi se razvivaa<br />
novite idei ne im odea na raka na vistinskite promeni. Prvite zat<strong>vo</strong>rski<br />
reformi <strong>vo</strong> po~etokot dovedoa samo do minimalni podobruvawa<br />
na `i<strong>vo</strong>tot na preventi<strong>vo</strong> zadr`uvanite i osudenite lica, no ne i do<br />
takvi zafati {to }e zna~at nekoja korenita transformacija na zat<strong>vo</strong>rskite<br />
uslovi i negoviot re`im. Naprednite idei na reformatorite<br />
211<br />
Ibid, str. 38<br />
103
od o<strong>vo</strong>j period ne bea sepak zaludni. Iako zabaveno nivnoto dejst<strong>vo</strong> }e<br />
dojde do izraz <strong>vo</strong> po~etokot na XIX vek, so prifa}aweto na keliskiot<br />
penitencijaren sistem.<br />
2. KELISKI (OSAMENI^KI) SISTEM<br />
2.1. Filadelfiski, pensilvanski ili belgiski osameni~ki sistem<br />
1. Filadelfiskiot sistem na izvr{uvawe na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda e <strong>vo</strong>veden kako reakcija na asocijacioniot sistem. Toa e sistem<br />
{to zapo~na da se ostvaruva so pu{taweto <strong>vo</strong> upotreba na prviot<br />
zat<strong>vo</strong>r od keliski tip <strong>vo</strong> 1792 godina. Stanuva zbor za zat<strong>vo</strong>rot Valnut<br />
strit (Walnut Streat) izgraden <strong>vo</strong> gradot Filadelfija (dr`ava Pensilvanija)<br />
<strong>vo</strong> 1790 godina. Nakoro <strong>vo</strong> predgradieto na Filadelfija e izgraden<br />
u{te eden zat<strong>vo</strong>r od vakov tip - poznatiot ^eri Hil (Eastern Penitentiary<br />
on Cherry Hill) od 1828 godina, a po nego i mnogu drugi <strong>vo</strong> ostanatite<br />
amerikanski dr`avi. 212 Spored nivniot primer }e bide izgraden<br />
i prviot takov zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> Belgija (1835) so {to o<strong>vo</strong>j penitencijaren<br />
sistem e prenesen <strong>vo</strong> Evropa. 213 Prostorot na pojavata na ovie zat<strong>vo</strong>ri<br />
}e go opredeli i nazi<strong>vo</strong>t na o<strong>vo</strong>j sistem kako filadelfiski, pensilvanski<br />
ili belgiski.<br />
2. Hronologijata na izgradbata na ovie prvi amerikanski zat<strong>vo</strong>ri<br />
zat<strong>vo</strong>ri bila slednata. Vo 1786 godina bea doneseni promeni <strong>vo</strong><br />
Krivi~niot zakon koi se odnesuvale na zamena na smrtnata kazna so<br />
te{ka rabota za pove}e krivi~ni dela osven za oddelni pote{ki dela.<br />
Kako rezultat na toa, lokalnite {erifi po~nale da gi koristat zat<strong>vo</strong>renicite<br />
za izgradba na javni pati{ta i gradski ulici. Osudenicite<br />
nosele svetla obleka i so sinxiri bile vrzanieden za drug ili im bile<br />
prika~eni te{ki topovski |uliwa so sinxir za nozete. Za vreme na nivnata<br />
rabota na gradskite ulici tie gi privlekuvale so~ustvitelnite<br />
lu|e so {to se sozdavale golemi me{anici. Me|u nabquduva~ite se nao|ale<br />
i rodninite i prijatelite na osudenicite. Pritoa ostvaruvale<br />
kontakti so osudenicite i im davale alkohol, hrana i razni predmeti.<br />
Kako rezultat na ovie sostojbi, <strong>vo</strong> 1970 godina, Kvekerskata organi-<br />
212<br />
Vidi: ibid, str. 60-61.<br />
213<br />
Za <strong>vo</strong>veduvaweto na belgiskiot sistem najzaslu`en e Dikpetio (E.<br />
Dicpteaux) koj vrz sebe ja po~uvstvuval ma~ninata od promiskuitetot na zaedni~koto<br />
izdr`uvawe na kaznata. Toj bil osuden na edna godina zat<strong>vo</strong>r zaradi<br />
edna statija objavena <strong>vo</strong> nekoj angliski vesnik, iako bil eden od aktivnite borci<br />
za belgiskata nezavsnost od Holandija. Po izleguvaweto od zat<strong>vo</strong>rot Dikpetio<br />
bil imenuvan za generalen inspektor na belgiskite zat<strong>vo</strong>ri. Vrz osnova<br />
na sopstvenoto iskust<strong>vo</strong> i prou~uvaweto na prednostite od primenata na keliskiot<br />
sistem <strong>vo</strong> Pensilvanija, toj uspeal da isforsira identi~en sistem i<br />
<strong>vo</strong> Belgija. Vidi: Cornil, P, Kazna tamnice, Izbor, Zagreb, 1956/1, str. 87.<br />
104
zacija - Filadelfisko zdru`enie za ubla`uvawe na mizerijata <strong>vo</strong> javnite<br />
zat<strong>vo</strong>ri, od pensilvaniskoto zakonodavno telo izdejstvuvalo Valnut<br />
Strit Xeil (Walnut Street Jail) da go pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> dr`aven zat<strong>vo</strong>r so<br />
cel <strong>vo</strong> nego da se pomestat opasnite i svirepi prestapnici na koi }e<br />
im bide izre~ena kazna zat<strong>vo</strong>rawe so naporna rabota <strong>vo</strong> vreme od nekolku<br />
godini, so {to se e napraven istoriski ~ekor na prefrluvawe<br />
na odgo<strong>vo</strong>rnosta sprema zat<strong>vo</strong>renicite od lokalnite organi na dr`avni<br />
zat<strong>vo</strong>ri.<br />
Vo Valnut Strit Xeil koj stana dr`aven zat<strong>vo</strong>r, pove}eto zat<strong>vo</strong>renici<br />
bile smestuvani <strong>vo</strong> oddelni kelii i preku den bile prisiluvani<br />
na rabota <strong>vo</strong> d<strong>vo</strong>rot na zat<strong>vo</strong>rot. Tie bile anga`irani na tkaewe,<br />
pravewe ~evli na nekoi drugi rutisnki raboti, kako na primer, tepawe<br />
konop i se~ewe drva. Opasnite i svirepi zat<strong>vo</strong>renici bile zat<strong>vo</strong>rani<br />
<strong>vo</strong> samici so zadol`itelno poseduvawe i ~itawe na Biblijata, so<br />
ogled na toa deka starite Kvekeri bile prili~no ~uvstvitelni na nanesuvaweto<br />
telesni bolki i ottamu protiv fizi~na no, ne i protiv mentalna<br />
tortura na zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
Konceptot na pokajuvawe bil osnovnata ideja na o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong><br />
koj smestuvaweto <strong>vo</strong> samici bilo predopredeleno od izbegnuvawe na<br />
zdru`uvaweto na zat<strong>vo</strong>renicite i nivnoto me|usebno lo{o vlijanie.<br />
Me|utoa, poradi prenatrupanosta, opa|aweto na disciplinata i buntovite<br />
<strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r, konceptot na pokajuvaweto <strong>vo</strong> samici se dovede <strong>vo</strong><br />
pra{awe. Ottamu, samicata bila <strong>vo</strong>vedena i <strong>vo</strong> dvata zat<strong>vo</strong>ri koi toga{<br />
se gradeel <strong>vo</strong> Pitsburg (Pensilvanija) - Zapadniot dr`aven kaznen<br />
za<strong>vo</strong>d (ot<strong>vo</strong>ren <strong>vo</strong> 1826) i <strong>vo</strong> Filadelfija - Isto~niot dr`aven<br />
kaznen za<strong>vo</strong>d (ot<strong>vo</strong>ren 1829). Ovie kazneni za<strong>vo</strong>di so gradba <strong>vo</strong> forma<br />
na trkalo bile ogradeni so masivni kameni yidovi. Takvata konstrukcija<br />
gi spre~uvala zat<strong>vo</strong>renicite da kontaktiraat koi ostanuvale<br />
sami <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>ite kelii, osven koga go koristele d<strong>vo</strong>rot za pro{etka od<br />
eden ~as. Vo o<strong>vo</strong>j sistem izlolacijata na zat<strong>vo</strong>renicite traela do krajot<br />
na izdr`uvaweto na kaznata taka {to tie ja izdr`uvale kazanta bez<br />
da zapoznaat nitu eden od s<strong>vo</strong>ite soosudenici.<br />
Pensilvaniskiot sistem se poka`al mnogu skap zardi cenata na<br />
~ineweto na samicite i slabata eksploatacija na rabotnaat sila na<br />
osudenicite. 214<br />
Vo prviot zat<strong>vo</strong>r na ulicata Valnut sekoja kelija imala dve<br />
vrati {to se zatvarale so `elezni bravi. Vo niv postoel mal prozorec<br />
obezbeden so dva reda `elezni {ipki i bil postaven daleku od dofatot<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite taka {to niz nego ne mo`ela da se vidi ni zemjata<br />
ni neboto. Zat<strong>vo</strong>renicite nemale pra<strong>vo</strong> na klupa, masa, krevet ili<br />
bilo kakov drug inventar, osven na osnoven pribor za vr{ewe na fiziolo{ki<br />
potrebi. Me|u niv ne postoele nikakvi kontakti, a vrskata so<br />
214 Abadinsky, H. Crime and Justice, An introduction, Nelson-Hall Publishers,<br />
Chicago, 1987. str. 403-405.<br />
105
stra`ata se ostvaruvala samo edna{ dnevno. Nabrzo be{e sogledan<br />
u`asot predizvikan od smestuva~kite i drugite uslovi <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r<br />
koi {to so primaweto novi osudenici stanale u{te polo{i. Polo`bata<br />
na osudenicite bila mnogu te{ka i <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot ^eri Hil. Zat<strong>vo</strong>renicite<br />
i ovde ne smeele me|usebno da komuniciraat pa duri ni da<br />
se poglednat. Za taa cel posebnite d<strong>vo</strong>r~iwa {to na zapadniot del gi<br />
ima{e sekoja kelija, a koi slu`ele za edno~asovna fizi~ka rekreacija,<br />
bile pregradeni so visoki kameni yidovi. Isto taka za vreme na<br />
verskite obredi (misi) {to bile zadol`itelni za site osudenici se<br />
otvrala samo edna vrata od keliite (no ne i onaa vnatre{nata so re-<br />
{etki), a sredinata na hodnikot se prekriva{e so zavesa. Na toj na~in<br />
osudenicite ne mo`ele da gi vidat onie od sprotivniot red na kelii,<br />
nitu pak sve{tenikot koj isto taka zasolnat stoel na po~etokot na hodnikot.<br />
Vo o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r, predaden <strong>vo</strong> upoteba 1829 godina, osudenite<br />
lica poseduvale samo po edna biblija, no <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>ite }elii mo`ele i da<br />
rabotat i toa naj~esto na izrabotka na ~evli. Osudeni~kata rabota me-<br />
|utoa, ne bila pravilo tuku isklu~itelna privilegija. 215<br />
3. Od o<strong>vo</strong>j kratok opis na prvite zat<strong>vo</strong>ri {to vedna{ bile kopirani<br />
od drugite amerikanski dr`avi mo`at da se nasetat i osnovnite<br />
karakteristiki na filadelfiskiot sistem. Su{tinata e <strong>vo</strong> toa {to<br />
osudenite lica bile dr`ani <strong>vo</strong> zasebni kelii dewe i no}e, od<strong>vo</strong>eni<br />
eden od drug za vreme na celiot tek na izdr`uvaweto na kaznata. Tak<strong>vo</strong>to<br />
osamuvawe be{e opredeleno od dve celi: 1 0 da se spre~i me|usebnoto<br />
{tetno vlijanie me|u zat<strong>vo</strong>renicite i 2 0 na sekoj osudenik da mu<br />
se o<strong>vo</strong>zmo`i <strong>vo</strong> mirot na samotijata da odeva (strada) za storenoto zlo<br />
i so razmisluvawe i kaewe da dojde do sopstven moralen (religiozen)<br />
preporod. Vtorata cel na izvr{uvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda<br />
proizleze od ideite na Kvekerite koi, kako dominantna religiozna<br />
sekta <strong>vo</strong> Pensilvanija sî, vsu{nost, i najzaslu`nite za <strong>vo</strong>veduvaweto<br />
na o<strong>vo</strong>j sistem. Vo nivnoto identifikuvawe na zat<strong>vo</strong>renicite<br />
so verski isposnici i keliite kako nivni ispovedilnici stoe{e logikata,<br />
deka onie {to zgre{ile mo`at najlesno da go is~istat gre<strong>vo</strong>t<br />
ako so ~itawe na religiozna literatura se navedat kon razmisluvawe<br />
za sebe i za s<strong>vo</strong>eto delo. Zat<strong>vo</strong>renikot treba{e da ja sogleda s<strong>vo</strong>jata te-<br />
{ka polo`ba <strong>vo</strong> koja do{ol poradi storenoto zlo za da mo`e da izrazi<br />
dlaboko pokajuvawe so postojani molitvi do boga zaradi oprostuvawe<br />
i pro~istuvawe na du{ata. Na o<strong>vo</strong>j na~in sistemot dobi religiozen karakter.<br />
Pokraj toa, zna~ajno e da se istakne deka spored sfa}aweto na<br />
Kvekerite preobrazuvaweto e mo`no i kaj najokoravenite zlostornici,<br />
no deka pokraj religioznoto <strong>vo</strong>spituvawe za toa e potrebno i vr{ewe<br />
naporna osudeni~ka rabota. Me|utoa, zat<strong>vo</strong>rskata uprava <strong>vo</strong> po~eto-<br />
215<br />
Vidi: Howard, D.L. op. cit, str. 61-62, Barnes and Teeters N, K, Horizonte<br />
in Kriminology, Printice-Hall, Ink, New York, 1953, str. 520 i Eliot, M, op. cit,<br />
str. 489-490.<br />
106
kot ne ja doz<strong>vo</strong>luvala rabotata, za{to smetala deka taa ima zabaven<br />
karakter {to mo`e da gi odvle~e zat<strong>vo</strong>renicite od razmisluvawe za<br />
deloto i nivnoto kaewe.<br />
Spored ovaa najstroga varijanta na keliskiot sistem, od samiot<br />
po~etok na izdr`uvaweto na kaznata pa se do izleguvaweto na sloboda,<br />
osudenoto lice mora{e neprekinato da prestojuva <strong>vo</strong> kelijata bez<br />
ogled na dol`inata na kaznata. Prisilnata osamenost i, po pravilo,<br />
otsust<strong>vo</strong>to na raboten anga`man doveduvaa do brojni problemi so {to<br />
se poka`aa slabostite na o<strong>vo</strong>j sistem. Vrz niv se nadovrzaa i ostrite<br />
kritiki me|u koi se najzna~ajni slednive:<br />
1 0 Najnapred so pra<strong>vo</strong> se istakna deka o<strong>vo</strong>j sistem mnogu {tetno<br />
vlijae vrz psiholo{koto zdravje na osudenicite. Strogoto osamuvawe<br />
doveduva{e do mentalno nazaduvawe na li~nosta za{to e <strong>vo</strong> sprotivnost<br />
so osnovnite potrebi na ~ovekot za zaedni~ki (op{testven) `i<strong>vo</strong>t.<br />
Otsust<strong>vo</strong>to na bilo kak<strong>vo</strong> priviknuvawe na op{testveni komunikacii<br />
doveduva{e do brojni du{evni zaboluvawa i samoubistva kaj zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
2 0 Filadelfiskiot sistem se poka`a neuspe{en i <strong>vo</strong> pogled na<br />
organizacijata na osudeni~kiot trud, a toa pretstavuva{e otsust<strong>vo</strong> na<br />
u{te eden faktor za osposobuvawe na licata za idniot `i<strong>vo</strong>t na sloboda.<br />
Vo tie uslovi, duri i onamu kade {to be{e <strong>vo</strong>vedena, rabotata<br />
nema{e uloga na pre<strong>vo</strong>spitno sredst<strong>vo</strong>. Nejzinoto celosno otsust<strong>vo</strong><br />
be{e glavnata pri~ina za fizi~koto propa|awe na osudenicite.<br />
3 0 Osameni~kiot sistem se poka`a neadekvaten i od ekonomski<br />
aspekt. Praveweto zgradi so stotici kelii <strong>vo</strong> uslovi na postojan porast<br />
na kriminalitetot i otsust<strong>vo</strong>to na sakanite efekti od toa, pretstavuva{e<br />
neracionalen i premnogu golem izdatok. Od druga strana<br />
poradi nerentabilnosta na osudeni~kiot trud doa|a{e <strong>vo</strong> pra{awe i<br />
samata izdr{ka na zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
4 0 Strogoto osudeni~ko osamuvawe be{e <strong>vo</strong> sprotivnost i so na-<br />
~eloto na pravi~nost pri izvr{uvaweto na kaznata. Nejzinoto neadekvatno<br />
deluvawe vrz zat<strong>vo</strong>renicite se sostoe{e <strong>vo</strong> toa {to poedincite<br />
so povisoko intelektualno ni<strong>vo</strong> i postabilna emocionalna struktura<br />
mnogu polesno go podnesuvaa rigoroznoto osamuvawe, za razlika od<br />
onie so poslabi individualni psihi~ki karakteristiki. Negovata nepravednost<br />
se gleda{e i <strong>vo</strong> toa {to celosnata izolacija moraa podednak<strong>vo</strong><br />
da ja trpat osudenicite na dolgi kako i onie na kratki kazni<br />
li{uvawe od sloboda.<br />
5 0 Na krajot, treba da se istakne i toa, deka iako nastana kako<br />
reakcija na prethodniot sistem na zaedni~ko zat<strong>vo</strong>rawe, ne dovede do<br />
nikakvi promeni vrz planot na humanizacijata na celite na op{testvenata<br />
rekacija. Inspiriran od ideite na klasi~nata {kola <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j<br />
sistem dominira{e represivnata funkcija na kaznata li{uvawe od<br />
sloboda so site nejzini negativni konsekvencii.<br />
Pod vlijanie na golem del od spomnatite kritiki me|u koi na-<br />
107
jgolemo zna~ewe dobiva sfa}aweto na odmazdata i zastra{uvaweto<br />
kako celi na kaznata }e zapo~ne postepeno ubla`uvawe na nekoi elementi<br />
od o<strong>vo</strong>j sistem. Toa i }e se po~uvstvuva <strong>vo</strong> nekoi od novite zat<strong>vo</strong>ri,<br />
kako na primer, <strong>vo</strong> Anglija (Millbank, 1821 i Pentonville, 1842), <strong>vo</strong><br />
Germanija (Moabit, 1849), Francija (1845), Risija (1879), Holandija,<br />
Italija itn. Glavnoto ubla`uvawe se sostoe{e <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>zmo`uvaweto na<br />
osudeni~ka rabota koja {to me|utoa, i natamu se vr{e{e so isklu~uvawe<br />
na sekakvi me|usebni kontakti. Taa i ovde nema{e nitu op{testveno<br />
korisen, ni preventiven karakter. Vo uslovi na celosna fizi~ka<br />
i duhovna izolacija taa, vsu{nost, i ne mo`e{e vistinski da se organizira,<br />
no i pokraj toa za osudenite lica ima{e golema vrednost, pred<br />
sî, kako sredst<strong>vo</strong> za razbivawe na zat<strong>vo</strong>rskata monotonija. Te{kotiite<br />
na osameni~kiot `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> golem del }e bidat namaleni i so <strong>vo</strong>veduvaweto<br />
na redovnite poseti od strana na zat<strong>vo</strong>rskata administracija,<br />
kako i od lekar, sve{tenik i pripadnici na razni dru{tva za pomo{<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite. Vo nekoi zemji se otide i dotamu {to se pristapi<br />
kon kombinirawe na o<strong>vo</strong>j so sistemot na zaedni~kiot zat<strong>vo</strong>r. Takov<br />
be{e na primer slu~ajot so Anglija so izgradbata na zat<strong>vo</strong>rite Milbank<br />
216 i Pentonvil. 217 Pentonvil stana primer i za izgradbata na<br />
216<br />
Prviot nacionalen zat<strong>vo</strong>r Milbank bil kone~no dovr{en <strong>vo</strong> 1821<br />
godina so kapacitet od 1.000 zat<strong>vo</strong>renici. Vo toa vreme bil najskapa gradba <strong>vo</strong><br />
zemjata, a pri nego<strong>vo</strong>to podigawe bile najmnogu koristeni arhitektonskite<br />
re{enija {to gi predlagal Bentam. Zat<strong>vo</strong>rot bil izgraden <strong>vo</strong> vid na {estokraka<br />
yvezda, so mnogubrojni hodnici, vlezovi i vrati. Eden ~uvar iako dolgo<br />
bil vraboten <strong>vo</strong> nego nikoga{ ne mo`el da se snajde taka {to ~esto so kreda<br />
gi odbele`uval yidovite za da mo`e da se vrati onamu od kade {to do{ol.<br />
O<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r e vistinska sprotivnost na sovremenite zat<strong>vo</strong>ri. Vo nego najprvin<br />
bile smesteni `eni, a bidej}i o<strong>vo</strong>zmo`uval celosna izolacija duri podocna<br />
stanal me{ovit zat<strong>vo</strong>r. Tuka za prv pat <strong>vo</strong> Anglija se organiziral formalen<br />
sistem na ~ie ~elo stoel upravitel, a bila <strong>vo</strong>spostavena i zdravstvena<br />
slu`ba i drug personal. Polovinata od kaznata se izdr`uvala <strong>vo</strong> kelii, a<br />
ostanatiot del <strong>vo</strong> grupi. Vo tekot na dvata stadiumi osudenite lica rabotele<br />
na manufakturni raboti: {iewe, ~evlarst<strong>vo</strong> i drugo. Poradi toa {to alatot<br />
za rabota se zloupotrebuval za napad i odbrana sprema personalot ili <strong>vo</strong> me-<br />
