21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

dopira{e sekoja pozna~ajna ~ovekova vrednost so ~ija povreda mo`e{e<br />

da se obezbedi ostvaruvaweto na tak<strong>vo</strong>to stradawe. Me|utoa, <strong>vo</strong> raznovidnite<br />

na~ini na <strong>vo</strong>zvratenoto zlo ~estopati bea sodr`ani i nekoi<br />

komplementarni, ili podobro re~eno, sporedni efekti na izbranata<br />

op{testvena reakcija. Toa se efekti {to obi~no ne bea predvideni<br />

so po~etnata ideja na konkretnata kazna {to ne zna~i deka za niv ne<br />

se <strong>vo</strong>delo smetka po sogleduvaweto na nivnoto pridru`no ili dopolnitelno<br />

dejst<strong>vo</strong>. Vo taa smisla be{e vr{ena dogradba na primenetata<br />

prisilba. Zastra{uvaweto na okolinata so postojano zgolemuvawe na<br />

represivnosta e do<strong>vo</strong>lno ilustrativen primer za toa. Od druga strana<br />

<strong>vo</strong> samiot karakter na nekoi privatno pravni merki se nasetuva{e<br />

opredelena korist za dr`avata. Otamu i razbirliviot streme` za nivna<br />

transformacija <strong>vo</strong> merki so javno praven karakter so {to }e se<br />

forsira tokmu toj interes na dr`avata. Takvata transformacija }e dovede<br />

do pojava na imotnite kazni: konfiskacija na imotot i pari~nite<br />

kazni. Nivnata masovna primena }e go dostigne s<strong>vo</strong>jot vrv kon krajot<br />

na XVIII vek <strong>vo</strong> mera {to skoro napolno }e go potisne izrekuvaweto na<br />

telesnite kazni. No poradi silnata isprepletenost me|u finansiskite<br />

interesi na dr`avata i potrebite za opredeleno namiruvawe na<br />

o{teteniot so krivi~noto delo toa nema da im uspee i so kompenzacijata.<br />

Nivnoto naporedno ili pome{ano ostvaruvawe }e bide op{ta karakteristika<br />

na celiot o<strong>vo</strong>j period.<br />

3.1. Konfiskacija<br />

Konfiskacijata prestavuva odzemawe na podvi`en i nepodvi-<br />

`en imot na zlostornikot bez nikakov nadomest. Vo nekoi zemji toa<br />

odzemawe mo`e{e da bide celosno a <strong>vo</strong> drugi <strong>vo</strong> ograni~en obem. Ograni~uvawata<br />

mo`ea da se odnesuvaat na vidot na predmetite ili na nivnata<br />

vrednost.<br />

Vo rimskoto pra<strong>vo</strong> konfiskacijata na imotot kako kazna redovno<br />

se izrekuva{e kon kaznata li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t. Ist slu~aj be{e i<br />

<strong>vo</strong> periodot od XV do XVIII vek so ereticite osudeni od inkvizicionite<br />

sudovi na katoli~kata crkva. Imotot na spalenite osudenici be{e<br />

konfiskuvan i delen me|u katoli~kite sve{tenici i feudalcite na<br />

~ija teritorija be{e sprovedeno sudeweto.<br />

3.2. Pari~na kazna<br />

I pari~nite kazni se javuvaat mnogu rano <strong>vo</strong> sistemot na organiziranata<br />

dr`avna reakcija. Spored rimskoto pra<strong>vo</strong> tie najprvin bea<br />

izvr{uvani <strong>vo</strong> korist na povredenite bo`estva za delata {to nemale<br />

privaten karakter (delicta non privata). Podocna se naplatuvale <strong>vo</strong> korist<br />

na dr`avata (erara) za najposle da im pripa|aat na carot (fiscus).<br />

Ponekoga{ se naplatuvale i <strong>vo</strong> korist na lokalnite vlasti.<br />

55

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!