02.12.2013 Views

Tempo Semanal

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Distritu 14<br />

Tersa ,10 Agostu 2010<br />

Hapara...>>.Husi pajina..........12<br />

responsabilidade Kompañia<br />

supplier, la’ós responsabilidade<br />

Governu,<br />

se kuandu responsabilidade<br />

Kompañia supplier<br />

ami iha ISO Tank,” salienta<br />

Jacinto.<br />

Nia kompara liu tan<br />

katak, bainhira sira selu<br />

fali transporte entaun<br />

Governu tenke selu osan<br />

ba sira nia transporte,<br />

maibé Governu lakohi<br />

selu imi iha razaun, se o<br />

supplier o toma konta ida<br />

ne’e,” ha’u la hatene sira<br />

kolia negosiasaun hala’o<br />

oinsá, ha’u rasik reprezenta<br />

Shansain foti problema<br />

kuandu Governu<br />

tau kondisaun ida ne’e<br />

iha tender, katak supplier<br />

mina ba EDTL Komoro<br />

responsabilidade Kompañia<br />

supplier hanesan<br />

Shansain manan tenke<br />

iha responsabilidade.”<br />

Entaun Kompañia transporte<br />

hirak ne’e oinsá,<br />

Governu ho Manitoba<br />

garante ba sira mak atu<br />

rezolve la’ós ami, tanba<br />

la’ós Shansain mak kontratu<br />

ho ema, maibé parese<br />

sira iha diálogu ona<br />

transporte ba Distritu<br />

sira aumenta presu,” ha’u<br />

kolia ho Diretór Manitoba<br />

dehan nune’e, o lori<br />

ba Lospalos duke o lori<br />

ba Dili transporte karreta<br />

nian.” Jacinto mós<br />

kestiona liu kona lia fuan<br />

tanba labele arbiru de’it<br />

bainhira la kompriende<br />

nia signifika,” ha’u lori<br />

mina ba EDTL Komoro<br />

Governu nunka selu cent<br />

ida, ne’e konta Shansain<br />

ninian, no mina nia folin<br />

ami diskute ona, Governu<br />

agora kontrola mina<br />

nia folin tuir merkadu<br />

Singapura, keta hanoin<br />

hasae mina nia folin tuir<br />

o nia hakarak, la iha selu<br />

tuir ami sosa iha Singapura,<br />

se o sosa US$ 0.60<br />

cent Governu selu US$<br />

0.60 cent,” konfesa liu<br />

tan nia. Aleinde ne’e sira<br />

so diskute de’it kona ba<br />

operasionál Cos ho profit<br />

ba Kompañia ki’ik liu, ida<br />

ne’e forma loos liu mak<br />

ne’e ona. Governu ho<br />

Kompañia supplier mós<br />

la lakon ‘adil’ buat hotu,<br />

o iha ‘pendepatan’ profit<br />

ne’e uitoan ók o bele hetan,<br />

mais operasionál Cos<br />

Governu selu de’it ida ne-<br />

’e. Kona ba durasaun K-<br />

ompañia Shansain supplier<br />

mina durante tinan<br />

ida fulan tolu ona, to’o<br />

agora la iha ‘keluhan’<br />

uitoan husi EDTL katak<br />

falta mina,” tanke tolu<br />

ami ‘jaga’ nafatin no ami<br />

kumpre promete iha<br />

tender nia laran, ami tenkesér<br />

garante katak ‘setiap<br />

hari’ 7.000 litru iha<br />

tanke tenke iha, tanke tolu<br />

ne’e hamutuk ‘satu juta<br />

sembilan ratus ribu liter.’<br />

Responde kona ba<br />

volume tanke tolu ne’ebé<br />

iha Sentrál EDTL Komoro,<br />

ba tanke rua de’it han<br />

ISO Tank 20-20 no ida seluk<br />

han 23 ISO Tank, entretantu<br />

soma hamutuk<br />

han ISO Tank 63.<br />

Pasa Revista<br />

Resposta kona ba pasa<br />

revista ‘pemeriksaan’<br />

sempre iha, tanba iha<br />

mekanizmu oin rua, ida<br />

uza transporte ba enxe<br />

mina porezemplu iha<br />

Shansain nia tanke, karreta<br />

sai husi armazein Kompañia<br />

Shansain, ne’e<br />

la’ós responsabilidade<br />

sira nia responsabilidade<br />

maibé EDTL nian, tanba<br />

EDTL mak ba segel no simu<br />

‘tanda terima.’<br />

“ami hatene mina<br />