|usebni presmetki na osudenite lica nekoi od praktikuvanite zanaeti se<br />
ukinale, taka {to ostanala samo tkaja~nicata. Me|utoa so rabotata ne se<br />
uspea. Bezuspe{ni ostanale i drugite parcijalni idei za <strong>vo</strong>veduvawe nekakov<br />
tretman, bidej}i site nade`i se polagaa <strong>vo</strong> samata zgrada kako takava, <strong>vo</strong> uslovi<br />
koga brojni protivnici nastojuvaa da go prika`at zat<strong>vo</strong>rot kako neuspe-<br />
{en eksperiment za koj se potro{eni ogromni sredstva. Vo zat<strong>vo</strong>rot }e se pojavi<br />
i epidemija od koja golem broj osudenici }e go zagubat `i<strong>vo</strong>tot. Se konstatiralo<br />
deka pri~inite za taa epidemija bile otsast<strong>vo</strong>to na ~ist <strong>vo</strong>zduh i<br />
svetlost. Zatoa se prepora~a da se osvetlat keliite so sve}i i da im se doz<strong>vo</strong>li<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite samoobrazuvawe. Se pristapi i kon nivna klasifi-<br />
108
slednite zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> Anglija. Vo nego vladee{e re`im na celosno osamuvawe,<br />
no za razlika od filadelfiskiot sistem toa osamuvawe trae{e<br />
samo 18 meseci, a podocna i pomalku. Od o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r osudenicite<br />
bile i natamu ispra}ani <strong>vo</strong> avstraliskite zat<strong>vo</strong>rski kolonii. Po ugledot<br />
na Pentonvil i <strong>vo</strong> drugite evropski zemji }e zapo~ne praktikata<br />
na razli~no traewe na osamuvaweto. Kaj kratkite kazni li{uvawe od<br />
sloboda osamuvaweto trae{e za celoto vreme na nivnoto zadr`uvawe,<br />
a kaj dolgite kazni toa osamuvawe poleka se pretvara{e samo <strong>vo</strong> eden<br />
po~eten stadium so podolgo ili pokratko traewe. Vo o<strong>vo</strong>j pogled be{e<br />
iskli~ok Belgija kade {to strogiot osameni~ki sistem se praktikuva-<br />
{e za vreme na celiot tek na izdr`uvawe na kaznata. Do opredeleni<br />
ubla`uvawa <strong>vo</strong> belgiskiot sistem }e dojde duri <strong>vo</strong> periodot me|u dvete<br />
svetski <strong>vo</strong>jni ili poto~no od 1919 godina.<br />
Sovremenite ubla`uvawa na o<strong>vo</strong>j sistem <strong>vo</strong> golem del pretstavuvaat<br />
obid za nego<strong>vo</strong> uporno odr`uvawe. Vo toa se gleda i namerata na<br />
postojano istaknuvawe na negovite malubrojni prednosti i nivnata<br />
podr{ka na me|unarodnite penitencijarni kongresi. 218 Se poa|a{e od<br />
argumentite deka so izolacija na osudenite lica se spre~uva kriminalnata<br />
infekcija, begstvata i buntovite <strong>vo</strong> kaznenite za<strong>vo</strong>di i drugite<br />
negativni iskustva od zadni~koto zat<strong>vo</strong>rawe. Pokraj ovie nesomneni<br />
prednosti, na filadlfiskiot sistem mora da mu se priznae i pohumaniot<br />
odnos <strong>vo</strong> postapuvaweto so osudenicite. Negova zna~ajna prednost<br />
<strong>vo</strong> odnos na predhodniot e <strong>vo</strong> toa {to se raboti za prv pravno reguliran<br />
sistem. Normiraweto na na~inot na izvr{uvaweto na kaznata li-<br />
{uvawe od sloboda go one<strong>vo</strong>zmo`i samo<strong>vo</strong>lieto i istovremeno stana<br />
osnova za <strong>vo</strong>obli~uvawe i dogradba na ona {to <strong>vo</strong> penitencijarnata<br />
oblast dotoga{ be{e samo predlagano. Site ovie prednosti me|utoa,<br />
ne bea do<strong>vo</strong>lni da se ostvari i ona glavnoto - popravawe na zlostornicite<br />
i namaluvawe na kriminalitetot. Vo o<strong>vo</strong>j pogled se poka`aa site<br />
slabosti koi doveduvaa do sprotivni efekti. Zatoa mora{e da se prekine<br />
i so primenata na o<strong>vo</strong>j sistem koj za `al, trae{e re~isi sto godini.<br />
Ottamu, zemjata {to go <strong>vo</strong>vede }e bide me|u prvite i {to }e go<br />
ukine <strong>vo</strong> 1913 godina. Sistemot }e bide ukinat <strong>vo</strong> Francija <strong>vo</strong> 1939, a<br />
kacija na mladi, pr<strong>vo</strong>prestapnici i osudenici {to so s<strong>vo</strong>eto odnesuvawe davaat<br />
nade` za rehabilitacija. Vidi: Howard, D. L, op. cit, str. 19-22.<br />
217<br />
Pentonvil bil prviot zat<strong>vo</strong>r so keliski sistem na izdr`uvawe na<br />
kaznata sli~en na onoj primenuvan <strong>vo</strong> ^eri Hil. [est godini po nego bile<br />
izgradeni u{te 44 zat<strong>vo</strong>ri na istiot princip a <strong>vo</strong> niv bile smesteni 11.000 zat<strong>vo</strong>renici.<br />
So nekolku isklu~oci skoro site zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> Britanija datiraat<br />
od o<strong>vo</strong>j period i ako bile izgradeni vrz o<strong>vo</strong>j princip nekoi od niv u{te od<br />
samiot po~etok ne go primenuvale osamuvaweto. Pri~inata za toa e pojavata<br />
na progresivniot sistem.<br />
218<br />
O<strong>vo</strong>j sistem be{e prepora~an na me|unarodnite kongresi odr`ani<br />
<strong>vo</strong> Frankfurt 1846 i Brisel 1867 godina.<br />
109
<strong>vo</strong> Belgija toa }e bide kone~no storeno so zakonski akt duri po Vtorata<br />
svetska <strong>vo</strong>jna.<br />
Kelijata kako takva me|utoa, nema da is~ezne od penitencijarnata<br />
oblast. So opredelena uloga taa i denes e zadr`ana <strong>vo</strong> istra`nite<br />
zat<strong>vo</strong>ri, a kako merka na osamuvawe i <strong>vo</strong> drugite zat<strong>vo</strong>ri toga{ koga e<br />
storen opredelen disciplinski prestap. Pri izvr{uvaweto na kaznata<br />
li{uvawe od sloboda taa ~esto se primenuva za smestuvawe preku no-<br />
}ta kako prikladno sredst<strong>vo</strong> za spre~uvawe na zloupotrebite i promiskuitetot<br />
<strong>vo</strong> zaedni~kite kazneni za<strong>vo</strong>di. So toa na zat<strong>vo</strong>renicite im<br />
se pru`a mo`nost da se najdat sebesi barem za opredelen period od<br />
s<strong>vo</strong>jot kazneni~ki `i<strong>vo</strong>t. 219 Vo opredeleni zemji kelijata pretstavuva<br />
edna od fazite na progresivniot sistem na izvr{uvaweto (Brazilija,<br />
Argentina, Francija, Turcija 220 a, <strong>vo</strong> nekoi zat<strong>vo</strong>ri na porazvienite<br />
zemji, kako na primer, [vedska, Danska, Holandija, [panija, SAD i<br />
sl., kelijata duri se pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> neprikosnoveno kat~e kade {to <strong>vo</strong> celosen<br />
komfor mo`e da se provede no}ta i slobodnoto vreme.<br />
110<br />
2.2. Oburnski osameni~ki sistem<br />
1. Kako rezultat na posetata na Valnut Strit Xeil i anga`irawe<br />
<strong>vo</strong> zakonodavniot dom na Tomas Edi (Thomas Eddy, 1758-1827), <strong>vo</strong><br />
1796 bila <strong>vo</strong>vedena kaznata zat<strong>vo</strong>r kako zamena za pove}eto smrtni i<br />
telesni kazni. Toj bil postaven i kako prv upravitel na Kazneniot<br />
za<strong>vo</strong>d <strong>vo</strong> seloto Grini~ (Greenwich Village), so ime Wugejt (Newgate) koj<br />
bil karakteristi~en po toa {to imal prostorii za zaedni~ko smestuvawe,<br />
rabotilnici i 14 samici. Vo o<strong>vo</strong>j za<strong>vo</strong>d <strong>vo</strong> 1802 godina,<br />
nastanal krvav bunt so masovni begstva poradi {to bila pobarabna pomo{<br />
od <strong>vo</strong>enite sili. Kako rezultat na ovie nastani, Edi najavil deka<br />
<strong>vo</strong> idnina <strong>vo</strong> kaznenite za<strong>vo</strong>di }e se koristat poedine~ni kelii za site<br />
zat<strong>vo</strong>renici i deka <strong>vo</strong> rabotilnicite }e se raboti pod stroga ti{ina<br />
preku celiot den. Od ova inicijativa za prv pat be{e realizirana <strong>vo</strong><br />
za<strong>vo</strong>dot izgraden <strong>vo</strong> gradot Oburn (Auburn) <strong>vo</strong> dr`aavta Wujork. Zat<strong>vo</strong>renicite<br />
trebalo da se anga`iraat okolu odgleduvawe na industriski<br />
rastenija, dobito~na stoka, proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> na zat<strong>vo</strong>rska obleka i drugi<br />
predmeti za potrebite na zat<strong>vo</strong>rot ili za proda`ba na dr`avata, {to<br />
bilo mo{ne prifatli<strong>vo</strong> za nadle`nite vlasti. O<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r bil ot<strong>vo</strong>ren<br />
<strong>vo</strong> 1819 godina, po nacrt na negoviot prv upravitel Vilijam Britin<br />
(William Brittin). Glavnata uloga <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j za<strong>vo</strong>d ja ostvaruvale niza<br />
od popre~ni kelii opkru`eni so prazen prostor (d<strong>vo</strong>r) i visoki yidovi<br />
so koi bila zaokru`ena celata institucija. Zat<strong>vo</strong>rot bil proektiran<br />
samo za no}no izolirawe, a preku den zat<strong>vo</strong>renicite gi koristele<br />
golemite rabotilnici so koi upravuval Elam Lindz (Elam Lynds),<br />
219<br />
Cornil, P. op. cit, str. 88.<br />
220<br />
Milutinovi}, M. Penologija, str. 55.
porane{en armiski kapetan. Za nego se smeta deka go <strong>vo</strong>vel praviloto<br />
na apsolutna ti{ina. Za prekr{uvaweto na taa zabrana, Lindz go <strong>vo</strong>vel<br />
kam{ikuvaweto bez koe smetal deka ne mo`e da se upravuva so golem<br />
zat<strong>vo</strong>r i deka e mnogu poefikasno i pohumano re{enie <strong>vo</strong> odnos na<br />
drugite disciplinski kazni.<br />
Vo Oburn, zat<strong>vo</strong>renicite bile klasifikuvani <strong>vo</strong> tri kategorii:<br />
1 0 mnogu te{ki zat<strong>vo</strong>renici, smestuvani <strong>vo</strong> samica, 2 0 pomalku<br />
opasni zat<strong>vo</strong>renici, koi <strong>vo</strong> delum bile osameni, a ostatokot od vremeto<br />
go pominuvale <strong>vo</strong> rabota <strong>vo</strong> grupi i 3 0 najmalku "vinovnite", koi zaedno<br />
rabotele <strong>vo</strong> tekot na celiot den, a se izlolirale samo no}e. I<br />
ovde, kako <strong>vo</strong> Valnut Strit, samicite, koi za <strong>vo</strong>lja na vistinata se koristele<br />
samo za prekr{iuvawe na zat<strong>vo</strong>rskite pravila, predizvikuvale<br />
pusto{ <strong>vo</strong> du{ite na zat<strong>vo</strong>renicite koi se samoubivale so skokawe<br />
od kulite, si gi se~ele venite, i gi udirale glavite <strong>vo</strong> yid.<br />
Vo zat<strong>vo</strong>rot Oburn, osudenicite bile oble~eni <strong>vo</strong> sme{ni crno<br />
- beli, prugasti uniformi i prekrieni glavi so }ulavki. Tie mar{irale,<br />
rabotele i jadele <strong>vo</strong> celosna ti{ina. Vo Oburn se pojavi i praktikata<br />
na "~udno vle~ewe na nozete." Zat<strong>vo</strong>renicite bile postrojuvani<br />
taka {to desnata noga im bila postavena malku nale<strong>vo</strong>, a desnata raka<br />
vrz desnoto ramo na prethodniot zat<strong>vo</strong>renik. Se dvi`ele site zaedno<br />
so vle~ewe na nozete taka {to pr<strong>vo</strong> ja vle~ele levata noga napred a potoa<br />
ja dobli`uvale desnata noga <strong>vo</strong> istata polo`ba so levata. Posetitelite<br />
na zat<strong>vo</strong>rot za mali pari mo`ele da go sledat o<strong>vo</strong>j poni`uva~ki<br />
prizor. Re`imot na zat<strong>vo</strong>rot se sostoel <strong>vo</strong> celosna ti{ina, naporna<br />
rabota, umereni obroci i osameni no}i {est dena <strong>vo</strong> sedmicata. Vo nedela,<br />
koga ne se rabotelo, zat<strong>vo</strong>renicite ja posetuvale crkvata <strong>vo</strong> ti-<br />
{ina. Obern bil primer za amerikanskite zat<strong>vo</strong>ri so ogled na poeftinata<br />
izgradba i fabri~kiot sistem na rabota <strong>vo</strong> koj mo`elo rentabilno<br />
da se iskoristi rabotnata sila na zat<strong>vo</strong>renicite. 221<br />
Golemata depresija mu stavila kraj na unapreduvaweto na izgradbata<br />
na oburnskiot stil na zat<strong>vo</strong>ri, za{to se <strong>ustanovi</strong>lo deka tie se<br />
premniogu skapi za gradba i odr`uvawe i ne nudele mo`nost za do<strong>vo</strong>lna<br />
eksploatacija na rabotnata sila na zat<strong>vo</strong>renicite. Poslednata<br />
institucija od o<strong>vo</strong>j vid bila ot<strong>vo</strong>rena <strong>vo</strong> 1931 godina <strong>vo</strong> Atika (dr`va<br />
Wujork). Kako nivna zamena se pojavila "Golemata ku}a" (The Big House).<br />
Spred Xon Irvin (John Irwin), takvata institucija arhitektonski<br />
upatuvala na obernskiot stil: so edno ili dve lica <strong>vo</strong> kelii grupirani<br />
i popre~no naredeni <strong>vo</strong> nizi. Zat<strong>vo</strong>rot so kapacitet od 2.000 zat<strong>vo</strong>renici<br />
bil opkru`en so visoki kamen zid i ~uvarski kuli. Za razlika od<br />
obernskiot stil, ovde ne se koristeni mol~eweto, napornata rabota,<br />
vle~eweto na nozete i slu`bena upotreba na telesni kazni. Vo keliite<br />
koi bile pogolemi od obunskite, bile pomesteni WC {olja i la-<br />
221 Abadinsky, H. Crime and Justice, An introduction, Nelson-Hall Publishers,<br />
Chicago, 1987. str. 405-408.<br />
111
vabo, bile zatopluvani i provetreni, a na samite zat<strong>vo</strong>renici im bilo<br />
doz<strong>vo</strong>elno da gi ureduvaat i dekoriraat spored sopstveno nao|awe. Vo<br />
podobro opremenite <strong>ustanovi</strong> od o<strong>vo</strong>j vid bilo doz<strong>vo</strong>leno igrawe bezbol,<br />
ko{arka i drugi igri so topka. Me|utoa, iako postoele obrazovni<br />
i stru~ni programi, <strong>vo</strong> niv ne se primenuvale. Ist bil slu~ajot i<br />
so rehabilitacionite programi kako {to se individualnite i grupnite<br />
sovetuvawa i sl. 222<br />
Po Vtorata Svetska Vojna "Golemite ku}i" zapo~naa da se transformiraat<br />
<strong>vo</strong> institucii za korekcija na zat<strong>vo</strong>renicite.<br />
2. Vo penolo{kata literatura sepak dominira sta<strong>vo</strong>t deka pojavata<br />
na oburnskiot sistem se dol`i na usilbite za otstranuvawe na posledicite<br />
od primenata na filadelfiskiot strog ili ~ist osameni~ki<br />
sistem. Opredeleni okolnosti me|utoa, uka`uvaat deka eliminiraweto<br />
na slabostite od celosnoto osudeni~no osamuvawe e ovde samo ex posto<br />
facto rezonirawe. Glavnata pri~ina za javuvawe na o<strong>vo</strong>j prehodno<br />
neosmislen eksperiment e sepak edna epizoda vrzana za izgradbata na<br />
zat<strong>vo</strong>rot <strong>vo</strong> Oburn (Auburn) <strong>vo</strong> dr`avata Wujork. Imeno <strong>vo</strong> 1816 godina<br />
<strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j grad treba{e da se podigne zat<strong>vo</strong>r sli~en na onoj <strong>vo</strong> Filadelfija.<br />
No, <strong>vo</strong> `elbata da se dojde do opredeleni za{tedi bea izgradeni<br />
pretesni kelii. So cel da se ispravi napravenata gre{ka upravata na<br />
zat<strong>vo</strong>rot izdejstvuvala dogradba na posebni prostorii <strong>vo</strong> koi }e bide<br />
iz<strong>vo</strong>dliva opredelena aktivnost, odnosno osudeni~ka rabota. Na toj<br />
na~in, <strong>vo</strong> po~etokot sosema slu~ajno so dovr{uvaweto na o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r<br />
<strong>vo</strong> 1823 godina, }e zapo~ne da funkcionira eden poinakov, modificiran<br />
oblik na osameni~ki re`im. 223 Nego<strong>vo</strong>to prifa}awe i <strong>vo</strong> nekoi<br />
drugi amerikanski dri`avi, a delum <strong>vo</strong> Evropa, }e go <strong>vo</strong>obli~at <strong>vo</strong> nov<br />
ubla`en keliski sistem. 224<br />
Spored ovaa varijanta na keliskiot sistem smestuvaweto na<br />
osudenite lica <strong>vo</strong> kelii se ostvaruvalo samo no}e, a <strong>vo</strong> tekot na denot<br />
tie odele na zaedni~ka rabota {to se vr{ela so prisilno mol~ewe. 225<br />
Poradi strogata zabrana na me|usebnite razgo<strong>vo</strong>ri so {to se spre~uvale<br />
razni spogoduvawa i {tetni vlijanija me|u zat<strong>vo</strong>renicite ovaa<br />
varijatna se narekuva i "sistem na mol~ewe." So negovata primena na<br />
izvesen na~in }e se ubla`at posledicite od celosnata izolacija na<br />
222<br />
Ibid, str. 411.<br />
223<br />
Vidi: Cornil, P. op. cit, str. 86.<br />
224<br />
Vo SAD o<strong>vo</strong>j sistem be{e <strong>vo</strong>veden i <strong>vo</strong> porano izgradenite zat<strong>vo</strong>ri<br />
Sing-Sing i ^arlston kade {to se zadr`a se do 1914 godina. Vo evropskite<br />
zemji najprvin go <strong>vo</strong>vede [vajcarija, a potoa i Anglija, Germanija, Francija i<br />
Belgija.<br />
225<br />
Opredeleni tragi na o<strong>vo</strong>j sistem mo`at da se najdat u{te pred negovata<br />
pojava <strong>vo</strong> SAD. Nekoi negovi elementi se sre}avaat u{te <strong>vo</strong> 1703 godina<br />
<strong>vo</strong> popravniot dom za maloletnici Sv. Mihail i <strong>vo</strong> belgiskiot zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong><br />
Gent. Pove}e za toa: Eliot, M, op. cit, str. 490-491 i Cornil, P, op. cit. str. 86.<br />
112
osudenicite, no zabranata na sekakov razgo<strong>vo</strong>r i strogite kazni za<br />
prekr{itelite na taa zabrana ne bea sledeni i so vidni podobruvawa<br />
na lo{ite sostojbi <strong>vo</strong> kaznenite za<strong>vo</strong>di koi, kako {to veli eden avtor,<br />
nalikuvaa na kafezi za opasni divi `i<strong>vo</strong>tni. 226 Naprotiv, poradi tie<br />
zabrani, lo{ite zat<strong>vo</strong>rski uslovi, raznovidnite i ~esti zloupotrebi,<br />
<strong>vo</strong>spostavuvaweto na poseben re`im na oblekuvawe (prugasta obleka),<br />
|uliwa i sinxiri, bri~ewe na glavite, numerirawe, strogata disciplina<br />
i sl., doa|a{e do u{te posilno fizi~ko i du{evno propa|awe na<br />
zat<strong>vo</strong>renicite. Pri izvr{uvaweto na kaznata li~nosta <strong>vo</strong>op{to ne<br />
be{e zemana <strong>vo</strong> vid nitu za toa postoele bilo kakvi uslovi. Site zat<strong>vo</strong>renici<br />
bea samo zat<strong>vo</strong>rski broevi, napolno ednakvi i obespraveni.<br />
227 Poradi nepostoeweto pre<strong>vo</strong>spiten tretman ne postoe{e individualizacija<br />
<strong>vo</strong> izvr{uvaweto na kaznata, a soodvetno na toa ni potreba<br />
za klasifikacija na osudenite lica.<br />
Za razlika od predhodniot, oburnskiot sistem na izdr`uvawe<br />
na kaznata o<strong>vo</strong>zmo`uva{e izvesen zaedni~ki `i<strong>vo</strong>t na osudenite lica<br />
kako i ostvaruvawe na zaedni~ka rabota. Negovata prednost se gleda{e<br />
<strong>vo</strong> podobrite mo`nosti za ostvaruvawe na organizacijata na rabotata,<br />
ottamu {to osudenite lica mo`ea da rabotat na poraznovidni dejnosti<br />
i pritoa da izu~uvaat opredeleni zanaeti {to }e gi koristat na sloboda.<br />
No i pokraj izvesniot napredok <strong>vo</strong> odnos na filadelfiskiot sistem<br />
i <strong>vo</strong> oburnskiot sistem se zadr`aa pogolemiot del od negovite<br />
slabosti. Otsust<strong>vo</strong>to na komunikacii doveduva{e do te{ki isku{enija<br />
