HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
STARI VIJEK<br />
Antičko doba predstavlja veliki preokret u historijskogeografskom razvoju hrvatskoga<br />
teritorija. Zahvaljujući postanku dviju velikih civilizacija u neposrednom susjedstvu, u okviru<br />
državnih organizacija stare Grčke i staroga Rima, na području današnje Hrvatske oblikuje se<br />
novi kulturni pejzaž na višem stupnju, a njegovi su tragovi ostali očuvani do današnjih dana.<br />
Mrak kojim su obavijeni događaji postupno će biti rastjeran zahvaljujući brojnim pismenim<br />
tragovima koje su za sobom ostavile spomenute dvije velike civilizacije, i time je područje na<br />
istočnoj obali Jadranskoga mora konačno ušlo u povijesno razdoblje.<br />
Starogrčko razdoblje<br />
Kronološki promatrano, prva je važna velika društveno-politička organizacija na europskom<br />
Sredozemlju nastala u staroj Grčkoj, u neposrednoj blizini današnje Hrvatske. Tijekom<br />
najveće prostorne ekspanzije obuhvaćala je pojedine dijelove današnje Makedonije i Albanije<br />
te su u tim krajevima stari Grci imali izravan kopneni dodir s ilirskim plemenima. Iako je u<br />
tom području postojala međusobna trgovačka razmjena, glavni starogrčki kulturni utjecaji ne<br />
će doći na hrvatski teritorij kopnenim putem. Naime, poznato je kako je starogrčka civilizacija<br />
bila ponajprije pomorska, pa stoga prvi kulturni i civilizacijski utjecaji dolaze sa zapada<br />
jadranskim putom. Uzroke grčkoj ekspanziji tijekom antike treba tražiti ponajprije u<br />
geografskim obilježjima Grčke koja je pretežno krška zemlja slabo razvijene hidrografske<br />
mreže i s vrlo malo plodnoga zemljišta. Budući da u takvim okolnostima poljoprivreda nije<br />
imala značajnije razvojne mogućnosti glede proizvodnje hrane, stari su Grci razvijali<br />
trgovinu, ponajprije pomorsku, kao osnovu razmjene proizvoda. Ipak, u razdobljima<br />
demografske ekspanzije ni ona nije bila dovoljna za osiguravanje preživljavanja cjelokupnoga<br />
stanovništva. Taj se problem rješavao iseljavanjem i osnivanjem kolonija u drugim dijelovima<br />
Sredozemlja, kako na istoku (crnomorsko primorje) tako i na zapadu (Apeninski poluotok).<br />
Za historijskogeografski je razvoj Hrvatske relevantan upravo zapadni ogranak starogrčke<br />
ekspanzije koji je bio usmjeren prema obali Jonskoga mora. U Jonskom su bazenu doseljenici<br />
iz grčkih polisa naselili Siciliju i južni dio Apeninskoga poluotoka te su na tom području<br />
oblikovali prve kolonije na značajnom stupnju kulturnoga razvoja (s glavnim središtem u<br />
Syrácousai, današnjoj Sirakuzi na Siciliji). Daljnjim su iseljavanjem stari Grci počeli zalaziti<br />
u Jadransko more te su na njegovim obalama također osnivali gradove. Ta je ekspanzija došla<br />
do samoga sjevernoga dijela, do današnje talijanske pokrajine Umbrije. Geografska je blizina<br />
30
Change language