11.12.2012 Views

MEDICINSKI GLASNIK - Aktuelno Ljekarska komora ZE - DO kantona

MEDICINSKI GLASNIK - Aktuelno Ljekarska komora ZE - DO kantona

MEDICINSKI GLASNIK - Aktuelno Ljekarska komora ZE - DO kantona

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

28<br />

Medicinski Glasnik, Volumen 8, Number 1, February 2011<br />

pokazali rezultati ovoga istraživanja, niža je od<br />

stope na nacionalnom nivou Republike Srbije. U<br />

gotovo svim državama veći je broj muškaraca u<br />

odnosu na žene, i to od 2:1 (Švajcarska, Hong<br />

Kong, Južna Koreja) (23,24,25) do 6:1 (Belorusija,<br />

Litvanija, Rusija, Poljska, Ukrajina) (22).<br />

Odnos među polovima dobijen iz rezultata ovoga<br />

istraživanja (2,69:1) sličan je nacionalnom nivou<br />

za Republiku Srbiju (2,56:1 za muškarce).<br />

Odnos muškaraca i žena od 4:1 u starosnoj grupi<br />

15-19 godina, te 6:1 u starosnoj grupi 20-24<br />

godine, zabilježen je u nekim istraživanjima (26,<br />

27, 28, 29). U našoj studiji taj odnos je 3:1 u obe<br />

navedene grupe, dok je u ostalim starosnim grupama<br />

od 2:1 do 5:1. Od ove distribucije odudara<br />

starosna grupa 61-65 godina u kojoj čak ima više<br />

žena od muškaraca (odnos 6:7) i starosna grupa<br />

76-80 godina gde je odnos 8:1 za muškarce.<br />

Nažalost, dobne grupe ispod 55. godine života u<br />

našem istraživanju činile su preko polovine svih<br />

suicida, što se poklapa s nalazima drugih istraživača<br />

(26-29).<br />

Prema nekim podacima najveći broj samoubistava<br />

se izvrši vatrenim oružjem (6 muškaraca na 4<br />

žene), vešanjem (2,2 muškarca na 2 žene) i trovanjem<br />

(1 muškarac na 4 žene) (26-29). U našoj<br />

studiji na prvom su mestu suicidi vešanjem (2,44<br />

:1 za muškarce), zatim vatrenim oružjem (8:1),<br />

dok je trovanje na četvrtom mestu (2:3), a žene u<br />

ovoj kategoriji nisu u velikoj prednosti kao u drugim<br />

istraživanjima (22). Ove se diskrepance pre<br />

svega objašnjavaju lakšim dobijanjem dozvole<br />

za nošenje oružja u SAD-u, zatim kulturološkim<br />

razlikama ove dve zemlje i uobičajenim, odnosno<br />

tradicionalnim načinima vršenja suicida u ovim<br />

sredinama (22).<br />

Tokom ovog istraživanja postojanje psihijatrijskog<br />

oboljenja nije uzimano kao poseban parametar<br />

jer biometeorološke faze imaju svoj uticaj<br />

na celokupnu populaciju, bez obzira na psihijatrijsku<br />

predistoriju.<br />

U nekim studijama je ustanovljena korelacija mesečnog<br />

ritma suicida s povišenim temperaturama,<br />

porastom trajanja dnevne svetlosti, povećanjem<br />

broja sunčanih sati ili padom vlažnosti vazduha<br />

(26-29), a što je potvrđeno i u našem istraživanju<br />

budući da se najveći broj suicida desio u<br />

fazama 4 i 9 koje karakteriziraju gore navedene<br />

vremenske prilike. Negativna korelacija između<br />

ukupnog mesečnog broja suicida i broja sunčanih<br />

sati (biometeorološka faza 9 u našem istraživanju)<br />

takođe je ustanovljena u prethodnim istraživanjima<br />

(30-32). Uticaj sezonaliteta vremenskih<br />

prilika ustanovljen je poređenjem broja suicida s<br />

frekvencijom pojave pojedinih biometeoroloških<br />

faza tokom kalendarske godine, budući da se biometeorološka<br />

faza 9 najčešće javlja u prolećnim<br />

i letnjim mesecima, dok je faza 4 prisutna u svim<br />

godišnjim dobima, ali je njen uticaj najizraženiji<br />

takođe u prolećno-letnjim mesecima (33-35).<br />

Kako se formiranjem hladne vazdušne mase u samoj<br />

zoni nadolazećeg fronta javlja vertikalni razvoj<br />

oblačnosti, to ispred ovog polja naglo povećava<br />

koncentraciju pozitivnih jona koji izuzetno<br />

negativno utiču na raspoloženje i zdravlje ljudi<br />

(33-35). Tako se javlja pad koncentracije, uznemirenost,<br />

osećaj teskobe, gušenja, pad kognitivnih<br />

i voljnih funkcija, što konsekutivno vodi ka<br />

depresiji i lošem raspoloženju. Kako je depresija<br />

i loše raspoloženje izuzetno dobra podloga za suicidalne<br />

ideje, to je i frekvencija suicida u ovoj<br />

fazi izraženija (28,29). Pozitivni joni se javljaju<br />

kod frontalnih kretanja vazduha i do 24 sata pre<br />

nevremena. Hronični bolesnici tada osećaju niz<br />

nelagodnosti i pogoršanje zdravstvenog stanja, te<br />

mogu unapred da osete promenu vremena (37).<br />

S porastom koncentracije negativnih jona raste<br />

osećaj prijatnosti i zadovoljstva, te se povećava<br />

sposobnost koncentracije. Dok se u naseljenim,<br />

urbanim oblastima oni lako apsorbuju vezujući<br />

se za aerozagađivače, metalne konstrukcije, klima-uređaje,<br />

radijatore, pa im na taj način koncentracija<br />

opada, najviše su koncentracije prisutne<br />

pored vodopada, u planinskim i šumovitim<br />

predelima (37).<br />

Rezultati ovoga istraživanja pokazali su značajnu<br />

korelaciju između pojedinih biometeoroloških<br />

faza i incidence suicida, što je i bio cilj našeg<br />

istraživanja. Najviše se suicida dogodilo u biometeorološkoj<br />

fazi 9, odnosno za vreme stabilnog<br />

sunčanog vremena i tokom naglog prodora<br />

frontova, tokom biometeorološke faze 4, kada se<br />

vremenska situacija naglo menjala, najčešće sa<br />

suvog toplog na hladno vlažno vreme. Kako su<br />

ovo ujedno i faze s najvećom frekvencijom pojavljivanja<br />

u toku godine, tako je u ovim vremenskim<br />

prilikama potrebno posebnu pažnju obratiti<br />

na sve osobe sa suicidogenim mentalitetom i<br />

suicidogenim impulsima. Zaključak ovog istraživanja<br />

nalaže poštovanje upozorenja iz svakod-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!