i psihi~ki krizi, za{to be{e <strong>vo</strong> direkna sprotivnost so ~ovekovata<br />
priroda kako socijalno bitie. Kako reakcija na taa napnatost golem<br />
del osudeni lica uspevale da najdat na~in za me|usebno razbirawe<br />
i spogoduvawe, no nabrzo toa bilo zabele`ano od strana na zat<strong>vo</strong>rskata<br />
uprava i podlo`eno na ostro kaznuvawe. Od tie pri~ini e i <strong>vo</strong>spostavuvaweto<br />
na mo{ne kompliciranata organizacija na zat<strong>vo</strong>rskiot<br />
`i<strong>vo</strong>t. Be{e <strong>vo</strong>veden kazneni~ki ~ekor i gledawe <strong>vo</strong> zemjata za vreme<br />
na dvi`eweto. Pri izleguvaweto i vra}aweto <strong>vo</strong> kelijata be{e<br />
isto taka zadol`itelen soboreniot pogled, a za vreme na zaedni~kata<br />
rabota i noseweto na specijalni kapi so spu{ten obod i prorez za o~ite.<br />
Za prekr{itelite na ovie i ostanatite strogi pravila na odnesuvawe<br />
sleduvaa svirepi disciplinski kazni. Me|u niv naj~esto bilo<br />
upotrebuvano kam{ikuvaweto za{to se smetalo deka toa ne mu pre~i<br />
na zdravjeto i ne ja smaluva fizi~kata sila potrebna za rabotno anga-<br />
`irawe na osudenicite.<br />
Delumnoto osamuvawe, zadol`itelnoto mol~ewe i fizi~kata<br />
tortura za nego<strong>vo</strong>to nepo~ituvawe, kako i te{kata iscrpuva~ka rabota<br />
226<br />
Pove}e za toa: Eliot, M. op. cit, str. 490-492.<br />
227<br />
^ejovi}, B. Neka razmatranja o principu individualizacije izvr{enja kazni<br />
li{avanja slobode, Zbornik IKSI, Beograd, 1972/1, str. 222.<br />
113
naso~ena kon iskoristuvawe na osudeni~kiot trud, a ne kon nivno pre<strong>vo</strong>spiruvawe<br />
dovedoa do sosema sprotivni efekti od o~ekuvanite.<br />
Seto toa i <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j modificiran sistem be{e odraz na sfa}aweto deka<br />
celta na kaznata e zastra{uvawe i stradawe za storenoto delo. Vo negovata<br />
primena be{e postojano prisuten op{tiot stav na krivi~nopravnata<br />
nauka deka osudenoto lice e samo zat<strong>vo</strong>renik koj mora da go<br />
plati s<strong>vo</strong>jot dolg na op{test<strong>vo</strong>to, a izvr{uvaweto na kaznata prisilno<br />
sredst<strong>vo</strong> za ostvaruvawe na spravedliva odmazda.<br />
3. PROGRESIVNI PENITENCIJARNI SISTEMI<br />
3.1. Makonokieviot bodoven eksperiment<br />
Vo vreme koga <strong>vo</strong> SAD i pove}eto evropski zemji ve}e intenzivno<br />
se ostvaruva{e keliskiot sistem na izdr`uvawe na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda, dominanten oblik na kaznuvawe <strong>vo</strong> Anglija i natamu<br />
be{e deportacijata. Osnovnata karakteristika na nejzinoto ostvaruvawe<br />
be{e tormozeweto, poni`uvaweto i brutalnoto i suro<strong>vo</strong> kaznuvawe<br />
na deportiranite lica. Vo zat<strong>vo</strong>rskata kolonija na ostro<strong>vo</strong>t Norfolk<br />
ovie lica ne mo`ele da stojat ispraveni pred zat<strong>vo</strong>rskata uprava.<br />
Svedeni na ne~ove~ki su{testva tie bea tepani i za najsitnite prestapi<br />
so specijani kam{ici nare~eni "ma~ka so devet opa{ki". Na<br />
s<strong>vo</strong>ite bolki ne mo`ele da im dadat olesnuvawe, za{to pri kam{ikuvaweto<br />
im bile stavani ~epovi <strong>vo</strong> ustata. Za onie koi ne se pokoruvale<br />
na zat<strong>vo</strong>rskite naredbi i pravila sekoga{ stoe{e spremna i ponekoja<br />
besilka. 228 Vakvata sostoba }e potrae sî do nazna~uvaweto na Aleksandar<br />
Makonoki (Alehsandar Maconoshie) za upravnik na ovaa kolonija.<br />
Toa e ~ovek {to najprvin rabotel kako profesor po geografija<br />
<strong>vo</strong> London, podocna stanal kapetan na kralskata mornarica, a so doa|aweto<br />
<strong>vo</strong> Avstralija (1836) zapo~nal da se interesira za problemite na<br />
izvr{uvaweto na kaznata. Nego<strong>vo</strong>to doa|awe <strong>vo</strong> Norfolk <strong>vo</strong> 1840 godina<br />
}e mu o<strong>vo</strong>zmo`i i sistematsko posvetuvawe na ovie pra{awa. Tuka<br />
}e se obide so interesen eksperiment na izvr{uvawe na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda koj poradi originalnosta }e go dobie i nego<strong>vo</strong>to ime.<br />
Toa e poznatiot makonokiev ili bodoven eksperiment, {to trael kratko<br />
vreme i ne nei{ol skoro na nikakva primena <strong>vo</strong> ostanatite delovi<br />
na svetot. 229 O<strong>vo</strong>j fakt me|utoa, ne e pre~ka da mu se posveti zaslu`e-<br />
228<br />
Vidi: [u{kovi}, M. Uslovni otpust, IKSI, Beograd, 1971, str. 16-17.<br />
229<br />
O<strong>vo</strong>j eksperiment }e bide u{te edna{ povtoren samo <strong>vo</strong> oblasniot<br />
zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> Birmingem (Birmingham) <strong>vo</strong> Anglija i toa povtorno od strana na<br />
Makonoki. Toj bil nazna~en za upravitel na o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> 1849 godina no, na<br />
taa polo`ba ostanal samo dve godini za{to sudiite zadol`eni za o<strong>vo</strong>j zat<strong>vo</strong>r<br />
smetale deka <strong>vo</strong> nego se primenuva premnogu blag re`im. Vidi: Howard, D.L,<br />
op. cit, str. 87-93.<br />
114
noto vnimanie na o<strong>vo</strong>j obid koj podocna stanal osnova za sfa}aweto na<br />
osudeni~kiot trud, u~eweto i disciplinata kako oblici za pre<strong>vo</strong>spituvawe<br />
na osudenite lica. Nego<strong>vo</strong>to posebno zna~ewe go opredeluva i<br />
toa {to spored s<strong>vo</strong>ite elementi pretstavuva zarodi{ na progresivniot<br />
sistem. Prisust<strong>vo</strong>to na takvi elementi e, vsu{nost, ona {to o<strong>vo</strong>j<br />
eksperiment go svrstuva kako edna, i toa prva varijanta na o<strong>vo</strong>j sistem.<br />
Su{tinata na o<strong>vo</strong>j eksperiment e <strong>vo</strong> nastojuvaweto da se dojde<br />
do takva mo`nost {to <strong>vo</strong> tekot na izvr{uvaweto na kaznata }e <strong>vo</strong>di<br />
kon progresivno menuvawe na polo`bata na zat<strong>vo</strong>renicite i tie samite<br />
}e bidat zainteresirani za toa. Ova proizleguva od sta<strong>vo</strong>t na Makonoki<br />
deka i najlo{ite zlostornici mo`at da se popravat i od zat<strong>vo</strong>rot<br />
da izlezat podobri ako postojano se naveduvaat kon ~esen `i<strong>vo</strong>t.<br />
Ona {to <strong>vo</strong>di kon ovaa cel ne e brutalnoto i nehumano postapuvawe so<br />
zat<strong>vo</strong>renicite tuku odnosot na doverba {to sekoga{ treba da bide potkrepen<br />
so vistinska stimulacija. Za taa cel celokupnata zat<strong>vo</strong>rska<br />
kazna Makonoki ja pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> opredelena suma bodovi. Vo zavisnost<br />
od pri~inite na zat<strong>vo</strong>raweto i te`inata na storeniot prestap, sekoj<br />
zat<strong>vo</strong>renik imal kazna {to bila izrazena <strong>vo</strong> bodovi. Na toj na~in tie<br />
bile staveni <strong>vo</strong> situacija da go dostignat maksimumot na opredelenite<br />
bodovi so uredno povedenie i rabota <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot. Izdr`aniot del od<br />
kaznata pove}e ne se presmetuval <strong>vo</strong> denovi tuku so brojot na otkupenite<br />
bodovi. 230 No ova no<strong>vo</strong> presmetkovno merilo ne bilo va`no samo<br />
za kone~noto izleguvawe od zat<strong>vo</strong>rot. Ona {to ovde e posebno zna~ajno<br />
i specifi~no e {to za dostignatiot iznos na bodovi se vrzuvala i<br />
opredelena faza od izdr`uvaweto na kaznata. Vo Makonokieviot eksperiment<br />
postoele tri takvi fazi, a sekoja od niv <strong>vo</strong>dela kon avtomatska<br />
promena na zat<strong>vo</strong>reni~kiot status.<br />
Vo prvata faza zat<strong>vo</strong>renicite `iveele i rabotele pod iz<strong>vo</strong>nredno<br />
strog disciplinski re`im.<br />
Vo vtorata faza na zat<strong>vo</strong>renicite im se doz<strong>vo</strong>luva{e da se<br />
organiziraat <strong>vo</strong> pomali grupi od 5 do 7 lica. So ogled na toa {to formiraweto<br />
na grupite im be{e prepu{tano na samite zat<strong>vo</strong>renici tie<br />
sekoga{ nastojuvale me|u sebe da se izberat taka {to }e se sozdade<br />
edna homogena i slo`na celina. Toa za niv bilo od osobena va`nost,<br />
za{to za zaedni~kata rabota dobivale zaedni~ki fond na bodovi {to<br />
potoa go delele na ednakvi delovi. Zat<strong>vo</strong>renicite u~estvuvale i <strong>vo</strong> zaedni~kata<br />
podelba na bodovite {to }e ja zaslu`ele so s<strong>vo</strong>eto grupno<br />
povedenie. Ottamu proizleguva i nivnata zainteresiranost za spre~uvawe<br />
na poedine~nite ekscesi koi i te kako mo`ele da se odrazat vrz<br />
obemot na dobieniot fond na bodovi. Za neostvarenite rabotni zada~i<br />
i otstapuvawata od po`elnoto povedenie be{e predvideno duri i odze-<br />
230<br />
Ottamu, <strong>vo</strong> penolo{kata literatura se smeta deka Makonoki e<br />
osno<strong>vo</strong>polo`nik na idejata za izreknuvawe na neopredeleni kazni li{uvawe<br />
od sloboda koi se prisutni <strong>vo</strong> amerikanskata penitencijarna praktika.<br />
115
mawe na ve}e spe~alenite bodovi. Na toj na~in, celokupnata odgo<strong>vo</strong>rnost<br />
za neostvarenite rabotni obvrski i disciplinata <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot<br />
be{e prefrlena vrz samite zat<strong>vo</strong>renici. Toa pridonese za jaknewe na<br />
odgo<strong>vo</strong>rnosta kaj sekoj poedinec i razvivawe na grupnata kontrola. Tokmu<br />
zatoa se doa|alo do takva sostojba samite zat<strong>vo</strong>renici da se gri`at<br />
za raspredelbata na rabotata spored individualnite fizi~ki sposobnosti.<br />
Seto toa <strong>vo</strong>delo kon razvivawe na nivnata smisla za prijatelst<strong>vo</strong>,<br />
sorabotka i solidarnost.<br />
Vo ovaa faza na postapuvawe so zat<strong>vo</strong>renicite bodovite imale<br />
i drugo zna~ewe. Vo eden del se koristele za isplata na tro{ocite za<br />
ishrana, a so niv mo`ela da se plati i zasilen ili "ekstra" obrok.<br />
Pokraj toa za prekuvremena rabota se dobivale i posebni, dopolnitelni<br />
bodovi. Takvata raspredelba me|utoa, ponekoga{ doveduvala i do<br />
opredeleni negativni posledici. @elbata {to pobrgu da se dojde do<br />
niv se pret<strong>vo</strong>rala <strong>vo</strong> surova trka {to od s<strong>vo</strong>ja strana barala posebni<br />
napregawa. Toa doveduvalo do prekumerni iscrpuvawa i razni bolesti.<br />
Vo takvi uslovi rabotata, vsu{nost, stanala dopolnitelna kazna:<br />
izma~uvawe {to <strong>vo</strong>delo kon celosno gubewe na nejzinata pre<strong>vo</strong>spitna<br />
uloga. Kon ova treba da se dodadat i nedostatocite proizlezeni od<br />
otsust<strong>vo</strong>to na adekvatni kriteriumi za vistinska procenka na zaslu`noto<br />
napregawe. Aproksimativnite procenki, a ponekoga{ i svesni<br />
zloupotrebi bea osobeno prisutni pri opredeluvaweto na povedenieto<br />
{to povlekuva disciplinska kazna a so toa i pomal broj na bodovi. Vo<br />
uslovi koga odmazdata be{e vladea~ka koncepcija <strong>vo</strong> kaznuvaweto<br />
be{e iluzorno poinak<strong>vo</strong> rezonirawe na zat<strong>vo</strong>rskata administracija.<br />
Vo poslednata faza doa|a{e do rasturawe na grupite i sekoj<br />
osudenik dobival sopstvena koliba i par~e zemja od ~ija samostojna<br />
obrabotka ja obezbeduval s<strong>vo</strong>jata egzistencija. Toa e tn. slobodwa~ka<br />
faza koja {to isto taka trebalo da se pomine so sobirawe na bodovi,<br />
no <strong>vo</strong> nea zat<strong>vo</strong>renikot <strong>vo</strong> sekoj drug pogled bil sloboden. Tuka treba-<br />
{e da se ostvari opredeleno naviknuvawe na op{testvenite odnosi<br />
{to vladeat na sloboda, a osobeno kon po~ituvawe na sopstveniot i<br />
tu|iot imot.<br />
Od prilo`enata organizaciona postavenost na o<strong>vo</strong>j eksperiment,<br />
mo`e da se vidi eden humanisti~ki streme` <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rskata kolonija<br />
<strong>vo</strong> Norfolk za sozdavawe zdrava atmosfera <strong>vo</strong> koja site me|u-<br />
~ove~ki odnosi }e bidat naso~eni kon op{testveno korisni aktivnosti.<br />
Humanisti~kiot streme` na Makonoki se ostvari so pret<strong>vo</strong>raweto<br />
na ovaa kolonija <strong>vo</strong> dobro uredena op{testvena zaednica. Pod<br />
nego<strong>vo</strong> rako<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> taa go izgubi zna~eweto na brutalen pekol na zemjata<br />
i dobi izgled {to ne se razlikuva od onoj na nekoi od modernite<br />
ot<strong>vo</strong>reni za<strong>vo</strong>di. Makonoki gi urnal besilkite, im doz<strong>vo</strong>lil na osudenicite<br />
da logoruvaat na s<strong>vo</strong>ite rabotili{ta, <strong>vo</strong>spostavil {koli,<br />
potiknuval ~itatelski grupi, daval nagradi, doz<strong>vo</strong>luval praznuvawe na<br />
116
odredeleni denovi, organiziral zabaven `i<strong>vo</strong>t itn. 231<br />
Osudeni~kata rabota be{e ona {to <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j obid ima{e, isto<br />
taka, zna~ajno mesto. Nejzinoto <strong>vo</strong>veduvawe <strong>vo</strong> vreme koga <strong>vo</strong> ostanatite<br />
zat<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> celiot svet be{e golema nepoznanica e ona {to ovde<br />
zaslu`uva golema pofalba. Mora da se priznae me|utoa, deka izrazenite<br />
pretenzii za nejzino ostvaruvawe kako metod na tretman do`ivea<br />
celosen neuspeh. Nejzinoto isklu~itelno bodovno uslovuvawe dovede<br />
do toa kaznata li{uvawe od sloboda da se pret<strong>vo</strong>ri <strong>vo</strong> modificiran<br />
vid rabotna kazna. Ottamu, site pozitivni strana na osudeni~kiot<br />
trud (razvivawe rabotni naviki, sozdavawe smisla za podelba na trudot<br />
i organizacija na raboteweto) ne smeat da se oddeluvaat od korista<br />
(izgradbata na pati{ta i drugi javni raboti) {to iako bea ve{to<br />
sokrieni <strong>vo</strong> vtor plan zna~ea glaven faktor na nejzinoto ostvaruvawe.<br />
Dokolku zat<strong>vo</strong>renikot saka{e pokus prestoj <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>rot, a toa nesomneno<br />
be{e ~est slu~aj, mora{e da go `rtvuva s<strong>vo</strong>eto zdravje za da gi<br />
ispolni visoko postavenite rabotni normi. Drug izbor za nego vsu{-<br />
nost i nema{e.<br />
Razvivaweto na smislata za op{testven `i<strong>vo</strong>t e u{te edna zna-<br />
~ajno podra~je na o<strong>vo</strong>j eksperiment. Stavaweto na zat<strong>vo</strong>renikot <strong>vo</strong> grupa<br />
so cel da se zgolemi nego<strong>vo</strong>to ~uvst<strong>vo</strong> na pripadnost i odgo<strong>vo</strong>rnost,<br />
bez ogled na s<strong>vo</strong>jata metodska iskol~enost, 232 e anticipacija na sovremenoto<br />
osudeni~ko samoorganizirawe.<br />
Makonokieviot obid be{e od kratok zdiv. Poradi masovnoto i<br />
ostro sprotivstvuvawe kon ona {to be{e daleku pred s<strong>vo</strong>eto vreme,<br />
Makonoki be{e brzo prisilen da se povle~e. Glavniot uslov za zadr`uvawe<br />
na s<strong>vo</strong>eto mesto za noviot upravnik ^ajlds (Childs) be{e vra-<br />
}awe na ovaa kolonija <strong>vo</strong> porane{nata sostoba.<br />
3.2. Angliski progresiven sistem<br />
Stanuva zbor za sistem {to e <strong>vo</strong>veden <strong>vo</strong> Anglija <strong>vo</strong> 1853 godina.<br />
Toa se slu~i so oficijanoto ukinuvawe na deportacijata i nejzinata<br />
zamena so kaznata robija od podolgo traewe. Nejzinoto izvr{uvawe<br />
be{e pomesteno <strong>vo</strong> tri fazi: faza na keliski zat<strong>vo</strong>r, faza na zaedni-<br />
~ki zat<strong>vo</strong>r i faza na usloven otpust.<br />
231<br />
Kup~evi}-Mla|enovi}, R, op. cit, str. 107.<br />
232<br />
Vrzuvaweto na eden osudenik za povedenieto i rabotata na drug e<br />
nepravedna, nepedago{ka pa duri i ne~ove~na postapka. Toa e osobeno slu~aj<br />
koga treba da se trpat posledicite od ne~ie nepromisleno povedenie {to ne<br />
mo`elo da se spre~i. So toa se doveduva <strong>vo</strong> pra{awe pravniot osnov na prenesenata<br />
dol`nost od zat<strong>vo</strong>rskata uprava vrz samite zat<strong>vo</strong>renici. Seto ova ne<br />
bi bilo vredno da se spomene dokolku i denes nema teoretski i prakti~ni<br />
nastojuvawa od tipot na izri~ni i neotpoviklivi naredbi: "Ti }e mi odgovara{<br />
za Petko, <strong>vo</strong> sprotivno....".<br />
117
Prvata faza na o<strong>vo</strong>j sistem skoro <strong>vo</strong> celost e prezemena od filadelfiskiot<br />
sistem, so taa otstapka {to ovde osudenite lica ostanuvale<br />
od 9 do 12 meseci, 233 imale obvrska da rabotat no, nemale pra<strong>vo</strong> na<br />
pogodnosti. Me|utoa, i <strong>vo</strong> ramkite na o<strong>vo</strong>j stadium <strong>vo</strong> nekoi zat<strong>vo</strong>ri<br />
mo`elo da se dojde do promena na re`imot na izvr{uvaweto. Tie promeni<br />
mo`ele da se sostojat <strong>vo</strong> podobruvawe na koli~est<strong>vo</strong>to i kvalitetot<br />
na ishranata, podobruvawe na uslovite za rabota, doz<strong>vo</strong>la da se<br />
~ita opredelena literatura, izu~uvawe na zanaet i sl. Na toj na~in<br />
u{te na samiot po~etok se doa|alo do izvesno rasporeduvawe na osudenicite<br />
<strong>vo</strong> zavisnost od vidot na pogodnosite {to gi u`ivale.<br />
Glavnata karakteristika na ovaa faza e sepak celosnoto osudeni~ko<br />
osamuvawe (i dewe i no}e) so cel da se strada i razmisluva za<br />
storenoto delo. Od tie pri~ini i ovde ne izostanuvale redovnite poseti<br />
na sve{tenik koj treba{e da go pottiknuva osudenikot na molewe<br />
i kaewe zaradi oprostuvawe na gre<strong>vo</strong>vite. Be{e zabraneto dopi{uvawe<br />
so rodnini i prijateli, primaweto pratki i ostvaruvawe na bilo<br />
kakvi kontakti so nad<strong>vo</strong>re{niot svet. Rabotata se organizira{e <strong>vo</strong> samite<br />
kelii, no i <strong>vo</strong> zaedni~ki prostorii. Onamu kade {to ima{e uslovi<br />
za vr{ewe na zedni~ka rabota va`e{e principot na mol~ewe, a<br />
strogata disciplina i strogoto kaznuvawe bea u{te edno obele`je {to<br />
pokraj mol~eweto be{e prezemeno od oburskiot sistem.<br />
Vtorata faza e zaedni~ko izdr`uvawe na kaznata. Vo nea se<br />
ostanuvalo najdolgo. Osudenicite go minuvale denot <strong>vo</strong> zaedni~ka rabota,<br />
a preku no}ta bile smestuvani <strong>vo</strong> kelii. Dokolku ne postoele<br />
uslovi za no}no osamuvawe se vr{elo smestuvawe i <strong>vo</strong> zaedni~ki prostorii,<br />
me|utoa, krevetite im bile razdeluvani so pregradi (drveni<br />
paravani). Pri formiraweto na osudeni~kite grupi bile koristeni<br />
opredeleni klasifikacioni kriteriumi. So nivna pomo{ se o<strong>vo</strong>zmo-<br />
`uvalo tak<strong>vo</strong> razvrstuvawe {to trebalo da go spre~i deluvaweto na<br />
