21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Klisten so s<strong>vo</strong>jata reforma ne go opfa}a krivi~noto pra<strong>vo</strong> i postapkata,<br />

tokmu <strong>vo</strong> nego<strong>vo</strong>to vreme e sozdadena efikasna sudska organizacija<br />

<strong>vo</strong> koja e izrazena ulogata na narodniot sud (heliea), i toa tokmu<br />

zaradi koristeweto na pra<strong>vo</strong>to na `alba koja na toj sud mu dava<br />

pra<strong>vo</strong> da odlu~uva kone~no za site zna~ajni predmeti. So drugi zborovi,<br />

krivi~noprocesniot institut na `alba e sredst<strong>vo</strong> so koe preku<br />

praktikata na krivi~nata postapka se postignuva mnogu zna~ajna politi~ka<br />

cel - arhontite fakti~ki gi gubat s<strong>vo</strong>ite sudski ovlastuvawa <strong>vo</strong><br />

odlu~uvaweto, a nivnata dejnost se sveduva na prethodno pribirawe i i<br />

obezbeduvawe na dokazi, zna~i na istra`ni dejstvija. 26<br />

So cel da go one<strong>vo</strong>zmo`i <strong>vo</strong>spostavuvaweto na tiranija, Klisten<br />

go <strong>vo</strong>veduva ostrakizmot - godi{no glasawe <strong>vo</strong> eklezijata za potrebite<br />

na politi~ko progonuvawe za koe i da e lice koe poradi s<strong>vo</strong>jot<br />

ugled i vlijanie mo`e{e da ja zagrozi demokratijata. Iako se raboti<br />

za polirti~ko sredst<strong>vo</strong>, eklezijata <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j slu~aj postapuva kako sud<br />

(potreben e poseben k<strong>vo</strong>rum, tajno glasawe). Ottamu, so odled deka progonuvaweto<br />

<strong>vo</strong> vakov slu~aj ne se smeta za kazna, bi mo`elo da se ka`e<br />

deka se raboti za preventivna merka koja se odreduva ante delictum. Se<br />

raboti za op{testvena reakcija poradi mo`nosta za izvr{uvawe na<br />

prestap, {to makar i uslovno, sepak potse}a na dene{notite merki na<br />

bezbednost. 27<br />

So Efijatovite reformi (462 god. p. n. e) na helieata se prenesuva<br />

pra<strong>vo</strong>to na kontrolata nad eklezijata, a <strong>vo</strong> nadle`nosta na<br />

aeropagot ostanuva samo sudeweto za verski delikti.<br />

Ne{to podocna so Perikle (449-429 god. p. n. e.) i negovite reformi,<br />

Atina kako polis dobiva dr`avano ureduvawe so podelba na<br />

vlasta me|u eklezijata so zakonodavna, sovetot na arhonti - koj ima<br />

izvr{na i helieata so vrhovna sudska vlast. Toa e tn. "zlaten period"<br />

na Aina.<br />

Vo atinskata dr`ava od klasi~niot period <strong>vo</strong> poimot na prestapot<br />

od javnopraven karakter spa|aa velepredavst<strong>vo</strong>to vklu~itelno i<br />

obidot za ostvaruvawe na tiranija i predavst<strong>vo</strong> na neprijatelot; obidiot<br />

za popre~uvawe na primena na pra<strong>vo</strong>to; zapostavuvawe na obvrskite<br />

sprema dr`avata, nevr{ewe na slu`bena dol`nost; povreda na javno<br />

svetili{te i povreda na obi~aiite so koi se odreduva na~inot na moralnoto<br />

povedenie. Povredite na individualnoto pra<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> po~etokot<br />

bea ostaveni nad<strong>vo</strong>r od krivi~nopravnata reakcija, odnosno bile prepu{teni<br />

na individualnata reakcija na o{teteniot. Vidovite na op{-<br />

testvenata reakcija koi denes gi narekuvame sankcii za takvite povedenija<br />

se razli~ni. Me|u imotnite kazni spa|aa o{tetata ili globa, <strong>vo</strong><br />

zavisnost od toa dali prestapot ima prete`no javnopraven ili<br />

26<br />

Toma{evi}, G. Osnove atenskog krivi~nog postupka klasi~nog doba, Zbornik<br />

radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, 1990, str. 137.<br />

27<br />

Ibid, str. 137.<br />

32

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!