5000 litru ne’e o sosa<br />

ona, invoice hatama 50-<br />

00 liter hola hanesan mós<br />

karreta mai uluk iha<br />

EDTL Komoro, tanba tenke<br />

‘periksa,’ mina labele<br />

hela iha tanke laran, agora<br />

uza ISO Tank oin<br />

seluk mina lori mai iha<br />

ne’e, ami rekorre konta<br />

bomba kedas Flow Meter<br />

iha tanke nia sorin.”<br />

Porezemplu sira fó<br />

20.000 litru sira konta<br />

20.000 litru tanba hamamuk<br />

hotu ISO Tank iha<br />

24.000, konta mós ho<br />

20.000 litru sira lori<br />

4.000, ne’e mekanizmu<br />

oin seluk maibé ‘pemeriksaan’<br />

mina tenke hala’o<br />

nafatin. Aleinde ne’e<br />

mina to’o mai sira mak<br />

loke ISO Tank hodi koko<br />

mina ne’e iha bee ou lae,<br />

bainhira iha fo’er labele<br />

liu tanba iha filtru foin sai<br />

ba tanke.<br />

Kona ba kualidade mina<br />

hanesan de’it atu transporte<br />

mak lori hanesan<br />

maibé transporte lori<br />

segel tanba ne’e ‘tanggungjawab’<br />

la hanesan, kuandu<br />

fó direita ba sira<br />

‘tanggungjawab’ iha tanke<br />

hun kedas, bomba sai<br />

nia marka 20.000 litru<br />

EDTL simu 20.000 litru<br />

nia marka 23.000 litru<br />

EDTL simu 23.000 litru.<br />

Bainhira enxe iha ISO<br />

Tank sei iha litru 1000,<br />

ida ne’e Shansain nia responsabilidade,<br />

EDTL la<br />

simu, buat ne’e prosesu<br />

la’o hanesan ne’e simu<br />

tuir bomba nia marka.<br />

Iha Funsionáriu na’in<br />

tolu mak kontrola mina,<br />

ISO Tank to’o hala’o<br />

kedas pasa revista, hafoin<br />

tau ‘stempel’ lori ba iha<br />

ne’ebá tuir estandard sira<br />

nia, depois autoriza mak<br />

sira foin bomba tuir<br />

marka hira.<br />

Sun sine La’ós<br />

Timor<br />

Responde kona ba<br />

kestaun Shansain la’ós<br />

Kompañia Timor, Jacinto<br />

pergunta katak definisaun<br />

husi Kompañia Timor<br />

oan ne’e saida, sira iha<br />

‘konsep’ ida tenke klaru<br />

saida mak Kompañia Timor<br />

oan no saida mak<br />

Kompañia Nasionál.<br />

Se Kompañia ida rejistradu<br />

iha Timor la’ós<br />

Nasionál entaun saida,<br />

agora ‘menyangkut’ ba<br />

‘pemegang saham’ kaer<br />

ba asaun ne’e o dehan<br />

la’ós Timor oan liu,” so ita<br />

labele joint ema li’ur karik,<br />

mais ita hare Kompañia<br />

barak mak uza<br />

bandeira ida ne’e.<br />

Responde kona ba<br />

karta protesta ne’ebé<br />

hato’o ba Governu husi<br />

Diretór Murak Timor<br />

Virgílio Pedro, momentu<br />

hala’o enkontru ho autoridade<br />

EDTL iha Edifísiu<br />

EDTL Kaikoli-Dili Sesta-feira<br />

(6/8) hateten, tuir<br />

karta protesta ne’ebé<br />

Kompañia haat (4) hala’o<br />

ne’ebé kolia kona ba<br />

transporte kombustivel<br />

ba Sentrál Komoro de’it.<br />

Iha enkontru ne’ebé<br />

hala’o kolia kona ba EDTL<br />

ba fulan Setembru ba oin<br />

husi Distritu 8 preparasaun<br />

eletrisidade oras 12-<br />

24. “depois ami diskute<br />

uitoan ate to’o fin hetan<br />

rezultadu ida ke di’ak, so<br />

ke ami nia karta protesta<br />

ne’ebé hato’o kona ba<br />

transporte ba setór Komoro<br />

nian hapara ami<br />

kuaze fulan 2-3 ona, tanba<br />

ne’e Kompañia sira<br />

ezije nafatin maibé tuir<br />

informasaun husi EDTL<br />

rasik dehan, ami sei hahú<br />

servisu iha loron 1 Setembru<br />

oin mai,” aplika<br />

Pedro.Kona ba diskusaun<br />

ne’e sira sente ‘puas’ maibé<br />

sira sei duvida nafatin<br />

katak, iha loron 1 Setembru<br />

kontinua servisu<br />