kriminalnata zaraza. Od posebno zna~ewe e me|utoa, toa {to <strong>vo</strong> niv, <strong>vo</strong><br />
prv red, se gledalo prikladno sredst<strong>vo</strong> za sozdavawe razliki <strong>vo</strong> re`imot<br />
na izdr`uvaweto na kaznata. Tie razliki treba{e da bidat <strong>vo</strong><br />
soglasnost so postignatite efekti <strong>vo</strong> pre<strong>vo</strong>spituvaweto. Ottamu be{e<br />
zabraneto bilo kak<strong>vo</strong> me{awe na osudenicite od razli~ni grupi. Sekoja<br />
grupa be{e smestena <strong>vo</strong> posebni oddelenija (zat<strong>vo</strong>rski krila), a<br />
nivniot broj zavise{e od objektivnite prostorni uslovi i vidot na<br />
pogodnostite {to <strong>vo</strong> niv se nudele. Vo takvi uslovi smestuvaweto <strong>vo</strong><br />
opredeleno oddelenie zna~e{e i zdobivawe so podobar osudeni~ki status.<br />
Vo toa se sostoe{e smislata na o<strong>vo</strong>j sistem: stepenest na~in na<br />
izvr{uvawe na kaznata prilagoden za postepeno popravawe na osudeni-<br />
233<br />
Traeweto na ovaa faza varira{e <strong>vo</strong> razli~ni nacionalni sistemi<br />
no, naj~esto be{e opredeleno spored kriteriumot dol`ina na izre~enata kazna.<br />
Za toa obi~no odlu~uvala zat<strong>vo</strong>rskata uprava no imalo slu~ai kade {to<br />
toa vreme bilo zakonski normirano.<br />
118
cite. Osudenikot so s<strong>vo</strong>jata rabota i povedenie i ovde treba{e da go<br />
zaslu`i preminot od edno <strong>vo</strong> drugo oddelenie, a potoa i <strong>vo</strong> slednata zat<strong>vo</strong>rska<br />
faza.<br />
Tretata faza na angliskiot progresiven sistem se ostvaruva{e<br />
so pu{tawe na osudenoto lice na usloven otpust. So toa osudenikot<br />
be{e fakti~ki na sloboda iako toa pra<strong>vo</strong> zna~e{e samo edna faza od<br />
izvr{uvaweto na kaznata. Usloven otpust mo`ea da dobijata samo onie<br />
osudenici {to poka`ale iz<strong>vo</strong>nredni zalagawa i rezultati <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>eto<br />
rabotewe i odnesuvawe. Za vreme na nego<strong>vo</strong>to traewe vrz osudenite<br />
lica se nametnuvale najrazli~ni obvrski i poseben nadzor. Neizvr-<br />
{uvaweto na obvrskite doveduva{e do otpovikuvawe na uslovniot<br />
otpust.<br />
Angliskiot progresiven sistem pretstavuva o`i<strong>vo</strong>t<strong>vo</strong>ruvawe<br />
na golem del od kriminalnopoliti~kite idei {to bea prisutni kon<br />
sredinata na XIX vek. So nego zapo~na <strong>vo</strong> golem obem da se po~ituva<br />
li~nosta na delinkventot <strong>vo</strong> procesot na izvr{uvaweto na kaznata.<br />
Bez da se zapostavat represivnite elementi na kaznata so o<strong>vo</strong>j sistem<br />
te`i{teto se prenesuva vrz pre<strong>vo</strong>spituvaweto {to treba da se ostvari<br />
niz nekolku fazi. Osudenikot treba da gi pomine site fazi pred da<br />
izleze na sloboda. Na toa be{e pottiknuvan so raznovidni pogodnosti<br />
koi {to zavisea od nego<strong>vo</strong>to povedenie i zalagawe <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na<br />
rabotnite zada~i. So toa kaj zat<strong>vo</strong>renicite se razvi motivacija za eksponirawe<br />
na sopstvenite sili {to }e go dobli`at do onie stadiumi<br />
{to zna~at podobar materijalen status i polesen zat<strong>vo</strong>rski re`im,<br />
odnosno postepeno dobli`uvawe do `i<strong>vo</strong>tot {to nalikuva na onoj na<br />
sloboda. So prifa}aweto na pre<strong>vo</strong>spituvaweto kako cel na kaznata,<br />
individualizacijata <strong>vo</strong> fazata na izvr{uvaweto i klasifikacijata na<br />
osudenite lica dobija nova sodr`ina. Za razlika od porane{niot oburnski<br />
sistem kade {to se javija samo izvesni elementi na objektivna<br />
individualizacija, baraweto na tretman na osudenite lica ovde ja nalo`i<br />
potrebata da se <strong>vo</strong>di smetka i za subjektivnite karakteristiki<br />
na osudenite lica so cel da se postigne nivno socijalno prilagoduvawe.<br />
Taka pokraj kriteriumite: te`ina na storenoto delo, porane{na<br />
osuduvanost, visina na izre~enata kazna, pol, starost i sl., golemo zna-<br />
~ewe dobiva i stepenot na obrazovanieto na osudenikot, motivite {to<br />
go navele kon deloto i sl. Me|utoa, najgolemo zna~ewe me|u ovie kriteriumi<br />
za `al go dobija: sposobnosta za izvr{uvawe na rabotnite zada~i<br />
i povedenieto na osudenoto lice. So osudeni~kata rabota i odnosot<br />
kon zat<strong>vo</strong>rskiot personal i drugite osudenici se smeta{e deka }e<br />
se ostvari najbrza promena <strong>vo</strong> sta<strong>vo</strong>vite i pogledite kon normite i<br />
vrednostite na vladea~kiot sistem. Vo toa se gleda{e osnovnata garancija<br />
za afirmirawe na pozitivnite karakteristiki na li~nosta koja<br />
{to preku adekvatna nagrada }e uspee <strong>vo</strong> sopstvenite usilbi za preobrazba.<br />
Stimulacijata be{e jasna no, spored s<strong>vo</strong>ite prakti~ni efekti<br />
skoro bezna~ajna. Edna od pova`nite pri~ini za toa be{e prifa-<br />
119
tenoto bodirawe na osudeni~kiot trud spored principite na makonokieviot<br />
eksperiment. Nego<strong>vo</strong>to {ablonsko prenesuvawe <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j sistem<br />
}e gi donese site slabosti za koi ve}e zboruvavme. Od druga strana do<strong>vo</strong>lno<br />
be{e obi~no pregleduvawe na zat<strong>vo</strong>rskite pravilnici na sekoj<br />
osudenik da mu o<strong>vo</strong>zmo`i doa|awe do ponudenite pogodnosti. Zainteresiranosta<br />
za polesna rabota, povisok nadomest za nejzino izvr{uvawe,<br />
zgolemuvawe na delot od zarabotuva~kata {to slobodno mo`e da<br />
se koristi, pro{iruvawe na neposrednite i posrednite kontakti so<br />
nad<strong>vo</strong>re{niot svet i sl., osudenikot ja nao|a{e i izvlekuva{e od s<strong>vo</strong>ite<br />
momentni interesi. Istite mo`e{e i lesno da gi ostvari, za{to<br />
gi znae{e osnovnite "pravila na igrata." Do<strong>vo</strong>lno be{e da se odglumi<br />
o~ekuvanoto povedenie.<br />
Projavenite nedostatoci na angliskiot progresiven sistem bea<br />
posledica na sî u{te skromnite materijani, a so toa i kadrovski uslovi.<br />
No i pokraj niv nego<strong>vo</strong>to pojavuvawe zna~e{e nesporen napredok<br />
<strong>vo</strong> odnos na prehodnite sistemi. Nego<strong>vo</strong>to <strong>vo</strong>veduvawe o<strong>vo</strong>zmo`i gri`a<br />
za ~ovekot. Ottuka i site prednosti mo`at da se sintetiziraat <strong>vo</strong> slednive<br />
postavki:<br />
- Psiholo{kata baza na progresivnata metoda e privle~nosta<br />
{to za zat<strong>vo</strong>renikot ja pretstavuva materijanoto podobruvawe na negoviot<br />
`i<strong>vo</strong>t, a {to mo`e da se zaslu`i so dobro povedenie.<br />
- Preminuvaweto od edna <strong>vo</strong> druga faza na zat<strong>vo</strong>rski re`im ja<br />
prekinuva monotonijata koja pretstavuva zna~ajna opasnost za kaznite<br />
li{uvawe od dolgo traewe.<br />
- Postepenite podobruvawa na re`imot neosetno go pribli`uvaa<br />
`i<strong>vo</strong>tot na osudenikot kon `i<strong>vo</strong>tot na slobodniot ~ovek i mu go<br />
o<strong>vo</strong>zmo`uvaa vra}aweto <strong>vo</strong> op{test<strong>vo</strong>to po nego<strong>vo</strong>to otpu{tawe. 234<br />
120<br />
3.3. Irski progresiven sistem<br />
Irskiot progresiven sistem e osnovan <strong>vo</strong> 1854 godina od strana<br />
na angliskiot kapetan i ~len na Komisijata za pregled na kaznenite<br />
za<strong>vo</strong>di <strong>vo</strong> Irska Valter Krofton (Walter Crofton). Razlikata me|u o<strong>vo</strong>j<br />
i angliskiot progresiven sistem e <strong>vo</strong> toa {to irskiot sistem e prodlabo~en<br />
ili dopolnet so u{te edna faza na izvr{uvawe na kaznata.<br />
Taa faza e pomestena me|u vtorata i tretata faza na angliskiot sistem<br />
kako nova me|ufaza (intermedijaren, posreden stadium ili me|uzat<strong>vo</strong>r).<br />
Toa e faza na tn. slobodwa~ko izdr`uvawe na kaznata.<br />
Ottamu, <strong>vo</strong> irskiot sistem sre}avame ~etiri fazi: 1 0 kelisko osamuvawe,<br />
2 0 zaedni~ko izdr`uvawe na kaznata, 3 0 upatuvawe <strong>vo</strong> oddelenie<br />
za slobodwaci i 4 0 usloven otpust.<br />
Vo prvata faza be{e vr{eno osamuvawe na skoro identi~en na-<br />
~in kako i <strong>vo</strong> angliskiot sistem. Osudenikot bil zat<strong>vo</strong>ran <strong>vo</strong> kelija<br />
234<br />
Cornil, P, op. cit, str. 88.
kade {to bil podlo`en na ograni~ena ishrana i prisilna rabota so<br />
mo`nost za edno~asovno u~ewe <strong>vo</strong> tekot na denot. Vo vtorata faza se<br />
vr{e{e rasporeduvawe na zaedni~kata rabota za koja {to se dobivala<br />
nagrada spored individualno ostvarenite rezultati. Toa zna~i deka<br />
ovde otsustvuva pla}aweto na osudeni~kiot trud spored makonokieviot<br />
bodoven princip. Tretata faza se izvr{uvala na ekonomiite na<br />
kazneniot za<strong>vo</strong>d ili <strong>vo</strong> posebni pomali zat<strong>vo</strong>ri kade {to <strong>vo</strong> uslovi na<br />
zna~itelno podobrena sloboda na dvi`ewe, osudenite lica rabotele<br />
pod prismotra od stra`ari. Po opredelen vremenski prestoj <strong>vo</strong> slobodwa~koto<br />
oddelenie osudenicite {to davale sigurnost deka pove}e<br />
nema da vr{at krivi~ni dela mo`ele no, ne morale da bidat pu{teni<br />
na usloven otpust.<br />
Kako {to mo`e da se zabele`i i irskiot sistem e, vsu{nost,<br />
edna i toa treta varijata na progresivniot sistem. Osnovnata karakteristika<br />
{to go ~ini usovr{ena ili zbogatena varijanta e <strong>vo</strong>vedenoto<br />
slobodwa~ko oddelenie. Glavnata zamisla na prethodnite dve varijanti<br />
i ovde e prisutna, me|utoa, so <strong>vo</strong>veduvaweto na me|uzat<strong>vo</strong>rot <strong>vo</strong><br />
irskata varijata, taa <strong>vo</strong> golem obem dobiva na s<strong>vo</strong>eto prakti~no zna~ewe.<br />
Na osudenikot i natamu mu se o<strong>vo</strong>zmo`uvalo da u~estvuva <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>eto<br />
popravawe so postepeno preo|awe od postrogite uslovi na zat<strong>vo</strong>rskiot<br />
`i<strong>vo</strong>t kon slobodata. No so o<strong>vo</strong>j pro{iren sistem se o<strong>vo</strong>zmo`uva i<br />
ubla`uvawe na brzite preodi od edna <strong>vo</strong> druga faza na izvr{uvaweto,<br />
trgnuvaj}i od provereniot stav deka osudenikot ne e sekoga{ do<strong>vo</strong>lno<br />
spremen za toa. Slobodwa~koto oddelenie be{e takva faza ili stadium<br />
na izvr{uvaweto so koj ne samo {to se zbogatuva{e fondot na<br />
pogodnostite tuku i prikladno sredst<strong>vo</strong> za pobezbolno napreduvawe<br />
kon usloven otpust {to nema da bide otpovikan. Ottamu i nego<strong>vo</strong>to<br />
zna~ewe kako korekcija na negativnite posledici {to poradi slabite<br />
mo`nost za vklopuvawe <strong>vo</strong> slobodniot op{testven `i<strong>vo</strong>t gi nose{e<br />
nagloto preminuvawe kon usloven otpust <strong>vo</strong> angliskiot sistem.<br />
Slobodwa~koto oddelenie be{e iz<strong>vo</strong>nredno re{enie za motivirawe<br />
na osudenikot. So nego se nude{e namalena strogost <strong>vo</strong> postapuvaweto,<br />
posebna kontrola pri vr{eweto na site osudeni~ki aktivnosti,<br />
pogolemi prava i pogodnosti i niza drugi prednosti, no od druga<br />
strana, i zna~itelno pogolema odgo<strong>vo</strong>rnost <strong>vo</strong> pogled na akceptiraweto<br />
na pre<strong>vo</strong>spitniot tretman. Osudenikot stanuva{e toj koj so s<strong>vo</strong>jat<br />
rabota i odnesuvawe treba{e da go zalu`i podobruvaweto na re`imot<br />
pod koj se izdr`uva kaznata. Toga{ pak koga }e go izdejstvuval pougodniot<br />
re`im so s<strong>vo</strong>jot celosen odnos <strong>vo</strong> ova oddelenie na tn. "polusloboda"<br />
osudenikot treba{e da pru`i do<strong>vo</strong>lno dokazi so koi }e ja potvrdi<br />
uka`anata doverba. Vo sprotivno, irskiot sistem predviduva{e<br />
duri i mo`nost za vra}awe <strong>vo</strong> predhodnata faza od izdr`uvaweto na<br />
kaznata. Tokmu zatoa osudenite lica <strong>vo</strong> mnogu pogolem obem nastojuvale<br />
da go poka`at s<strong>vo</strong>jot vistinski karakter so aktivno us<strong>vo</strong>eno povedenie<br />
{to poradi poinakvata priroda na osudeni~kiot trud <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j si-<br />
121
stem doa|a{e do poln izraz. Taa faza pru`a{e najgolemi mo`nosti za<br />
pozitivno vlijanie vrz osudeni~kite sta<strong>vo</strong>vi i nivnoto <strong>vo</strong>le<strong>vo</strong> usoglasuvawe<br />
so socijanite uslovi na `i<strong>vo</strong>tot. Od tie pri~ini zat<strong>vo</strong>rskata<br />
uprava i posvetuva{e posebno vnimanie toku na ova faza od izvr{uvaweto<br />
na kaznata. Za upatuvawe <strong>vo</strong> nea be{e nadle`en sovetodaven<br />
odbor na kaznaeniot za<strong>vo</strong>d vrz osnova na gri`liva ocenka na site uslovi<br />
{to prethodno bea detalno proveruvani. Vo slu~aite koga }e se<br />
utvrde{e deka uslovite ne se ispolneti osudenoto lice ne mo`e{e da<br />
o~ekuva da pomine niz oddelenieto {to ja pretstavuva ovaa faza.<br />
Irskiot sistem brzo se pro{iri <strong>vo</strong> Evropa i drugite zemji <strong>vo</strong><br />
svetot. 235 I pokraj negovata relativno kratka primena <strong>vo</strong> zemjata {to<br />
go <strong>vo</strong>vede (1854-1864) 236 toj i denes e <strong>vo</strong> sila <strong>vo</strong> nekoi zemji. Sistemov<br />
}e naide na primena i pri izvr{uvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r <strong>vo</strong> biv{a<br />
Jugoslavija. Spored Zakonot za izvr{uvawe na kaznata li{uvawe od<br />
sloboda od 10 fevruari 1929 godina, toa izvr{uvawe se sostoelo od ~etiri<br />
fazi. Prvata faza ja so~inuvalo keliskoto izdr`uvawe na kaznata.<br />
Potoa doa|a zaedni~ko zat<strong>vo</strong>rawe so zaedni~ka rabota preku denot<br />
i osamuvawe preku no}ta. Tretata faza se izvr{uvala <strong>vo</strong> oddelenieto<br />
za slobodwaci <strong>vo</strong> koe osudenicite poslobodno se dvi`at pod opredelena<br />
kontrola i vr{at zemjodelski, zanaet~iski i drugi raboti. Poslednat<br />
faza ja so~inuva uslovniot otpust so toa {to osudenicite se<br />
otpu{taat <strong>vo</strong> opredeleno mesto so obvrska da se javuvaat na organite<br />
za bezbednost. 237 Po primerot na o<strong>vo</strong>j sistem na prostorot na biv{a<br />
Jugoslavija bea podignati i nekolku zat<strong>vo</strong>ri: Zenica <strong>vo</strong> 1888, Sremska<br />
Mitrovica, 1889, Idrizo<strong>vo</strong>, 1908 i Lepoglava, 1913 godina. 238<br />
235<br />
"Od evropskite zemji prva go <strong>vo</strong>veduva [vjacarija <strong>vo</strong> za<strong>vo</strong>dot Lincburg<br />
(Linnzburg), a podocna go pro{iruva i na drugite <strong>ustanovi</strong>. Potoa se<br />
<strong>vo</strong>veduva <strong>vo</strong> Portugalija, Holandija i <strong>vo</strong> belgiskite zat<strong>vo</strong>ri (za "peines criminalles")<br />
i <strong>vo</strong> drugite zemji. Vo Evropa me|u poslednite go <strong>vo</strong>veduva Francija -<br />
<strong>vo</strong> vreme koga toj sistem <strong>vo</strong> Portugalija go gubi s<strong>vo</strong>eto zna~ewe. Milutinovi},<br />
M. op, cit, str. 34.<br />
236<br />
Vidi: Srzenti}, Stai}, Lazarevi}, Krivi~no pra<strong>vo</strong>, str. 353.<br />
237<br />
Milutinovi}, M, op. cit, str. 34.<br />
238<br />
Vidi: Kup~evi}-Mla|enovi}, R, Osnovi penologije, str. 105.<br />
122
II DEL<br />
KAZNENO-POPRAVNI USTANOVI VO<br />
MAKEDONIJA<br />
123
124
G l a v a I<br />
KAZNENO - POPRAVNA USTANOVA IDRIZOVO<br />
1. OSNOVNI PODATOCI ZA USTANOVATA<br />
1.1. Kazneno - popravna ustanova Idrizo<strong>vo</strong>, s. Idrizo<strong>vo</strong> - Skopje.<br />
1.2. Poln naziv na ustanovata: Kazneno - popravna ustanova<br />
Idrizo<strong>vo</strong>. Vo ovaa ustanova se izdr`uvaat kaznite zat<strong>vo</strong>r i do`i<strong>vo</strong>ten<br />
zat<strong>vo</strong>r za:<br />
a) ma{ki lica povtornici, osudeni so pra<strong>vo</strong>silna presuda na<br />
kazna zat<strong>vo</strong>r nad 6 meseci, odnosno koga ostatokot od kaznata po presmetaniot<br />
prit<strong>vo</strong>r iznesuva pove}e od 6 meseci.<br />
b) Ma{ki lica - primarni storiteli, osudeni so pra<strong>vo</strong>silna<br />
presuda na kazna zat<strong>vo</strong>r pove}e od 2 godini, odnosno koga ostatokot od<br />
kaznata so presmetaniot prit<strong>vo</strong>r iznesuva pove}e od 2 godini.<br />
v) @enski lica osudeni so pra<strong>vo</strong>silna presuda na kazna zat<strong>vo</strong>r<br />
ili maloletni~ki zat<strong>vo</strong>r nezavisno od visinata na kaznata. Ovie osudeni<br />
lica kaznata ja izdr`uvaat <strong>vo</strong> Oddelenieto za `enski lica,<br />
g) Ma{ki i `enski lica osudeni na kazna do`i<strong>vo</strong>ten zat<strong>vo</strong>r i<br />
d) Stranski dr`avjani i lica bez dr`avjanst<strong>vo</strong><br />
2. OSNOVAWE NA USTANOVATA<br />
Vo KPU Idrizo<strong>vo</strong> i <strong>vo</strong> Ministerst<strong>vo</strong>to za pravda ne postojat<br />
podatoci za datumot na osnovaweto, nitu bilo kakov akt za osnovawe<br />
na ustanovata.<br />
3. STANBENO - PROSTORNI STANDARDI, SMESTUVA^KI<br />
MO@NOSTI, SREDSTVA I OPREMA NA USTANOVATA<br />
3.1. Objektite na KPD Idrizo<strong>vo</strong> se pomesteni na pogolem prostor<br />
<strong>vo</strong> s. Idrizo<strong>vo</strong> - Skopje. So ogled na brojnosta na objektite ovde<br />
}e go izostavime nivniot podroben opis i }e se zadr`ime samo na osnovnite<br />
elementi {to gi karakteriziraat.<br />
3.2. Za smestuva~kite kapaciteti <strong>vo</strong> glavnite objekti mo`e da<br />
se ka`e sledno<strong>vo</strong>:<br />
- Zat<strong>vo</strong>reno oddelenie. Vo zgradata kade e pomesteno ova oddelenie<br />
postojat 46 sobi so prose~no smestuvawe na 10 lica <strong>vo</strong> sobi ili<br />
vkupno 460 legla.<br />
125
- Poluot<strong>vo</strong>reno oddelenie - 6 sobi so po 12 legla za vkupno 72<br />
osudeni lica.<br />
- Ot<strong>vo</strong>reno oddelenie - 30 sobi so po 5 legla za vkupno 150 osudeni<br />
lica.<br />
- @ensko oddelenie (`enski zat<strong>vo</strong>r) - 16 sobi so po 2 legla za 50<br />
lica.<br />
Za `enskoto oddelenie (`enskiot zat<strong>vo</strong>r) i ot<strong>vo</strong>renoto oddelenie<br />
mo`e da se ka`e deka donekade se <strong>vo</strong> podobra sostojba i deka gi<br />
ispolnuvaat potrebnite minimalni standardi kako <strong>vo</strong> odnos na goleminata<br />
i sostojbata na objektite i opremata taka i <strong>vo</strong> odnos na samoto<br />
smestuvawe na osudenite lica.<br />
Nad<strong>vo</strong>re{niot i vnatre{niot izgled se <strong>vo</strong> relativno dobra sostojba.<br />
