Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Studenci - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
od aršina je aška koja iznosi 10 aršina. Aršin<br />
se dijelio na osam urupa, a svaki urup<br />
na četiri greha. Pored Turske i u Rusiji je<br />
postojala identična mjera i iznosila je 0.7112<br />
metara. Danas se aršin kao mjera spomene<br />
tek u razgovorima, ali je česta uzrečica: mjeriti<br />
istim aršinom - pravedno, jednako suditi,<br />
za sve koristiti jednaka pravila. Aršin se<br />
kao materijalizirana jedinica mjere koristio<br />
u igri klisa. Štap kojim se udarao klis, vjerojatno<br />
je bio dužine aršina jer se često moglo<br />
čuti da je netko udario klis dulje od aške,<br />
a to se određivalo mjerenjem udaljenosti od<br />
pika do mjesta pada klisa. Kako bi se sačuvala<br />
postojanost mjere, aršin je izrađivan i<br />
od metala.<br />
Mjere za dužinu prema nazivu<br />
dijelova tijela<br />
Korak<br />
Koračajući, razmičemo noge stvarajući<br />
udaljenost koju nazivamo korak. Davno<br />
se spoznalo da se koračanjem može odrediti<br />
udaljenost između dvije točke. Korak je<br />
svojstven svakom čovjeku pa se takva mjera<br />
ne može smatrati standardnom mjerom za<br />
dužinu jer je teško pronaći dvoje ljudi koji<br />
će imati jednak korak. S druge strane, korakom<br />
se brzo mogla odrediti neka udaljenost,<br />
a brzina mjerenja je zavisila jedino o brzini<br />
koračanja. Nauštrb točnosti moglo se govoriti<br />
o brzom načinu određivanja udaljenosti,<br />
a potom i površine. Sve donedavno česti su<br />
bili opisi pojedinih parcela ili udaljenosti do<br />
referentnih točaka oslonjeni na dužinu koraka.<br />
Korak se nikada ne će zapostaviti kao<br />
približna mjera za dužinu jer, jednostavno,<br />
moramo koračati. Nekada se pjevala ganga:<br />
“Oj Ikane korak zakoraci / pa svakome kamena<br />
odbaci.“<br />
Stopa<br />
StuDenci 51<br />
Stopu, kao i korak, ubrajamo u prastare<br />
dužinske mjere i ime je dobila po dužini stope.<br />
U pojedinim je zemljama, osobito anglosaksonskim,<br />
stopa dio službenih mjernih jedinica<br />
za dužinu. Takve su mjere određene<br />
etalonom, odnosno kraljevskim uredbama.<br />
Prije standardizacije stopa se mjerila i kao<br />
otisak obuće. Dužina stope, pretvorena u<br />
metričke mjere, tijekom stoljeća imala je različite<br />
vrijednosti (od 315,24 mm do 779,9<br />
mm) da bi se od 1874. godine standardizirala<br />
na vrijednost od 316.08 mm. Ovdje moram<br />
naglasiti da se navedena vrijednost dužine<br />
stope odnosi na donjoaustrijsku stopu, a<br />
nama je zanimljiva zbog dugotrajne austrijske<br />
vladavine na ovim prostorima. Stopom<br />
se mjerilo štošta, a obično manje udaljenosti.<br />
Često su bućači mjerili udaljenost dviju<br />
buća podjednako udaljenih od bulina kako<br />
bi se odredilo koja je buća ipak bliža bulinu,<br />
odnosno čiji je punat. Kako se dužina nije<br />
uvijek završavala cijelom stopom, to se dužina<br />
do bulina mjerila kombinacijom stope,<br />
pedlja i prsta.<br />
Pedalj<br />
Pedalj je, kao i korak i stopa, stara mjera<br />
za dužinu, a vezan je uz ljusku ruku i nije<br />
standardizirana jer se duljina pedlja mjerila<br />
od ispruženih vrha palca do vrha velikog prsta.<br />
Pedalj je svojstven svakom čovjeku, a<br />
kako ljudi nemaju istu dužinu prstiju, to niti<br />
pedalj nije jednake dužine kod dvoje ljudi.<br />
Pedalj je prastara mjera i vrlo je praktična<br />
za približna mjerenja kraćih udaljenosti.<br />
Pedljom se uobičajeno mjerila širina ruha<br />
(sukanaca i drugih tkanina u kući), dječaci<br />
su pedljom mjerili udaljenosti kod igre s<br />
franjama. I danas se često čuje da je nešto<br />
udaljeno pedalj mista, tj. da je jako blizu.<br />
Zvonko Babić<br />
Božić 2012.<br />
Stare mjere koje su se rabile na <strong>Studenci</strong>ma<br />
91
Change language