hanesan bai-bain fali ou<br />

lae, mais espesialmente<br />

atu transporte kombustivel<br />

ba Sentrál Komoro.<br />

Hodi nune’e iha okaziaun<br />

ne’e nia lori kolega<br />

Kompañia 6 nia naran sei<br />

ezije nafatin atu tula de’it<br />

ba Komoro tanba sira<br />

reprezenta Kompañia<br />

haat (4) kedas, difisil<br />

uitoan atu servisu<br />

hanesan ne’e, iha<br />

Kompañia 6 maibé<br />

Kompañia 4 mak hala’o<br />

protesta kona ba transporte.(ts)<br />

Basilio ..>>.Husi pajina..........1<br />

iha Timor-Leste hanesan<br />

kestaun fundamentál ida<br />

ba Sarani Katólika sira<br />

hotu. “hanoin kona ba<br />

asuntu Seitas iha TL,<br />

hanesan asuntu fundamentál<br />

ne’ebé presiza tau<br />

iha Sarani Katólika hotu<br />

nia moris, tanba buat ne-<br />

’ebé bele hala’o ha’u admira<br />

mak afinál iha Nasaun<br />

ida maioria Sarani<br />

Katólika de’it no ohin<br />

loron Katólika hirak ne’e<br />

fila lalais ba Seitas nia<br />

tentasaun,” katak Bispu<br />

Basílio.<br />

Bispu kestiona katak,<br />

formasaun saída mak Sarani<br />

Katólika sira simu<br />

kona ba fiar Katólika nian<br />

no Sarani Katólika sira<br />

nia komportamentu mak<br />

ida ne’ebé?, sunu ema nia<br />

uman ou hadau ema nia<br />

sasan ou baku malu.<br />

Ezemplu de’it katak<br />

Katólika tama ba fatinfatin<br />

ne’ebé Katólika sira<br />

fraku.<br />

“foho sira ne’e ita bele<br />

iha razaun dehan ami labele<br />

too iha ne’ebá tanba<br />

karreta la iha no kondisaun<br />

seluk tan.<br />

Maibé ita Sarani Katólika<br />

sira dehan meius<br />

ida ne’e la iha mós la’ós<br />

kestaun no problema.”<br />

Sarani Katólika sira liuliu<br />

Padre no Madres sira organiza<br />

an atu too iha foho,<br />

Seitas sira bele la’o entaun<br />

Sarani Katólika sira<br />

mós bele la’o, Seitas sira<br />

hela iha ne’ebá semana<br />

ida ou rua Sarani Katólika<br />

sira mós bele hela, maibé<br />

iha problema ida ne’ebé<br />

sempre halo ita Manu-<br />

Aman liu tanba haree ba<br />

ita Sarani maioria tuur<br />

nonook de’it iha fatin no<br />

nunka book an,” haklaken<br />

Don Basílio.<br />

“kuandu haree didi’ak<br />

Seitas mai sobu ita nia<br />

identidade kultura rasik,<br />

maibé hanesan ulun uma<br />

kreda nian iha Timor<br />

garante katak Sarani sira<br />

sei bele ultra pasa situasaun<br />

ne’e, se ita sarani sira<br />

ida-idak hakarak atu hariku<br />

an ho formasaun<br />

Kristaun.<br />

Sarani Katólika sira<br />

bele ultra pasa situasaun<br />

ida ne’e maibé depende<br />

liu ba ema ida-idak atu<br />

uza nia liberdade hodi<br />

hala’o desizaun ba nia an<br />

rasik atu tuir dalan ida<br />

ne’ebé,” katak Amu<br />

Bispu. Tuir Amu Basílio,<br />

formasaun mak baze<br />

fundamentál atu garante<br />

Sarani sira nia fiar ba<br />

Maromak, faze fundamentál<br />

ne’e la’ós de’it<br />

dependente ba Padre no<br />

Madres sira maibé Sarani<br />

ida-idak buka atu hatene<br />

rasik ho sira nia esforsu.<br />

Bispu ho kontente<br />

haklaken katak, buat ida<br />

hala’o nia kontente liu<br />

mak Timor oan sira hatama<br />

vida Kristaun iha ninia<br />

Kultura rasik katak<br />

identidade ne’e sai identidade<br />

Timor nian.<br />

Povu moris iha Nasaun<br />

ne’ebé mak demokrátiku,<br />

entaun iha buat tolu<br />

ke importante liu iha sosiedade<br />

TL nian, mak Feto<br />

Saan ho Umane, Barlakeadu<br />

Ai-Tukan Bee Manas,<br />

ne’e akontese iha fatin<br />