Kujnite so trpezariite se pouredni <strong>vo</strong> odnos na drugite prostorii.<br />
Upravnata zgrada i pridru`nite objekti se <strong>vo</strong> relativno dobra<br />
sostojba. Nivniot izgled kako od nad<strong>vo</strong>r taka i od vnatre go zado<strong>vo</strong>luva<br />
minimumot potreben za izvr{uvawe na rabotnite obvrski <strong>vo</strong> postoe~kite<br />
prostorii - kancelarii. Opremata e relativno dobra, no prete-<br />
`no stara. Tehni~kata oprema i pomagalata za potrebite na slu`bata<br />
za obezbeduvawe ne gi zado<strong>vo</strong>luvaat standardite, za{to se prete`no zastareni.<br />
3.3. Posebnata organizacija "Ekonomija," koristi obrabotli<strong>vo</strong><br />
zemjodelsko zemji{te so povr{ina od 104 ha, glavno se zasaduva so slednive<br />
kulturi: lucerka 49 ha, p~enica 29 ha, gradinarst<strong>vo</strong> 4 ha. Fura-<br />
`ni rastenija: sila`na p~enka 15 ha, perko ili uqena repa za sto~na<br />
hrana 4 ha, sto~na repa 2 ha, graorica 5 ha.<br />
Objektite za smestuvawe na dobitok se so vkupna povr{ina od<br />
8.200 m 2 i toa: sviwarnici - po 500 m 2 (kapacitet za 560 sviwi), {tali<br />
za kravi 3 objekta po 600 m 2 (kapacitet 186 molzni kravi), pridru`ni<br />
objekti za junci, teliwa i dr., `ivinarnici - 6 objekti po 700 m 2 , objekti<br />
za odgleduvawe ovci - eden 700 m 2 (kapacitet za 400 ovci).<br />
Drugi objekti i oprema:<br />
- magacinski prostor - dva objekti 300 i 200 m 2 , ili vkupno 500<br />
m 2 ,<br />
- mlin za sto~na hrana - eden objekt 600 m 2 ,<br />
- senarnik - za smestuvawe seno - eden 820 m 2 ,<br />
- stara mlekara - eden objekt 100 m 2 ,<br />
- nova mlekara - eden objekt 400 m 2 ,<br />
- sistem za na<strong>vo</strong>dnuvawe od 2.400 metri <strong>vo</strong> dol`ina.<br />
Osnovnite sredstva i opremata na "Ekonomija" se glavno stari<br />
i dotraeni.<br />
Ekonomijata poseduva zemjodelski i priklu~ni ma{ini i <strong>vo</strong>zila<br />
i toa: 11 traktori (7 <strong>vo</strong> upotreba, 4 neispravni od koi eden nov, a<br />
drugite postari od 10 godini). Priklu~nite ma{ini se: redosejalki<br />
(2), plugovi (2), fekalni cisterni (2), silo kombajn - eden (neispra-<br />
126
ven), kosa~ki (4), prikolki za traktori (6), krimleri ili set<strong>vo</strong>sprema~i<br />
(2), kulivatori (2), senobalir~ki (1), Vozila: eden furgon (marka<br />
TAM, neispraven), kamion Zastava so nosi<strong>vo</strong>st od 3 tona (eden),<br />
Kamion (marka Fap od 7 tona - eden), Pik-ap 101 (eden), "Lada-niva"<br />
(edna).<br />
Ekonomijata poseduva i oprema za molzewe na kravi.<br />
Ekonomijata vr{i i ugostitelska dejnost. Postoi bife za op{-<br />
testvena ishrana <strong>vo</strong> vkupna povr{ina od 70 m 2 (zaedno so kujna, sala,<br />
magacinski prostorii i sanitaren jazol). Restoranot e pomesten nad<strong>vo</strong>r<br />
ogradeniot del, odnosno na vleznata kapija od ustanovata.<br />
3.4. Posebnata organizacija "Preporod" prostorno e locirana<br />
<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>reniot del na ustanovata. Taa se sostoi od proiz<strong>vo</strong>dni hali -<br />
pogoni <strong>vo</strong> koi rabotno se anga`irani osudenite lica za vreme na izdr-<br />
`uvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r. Rabotnata aktivnost na osudenite lica so<br />
instrukcii na vrabotenite instruktori se vr{i po sektori: dr<strong>vo</strong>prerabotuva~ki<br />
sektor, metaloprerabotuva~ki sektor, grade`en sektor,<br />
tekstilen sektor i avtoservis za krpewe i farbawe na motorni <strong>vo</strong>zila<br />
kako i avtoservis za popravka na motorni <strong>vo</strong>zila. Proiz<strong>vo</strong>dnite hali<br />
se stari i so stara oprema i osnovni sredstva.<br />
3.5. D<strong>vo</strong>rnata povr{ina iznesuva pove}e od 5 ha i e uredena,<br />
kako pred upravnata zgrada, taka i pred drugite objekti (ot<strong>vo</strong>renoto<br />
oddelenie, `enskiot zat<strong>vo</strong>r i <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>reniot del). Zasadena so sadnici,<br />
razzeleneta so treva i cve}iwa.<br />
3.6. Ustanovata raspolaga so slednive <strong>vo</strong>zila: 2 novi kombi <strong>vo</strong>zila<br />
za spro<strong>vo</strong>d ("Folsfagen"), edno no<strong>vo</strong> ambulantno <strong>vo</strong>zilo ("Folsfagen"),<br />
tri slu`beni <strong>vo</strong>zila (eden nov i eden star "Golf", i edna<br />
stara "Lada"). Pokraj toa ustanovata raspolaga i so dve neispravni patni~ki<br />
leki koli ("Fiat 125" i "Mercedes"), kako i so edno staro <strong>vo</strong>zilo<br />
za spro<strong>vo</strong>d.<br />
4. PODATOCI ZA VRABOTENITE VO USTANOVATA<br />
4.1. Vo Kazneno-popravniot dom Idrizo<strong>vo</strong> na 31. 12. 1995 godina<br />
bile vraboteni 197 lica. Spored obrazovanieto na vrabotenite, sostojbata<br />
po slu`bi e slednata:<br />
1. Funkcioneri<br />
- direktor - visoko obrazovanie ........................ 1<br />
2. Rako<strong>vo</strong>dni rabotnici<br />
- pom. direktor-visoko obrazovanie ................... 2<br />
3. Slu`ba za pre<strong>vo</strong>spituvawe<br />
- so visoko obrazovanie ......................................... 17<br />
- so vi{o obrazovanie ............................................ 1<br />
Vkupno: ................... 18<br />
127
4. Slu`ba za obezbeduvawe<br />
- so visoko obrazovanie ......................................... 3<br />
- so vi{o obrazovanie ............................................ 3<br />
- so sredno obrazovanie ......................................... 94<br />
- so osnovno obrazovanie ....................................... 8<br />
Vkupno: .................... 108<br />
5. Izvr{no-upravna slu`ba<br />
- so visoko obrazovanie ......................................... 1<br />
- so vi{o obrazovanie ........................................... 3<br />
- so sredno obrazovanie ......................................... 8<br />
Vkupno: ..................... 12<br />
6. Zdravstvena slu`ba:<br />
- so visoko obrazovanie .......................................... 2<br />
- so sredno obrazovanie .......................................... 3<br />
Vkupno: ...................... 5<br />
7. Finansisko-smetko<strong>vo</strong>dstvena slu`ba:<br />
- so visoko obrazovanie .......................................... 1<br />
- so sredno obrazovanie .......................................... 12<br />
Vkupno: ...................... 13<br />
8. Komercijalna slu`ba:<br />
- so visoko obrazovanie .......................................... 1<br />
- so vi{o obrazovanie ............................................. 3<br />
- so sredno obrazovanie ........................................... 8<br />
Vkupno: ...................... 12<br />
9. Stopansko-instruktorska slu`ba<br />
- A/ Posebna organizacija "Preporod":<br />
- so visoko obrazovanie .......................................... 4<br />
- KV rabotnici ......................................................... 6<br />
- so sredno obrazovanie .......................................... 6<br />
Vkupno: ............................... 16<br />
- B/ Posebna organizacija "Ekonomija":<br />
- so visoko obrazovanie .......................................... 5<br />
- so sredno obrazovanie .......................................... 4<br />
- KV rabotnik .............................................................. 1<br />
Vkupno: ..................... 10<br />
128
Kompletniot pregled na vrabotenite <strong>vo</strong> KPU Idrizo<strong>vo</strong> mo`e<br />
da se sogleda od sledniot tabelaren pregled:<br />
P R E G L E D<br />
na vrabotenite <strong>vo</strong> KPU Idrizo<strong>vo</strong> so sostojba na 31. 12. 1995 godina<br />
Red.<br />
br.<br />
IME I PREZIME<br />
Vraboten<br />
<strong>vo</strong><br />
ustanovata<br />
Rabotno mesto<br />
1 2 4 5<br />
1. STOJAN RISTOV 01.05.1995 Direktor<br />
2. RISTENKA<br />
ATANASOVA<br />
01.02.1988 Pom.upavitel po<br />
pre<strong>vo</strong>spituvawe<br />
3. KIRIL TERZIEV 01.03.1992 Pom. direktor po<br />
stopanst<strong>vo</strong><br />
4. GALABA GARESKA 01.04.1974 Vosp.rako<strong>vo</strong>tiel<br />
5. STOJAN 07.11.1975 Vosp.rako<strong>vo</strong>tiel<br />
KOSTADINOVSKI<br />
6. RISTO GAXOV 01.01.1982 Vosp.rako<strong>vo</strong>tiel<br />
7. ALEKSANDAR 01.02.1988 Vospituva~<br />
DONEV<br />
8. DIMITAR 01.01.1976 Vospituva~<br />
BOGDANOV<br />
9. TRAJ^E<br />
08.11.1976 Vospituva~<br />
NAUMOVSKI<br />
10. STOJMEN 05.12.977 Vospituva~<br />
POPOVSKI<br />
11. VOJO ILIEVSKI 05.04.1978 Vospituva~<br />
12. JAKUP [AKIRI 01.03.1979 Vospituva~<br />
13. VLADO JAN^EVSKI 11.10.1979 Vospituva~<br />
14. KOSTA DIMITROV 01.12.1986 Vospituva~<br />
15. ALTANA TANEVSKA 01.11.1986 Vospituva~<br />
16. ZORAN JADROVSKI 01.02.1988 Vospituva~<br />
17. ELENA<br />
21.03.1994 Vospituva~<br />
JOVANOVSKA<br />
18. ZORAN^E NIKOLOV 01.04.1990 Vospituva~<br />
19. TATJANA RISTOVA-<br />
Vospituva~<br />
DIMOVA<br />
20. SNE@ANA<br />
Soc.rabotnik<br />
NAUMOVSKA<br />
21. MILE TINOVSKI Vospituva~<br />
129
22. IVAN<br />
01.07.1973 Zap.na stra`a<br />
CVETANOVSKI<br />
23. DAN^O<br />
17.02.1975 Nad.na stra`a<br />
JAGURINOVSKI<br />
24. SAVE<br />
01.01.1977 Nad.na stra`a<br />
VELI^KOVSKI<br />
25. PETRE PAVLOVSKI 01.01.1980 Nad.na stra`a<br />
26. ALEKSANDAR 01.04.1982 Nad.na stra`a<br />
BORISAVQEVI]<br />
27. QUBE DIMITROV 01.12.1987 Nad.na stra`a<br />
28. LAZO TRPEVSKI 01.01.1989 Nad.na stra`a<br />
29. MITRE<br />
01.11.1993 Nad.na stra`a<br />
PI[MANOVSKI<br />
30. VOJ^A<br />
01.01.1980 Postar nadzornik<br />
LAZAREVSKI<br />
31. VLADO<br />
10.06.1980 Postar nadzornik<br />
KIPRIJANOVSKI<br />
32. RISTO<br />
01.04.1992 Postar nadzornik<br />
GUGUQANOVSKI<br />
33. GOCE<br />
06.01.1989 Nad.na stra`a<br />
DIMITRIEVSKI<br />
34. DRAGI<br />
01.02.1973 Nadzornik<br />
STANKOVSKI<br />
35. ANGELE 15.06.1973 Nadzornik<br />
PAVLEVSKI<br />
36. DRAGE BOJKOVSKI 20.02.1975 Nadzornik<br />
37. ZORE KOVILOVSKI 20.11.1975 Nadzornik<br />
38. QUBI[A 01.01.1977 Nadzornik<br />
PETROVI]<br />
39. ^ASLAV TASEVSKI 04.05.1977 Nadzornik<br />
40 DOBRE ILIEVSKI 01.07.1977 Nadzornik<br />
41. VOISLAV 01.07.1977 Nadzornik<br />
\OR\IEVSKI<br />
42. LASTE SAZDOVSKI 01.07.1977 Nadzornik<br />
43. ^EDOMIR 09.01.9878 Nadzornik<br />
SPIROVSKI<br />
44. STOE<br />
07.01.1978 Nadzornik<br />
STEFANOVSKI<br />
45. TAIR MEMETI 06.11.1978 Nadzornik<br />
46. SLAVE GRUEVSKI 12.02.1979 Nadzornik<br />
47. JOCO ARSOV 16.06.1979 Nadzornik<br />
130
48. BLAGOJA 16.06.1979 Nadzornik<br />
DIMKOVSKI<br />
49. PERO<br />
10.05.1979 Nadzornik<br />
STOJANOVSKI<br />
50. VINKO<br />
11.05.1979 Nadzornik<br />
ANGELOVSKI<br />
51. \OR\IJA 04.01.1980 Nadzornik<br />
MIR^EVSKI<br />
52. SLOBODAN 03.03.1980 Nadzornik<br />
\OR\IEVSKI<br />
53. STOJNA 19.03.1980 Nadzornik<br />
\OR\IEVSKA<br />
54. SLOBODAN 20.05.1980 Nadzornik<br />
MITREVSKI<br />
55. ZORAN<br />
19.05.1980 Nadzornik<br />
DESPOTOVSKI<br />
56. TRAJAN PETREVSKI 19.05.1980 Nadzornik<br />
57. ZLATE<br />
01.09.1980 Nadzornik<br />
STOJANOVSKI<br />
58. ZORAN SMILEVSKI 03.03.1986 Nadzornik<br />
59. ZORICA 01.05.1982 Nadzornik<br />
KONDOVSKA<br />
60. GOCE VELINOVSKI 05.05.1982 Nadzornik<br />
61. MIROSLAV 05.05.1982 Nadzornik<br />
NAKOVSKI<br />
62. VLADO<br />
01.12.1982 Nadzornik<br />
TRAJKOVSKI<br />
63. BOR^E<br />
06.12.1982 Nadzornik<br />
MILO[EVSKI<br />
64. VAN^O<br />
06.12.1982 Nadzornik<br />
JOVANOVSKI<br />
65. KIRIL MILANOV 01.01.1976 Postar nadzornik<br />
66. SONE<br />
12.01.1984 Nadzornik<br />
DIMITRIEVSKI<br />
67. MIRJANA 01.06.1984 Nadzornik<br />
ANGELOVSKA<br />
68. JOVICA 01.10.1984 Nadzornik<br />
PETRU[EVSKI<br />
69. ZVONKO 01.10.1984 Nadzornik<br />
TRAJKOVSKI<br />
70. PETAR<br />
BOGDANOVSKI<br />
03.10.1984 Nadzornik<br />
131
71. STEV^E IVANOV 01.04.1985 Nadzornik<br />
72. SRETEN 04.04.1985 Nadzornik<br />
KIPRIJANOVSKI<br />
73. MARE RISTESKA 10.12.1985 Nadzornik<br />
74. ILE STAVREVSKI 03.03.1986 Nadzornik<br />
75. ZORAN<br />
03.03.1986 Nadzornik<br />
STOJANOVSKI<br />
76. VESNA<br />
19.06.1980 Nadzornik<br />
JOVANOVSKA<br />
77. BRANKO 01.01.1987 Nadzornik<br />
MLADENOVSKI<br />
78. BRANKO 01.01.1987 Nadzornik<br />
VELI^KOVSKI<br />
79. VALENTIN 01.12.1987 Nadzornik<br />
MAXAROVSKI<br />
80. MI]E BORIZOVSKI 25.05.1987 Nadzornik<br />
81. SLAV^O 01.12.1987 Nadzornik<br />
OGNENOVSKI<br />
82. VLATKO LIKOVSKI 01.12.1987 Nadzornik<br />
83. ZORAN SPASOVSKI 01.12.1987 Nadzornik<br />
84. ORCE<br />
02.12.1987 Nadzornik<br />
DIMITRIEVSKI<br />
85. KO^O KOSTOVSKI 03.12.1987 Nadzornik<br />
86. VLADAN 01.01.1988 Nadzornik<br />
MITANOVSKI<br />
87. ZENAN IZEROVSKI 01.03.1988 Nadzornik<br />
88. JON^E<br />
01.03.1988 Nadzornik<br />
TRIPUNOVSKI<br />
89. SIME<br />
02.06.1988 Nadzornik<br />
STEVANOVSKI<br />
90. ZORAN GLIGORIEV 02.06.1988 Nadzornik<br />
91. MIROSLAV 01.07.1988 Nadzornik<br />
ATANASOVSKI<br />
92. ANTONI MAN^EV 01.01.1989 Nadzornik<br />
93. KIRO<br />
01.01.1989 Nadzornik<br />
MILENKOVSKI<br />
94. DRAGAN KAROVSKI 01.01.1989 Nadzornik<br />
95. DRAGI<br />
01.01.1989 Nadzornik<br />
DIMITRIEVSKI<br />
96. GORAN NASTEVSKI 15.05.1989 Nadzornik<br />
97. ZORAN VELKOVSKI 15.05.1989 Nadzornik<br />
132
98. QUP^O 15.05.1989 Nadzornik<br />
NESTOROVSKI<br />
99. ILE @UPANOVSKI 15.05.1989 Nadzornik<br />
100. ZORAN BLA@OVSKI 15.05.1989 Nadzornik<br />
101. JOVICA 01.12.1989 Nadzornik<br />
STANKOVSKI<br />
102. DRAGI<br />
01.12.1989 Nadzornik<br />
TODOROVSKI<br />
103. ZLATKO 01.12.1989 Nadzornik<br />
BO@INOVSKI<br />
104. NIKOLA 16.03.1993 Nadzornik<br />
STOJANOVSKI<br />
105. GORAN PE[EVSKI 23.08.1993 Nadzornik<br />
106. ZORAN<br />
23.08.1993 Nadzornik<br />
JAGURINOVSKI<br />
107. STEFKO 23.08.1993 Nadzornik<br />
ZMEJKOVSKI<br />
108. ORCE CVETKOVSKI 23.08.1993 Nadzornik<br />
109- GOCE BOGOEVSKI 23.08.1993 Nadzornik<br />
110. GORAN^E 23.08.1993 Nadzornik<br />
DANAILOVSKI<br />
111. KRISTIJAN 23.08.1993 Nadzornik<br />
KIPREVSKI<br />
112. GORAN<br />
23.08.1993 Nadzornik<br />
STOJANOVSKI<br />
113. GORAN DIMEVSKI 23.08.1993 Nadzornik<br />
114. GOCE TRAJKOVSKI 23.08.1993 Nadzornik<br />
115. SUNAJ JUSUFI 01.11.1994 Nadzornik<br />
116. BOBAN ALEKOVSKI 01.11.1994 Nadzornik<br />
117. \OKO SMILESKI 01.11.1994 Nadzornik<br />
118. TONI KAJEVSKI 01.11.1994 Str`ar<br />
119. BOGOSLAV 01.11.1994 Str`ar<br />
VEQOVSKI<br />
120. SINI[A 01.11.1994 Str`ar<br />
MILEVSKI<br />
121. TONI<br />
01.11.1994 Str`ar<br />
ZDRAVKOVSKI<br />
122. RE[AT FEJZULOV 01.11.1994 Str`ar<br />
123. GORAN<br />
01.11.1994 Str`ar<br />
BO@INOVSKI<br />
124. TONI KRSTEVSKI 01.11.1994 Str`ar<br />
133
125. SINI[A 01.11.1994 Str`ar<br />
ILIEVSKI<br />
126. SA[KO ZOMBRA 02.11.1994 Str`ar<br />
127. SA[KO 10.11.1994 Str`ar<br />
BOGDANOVSKI<br />
128. \OR\I ZDRAVEV Str`ar<br />
129. SEDAT USEINI Str`ar<br />
130. ZORAN ARSI] 16.02.1980 Rak.instruktor<br />
131. DOBRINKA 01.04.1974 Ref.po rab.odnosi<br />
NIKOLOVA<br />
132. ZORAN NIKOLI] 01.12.1983 Instr.po HTZ<br />
133. METODIJA<br />
KONDEVSKI<br />
06.12.1977 Instr.po<br />
<strong>vo</strong>oru`uvawe<br />
134. HALIME 01.03.1979 Ref.za <strong>vo</strong>dewe evid.<br />
SULEJMANI<br />
135. MILKA<br />
01.07.1975 Ref.po priem i otpus<br />
DIMI[KOVA<br />
136. ELICA RISTI] 91.05.1969 Telefonist<br />
137. SLOBODAN 01.03.1987 Gotva~<br />
GAVRILOV<br />
138. ZORAN RISTOVSKI 16.06.1986 Magacioner<br />
139. MARICA RISTESKA 20.06.1979 Daktilograf<br />
140. QUBICA 10.02.1986 Arhivar<br />
IVANOVSKA<br />
141. GORAN DIMOSKI 02.10.1984 Voza~ na direktorot<br />
142. JOVAN<br />
01.04.1974 Lekar specijalist<br />
TOPALOVSKI<br />
143. JORDAN GEORGIEV 09.09.1986 Lekar stomatolog<br />
144. BORKO BOJKOVSKI 01.02.1981 Laborant<br />
145. NEXMIE TARTEVA 01.10.1989 Med.sestra<br />
146. MILAN 15.12.1978 Med-tehni~ar<br />
JORDANOVSKI<br />
147. BILJANA 01.04.1987 Rak.na slu`ba<br />
TRAJANOVA<br />
148. MERI JOVKOVA 18.06.1986 Likvidator<br />
149. DANKA BLA@EVA 05.10.1978 Ref-za plata<br />
150. ZORAN<br />
16.06.1993 Blagajnik<br />
ADAMOVSKI<br />
151. MARINA ARSOVSKA 01.11.1993 Instr.blagajnik<br />
152. EMILIJA<br />
PETROVSKA<br />
17.03.1986 Knigo<strong>vo</strong>ditel<br />
134
153. SA[O<br />
17.03.1986 Konter<br />
NIKOLOVSKI<br />
154. TONI BANDULIEV 04.11.1987 Konter<br />
155. DARINKA 17.05.1987 Konter<br />
KOKALOVI]<br />
156. MARIJA ANTOSKA 01.04.1993 fin.knikogovidtel<br />
157. BIQANA<br />
Knigo<strong>vo</strong>ditel<br />
KONSTANTINOVSK<br />
A<br />
158. JADRANKA 10.03.1981 Knigo<strong>vo</strong>ditel<br />
NIKOLOSKA<br />
159. MIRA NIKOLI] 14.03.1986 Referenz<br />
160. JUGOSLAV 01.03.1986 Referenz<br />
PARGOVSKI<br />
161. ANGELE SAVOVSKI 13.12.1978 komer-referent<br />
162. DIVNA MARKOSKA 14.09.1984 Fakturist<br />
163. RADICA 01.07.1969 ref.za presmetki<br />
ANGELESKA<br />
164. CVETAN RISTESKI 01.01.1986 Prodava~<br />
165. BOJAN<br />
15.08.1991 Prodava~<br />
DIMITRIEVSKI<br />
166. VIDIMKA<br />
Prodava~<br />
PETKOVSKA<br />
167. MARICA BURSA] 01.04.1974 Prodava~<br />
168. MILE DIMOV 15.09.1993 Prodava~<br />
169. VIOLETA 15.11.1993 Prodava~<br />
NIKOLOVA<br />
170. GORDANA 15.11.1993 Prodava~<br />
BO@INOVSKA<br />
171. LIQANA<br />
Prodava~<br />
JOVANOVSKA<br />
172. VAN^O<br />
03.09.1984 inst.elektri~ar<br />
SEKULOVSKI<br />
173. PERA DIMKOVSKI 01.01.983 inst.po <strong>vo</strong>zen park<br />
174. DIM^E RISTESKI 12.06.1978 inst.teh.rakov.<br />
175. QUBOMIR 04.01.1984 Inst.po metaloprer.<br />
STOJANOVSKI<br />
176. ACO MARKOVSKI 01.11.1985 Inst.po metaloprer.<br />
177. ILIJA \OR\IEVSKI 11.07.1994 Inst.po metaloprer.<br />
178. ^EDOMIR<br />
PETKOVSKI<br />
16.04.1979 Inst-dr<strong>vo</strong>prerabot.<br />
135
179. MITKO<br />
18.01.1986 Inst-dr<strong>vo</strong>prerabot.<br />
TAPANXIEV<br />
180. @IVKO 16.06.1994 Inst-dr<strong>vo</strong>prerabot.<br />
TODOROVSKI<br />
181. CANE PVSKI 01.10.1989 Inst-dr<strong>vo</strong>prerabot.<br />
182. JOVAN^E 01.10.1989 Inst.<strong>vo</strong> avtoservis<br />
CVETANOVSKI<br />
183. @IVKO 10.10.1980 Inst.<strong>vo</strong> avtoservis<br />
MERXANOVSKI<br />
184. QUP^O 25.10.1993 Inst..<strong>vo</strong> avtoservis<br />
CVETKOVSKI<br />
185. BLA@E<br />
15.11.1993 Magacioner<br />
NE[KOVSKI<br />
186. MILAN GAI] 23.04.1986 Odgor.za stovari{te<br />
187. MAJA RISTI] 25.08.1994 Blagajnik na stovar.<br />
188. BORIS<br />
26.08.1986 inst.teh.rakov.<br />
CIMBUROVSKI<br />
189. VLADIMIR 17.06.1986 inst.po zemjodl.<br />
STANOEVSKI<br />
190. GOCE DIMITROV 15.12.1987 inst.veterinar.teh.<br />
191. SERAFIM 15.12.1987 Inst.po govedarst<strong>vo</strong><br />
ANASTASOVSKI<br />
192. LASTE RISTESKI 25.09.1986 Inst.po sto~arst<strong>vo</strong><br />
