HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

jači razvoj ratarstva uvođenjem poljoprivrednih inovacija iz srednje Europe. Razdoblja prosperiteta izmjenjivala su se s razdobljima stagnacije i nazadovanja. Naime, međusobni su se sukobi između habsburške i mletačke uprave, kao i između pojedinih komuna, negativno odrazili na naseljenost u unutrašnjem dijelu Istre. Tomu su dodatno pridonijele povremene epidemije kuge, dok su poplavna i zamočvarena područja u porječju Mirne i Raše bila izložena širenju malarije (Rogić, 1975.). 50
HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ SUSJEDNIH ZEMALJA Tijekom srednjega vijeka pojedini su dijelovi današnjega hrvatskoga teritorija bili kraće ili duže vrijeme uključeni u okvir pojedinih susjednih država. Gospodarsko, političko i vojno jačanje bilo je popraćeno prostornom ekspanzijom susjednih zemalja na hrvatski teritorij, dok su razdoblja kriza bili popraćena suprotnim procesom. Stoga je za razumijevanje teritorijalnoga razvoja Hrvatske bitno razumjeti glavne geopolitičke, strateške i političke odnose između hrvatskih krajeva i susjednih država, koji su određivali i njihov historijskogeografski razvoj. Od njih svakako treba izdvojiti bosansku i mletačku državu, dok je srednjovjekovna Srbija samo nakratko došla u dodir s Hrvatskom. Bosanska država Bosanska je država tijekom srednjega vijeka bila u stalnom dodiru sa susjednim hrvatskim prostorom, a povezanost je s Hrvatskom vidljiva u gospodarskim i političkim vezama. Ona se u ranom srednjem vijeku oblikuje s jezgrom u središnjem dinarskom prostoru, koji tijekom razvijenoga srednjega vijeka postaje geografski okvir političko-teritorijske organizacije. Prvo spominjanje Bosne u 10. st. pod nazivom “zemljica Bosna”, koji se nije koristio ni za jednu drugu državnu organizaciju u jugoistočnom dijelu Europe, upućuje na to kako se radilo o prostoru “nižega” političkoga statusa. On se može objasniti dominantnim tipom tadašnjega gospodarstva u kojem je glavnu riječ imala plemenska ratničko-stočarska organizacija utemeljena na transhumantnom stočarstvu, kao što je bio slučaj i kod drugih južnoslavenskih političkih jedinica. Tadašnja je bosanska država obuhvaćala središnji (unutrašnji) dio dinarskoga područja te nije raspolagala s prostorom za zimske ispaše. Zbog toga je ona najvjerojatnije već od samoga osnivanja bila upućena na susjedne zemlje, ponajprije na Hrvatsku, prema čijemu je sredozemnom području bilo usmjereno kretanje bosanskih stočara na zimsku ispašu. Upravo se tim razlozima može protumačiti bosansko priznavanje vrhovništva hrvatskih i ugarsko-hrvatskih kraljeva, što pokazuje svojevrstan vazalni odnos bosanske države. Usto, pojedini su hrvatski velikaši povremeno preuzimali ulogu bosanskih vladara, o čem najbolje govori uspon hrvatskih knezova Šubića- -Bribirskih koji su svojedobno upravljali Bosnom (1302. Mladen I. postaje bosanski ban). O vazalnom odnosu Bosne prema Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu govore i dokumenti vezani za širenje heretičkoga učenja krstjana (patarena) okupljenih unutar autonomne Crkve 51
Page 1 and 2: HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE Nik
Page 3 and 4: SADRŽAJ HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRV
Page 5 and 6: „Geografija“. Budući da je to
Page 7 and 8: Dihotomije u geografiji Dihotomija
Page 9 and 10: Naime, krajem 1970-ih godina, osnut
Page 11 and 12: 9. Analiza zračnih snimaka razvila
Page 13 and 14: glavnu ulogu imaju politička i crk
Page 15 and 16: kontinent: slavenske, romanske i ug
Page 17 and 18: Savom, Krkom, Postojnskim vratima i
Page 19 and 20: područjima polja u kršu. Riječ j
Page 21 and 22: PRAPOVIJEST Tijekom prapovijesnoga
Page 23 and 24: počinje širiti šumska vegetacija
Page 25 and 26: kulturi neiskorištenoga zemljišta
Page 27 and 28: Metalno doba - razdoblje indoeurops
Page 29 and 30: više pojačava. Tek će u kasnijoj
Page 31 and 32: odredila starogrčku ekspanziju i p
Page 33 and 34: upravljanja današnjim hrvatskim te
Page 35 and 36: komunikacijskih pravaca. Ključnu j
Page 37 and 38: području dalmatinske provincije ne
Page 39 and 40: izbjeglica iz panonskih provincija
Page 41 and 42: primorske romanske gradovi dolazili
Page 43 and 44: ograničena na uže zaleđe u kojem
Page 45 and 46: uduće kraljevske uloge). Uzroke pr
Page 47 and 48: tom kraju pokazatelj je jačega gos
Page 49: jugozapadnoj Aziji. Naime, za pomor
Page 53 and 54: klisure. Upravo se tu stvaraju prvi
Page 55 and 56: RAZDOBLJE OSMANLIJSKE EKSPANZIJE Ra
Page 57 and 58: 4. Vojna se snaga Osmanlijskoga Car
Page 59 and 60: krajine te su napade nastavili kraj
Page 61 and 62: unutrašnjosti, ponajprije zato št
Page 63 and 64: predstavlja dodatnu poteškoću. Na
Page 65 and 66: situacije dio seoskoga ratarskoga s
Page 67 and 68: atarskih površina, pa čak i šuma
Page 69 and 70: sjeveru te njihovim naseljavanjem u
Page 71 and 72: (Fürst-Bjeliš, Zupanc, 2007b.). P
Page 73 and 74: produžena prema Drnišu do Knina (
Page 75 and 76: Ipak, razvoj pojedinih gradskih sre
Page 77 and 78: lijevoj obali Rječine, željeznico
Page 79 and 80: prevladava srpsko stanovništvo, a
Page 81 and 82: Trendovi demografskoga razvoja Demo
Page 83 and 84: iskazao u oblikovanju jednoga urban
Page 85 and 86: trendovi najvidljiviji u područjim
Page 87 and 88: LITERATURA Alexander, J., 1977: The
Page 89 and 90: demografska pitanja Hrvatske (gl. u

HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?