hotu-hotu.<br />

Família, Kultura no K-<br />

atolisizmu ou fiar Katólika,<br />

buat ne’e la’o iha<br />

Timor hamutuk de’it,<br />

ohin loron iha TL buat<br />

ne’ebé ema hakarak atu<br />

ataka mak buat 3 ne’e<br />

de’it. “Famílias Seitas<br />

sira mai hakarak sobu fiar<br />

Katólika nian, mai sobu<br />

Kultura no atu halakon<br />

Barlakadu hodi halakon<br />

tiha identidade ne’e atu<br />

povu labele sente buat<br />

ne’ebé durante ne’e hametin<br />

povu nia identidade<br />

Nasionál,” haktuir<br />

Don Basílio.<br />

Maski nune’e, tuir<br />

ulun boot Igreja Katólika<br />

ne’e, dezafiu ne’e obriga<br />

ema atu buka solusaun,<br />

klaru katak dezafiu ne’e<br />

povu TL rasik buka atu<br />

hatene no hetan rasik<br />

ninia Ai-Riin hodi hametin<br />

liu tan nia Unidade.<br />

Don Basílio konsidera<br />

buat tolu ne’e importante<br />

mak Famílias liu husi<br />

Feto Saan no Umane, K-<br />

ultura Famílias nia mak<br />

Barlakeadu no hola parte<br />

mós família Katólika ho<br />

Igreja Katólika.<br />

Hataan kona ba Sarani<br />

Katólika ne’ebé daudauk<br />

ne’e tama ona iha Seitas<br />

maibé hakarak fila-fali<br />

hanesan ema Sarani.<br />

Don Basílio informa<br />

katak, ne’e bele akontese<br />

maibé tenke liu prosesu<br />

importante rua. “primeiru<br />

prosesu ne’ebé importante<br />

mak sira presiza<br />

tenke tuir kuandu sira sai<br />

husi Katólika ba fali Seitas,<br />

sei lakon direitu tomak<br />

atu hetan Sertidaun<br />

Batizmu hanesan ema Sarani,<br />

se hakarak fila-fali<br />

mai tenke hala’o serimónia<br />

públiku ida katak sira<br />

la pertense ona ba iha<br />

Seitas ne’ebé sira tuir,”<br />

katak Amu Basílio.(but)<br />

PR ..>>.Husi pajina...................1<br />

mediadór ou prontu fó<br />

sponsor ba Arte Marsiál<br />

sira atu nune’e bele lolo<br />

liman hamutuk hodi kria<br />

mak pás, dame no estabilidade<br />

entre Arte ida ho<br />

sira seluk.Iha oportunidade<br />

diálogu ne’e tuir<br />

Xefe husi Grupu 77 Abílio<br />

Xavier ‘Lemo” hateten,<br />

nia fiar diálogu ne’-<br />

ebé PR hala’o ne’e parese<br />

diálogu ne’e hotu sira<br />

bele ra’ut malu nafatin, se<br />

sira la konsente, agora<br />

foin hahú buka dalan,<br />

hotu-hotu hanesan fera<br />

ulun atu buka dalan<br />

maibé ida ne’e seidauk<br />

garante ida horisehik.<br />

Hafoin simu ohin simu<br />

Amu Bispu diálogu<br />

hanesan foin hahú, maibé<br />

dalan ida dame ne’e<br />

mosu bainhira sira fila ba<br />

uma hodi konsente ba<br />

buat ne’ebé sira rona husi<br />

Amu Bispu no PR no fila<br />

ba uma tenke haka’as an<br />

atu moris hamutuk entaun<br />

ida ne’e mak foin<br />

bele mosu Dame.<br />

Portantu atu regula<br />

kona ba Arte Marsiais<br />

Sekretáriu Estadu Juventude<br />

no Desportu (SEJ-<br />

D) tenke hala’o Lei ida.<br />

Aleinde ne’e konvida<br />

mós SEJD Miguel Manetelu<br />

iha ninia servisu fatin<br />

no fó karta formál ida ba<br />

nia ida atu nune’e nia tenke<br />

partisipa iha serimónia<br />

diálogu.<br />

Tanba parte Igreja liu<br />

husi fera ulun makas hodi<br />

halibur ema entaun tenke<br />

partisipa no ohin loron<br />

sai hanesan tempu di’ak,<br />

atu nune’e husi SEJD bele<br />

aprezenta Lei kona ba<br />

Arte Marsiais.<br />

Entaun ba komunidade<br />

Distritu Ermera buat<br />

hirak tenke regula ho Lei,<br />

maibé kuandu la>p.15<br />

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!