193. BOJAN RADENKOV 22.10.1990 Instr.po<br />
`ivinarst<strong>vo</strong><br />
194. DIMITRIJA 20.11.1975 Organ.na ugos.rabot.<br />
NIKOLOSKI<br />
195. ILINKA 16.01.1994 Smenov.na ugos.rab.<br />
STOJANOVSKA<br />
196. ILIJA BO@INOV 01.04.1993 mag.za gotovi proiz.<br />
197. MILORAD ALEKSI] 05.07.1993 mag.za surovini<br />
136<br />
5. PODATOCI ZA ZATVORSKATA POPULACIJA<br />
5.1. Vo Kazneno-popravnata ustanova Idrizo<strong>vo</strong> priemot na osudeni<br />
lica se vr{i soglasno Zakonot za izvr{uvawe na sankciite, a vrz<br />
osnova na upaten akt od nadle`en sud i presudata {to treba da se izvr-<br />
{i.<br />
Sorabotkata koja se ostvaruva pome|u KPU-Idrizo<strong>vo</strong> i nadle-<br />
`nite sudovi po pra{aweto na izvr{uvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r e dobra,<br />
no ima slu~ai nadle`niot sud da ne dostavuva blagovremeno pra<strong>vo</strong>silna<br />
presuda zaedno so upatniot akt, ili za nastanati promeni <strong>vo</strong><br />
vrska so presudata po odnos visinata na kaznata. KPU-Idrizo<strong>vo</strong> blago-
vremeno reagira do nadle`nite sudovi za otstranuvawe na nastanatite<br />
nedostatoci i nedorabzirawa. Vo izminatiot period imalo pojavi, po<br />
dostavuvaweto na nalogot za upatuvawe i izvestuvaweto deka licata ne<br />
se javile na izdr`uvawe kazna zat<strong>vo</strong>r, nadle`nite sudovi da ne ja<br />
izvestat ustanovata dali <strong>vo</strong> toj slu~aj izvr{uvaweto na kaznata e odlo-<br />
`eno ili pak za liceto e raspi{ana poternica. Ima i pojavi, nadle-<br />
`nite sudovi <strong>vo</strong> upatnite akti da ne go nazna~uvaat to~niot datum na<br />
po~etokot na izvr{uvaweto na kaznata zat<strong>vo</strong>r. Praksata poka`a deka i<br />
<strong>vo</strong> izminatiot period ima i pojavi, pri vr{eweto spojuvawe na kaznata<br />
i pri izrekuvawe na edinstvena kazna, sudovite da pravat opredeleni<br />
propusti <strong>vo</strong> smisla da spojuvaat izdr`ana kazna so neizdr`ana<br />
ili pak da ne se izvr{i celosno spojuvawe na site izre~eni kazni.<br />
^esta e i pojavata sudovite navremeno da ne gi dostavuvaat patnite<br />
ispravi na osudenite lica stranski dr`avjani.<br />
Vo izminatiot period nadle`nite sudovi ponekoga{ blagovremeno<br />
ne gi dostavuvaat pra<strong>vo</strong>silnite presudi i pokraj urgenciite od<br />
strana na KPU-Idrizo<strong>vo</strong>. Ottamu nastanuvaat problemi pri ostvaruvaweto<br />
na pravata na osudenite lica za vreme na izdr`uvaweto na kaznata<br />
zat<strong>vo</strong>r.<br />
Za javuvaweto ili nejavuvaweto na osudenite lica <strong>vo</strong> ustanovata,<br />
sudovite se izvestuvaat <strong>vo</strong> rok od 8 dena od izvr{eniot priem. Toga{<br />
koga priemot se vr{i so spro<strong>vo</strong>d, na spro<strong>vo</strong>dnikot mu se dava potvrda<br />
za izvr{eniot priem koja toj ja predava na sudot, a se izvestuva i<br />
sudot za sprovedenoto lice. Po izvestuvaweto deka osudeniot ne se javil<br />
za izdr`uvawe na kaznata <strong>vo</strong> opredeleniot den, sudot vedna{ postapuva<br />
i gi sproveduva osudenite.<br />
Identiteot na osudenite lica se utvrduva vrz osnova na li~nite<br />
ispravi (li~na karta i paso{), kako i so sproveduvawe proveruvawe<br />
na drugite podatoci <strong>vo</strong> presudata i drugata raspolo`iva dokumentacija.<br />
Vo tekot dosega{niot period ne se pojavile slu~ai na prijavuvawe<br />
na drugi lica <strong>vo</strong> ime na osudenikot, nutu kakvi i da e drugi problemi<br />
okolu utvrduvaweto na nivniot identitet.<br />
KPU-Idrizo<strong>vo</strong> gi ima izvesteno sudovite od Republika <strong>Makedonija</strong><br />
deka priem na osudeni lica se vr{i na 1, 10 i 20 <strong>vo</strong> mesecot, a<br />
ako toj den pa|a <strong>vo</strong> praznik ili nedela, priemot se vr{i prviot nareden<br />
den. Od ova ima isklu~oci koi se re{avaat <strong>vo</strong> me|useben dogo<strong>vo</strong>r.<br />
Vo KPU-Idrizo<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> tekot na 1995 godina na izdr`uvawe kazna<br />
se primeni vkupno 384 osudeni lica od koi: sami se javile - 65, 119,<br />
bile privedeni, 127 se sprovedeni od prit<strong>vo</strong>r, 71 lice se sprovedeni od<br />
drugi <strong>ustanovi</strong> i 2 vrateni od prekin na kaznata. Pri priemot na osudenite<br />
lica osoben problem prestavuva nedostavuvaweto na pra<strong>vo</strong>silni<br />
presudi {to ima za posledica osudenite lica da ne mo`at da<br />
koristat usloven otpust, pomiluvawe i pogodnosti. Kaj osudeni lica<br />
{to se osuduvani so pove}e presudi, <strong>vo</strong> slu~aj na nedostavuvawe na<br />
pra<strong>vo</strong>silna presuda pri nemawe re{enie za prit<strong>vo</strong>r ({to sudovite gi<br />
137
propu{taat bidej}i osudeniot se nao|a na izdr`uvawe kazna <strong>vo</strong> ustanovata),<br />
taa presuda ne mo`e da se izvr{i i osudeniot treba da se oslobodi,<br />
so {to ponatamu se sozdavaat tro{oci za nego<strong>vo</strong> priveduvawe.<br />
5.2. Vo tekot na 1995 godina, <strong>vo</strong> KPU-Idrizo<strong>vo</strong> prestojuvale<br />
1.061 lice, od koi 422 se oslobodeni, a <strong>vo</strong> tekot na istiot period bile<br />
primeni 384 osudeni lica, taka {to sostojbata na 31. 12. 1995 godina<br />
iznesuva 639 osudeni lica.<br />
Vo izve{tajniot period od vkupno oslobodenite 422 lica, po<br />
osnov na pomiluvawe bile oslobodeni 7 lica, 249 bea uslovno oslobodeni<br />
(157 od Komisijata za usloven otpust i 91 od strana na Direktorot<br />
na ustanovata), a kaznata celosno ja izdr`ale 34 osudeni lica.<br />
Premesteni <strong>vo</strong> drugi KP <strong>ustanovi</strong> - 34, prekin na kazna na 8 lica, prirodna<br />
smrt 2, i drugi slu~ai 29 osudeni lica.<br />
Vo tekot na 1995 godina <strong>vo</strong> KPU-Idrizo<strong>vo</strong> imalo 106 prekr{o-<br />
~no kazneni lica. Na krajot od izve{tajniot period (na 31. 12. 1995 godina)<br />
nemalo prekr{o~no kazneti lica na izdr`uvawe na kaznata.<br />
6. OSNOVNI POKAZATELI ZA DEJNOSTA NA USTANOVATA<br />
6.1. Normativni akti na ustanovata. Spored ZIS od 1979 godina<br />
KPU-Idrizo<strong>vo</strong> gi donel slednive normativni akti:<br />
- Pravilnik za organizacija i rabota na Kazneno-popravniot<br />
dom Idrizo<strong>vo</strong>, br. 01-1830/2 od 23. 09. 1992 godina.<br />
- Pravilnik za sistematizacija na rabotite i zada~ite <strong>vo</strong> Kazneno-popravniot<br />
dom Idrizo<strong>vo</strong>, br. 01-1831/2 od23. 09. 1992 godina.<br />
- Ku}en red na Kazneno-popraven dom Idrizo<strong>vo</strong>, br. 01-2190/1 od<br />
02. 04. 1980 godina.<br />
6.2. Organizacioni edinici. Vo KPU - Idrizo<strong>vo</strong> funkcioniraat<br />
slednive slu`bi:<br />
- Slu`ba za obezbeduvawe,<br />
- Slu`ba za pre<strong>vo</strong>spituvawe,<br />
- Izvr{no-upravna slu`ba,<br />
- Stopansko-instruktorna slu`ba,<br />
- Zdravstvena slu`ba,<br />
- Finansisko-knigo<strong>vo</strong>dstvena i komercijalna slu`ba.<br />
Slu`bite me|usebno se nadopolnuvaat <strong>vo</strong> ostvaruvaweto na s<strong>vo</strong>ite<br />
posebni zada~i pri izvr{uvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda.<br />
So ogled deka pokonkreten opis na vr{eweto na dejnosta na<br />
oddelnite slu`bi e daden <strong>vo</strong> soodvetnite naslovi {to nu`no se povrzani<br />
so nivnata uloga, na ova mesto podrobno se zadr`uvame samo vrz<br />
specifi~nostite <strong>vo</strong> raboteweto na izvr{no-upravnata slu`ba.<br />
Vo tekot na 1995 godina izvr{no-upravnata slu`ba pokraj utvrdenite<br />
raboti i zada~i so zakon i op{tite akti za organizacija i rabota<br />
i sistematizacija na rabotnite zada~i gi ima izvr{eno slednite ra-<br />
138
oti <strong>vo</strong> vrska so osudenite lica:<br />
- priem na osudeni lica,<br />
- formirani li~ni dosija (istite se zavedeni <strong>vo</strong>: <strong>vo</strong> glavnata<br />
kniga - azbu~nik, <strong>vo</strong> mati~nata kniga i <strong>vo</strong> rokovnikot),<br />
- izgotveni izvestija do sudovi deka istite se javile ili bile<br />
sprovedeni,<br />
- naredbi za osloboduvawe i otpusni listi,<br />
- re{enija za uslovno osloboduvawe spored ~l.163 od ZIS/1979,<br />
- oslobodenite lica se otpi{ani od site evidentni knigi,<br />
- mese~en statisti~ki izve{taj za primeni i oslobodeni lica,<br />
- godi{en statisti~ki izve{taj,<br />
- 1.622 re{enija za doma{no otsust<strong>vo</strong>,<br />
- 54 re{enija za poseta nad<strong>vo</strong>r od Ustanovata,<br />
- zavedeni molbi za pomiluvawe (12),<br />
- zavedeni molbi za <strong>vo</strong>nredno ubla`uvawe na kaznata,<br />
- zavedeni molbi za prekin na kaznata,<br />
- zavedeni molbi za uslovno osloboduvawe (611),<br />
- dostaveni karakteristiki po barawe na sudot,<br />
- izvestija do sudovi za lica koi ne se javile na izdr`uvawe na<br />
kazna zat<strong>vo</strong>r,<br />
- izmeni na kazni-korekcii,<br />
- mese~ni spisok za primeni i oslobodeni osudeni lica.<br />
- spisok na izleguvawe na osudeni lica od zat<strong>vo</strong>reno <strong>vo</strong> ot<strong>vo</strong>reno<br />
oddelenie,<br />
- primeni prekr{o~no kazneti osudeni lica (zavedeni <strong>vo</strong> knigata),<br />
- izvestija do sudovi po nivno barawe,<br />
- spisok na doma{no otsust<strong>vo</strong>, i<br />
- drugi raboti koi spa|aat <strong>vo</strong> delokrugot na mati~noto oddelenie.<br />
- izvr{en e priem na razna po{ta-pisma preku arhiva (4.117).<br />
- ispratena po{ta pove}e <strong>vo</strong> vid na odgo<strong>vo</strong>ri i izvestuvawa do<br />
nadle`nite sudovi, <strong>ustanovi</strong> i drugi organi i organizacii.<br />
- izvr{en e popis na akti i arhivirawe,<br />
- dostavuvawe na po{ta do Direktorot, slu`ba i oddelenija na<br />
izvr{uvawe,<br />
- i drugi raboti od arhivskoto rabotewe soglasno uredbata za<br />
arhivsko rabotewe.<br />
- izgotveni se tu`bi za realizirawe na pobaruvaweto na Posebnite<br />
organizacii i isto tolku odgo<strong>vo</strong>ri na tu`bi od drugi doveriteli,<br />
odgo<strong>vo</strong>ri na prigo<strong>vo</strong>ri i dokumenti <strong>vo</strong> vrska so tu`benite barawa,<br />
- organizirano e smestuvaweto, ishranata i opremuvaweto na<br />
osudenite lica, raboteweto na kujnata, pekarata, parnoto i rabotata<br />
na osudenite lica <strong>vo</strong> niv,<br />
- raboti za odr`uvawe na objektite i ispravnosta na osnovnite<br />
139
sredstva za rabota (ma{ini, aparati i dr.),<br />
- izvr{eni se niza administrativno-tehni~ki raboti na direktorot<br />
na ustanovata, izgotvuvawe na naredbi, re{enija, razni pisma i<br />
dr.,<br />
- izgotveni se materijali za <strong>vo</strong>dewe disciplinski postapki,<br />
- izvr{eni se i drugi administrativno-tehni~ki i pomo{ni raboti<br />
za potrebite na posebnite organizacii.<br />
Vo KPU-Idrizo<strong>vo</strong> e organizirano uka`uvawe na pravna pomo{<br />
na osudenite lica. Vo tekot na izminatiot period na osudenite im e<br />
pru`ena slednata pravna pomo{:<br />
1. Molbi za usloven otpust 45<br />
2. Molbi za pomiluvawe 16<br />
3. Predlozi za izrekuvawe edinstvena kazna 74<br />
4. Barawe za <strong>vo</strong>nredno ubla`uvawe na kazna 53<br />
5. Molba za prekin na kaznata 7<br />
6. Molba za prenesuvawe <strong>vo</strong> druga KPU 6<br />
7. Barawe za povtoruvawe na krivi~na postapka 18<br />
8. @albi 38<br />
9. Prigo<strong>vo</strong>ri po obvinitelen akt 9<br />
10. Polnomo{no 256<br />
11. Urgencii, razni barawa, molbi i dr.podnesoci 97<br />
12. Primena i prosledena sudska po{ta 3.996<br />
13. Re{enija za disciplinski prestapi 196<br />
14. Naredbi za spro<strong>vo</strong>d na osudenici na sud 685<br />
15.Sedmi~ni spisoci na osudenici za<br />
spro<strong>vo</strong>d na sud 52<br />
6.3. Priem i otpust na zat<strong>vo</strong>renicite. Vo priemno-otpusnoto<br />
oddelenie se vr{i ispituvawe na li~nosta na osudeniot spored nau~ni<br />
metodi od kriminolo{ka, medicinska, psiholo{ka, socijalen i<br />
psihijatrski aspekt, a potoa se vr{i klasifikacija na osudenoto lice<br />
so odreduvawe na na~inot na postapuvawa, odnosno se odreduvaat osnovnite<br />
penolo{ki institucii i toa: prou~uvawe na li~nosta na osudeniot,<br />
klasifikacija, postavuvaweto na osnovite za individualiziran<br />
tretman i ostvaruvawe na resocijalizacijata.<br />
Vo tekot na 1995 godina, <strong>vo</strong> priemno-otpusnoto oddelenie kontinuirano<br />
rabotea 3 stru~ni lica: diplomiran pedagog, psiholog i<br />
socijalen rabotnik: sekoga{ <strong>vo</strong> koordinacija so domski lekar i honorarniot<br />
nevropsihijatar.<br />
So kriminolo{ko-socijalo{koto ispituvawe na li~nosta se<br />
rasvetluva motivacionata osnova za izvr{enoto krivi~no delo, se zapoznavaat<br />
i objasnuvaat kompleksot na objektivnita i subjektivnita<br />
faktori na li~nosta, <strong>vo</strong>spitanieto i obrazovanieto, deluvaweto na<br />
socijalnata sredina so sevkupnata razvienost, karakternite crti i<br />
drugi va`ni podatoci za dosega{niot `i<strong>vo</strong>ten pat i odnosot na osude-<br />
140
@ensko<br />
Maloletni~ko<br />
ORNHO<br />
Zat<strong>vo</strong>reno<br />
Poluot<strong>vo</strong>reno<br />
Ot<strong>vo</strong>reno<br />
Visoko<br />
Sredno<br />
Osnovno<br />
Nedovr{eno VIII<br />
Nepismeni<br />
Povtornici<br />
Prv pat<br />
niot <strong>vo</strong> `i<strong>vo</strong>tnata i rabotnata sredina.<br />
Psiholo{kiot naod upatuva na mentalnoto zdravje na osudeniot,<br />
emotivnata razvienost, sposobnosta za sfa}awe i rasuduvawe, adaptibilnsta,<br />
sugestibilnosta, sklonosti i ja dava prognozata na odnesuvaweto<br />
na osudeniot <strong>vo</strong> idniot period.<br />
Vo tekot na 1995 godina e izvr{eno timsko ispituvawe i prou~uvawe<br />
na vkupno 319 no<strong>vo</strong>dojdeni osudeni lica, od koi 14 `eni koi <strong>vo</strong><br />
prosek prestojuvale od 18 - 25 dena.<br />
Vo o<strong>vo</strong>j vremenski period so mo{ne intenzivna i organizirana<br />
rabota na stru~niot tim se izrabotuvani soodvetni anamnezi, naodi i<br />
kompletna ekspertiza so soodveten tretman za sekoe osudeno lice.<br />
Od sevkupnata rabota na stru~niot tim <strong>vo</strong> priemnoto oddelenie<br />
za izve{tajnata 1995 godina, mo`at da se naglasat slednite zaklu~ni<br />
sogleduvawa:<br />
- no<strong>vo</strong>primeni osudeni lica 319, od koi 14 `eni.<br />
Vo toj kontekst izgotveni se:<br />
- kriminolo{ki anamnezi 319<br />
- socijalni anamnezi 126<br />
- psiholo{ki naodi i mislewe 319<br />
- komplet stru~ni dosija 319<br />
Spored vidot na krivi~nite dela dominiraat pote{kite kra-<br />
`bi primarni osudenici, no so okolu 40% povtornici dodeka spored<br />
<strong>vo</strong>zrasta dominiraat onie od 20 - 30 godini, a po nacionalna struktura<br />
Makedonci, Albanci i Romi.<br />
P R E G L E D<br />
na osudenite lica spored povratot, obrazovanieto i rasporedot po oddelenija<br />
zaradi tretman so sostojba na 31. 12. 1995 godina<br />
Recidiv<br />
izam<br />
Obrazovanie<br />
Klasifikacija i tretman<br />
224 95 12 52 136 108 11 27 18 216 32 12 14<br />
6.4. Rabotno anga`irawe na zat<strong>vo</strong>renicite. Rabotnoto anga`irawe<br />
na zat<strong>vo</strong>renicite, a so toa i nivniot raboten tretman i ostru~u-<br />
141
vawe <strong>vo</strong> ovaa ustanova se vr{i isklu~i<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> posebnite organizacii<br />
"Preporod" i "Ekonomija" koi se <strong>vo</strong> nejzin sostav. Pomal broj na osudenite<br />
lica se anga`irani so rabota <strong>vo</strong> organot na uprava - konkretno<br />
<strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>reniot del na ustanovata.<br />
Vo tekot na 1995 godina vkupno prose~no mese~no bile aktivno<br />
vklu~eni <strong>vo</strong> rabotniot proces 370 osudeni lica, 250 lica bile prose-<br />
~no mese~no anga`irani <strong>vo</strong> posebnata organizacija "Preporod", 120<br />
lica <strong>vo</strong> posetnata organizacija "Ekonomija", a <strong>vo</strong> Upravata na Ustanovata<br />
na vr{ewe raboti od zaedni~ki interes kako re`iski rabotnici.<br />
Treba me|utoa da se ima predvid deka <strong>vo</strong> navedeniot broj se vklu-<br />
~eni i osudenite lica koi <strong>vo</strong> tekot na 1995 godina bile na boleduvawe,<br />
koristele doma{en odmor ili bile <strong>vo</strong> samica, pod zasilen nadzor i sl.<br />
Vo posebnata organizacija "Preporod" osudenite lica se anga-<br />
`irani <strong>vo</strong>:<br />
- dr<strong>vo</strong>prerabotuva~kiot sektor koj se zanimava so proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong><br />
na mebel, sandaci za p~eli i drugo (prose~no 135 osudeni lica),<br />
- metaloprerabotuva~kiot sektor koj se zanimava so proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong><br />
na metalni kreveti, ogradi, p~elarska oprema i dr. (prose~no 30<br />
osudeni lica),<br />
- avtoservisot koj se zanimava so krpewe, peglawe i farbawe na<br />
motorni <strong>vo</strong>zila (prose~no 20 osudeni lica),<br />
- avtoservisot koj se zanimava so servisirawe (prose~no 3 osudeni<br />
lica),<br />
- sektorot trgovija <strong>vo</strong> koj rabotat stovari{te za proda`ba na<br />
grade`ni materijali i salon za proda`ba za mebel i druga oprema<br />
(prose~no 2 osuden lica),<br />
- elektro i grade`nata grupa (prose~no 30 osudeni lica), -<br />
<strong>vo</strong>zen park koj e edinstven za celiot Dom i gi vr{i site transportni<br />
uslugi i obrabotka na zemjodelski povr{ini (10 osudeni lica),<br />
- re`iski rabotnici, <strong>vo</strong> posebnata organizacija "Preporod"<br />
(smetko<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>, magacin, po`arna grupa i dr.) prose~no 10 osudeni<br />
lica).<br />
Vo posebnata organizacija "Ekonomija" osudenite lica se anga-<br />
`irani <strong>vo</strong>:<br />
- poledelie koe e zastapeno na 100ha obrabotliva povr{ina, za<br />
proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> na dobito~na hrana za potrebite na govedarst<strong>vo</strong>to na ustanovata<br />
(prose~no 10 osudeni lica),<br />
- govedarst<strong>vo</strong> koe raspolaga so molzni kravi za proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> na<br />
mleko, kako i tovni grla za proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> na meso (prose~no 30 osudeni<br />
lica),<br />
- gradinarst<strong>vo</strong> koe e zastapeno na 6ha, za proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> na zemjodelski<br />
proiz<strong>vo</strong>di za potrebite na ustanovata i pazarot (prose~no 12<br />
osudeni lica),<br />
- <strong>vo</strong> `ivinarst<strong>vo</strong>to (prose~no 15 osudeni lica),<br />
