05.05.2013 Views

Dusikov oksid i njegove funkcije

Dusikov oksid i njegove funkcije

Dusikov oksid i njegove funkcije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Dušikov <strong>oksid</strong> i <strong>njegove</strong> <strong>funkcije</strong> B. Štraus<br />

i u hepatocitima, stanicama glatkih mišića, mezangijskim i endotelnim<br />

stanicama te fibroblastima. Velike količine NO stvorene indukcijom<br />

NO-sintaze u makrofagima djeluju citostatski na parazite, bakterije,<br />

gljivice, protozoe i helminte pa čak i na stanice tumora. To citostatsko<br />

djelovanje posljedica je interakcije NO s proteinski vezanim željezom<br />

u ribonukleotid-reduktazi koja je važan enzim u sintezi DNA, zatim<br />

enzimima važnim za transport elektrona u mitohondrijima te interakciji<br />

sa cis-akonitazom, enzimom iz Krebsovog ciklusa limunske kiseline.<br />

15 Osim toga se NO veže i s per<strong>oksid</strong>om nastalim u makrofagima<br />

u peroksinitrit (OONO~) koji također djeluje citotoksički.<br />

Izoenzim III NO-sintaze nalazi se u endotelnim stanicama, a aktivnost<br />

mu je također zavisna o Ca 2+ i kalmodulinu. Molekularna masa<br />

ove cNOS je 135 kD. Enzim je vezan na membrane preko miristinske<br />

kiseline na N-terminalnom glicinu. 16<br />

Stanice žilnog endotela sintetiziraju NO i pod bazalnim uvjetima,<br />

a ta se sinteza pojačava trenjem krvne struje o stijenku žile (shear<br />

stress) i djelovanjem agonista preko receptora. Sintezu NO u endotelu<br />

katalizira o Ca 2+ i kalmodulinu ovisan izoenzim III NO-sintaze. Stvoreni<br />

NO difundira u stanice glatkih mišića žile gdje aktivira topljivi oblik<br />

gvanilat-ciklaze i time se poveća koncentracija cGMP koji izaziva<br />

vazodilataciju i relaksaciju žile. Pored toga NO se otpušta i u lumen<br />

žile gdje isto stimulira topljivu gvanilat-ciklazu u trombocitima, a<br />

cGMP sprečava agregaciju trombocita i njihovu adheziju na intimu<br />

žile. 12 - 14 ' 17<br />

Signalni procesi u endotelnim stanicama<br />

Danas već dosta znamo o tome da agonisti acetilkolin, bradikinin,<br />

histamin ili supstanca P stimuliraju stvaranje i otpuštanje NO i prostaciklina<br />

PGI2, koji oba djeluju vazodilatatorski na relaksaciju krvne žile.<br />

U stanicama vaskularnog endotela odvija se niz signala. 12<br />

Provođenje signala počinje vezanjem agonista za membranske receptore<br />

endotelskih stanica, a kaskada signala završava stvaranjem<br />

EDRF-a (NO) i prostaciklina PGI2. Kad se agonist, npr. bradikinin,<br />

veže za receptor aktivira se transmembranski protein koji veže gvanin<br />

nukleotid, tzv. G-protein koji dalje aktivira jednu specifičnu polifosfoinozid-fosforilazu<br />

C (PLC). Taj signal povećava stvaranje inozitol-1,4,5trifosfata<br />

(IP3) i diacetilglicerola (DAG) u stanicama. 18 Povećanje<br />

koncentracije IP3 signal je za povećanje koncentracije staničnog kalcija,<br />

iCa 2+ , i to tako da se prvo Ca 2+ otpušta iz sarkoplazmatskog retikuluma,<br />

a zatim u drugoj fazi Ca 2+ ulazi iz izvanstaničnih prostora u<br />

stanicu, a stanična se membrana hiperpolarizira. 19 Tu ima još nejasnoća,<br />

ali se smatra da prvotno povećanje Ca 2+ aktivira otvaranje kalijevih<br />

kanala, pa K + izlazi iz stanice i uzrokuje hiperpolarizaciju membrane,<br />

16 BIOCHEMIA MEDICA god. 6, br. 1, 1996.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!