- <strong>vo</strong> sviwarst<strong>vo</strong>to (prose~no 4 osudeni lica),<br />
142
- <strong>vo</strong> ov~arst<strong>vo</strong> (6 osudeni lica),<br />
- <strong>vo</strong> trgovijata so posto~ekite prodavnici, kantini i bife<br />
(prose~no 6 osudeni lica).<br />
Site osudeni lica koi se opfateni so rabotata kako pre<strong>vo</strong>spitno<br />
sredst<strong>vo</strong> delumno se obezbedeni so soodvetni za{titni sredstva.<br />
Imeno, osudenite lica dobivaat rabotni~ka obleka, za{titni nao~ari,<br />
HTZ obleka, za{titni rakavici, kako i druga HTZ oprema {to e<br />
neophodno za vr{ewe na rabotite i zada~ite na soodvetnoto rabotno<br />
mesto. Pokraj toa, site orudija za rabota se opremeni so potrebnite<br />
za{titni sredstva. Me|utoa, mora da se spomne deka pri obezbeduvaweto<br />
na ovie sredstva, KPU-Idrizo<strong>vo</strong> ima golemi te{kotii zaradi nedostig<br />
na finansiski sredstva.<br />
6.5. Smestuvawe, obleka i ishrana. a) Smestuva~kite uslovi na<br />
ustanovata mo`at da se sogledaat od sledniov opis:<br />
- Vo zat<strong>vo</strong>reniot del na ustanovata stanbeno-prostornite standardi<br />
se lo{i - pod ni<strong>vo</strong>to na potrebnite i propi{ani uslovi za smestuvawe<br />
i normalno `iveewe, kako na zat<strong>vo</strong>renicite taka i za rabota<br />
na personalot na ustanovata.<br />
- Objektite se stari i dotraeni.<br />
- Zat<strong>vo</strong>renicite se smestuvaat grupno <strong>vo</strong> sobite za spiewe i toa<br />
po 15 - 20 lica <strong>vo</strong> edna prostorija. Smestuvaweto na pomal broj zat<strong>vo</strong>renici<br />
<strong>vo</strong> soba e isklu~ok {to zavisi od postoe~kite mo`nosti.<br />
- Objektite za smestuvawe, `iveewe i rabota na osudenite lica<br />
se stari i ruinirani. Izgradeni se <strong>vo</strong> period od 1908 do 1912 godina, a<br />
nekoi <strong>vo</strong> period od 1945 do 1950 godina no, i tie se postari od 20 godini.<br />
- Spored nad<strong>vo</strong>re{niot izgled objektite deluvaat natrupano<br />
iako se vlo`uvaat sekakvi uslibi sprema materijalnite mo`nosti istite<br />
da se renoviraat. Se pravi nova fasada no, poradi vla`nosta na terenot<br />
i starosta na objektite toa se samo privremeni re{enija.<br />
- Glavnata zgrada e stara i so lo{ nad<strong>vo</strong>re{en izgled.<br />
- Zgradata na poluot<strong>vo</strong>renoto oddelenie i oddelenieto za maloletnici<br />
e stara i so lo{ nad<strong>vo</strong>re{en izgled.<br />
- Priemnoto oddelenie e pomesteno <strong>vo</strong> star objekt. Nad<strong>vo</strong>re{-<br />
niot izgled donekade e dobar zaradi dosega{nite materijalni mo`nosti<br />
kako pomal objekt da se adaptira i sanira.<br />
- Rabotnite prostorii - hali na PO "Preporod" se stari, dotraeni<br />
i <strong>vo</strong> niv nema uslovi za rabota spored predvidenite standardi.<br />
Vo site napred navedeni objekti vnatre{niot izgled isto taka<br />
e lo{. Opremata e stara, kako i inventarot, masite i stolovite. Zatopluvaweto<br />
i od<strong>vo</strong>dot se povrzani so oprema {to e dotraena i treba da<br />
se zameni.<br />
- Vo mal broj na sobi ima parket no i toj e dotraen. Starite<br />
{kafovi za osudeni lica povremeno se zamenuvaat so novi <strong>vo</strong> pogonite<br />
na PO "Preporod" spored postoe~kite mo`nosti.<br />
143
- Sostojbata <strong>vo</strong> kujnata i trpezarijata <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j moment gi zado<strong>vo</strong>luva<br />
potrebite za ishrana na osudenite lica, no opremata e stara.<br />
Dotraeni se {poretite i kazanite za prigotvuvawe na jadewe. Vnatre-<br />
{niot izgled e prose~en: so stari plo~ki, stari umivalnici i drugata<br />
oprema potrebna za kujnata. Masite i stolovite <strong>vo</strong> trpezarijata se<br />
stari. Vo celina, potrebno e osovremenuvawe na kujnata zaedno so<br />
trpezariskiot del.<br />
Nakrakto, objektite na KPU-Idrizo<strong>vo</strong> ne soodvetstvuvaat na<br />
sovremenite penolo{ki barawa za izvr{uvawe na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda.<br />
Prigotvuvaweto na hranata se vr{i <strong>vo</strong> centralna kujna i istata<br />
spored s<strong>vo</strong>jata opremenost o<strong>vo</strong>zmo`uva podgotvuvawe na kvalitetna<br />
hrana. Pokraj centralnata kujna postoi posebna prostorija menza <strong>vo</strong><br />
koja osudenite lica gi konsumiraat prigotvenite obroci. Po isklu-<br />
~ok, prigotvuvanata hrana se distribuitra po oddelenija. Vo ustanovata<br />
e vraboten poseben stru~en rabotnik za vr{ewe na rabotite okolu<br />
prigotvuvawe na hranata.<br />
[to se odnesuva do oblekata na osudenite lica <strong>vo</strong> ustanovata,<br />
istite se zadol`uvaat delumno so oblekata predvidena so Pravilnikot<br />
za oblekata na osudenite lica <strong>vo</strong> KPU. Vo KPU-Idrizo<strong>vo</strong> ma{kite<br />
osudeni lica se zadol`uvaat so zimska obleka (bluza, pantaloni, zimska<br />
ko{ula, kapa, dolgi ga|i i konduri). Osudenite `enski lica se zadol`uvaat<br />
so zimska obleka (pantaloni, zdolni{ta i zimsko palto i<br />
konduri), a letna obleka (pantaloni, zdolni{ta i letno palto). Celosno<br />
zadol`uvawe so predvidenata obleka ne se dr`i poradi nemawe<br />
finansiski srdstva. Zaradi obezbeduvawe na osudenite lica so obleka<br />
se pravat posebni uslibi i ustanovata vr{i samostojno {iewe na obleka,<br />
pravewe na konduri i drugo. Isto taka, oblekata koja e upotrebuvana,<br />
a dosta so~uvana se koristi i se zadol`uvaat osudenite lica na<br />
odredeni rabotni mesta kako bi se za{titila novata obleka, a so toa i<br />
za{tedile zna~itelni sredstva.<br />
6.6. Vospitno-pre<strong>vo</strong>spitna rabota. Celta na izdr`uvaweto na<br />
kaznata <strong>vo</strong> sebe ja nosi potrebata sekoj poedinec da gi sogleda pozitivnite<br />
strani, sposobnostite na li~nosta i so primena na pravilni metodi<br />
gi naso~uva kon utvrduvawe na resocijalizacijata. Za nepre~eno<br />
postignuvawe na celta se koristat najrazli~ni metodi i principi <strong>vo</strong><br />
rabotata, a posebno principot na individualizacija <strong>vo</strong> pre<strong>vo</strong>spitnata<br />
rabota, princip na postapnost, sistemati~nost i pra<strong>vo</strong>vremenost i<br />
individualnost i grupniot tretman. So ovie principi i metodi se deluva<br />
ne samo na poedinecot, tuku i na neformalno organiziranite grupi<br />
na osudenite, na pomala i pogolemi pre<strong>vo</strong>spitni kolektivi koi se<br />
adekvatno anga`irani <strong>vo</strong> izvr{uvaweto na zaedni~kite zada~i. Na celosna<br />
integracija na poedinecot <strong>vo</strong> kolekti<strong>vo</strong>t i jaknewe i afirmacija<br />
na nego<strong>vo</strong>to pozitivno jadro. Primenuvweto na site formi na tretman<br />
na osudenite <strong>vo</strong> kontekst na vkupnata pre<strong>vo</strong>spitna rabota ima za<br />
144
cel anga`irawe, budewe i razvivawe na pozitivnite strani i li~nosta<br />
na osudenite, prerasnuvawe i transformacija na tie li~nosti <strong>vo</strong> subjekti,<br />
sorabotnici i neposredni nositeli na procesot na pre<strong>vo</strong>spituvaweto.<br />
Izborot i na~inot na primenata na poedini metodi i sredstva<br />
za rabota e usloven i predodreden so celta na izvr{uvaweto na kaznata<br />
i so samite celi koi treba da se ostvarat <strong>vo</strong> pre<strong>vo</strong>spitnata rabota<br />
so sekoj poedinec.<br />
Vo 1995 godina ovie aktivnosti na pre<strong>vo</strong>spituvawe i resocijalizacija<br />
gi izvr{uva{e pre<strong>vo</strong>spitnata slu`ba <strong>vo</strong> brojna struktura od<br />
18 <strong>vo</strong>spituva~i - od koi 5 rako<strong>vo</strong>diteli na oddelenija pod rako<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong><br />
na pomo{nikot direktor za pre<strong>vo</strong>spituvawe.<br />
a) Zat<strong>vo</strong>reno oddelenie. Vo tekot na 1995 god. <strong>vo</strong> prosek na <strong>vo</strong>spitnite<br />
grupi <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>renoto oddelenie iznesuva{e od 35 do 58 osudenici.<br />
Vospitnite grupi gi <strong>vo</strong>dea 19 <strong>vo</strong>spituva~i me|u koi i eden rako<strong>vo</strong>ditel<br />
na zat<strong>vo</strong>renoto oddelenie. Rabotnite zada~i se izvr{uva nepre~eno<br />
so gorespomenatite principi i metodi na rabota. Pote{kotiite<br />
na koi se naiduva{e <strong>vo</strong> rabotata bea najmnogu od materijalno tehni~ka<br />
priroda (za organizacija na higiena nedostasuvaa sredstva za<br />
higiena, za organizacija na urednost na osudeniot sekoga{ nedostasuva<br />
obleka, ~ar{avi, }ebiwa i sl.). Isto taka nemaweto na rabota <strong>vo</strong> pogonite<br />
na PO "Preporod" (zaradi nemawe na finansiski sredstva nema-<br />
{e i organiziran proces na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>), sozdava niza pote{kotii <strong>vo</strong><br />
rabotata so osudenite, pred sî vrz planot na izgraduvaweto i zacvrstuvaweto<br />
na rabotnite naviki. Ottamu, osudenite namesto da se vklu-<br />
~eni <strong>vo</strong> kontunuiran proz<strong>vo</strong>den proces, s<strong>vo</strong>eto vreme go koristele za<br />
bezdelni~ewe, igrawe komar i sl.<br />
Vospitnite grupi po s<strong>vo</strong>jot sostav se heterogeni i so golem broj<br />
na povtornici so koi e pote{ko da se postignat pre<strong>vo</strong>spitnite celi.<br />
Sepak, nekoi pogolemi problemi ili incidentni situacii <strong>vo</strong> grupite<br />
ne se pojavuvale. Vo rabotata so povtornicite ne se postignati o~ekuvanite<br />
rezultati iako se primenuvani site formi i metodi na rabota<br />
{to se dol`i na nivnata naj~esto psihopatski struktura na li~nosta.<br />
Koga bi postoele mo`nosti istite da se izd<strong>vo</strong>jat <strong>vo</strong> posebni pavilioni,<br />
toga{ nad niv }e se ima pogolema kontrola i pomalku }e uspevaat<br />
da deluvaat na ostanatite po<strong>vo</strong>dlivi li~nosti.<br />
Vo tekot na razgleduvaniot period sekoj od <strong>vo</strong>spituva~ite <strong>vo</strong><br />
s<strong>vo</strong>jata <strong>vo</strong>spitna grupa <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>renoto oddelenie gi sproveduva{e slednite<br />
aktivnosti:<br />
- Planirani individualni razgo<strong>vo</strong>ri 40 - 94<br />
- Individualni razgo<strong>vo</strong>ri 180 - 240<br />
- Grupni razgo<strong>vo</strong>ri 5 - 10<br />
- Sobni sostanoci 4 - 18<br />
- Oddelenski sostanoci 2 - 8<br />
- Cenzurani pisma 100- 284<br />
145
so isklu~ok na <strong>vo</strong>spituva~ot od Albanska<br />
nacionalnost koj ima cenzuirano isprateni pisma (511)<br />
- Doma{ni pisma 463<br />
b) Ot<strong>vo</strong>reno oddelenie, <strong>vo</strong> tekot na 1995 funkcionira{e so pomal<br />
broj na osudeni lica za razlika od 1994 godini. Iako e izgradeno<br />
za da mo`e da primi 180 - 200 osudeni lica, <strong>vo</strong> 1995 godina <strong>vo</strong> nieden<br />
moment ne be{e so poln kapacitet i brojnata sostojba se dvi`e{e <strong>vo</strong><br />
prosek od 110 - 130 osudeni lica. Osudenite lica bea podeleni <strong>vo</strong> dve<br />
<strong>vo</strong>spitni grupi spored rabotnite mesta, a <strong>vo</strong> tekot na godinata <strong>vo</strong> 3<br />
<strong>vo</strong>spitni grupi.<br />
Brojnata sostojba <strong>vo</strong> ot<strong>vo</strong>renoto oddelenie na 31. 12. 1995 godina<br />
iznesuva{e 136 osudeni lica i toa:<br />
146<br />
- Makedonci 88<br />
- Albanci 35<br />
- Romi 4<br />
- Turci 5<br />
- Srbi 1<br />
- Drugi 3<br />
VKUPNO: 136<br />
- reklasifikuvani <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>reno oddelenie 46<br />
- begst<strong>vo</strong> od ot<strong>vo</strong>reno oddelenie 12<br />
- ne se vratile od doma{en odmor 5<br />
Vo tekot na 1995 godina <strong>vo</strong> ot<strong>vo</strong>renoto oddelenie se klasifikuvani<br />
159 osudeni lica, od koi:<br />
- od zat<strong>vo</strong>reno oddelenie 121<br />
- od poluot<strong>vo</strong>reno oddelenie 28<br />
- od priemno oddelenie 28<br />
- od maloletni~ki zat<strong>vo</strong>r 4<br />
- od ORNHBO 2<br />
Pove}e od 1/3 od no<strong>vo</strong>dojdenite osudeni lica se vratile nazad <strong>vo</strong><br />
zat<strong>vo</strong>reno oddelenie.<br />
Vo 1995 godina, <strong>vo</strong>deni se planirni individualni razgo<strong>vo</strong>ri<br />
prete`no so osudenite lica dojdeni od primenoto oddelenie i onie<br />
ponestabilni, poproblemati~ni i so podolgi kazni za koi <strong>vo</strong>spituva-<br />
~ite ocenile deka e potrebno da se <strong>vo</strong>dat planirani razgo<strong>vo</strong>ri. Taka <strong>vo</strong><br />
1995 godina organizirani odnosno izvr{eni se 194 planirani razgo<strong>vo</strong>ri<br />
so osudeni lica. Pokraj planiranite <strong>vo</strong>deni se i neplanirani,<br />
odnosno, razgo<strong>vo</strong>ri po barawe na osudenite i incidentni razgo<strong>vo</strong>ri<br />
~ii broj se dvi`i okolu 276.
Vospituva~ite od ot<strong>vo</strong>renoto oddelenie pogolemiot del od rabotnoto<br />
vreme go minuvale <strong>vo</strong> procesot na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>to. Toa sekako<br />
ima pozitivno vlijanie vrz osudenite od pri~ina {to pogolemoto prisust<strong>vo</strong><br />
na <strong>vo</strong>spituva~ot <strong>vo</strong> rabotnata edinica motiviranosta na osudenite<br />
lica e pogolema, a se namaluvaat mo`nostite za oddale~uvawe od<br />
rabotnoto mesto, se namaluvaat raspraviite me|u osudenite i, {to e<br />
najva`no, se namaluva mo`nosta za prezemawe na bilo kakvi nedoz<strong>vo</strong>leni<br />
aktivnosti.<br />
Disciplinata na osudenite lica <strong>vo</strong> ova oddelenie ne e na o~ekuvanoto<br />
ni<strong>vo</strong>. Se pretpostavuva deka pri~inite za toa se <strong>vo</strong> strukturata<br />
na li~nostite na osudenite.<br />
Vospituva~ite od ot<strong>vo</strong>renoto oddelenie bea anga`irani i so<br />
administrativna rabota. Pogolemiot del od rabotnoto vreme bilo potro{eno<br />
za sreduvawe na stru~nite dosija za osudenite, pi{uvawe na<br />
izve{tai spored razni osnovi: pomiluvawe, <strong>vo</strong>nredno ubla`uvawe na<br />
kaznata, premestuvawe <strong>vo</strong> druga KPU, prekin na kaznata i sli~no. Vo<br />
1995 godina se izgotveni:<br />
16<br />
17<br />
- molbi za pomiluvawe 54<br />
- molbi za uslovno osloboduvawe 253<br />
- molbi za <strong>vo</strong>nredno ubla`uvawe na kaznata<br />
- molbi spored ~l.163<br />
- spisoci za pogodnosti 53<br />
VKUPNO<br />
398<br />
v) Poluot<strong>vo</strong>reno oddelenie.<br />
1. Prosek na goleminata na <strong>vo</strong>spitnata grupa 47<br />
2. Individualni planirani razgo<strong>vo</strong>ri 159<br />
3. Individualni incidentni razgo<strong>vo</strong>ri 372<br />
4. Grupni razgo<strong>vo</strong>ri 12<br />
5. Sobni sostanoci 6<br />
6. Oddelenski sostanoci 5<br />
7. Cenzuirani pisma 205<br />
Vo izve{tajniot period rabotata na <strong>vo</strong>spituva~ot se ostvaruva-<br />
{e niz pove}e formi na rabota. Glavno se koristeni individualni<br />
razgo<strong>vo</strong>ri od pri~ini {to frekvencija <strong>vo</strong> oddelenieto <strong>vo</strong> navedeniot<br />
period be{e golema pa potrebata da se izvr{at razgo<strong>vo</strong>ri so site no<strong>vo</strong>dojdeni<br />
<strong>vo</strong> oddelenieto se nalo`i kako neophodna pojava. Odli<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong><br />
<strong>vo</strong>spitnata grupa <strong>vo</strong> tekot na 1995 godina bil 51 osudenici {to e blisku<br />
do prosekot na grupata. Slobodnoto vreme glavno e ispolnuvano<br />
preku sportski natprevari <strong>vo</strong> mal fudba, ping-pong, turniri <strong>vo</strong> {ah i<br />
147
organizirani priredbi.<br />
g. @ensko oddelenie. Vo tekot na ragleduvaniot period frekventnosta<br />
na <strong>vo</strong>spitani~kite <strong>vo</strong> grupata se dvi`e{e <strong>vo</strong> prosekot na 13 -<br />
14 osudeni lica. Grupata se karakterizira so heterogenost <strong>vo</strong> site<br />
aspekti trgnuvaj}i od vidot na krivi~noto delo, kade procentot na<br />
ubistvata ostanuvaa dominanten so 44%, dodeka <strong>vo</strong> drugite slu~ai ima<br />
varirawe spored <strong>vo</strong>zrasta, stepenot na op{toto i stru~no obrazovanie<br />
pa do rabotni i kulturno-higienski naviki. Seto toa ja ~ini rabotata<br />
mo{ne kompleksna a metodite kombinirani.<br />
Procesot na sledewe zapo~nuva od opservaciono-adaptivniot<br />
period so izgotvuvawe na mislewe za li~nosta bazirano vrz osnova na<br />
primeneti tehni~ki-intervju, individualen razgo<strong>vo</strong>r za anamnesti~ki<br />
podatoci i primena na psiholo{ki testovi - RPM i Kornel indeks i<br />
<strong>vo</strong> smisla na ponatamo{niot sevkupen proces na resocijalizacija prodol`uva<br />
evidentirano so individualni razgo<strong>vo</strong>ri, rabota <strong>vo</strong> grupa, razgo<strong>vo</strong>ri<br />
so smisla na tereputsko tretirawe so primena na transakciona<br />
analiza {to <strong>vo</strong> mnogu pomaga za razbuduvaweto na pozitivnoto i<br />
kreativnoto <strong>vo</strong> li~nosta, rabota na grupata <strong>vo</strong> odr`uvawe i neguvawe<br />
na doma}inskite i gotvarski naviki {to se s<strong>vo</strong>jstveni re~isi na sekoe<br />
`ensko lice (zastapeno edna{ nedelno - ponedelnik).<br />
So ovie lica se ostvareni 142 razgo<strong>vo</strong>ri od koi samo 12 po barawe<br />
na osudenite. Drugite, bea planirani razgo<strong>vo</strong>ri koi permanentno se<br />
<strong>vo</strong>dele <strong>vo</strong> tekot na godinata. Organizirani se i vkupno 6 predavawa po<br />
koi sleduvala diskusija na aktuelni temi: "Sorabotkata i natprevarite<br />
kako motivacija", "Slika za sebe", "Semejst<strong>vo</strong>to kako mirko-kletka<br />
i prv agens na socijalizacijata", "Avtoritarnost", "Disciplinata<br />
kako biten preduslov za pogodnosti", "Qubovta kako re~enie na egzistencijalnost<br />
(From).<br />
Vo sferata na kulturno-zabavniot `i<strong>vo</strong>t i slobodnite aktivnosti<br />
<strong>vo</strong> mnogu se zatailo.<br />
Na poleto na obrazovanieto se zapo~na so primena analiti~kosinteti~ki<br />
glasoven metod. Stanuva zbor za populacija ~ija edukacijata<br />
kompletno otsustvuvala <strong>vo</strong> dotoga{niot period od `i<strong>vo</strong>tot.<br />
Sekojdnevnata rabotna anga`iranost na osudeni~kite bila evidena<br />
<strong>vo</strong> smisla na odr`uvawe higiena <strong>vo</strong> oddelenieto i upravnata zgrada.<br />
Rabotata <strong>vo</strong> izve{tajniot vremenski rok <strong>vo</strong> smisla na resocijalizacijata<br />
bila <strong>vo</strong> ramkite na mo`nostite i sposobnostite so mali<br />
otstapuvawa za koi se prezemeni i izre~eni disciplinski merki: dva<br />
javni ukori i izrekuvawe na samica <strong>vo</strong> dva navrati ~ii ishod be{e pozitiven.<br />
Vo konteksot na stimulirawe i motivirawe na osudenite lica<br />
<strong>vo</strong> soglasnost so odredbite na Ku}niot red bea koristeni slednite<br />
pogodnosti i izgoveni pravni akti za ubla`uvawe i pomiluvawe na kaznite:<br />
148
- izleguvawe <strong>vo</strong> grad od 10 ~asa 5<br />
- doma{no otsust<strong>vo</strong> od 2 dena 15<br />
- doma{no otsust<strong>vo</strong> od 3 dena 3<br />
- doma{no otsust<strong>vo</strong> od 4 dena 12<br />
- doma{no otsust<strong>vo</strong> od 5 dena 6<br />
- godi{en odmor (9 - 18 dena) 6<br />
- slobodno viduvawe 13<br />
- nagradni poseti 6<br />
- molbi za usloven otpust 13<br />
- <strong>vo</strong>nredno ubla`uvawe na kaznata 4<br />
Za odbele`uvawe e i faktot {to pokraj efiktivnoto izdr`uvawe<br />
na kaznata, prekr{o~nite kazni - 13 (stranski dr`avjani) glavno<br />
se od srbi, rumunki, bugarski i lica so rusko dr`avjanst<strong>vo</strong>.<br />
Zaklu~no so mesec dekemvri brojnata sostojba <strong>vo</strong> @enskoto<br />
oddelenie be{e 14 osudeni lica.<br />
d) Vo izve{tajniot period socijalniot rabotnik anga`iran na<br />
raboti i rabotni zada~i <strong>vo</strong> penalniot i postpenalniot tretman na<br />
osudenite lica <strong>vo</strong> KPU-Idrizo<strong>vo</strong> gi izvr{il slednive dejstvija:<br />
- Ostvareni 471 razgo<strong>vo</strong>ri so osudeni lica i <strong>vo</strong> tolku slua~i e<br />
intervenirano po osnov na ostvaruvawe na pra<strong>vo</strong> socijalna za{tita na<br />
nivni semejstva, regulirawe na stanbeni problemi na semejstvata, poveduvawe<br />
postapki za penzionirawe, poveduvawe postapki za formirawe<br />
na bra~ni zaednici, regulirawe na bra~ni i partnerski odnosi,<br />
barawe na socijalni izve{tai od nadle`nite centri za socijalni raboti<br />
poradi poveduvawe postapki za <strong>vo</strong>nredno ulba`uvawe na kaznata<br />
zat<strong>vo</strong>r, regulirawe na pra<strong>vo</strong>to na poseta na ~lenovi na semejstvata,<br />
intervenirawe <strong>vo</strong> odnos na dodeluvawe na ednokratna pomo{ <strong>vo</strong> vid na<br />
higienski pribor, regulirawe na prava na osudeniot po osnov na negov<br />
tretman i dr.<br />
- Dodelena e ednokratna pomo{ <strong>vo</strong> 144 slu~ai od koi 142 ednokratna<br />
pomo{ <strong>vo</strong> vid na higienski pribor, a <strong>vo</strong> dva slu~ai ednokratna<br />
materijalna pomo{ pri osloboduvawe.<br />
- Ostvareni se 20 kontkati so centri za socijalna rabota, kako<br />
i so organite za staratelst<strong>vo</strong>, bra~ni sovetuvali{ta, fond za penzisko<br />
i invalidsko osiguruvawe, rabotni organizacii i drugi <strong>ustanovi</strong> od<br />
ist vid (9 slu~ai), a <strong>vo</strong> 11 slu~ai kontaktite se izvr{eni nad<strong>vo</strong>r od<br />
Ustanovata.<br />
- Intervenirano e so pismeni barawa po razli~ni osnovi za<br />
osudenite lica <strong>vo</strong> 64 slua~i, a <strong>vo</strong> 28 slu~ai se dobieni odgo<strong>vo</strong>ri od razni<br />
stru~ni slu`bi i institucii.<br />
- Dostaveni se 6 pokani za razgo<strong>vo</strong>r i <strong>vo</strong> pet slu~aevi se ostvareni<br />
poseti so ~lenovi od semejstva zaradi regulirawe na br~ni i semejni<br />
odnosi koi prethodno bile naru{eni.<br />
149
- Dostaveni se dve barawa do humanitarni asocijacii (KEIK i<br />
KARITAS) za dodeluvawe na humanitarna pomo{ na osudeni lica koi se<br />
socijalni slu~ai, me|utoa <strong>vo</strong> navedeniot period ne se izvedeni aktivnosti<br />
od humanitaren karakter. Za odbele`uvawe e i toa {to po buntot<br />
na osudenite lica od 1995 god. se podobrija uslovite za nivniot<br />
prestoj i istite navreme bea snabdeni so potrebnata obleka, obuvki,<br />
postelnina i }ebiwa.<br />
g) Rabota na u~ili{teto za osnovno obrazovanie. Vo u~ebnata<br />
1994/95 godina nastavata otpo~nale da ja posetuvaat 42 osudeni lica.<br />
So uspeh ja zavr{ija 31, a 11 lica ja povtoruvaa godinata. Takvata sostojba<br />
se dol`i na faktot {to <strong>vo</strong> ovaa u~ebna godina nastavata se<br />
vr{e{e <strong>vo</strong> pladnevnite ~asovi i osudenite lica ne sakaa organizacijata<br />
na slobodnoto vreme da ja vgradat <strong>vo</strong> nastavniot proces. Kontrolata<br />
od strana na grupniot <strong>vo</strong>spituva~ i rako<strong>vo</strong>ditelot be{e svedena<br />
na minimu, a buntot na osudenite lica <strong>vo</strong> Ustanovata go naru{i krajot<br />
na u~ebnata godina.<br />
Pregled po godini i po uspeh na vkupniot broj na u~enici koi ja<br />
otpo~naa nastavata <strong>vo</strong> u~ebnata 1994/95 godina:<br />
I - godina Do<strong>vo</strong>lni 4<br />
Povtoruvale 2<br />
VKUPNO: 6<br />
II - godina Do<strong>vo</strong>lni 4<br />
Povtoruvale 5<br />
VKUPNO, 9<br />
III - godina Dobri 3<br />
Do<strong>vo</strong>lni 8<br />
Povtoruvale 1<br />
VKUPNO: 12<br />
IV - godina Mnogu dobri 1<br />
Dobri 1<br />
Do<strong>vo</strong>lni 10<br />
Povtoruvale 3<br />
VKUPNO: 13<br />
Osudenite lica koi ja zavr{ija nastavata od site 4 godini spored<br />
uspehot:<br />
Odli~ni 0<br />
Mnogu dobri 1<br />
Dobri 4<br />
Do<strong>vo</strong>lni 26<br />
VKUPNO: 31<br />
150
Vo u~ebnata 1995/96 godina <strong>vo</strong> nastavata bea vklu~eni vkupno 39<br />
osudeni lica od koi 17 <strong>vo</strong> I i II godina odnosno od I do IV oddelenie, 8<br />
osudeni lica <strong>vo</strong> III godina, odnosno V i VI oddelenie i 14 osudeni lica<br />
<strong>vo</strong> IV, odnosno <strong>vo</strong> VII i VIII oddelenie, spored programa za izveduvawe<br />
na nastava za <strong>vo</strong>zrasni. Spored istata programa raboti i OU "AS Makarenko"<br />
- Skopje od kade doa|aa i nastavnici koi ja izveduvaa nastavata<br />
<strong>vo</strong> u~ili{niot centar na KPU-Idrizo<strong>vo</strong>.<br />
Vo navedenata u~ebna godina nastavata se ostvaruva{e <strong>vo</strong> pretpladnevnite<br />
~asovi. Kontrolata be{e pogolema za razlika od prethodnata<br />
godina, a so toa i disciplinata i redovnosta bea na potrebnoto<br />
ni<strong>vo</strong>. U~ili{nite prostorii se preuredija i relativno gi zado<strong>vo</strong>luvaat<br />
potrebnite uslovi za nepre~ena rabota.<br />
Vo u~ebnata 1995/96 godina e izmenet i tretmanot na osudenite<br />
lica - u~enici. Taka na u~enicite po avtomatizam ne im se dodeluva<br />
poluot<strong>vo</strong>ren tretman kako {to se slu~uva{e <strong>vo</strong> porane{nata praktika,<br />
tuku vrz osnova na nivnite interesi, aktivnosti i rezultati <strong>vo</strong><br />
obrazovniot proces za sekoj izminat mesec tie se stimuliraat so odredena<br />
pogodnost soodvetna na tretmanot <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>spitnata grupa.<br />
Vo u~ebnata godina, po `elba i potreba na u~enicite, bea <strong>vo</strong>vedeni<br />
i predavawa so <strong>vo</strong>spiten karakter, koi se izveduvaa edna{ mese-<br />
~no od strana na stru~ni profili od razni oblasti. Bea izvedeni predavawa<br />
od oblasta na narkomanijata, tabletomanijata, alkoholizmot i<br />
emocionalnata stabilnost na li~nosta. Od ovie na predavawa proizleze<br />
op{t vpe~atok deka <strong>vo</strong> programata na slu`bata za pre<strong>vo</strong>spituvawe<br />
e potrebno da funkcioniraat tretmansko teraputski grupi za onie<br />
osudeni lica koi imaat potreba od sogleduvawe na odredeni zavisnosti<br />
i ottrgawe od istite.<br />
e) Maloletni~ko oddelenie.<br />
1. Prosek na golemina na <strong>vo</strong>spitna grupa 14<br />
2. Individualni planirani razgo<strong>vo</strong>ri 10<br />
3. Individualni incidentni razgo<strong>vo</strong>ri 40<br />
4. Grupni razgo<strong>vo</strong>ri 10<br />
5. Oddelenski sostanoci 6<br />
6. Cenzuirani pisma 50<br />
Vo tekot na 1995 godina, rabotata <strong>vo</strong> maloletni~koto oddelenie,<br />
se ostvaruva{e bez osobeni pote{kotii. Se realizira{e individualna<br />
rabota, formi na grupni razgo<strong>vo</strong>ri za razre{uvawe na odredeni<br />
problemi <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>spitnata grupa, kako i grupni razgo<strong>vo</strong>ri na odredeni<br />
<strong>vo</strong>spitni temi. Bea realizirani i oddelenskite sostanoci po barawe<br />
na samite maloletni osudenici.<br />
Bea <strong>vo</strong>deni i stru~ni razgo<strong>vo</strong>ri so pretstavnici od centrite za<br />
socijalna rabota <strong>vo</strong> prisust<strong>vo</strong> na socijalniot rabotnik od KP Ustanovata.<br />
Pritoa e uka`uvano na potrebata od vklu~uvawe i sorabotka <strong>vo</strong><br />
151
procesot na celokupnata resocijalizacija i re{avaweto na socijalnite<br />
problemi na osudenici maloletnici. Zna~ajno e da se navede i posetata<br />
na KPU Idrizo<strong>vo</strong>, od strana na maloletnicite, porane{ni {titenici<br />
od VPD Teto<strong>vo</strong>.<br />
Pove}emina od maloletnicite koristea interni pogodnosti, no<br />
i pogodnostta - doma{no otsust<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> krugot na semejst<strong>vo</strong>to, pri {to ja<br />
opravdaa uka`anata doverba. Nekoi od niv, se zdobija, so preklasifikacija<br />
<strong>vo</strong> ot<strong>vo</strong>reno oddelenie, kako posebna pogodnost, me|utoa taa doverba<br />
ne ja opravdaa. Ottamu, po ocenka na <strong>vo</strong>spituva~ite na KPD Idrizo<strong>vo</strong>,<br />
<strong>vo</strong> natamo{niot period o<strong>vo</strong>j vid na pogodnost treba poslabo da<br />
se primenuva.<br />
Pove}eto od osudenicite, bea opfateni i so <strong>vo</strong>spitnoobrazovniot<br />
proces, za dooformuvawe na osnovnoto obrazovanie, pri {to manifestiraa<br />
solidni rezultati i redovnost.<br />
Opfatenite maloletnici <strong>vo</strong> rabotniot proces poka`uvaa interes<br />
i so uspeh gi zavr{uvaa rabotnite zada~i. Za odbele`uvawe e i faktot<br />
{to pove}emina od niv bea demotivirani za odredena rabota, poradi<br />
racionalizacijata {to <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j period se vr{e{e <strong>vo</strong> rabotniot<br />
proces i promenata na rabotnite mesta.<br />
`) Stare~ko oddelenie (ORNHBO). Rabotata so osudenicite <strong>vo</strong><br />
stara~koto oddelenie se sostoe{e <strong>vo</strong>:<br />
1. Individualni razgo<strong>vo</strong>ri 87<br />
2. Planirani razgo<strong>vo</strong>ri 50<br />
3. Oddelenski sostanoci 8<br />
4. Grupni razgo<strong>vo</strong>ri 7<br />
5. Isprateni pisma 71<br />
6. Dobieni pisma 18<br />
Vo tekot na juni-dekemvri <strong>vo</strong> rabotata so <strong>vo</strong>spitnata grupa bea<br />
primenuvani i drugi metodi koi odea <strong>vo</strong> prilog na pre<strong>vo</strong>spituvaweto,<br />
odnosno resocijalizacijata i rehabilitacijata. Stanuva zbor za rabota<br />
so osudenicite - zavisnici od te{ki opojni drogi i drugi psihotropni<br />
supstancii.<br />
So metodite i tehnikite (analiza na sodr`inata na podatocite,<br />
pra{alnici, razgo<strong>vo</strong>ri, posmatrawe i sl.), bea opfateni 27 zavisnici,<br />
pri {to po pove}e mese~na rabota so niv bile postignati zabele`itelni<br />
rezultati. No spored ocenka na personalot na KPU, so ogled na<br />
patolo{ko-devijantnata sredina so {irok dijapazon na najrazli~ni<br />
delikventi: psiholo{ko egocentri~ni, so mnogu bazi~ni {izoidni<br />
elementi, paranoidnost, kleptomani, narkomani mawaci, <strong>vo</strong> koja <strong>vo</strong> sekoj<br />
moment se prisutni najrazli~ni oblici na patalo{ka manipulacii,<br />
penalnata aktivnost ostanala problemati~na.<br />
6.7. Klasifikacija na zat<strong>vo</strong>renicite. Klasifikacijata na osudenite<br />
lica se vr{i spored zakonot, ku}niot red i upatst<strong>vo</strong>to za klasifikacija<br />
na osudenite lica. Po priemot na osudenite lica i nivno-<br />
152
to smestuvawe <strong>vo</strong> priemno-otpusnoto oddelenie i izvr{enoto ispituvawe<br />
na li~nosta na osudeniot spored nau~nite metodi od kriminolo-<br />
{ko, medicinsko, psiholo{ko, socijalno i psihijatrisko gledi{te se<br />
vr{i klasifikacija vrz osnova na stepenot na obezbeduvaweto i vidot<br />
na tretmanot. Site naodi na stru~niot tim od primenoto oddelenie se<br />
sintetiziraat i vrz nivna osnova se vr{i klasifikacija na osudenite<br />
spored visinata na kaznata, karakteristikite na li~nosta, psihofizi-<br />
~kite sposobnosti, povratot i op{tata i stru~na naobrazba na osudeni<br />
lica. Predlozite se prezentiraat pred Direktorot, pomo{nikot direktor<br />
po pre<strong>vo</strong>spituvawe, zapo<strong>vo</strong>dnikot i tehni~kiot rako<strong>vo</strong>ditel na<br />
instruktorite, a potoa zaedni~ki se odlu~uva za vidot na klasifikacijata<br />
za sekoe osudeno lice <strong>vo</strong> zat<strong>vo</strong>ren, poluot<strong>vo</strong>ren ili ot<strong>vo</strong>ren<br />
tretman. O<strong>vo</strong>j tretman se potpi{uva na poseben obrazec koj stoi <strong>vo</strong> li-<br />
~noto i stru~noto dosie. Pritoa se opredeluva i tretman za individualna<br />
ili grupna rabota, tretmansko terapeutska aktivnost, raspored<br />
na rabotnoto mesto so preporaki za eventualni pretpazli<strong>vo</strong>st kon slu-<br />
`bata na obezbeduvawe ako osudeniot e sklon kon begst<strong>vo</strong> i sl.<br />
Preklasifikacijata od edno <strong>vo</strong> drugo oddelenie se vr{i po<br />
izminuvawe na opredeleno vreme na prestoj i otkako <strong>vo</strong>spituva~ot }e<br />
dade procenka deka osudeniot mo`e da bide nagradeni so popo<strong>vo</strong>len<br />
tretman (poluot<strong>vo</strong>ren ili ot<strong>vo</strong>ren). Toa zna~i deka sekoj osudenik<br />
individualno se tretira i spored karakteristikata od <strong>vo</strong>spituva~ot<br />
komisijata za pogodnosti podnesuva predlog do direktorot za kone~na<br />
odluka.<br />
6.8. Zdravstveni za{tita. Slu`bata za zdravstvena za{tita na<br />
osudenite lica pri KPU-Idrizo<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> tekot na 1995 godina re{ava{e<br />
problemi od oblasta na preventivnata i kurativnata medicina.<br />
So ogled na specifi~nosta na ustanovata so zdravstvenata slu-<br />
`ba rako<strong>vo</strong>di lekar-specijalist po op{ta medicina. Vo ovaa slu`ba se<br />
vraboteni i stomatolog, medicinski tehni~ar i dva laborantni tehni-<br />
~ari.<br />
Vo 1995 godina se vr{eni i specijalisti~ki pregledi od lekari<br />
specijalisti: stomatolog, rengenolog i nevropsihijatar i ginekolog.<br />
Vo sosta<strong>vo</strong>t na domskata ambulanta postoi stacionar za lekuvawe na<br />
pote{ko bolni osudnenici koi imaat potreba od izolirawe i redovna<br />
terapija i kontrola.<br />
Vo tekot na 1995 godina, se izvr{eni 5.833 redovni i sistematski<br />
pregledi na osudeni i osudeni~ki i toa:<br />
- redovni pregledi na prijaveni bolni osudenici 4.611<br />
- sistematski pregledi kaj no<strong>vo</strong>dojdeni osudenici 270<br />
- specijalisti~ki pregledi 775<br />
- redovni pregledi kaj osudeni~ki 175<br />
VKUPNO: 5.833<br />
153
P R E G L E D<br />
na izvr{eni redovni pregledi na osudenici i osudeni~ki<br />
<strong>vo</strong> tekot na 1995 godina spored vidot na zaboluvaweto<br />
1. Infektivni bolesti na digestiven trakt 2<br />
2. Gonokokni infekcii 1<br />
3. Helminti i site ostanati infektivni i parazitski<br />
87<br />
<strong>vo</strong>lesti<br />
4. Milfni tumori 15<br />
5. Beligni tumori i neoplazmi so neodredena 13<br />
priroda<br />
6. Bolesti na {titna `lezda 7<br />
7. [e}erna bolest 52<br />
8. Anemii i drugi bolesti na krvta 7<br />
9. Psihoza (du{evno rastrojst<strong>vo</strong>) 2<br />
10. Sindrom na zavisnost od alkohol 0<br />
11. Nevroti~ni rastrojstva, rastrojstva na li~nosta<br />
421<br />
i drugi du{evni rastrojstva<br />
12. Du{evna zaostanatost 19<br />
13. Ostanati zaboluvawa na nervniot sistem 37<br />
14. I{ijas 23<br />
15. Vospalenie na o~i 57<br />
16. Naru{uvawe na refrakcija i akomodacija, katarakt<br />
43<br />
i drugi bolesti i sostojbi na o~i<br />
17. Vospalenie na vnatre{no u<strong>vo</strong> 51<br />
18. Ostanati zaboluvawa na u<strong>vo</strong> 27<br />
19. Hipertenzii 60<br />
20. Ishemi~no zaboluvawe na srceto 23<br />
21. Drugi vidovi zaboluvawa na srceto 44<br />
22. Ostanati zaboluvawa na cirkulatorniot sistem<br />
70<br />
23. Akutni respiratorni infekcii 1.001<br />
24. Akuten bronhitis 15<br />
25. Pnevmonia 6<br />
26. Hroni~en bronhitis 78<br />
154
27. Astma 2<br />
28. Hroni~ni zaboluvawa na tonzilni adenoidi 5<br />
29. Drugi zaboluvawa na belite drobovi i respiratorniot<br />
27<br />
sistem<br />
30. Bolesti na zabi i usna {uplina 29<br />
31. Ulkus na `eludnikot i duedenumot 94<br />
32. Vospalenie na slepo cre<strong>vo</strong> 1<br />
33. Hernia 17<br />
34. Ostanati bolesti na cvetata i peritoniumot 13<br />
35. Holelitijaza na bolesti na crniot drob i sl. 4<br />
36. Kamen na urinarniot sistem 21<br />
37. Drugi bolesti na urinarniot sistem 19<br />
38. Bolesti na ma{ki polovi organi 12<br />
39. Bolesti na `enski polovi organi 4<br />
40. Bremenost 0<br />
41. Abortus 0<br />
43. Infeksii na ko`ata i potko`no tki<strong>vo</strong> 46<br />
44. Drugi zaboluvawa na ko`ata 26<br />
45. Reumatoiden argritis 1<br />
46. Degenerativen reumatizam 2<br />
47. Drugi zaboluvawa na muskulokoskeniot sistem 346<br />
48. Kongenitalni anomalii 6<br />
49. Simtomi znaci i nedo<strong>vo</strong>lno definirani sostojbi<br />
330<br />
50 Skr{enici 4<br />
51. Opekotini 6<br />
52. Truewe so lekovi -<br />
53. Sitni ostanati povredi 285<br />
54. Lica koi baraat zdravstvena za{tita zaradi 593<br />
dr.ok.<br />
55. Lica bez dijagnoza opfateni <strong>vo</strong> vreme na pregledite<br />
335<br />
56. Soobra}ajni nezgodi 0<br />
57. Samopovredi 19<br />
58. Namerno nanesena povreda od drugi lica i 151<br />
lef.interv.<br />
59. Ostanati nad<strong>vo</strong>re{ni pri~ini 92<br />
155
R E G L E D<br />
na bolesti i sostojbi od poseben interes za zdravstvenata sostojba na<br />
osudenicite <strong>vo</strong> KPU-Idrizo<strong>vo</strong><br />
1. Operacii 13<br />
2. Aktivna TBS na belite drobovi 2<br />
3. Pote{ki povredi i frakturi 22<br />
4. Goltawe na strani tela 1<br />
5. Samopovreduvawe 10<br />
6. Psihi~ki rastrojstva 3<br />
7. Pote{ki belodrobni zaboluvawa 6<br />
8. Psihopatii 98<br />
9. Truewe so lekovi 9<br />
10. [e}erna bolest 10<br />
11. Epilepsija 3<br />
12. Rodeni 0<br />
13. Umreni 2<br />
14. Intelektualno iferiorni 7<br />
15. [trajk so glad 3<br />
16. Maligni tumori 4<br />
17. Bremeni 1<br />
18. Narkomani 50<br />
19. Alkoholi~ari 56<br />
20. Vospalenie na mozok i mozo~na obvivka 1<br />