You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Distritu 14<br />
Tersa ,10 Agostu 2010<br />
Hapara...>>.Husi pajina..........12<br />
responsabilidade Kompañia<br />
supplier, la’ós responsabilidade<br />
Governu,<br />
se kuandu responsabilidade<br />
Kompañia supplier<br />
ami iha ISO Tank,” salienta<br />
Jacinto.<br />
Nia kompara liu tan<br />
katak, bainhira sira selu<br />
fali transporte entaun<br />
Governu tenke selu osan<br />
ba sira nia transporte,<br />
maibé Governu lakohi<br />
selu imi iha razaun, se o<br />
supplier o toma konta ida<br />
ne’e,” ha’u la hatene sira<br />
kolia negosiasaun hala’o<br />
oinsá, ha’u rasik reprezenta<br />
Shansain foti problema<br />
kuandu Governu<br />
tau kondisaun ida ne’e<br />
iha tender, katak supplier<br />
mina ba EDTL Komoro<br />
responsabilidade Kompañia<br />
supplier hanesan<br />
Shansain manan tenke<br />
iha responsabilidade.”<br />
Entaun Kompañia transporte<br />
hirak ne’e oinsá,<br />
Governu ho Manitoba<br />
garante ba sira mak atu<br />
rezolve la’ós ami, tanba<br />
la’ós Shansain mak kontratu<br />
ho ema, maibé parese<br />
sira iha diálogu ona<br />
transporte ba Distritu<br />
sira aumenta presu,” ha’u<br />
kolia ho Diretór Manitoba<br />
dehan nune’e, o lori<br />
ba Lospalos duke o lori<br />
ba Dili transporte karreta<br />
nian.” Jacinto mós<br />
kestiona liu kona lia fuan<br />
tanba labele arbiru de’it<br />
bainhira la kompriende<br />
nia signifika,” ha’u lori<br />
mina ba EDTL Komoro<br />
Governu nunka selu cent<br />
ida, ne’e konta Shansain<br />
ninian, no mina nia folin<br />
ami diskute ona, Governu<br />
agora kontrola mina<br />
nia folin tuir merkadu<br />
Singapura, keta hanoin<br />
hasae mina nia folin tuir<br />
o nia hakarak, la iha selu<br />
tuir ami sosa iha Singapura,<br />
se o sosa US$ 0.60<br />
cent Governu selu US$<br />
0.60 cent,” konfesa liu<br />
tan nia. Aleinde ne’e sira<br />
so diskute de’it kona ba<br />
operasionál Cos ho profit<br />
ba Kompañia ki’ik liu, ida<br />
ne’e forma loos liu mak<br />
ne’e ona. Governu ho<br />
Kompañia supplier mós<br />
la lakon ‘adil’ buat hotu,<br />
o iha ‘pendepatan’ profit<br />
ne’e uitoan ók o bele hetan,<br />
mais operasionál Cos<br />
Governu selu de’it ida ne-<br />
’e. Kona ba durasaun K-<br />
ompañia Shansain supplier<br />
mina durante tinan<br />
ida fulan tolu ona, to’o<br />
agora la iha ‘keluhan’<br />
uitoan husi EDTL katak<br />
falta mina,” tanke tolu<br />
ami ‘jaga’ nafatin no ami<br />
kumpre promete iha<br />
tender nia laran, ami tenkesér<br />
garante katak ‘setiap<br />
hari’ 7.000 litru iha<br />
tanke tenke iha, tanke tolu<br />
ne’e hamutuk ‘satu juta<br />
sembilan ratus ribu liter.’<br />
Responde kona ba<br />
volume tanke tolu ne’ebé<br />
iha Sentrál EDTL Komoro,<br />
ba tanke rua de’it han<br />
ISO Tank 20-20 no ida seluk<br />
han 23 ISO Tank, entretantu<br />
soma hamutuk<br />
han ISO Tank 63.<br />
Pasa Revista<br />
Resposta kona ba pasa<br />
revista ‘pemeriksaan’<br />
sempre iha, tanba iha<br />
mekanizmu oin rua, ida<br />
uza transporte ba enxe<br />
mina porezemplu iha<br />
Shansain nia tanke, karreta<br />
sai husi armazein Kompañia<br />
Shansain, ne’e<br />
la’ós responsabilidade<br />
sira nia responsabilidade<br />
maibé EDTL nian, tanba<br />
EDTL mak ba segel no simu<br />
‘tanda terima.’<br />
“ami hatene mina<br />
5000 litru ne’e o sosa<br />
ona, invoice hatama 50-<br />
00 liter hola hanesan mós<br />
karreta mai uluk iha<br />
EDTL Komoro, tanba tenke<br />
‘periksa,’ mina labele<br />
hela iha tanke laran, agora<br />
uza ISO Tank oin<br />
seluk mina lori mai iha<br />
ne’e, ami rekorre konta<br />
bomba kedas Flow Meter<br />
iha tanke nia sorin.”<br />
Porezemplu sira fó<br />
20.000 litru sira konta<br />
20.000 litru tanba hamamuk<br />
hotu ISO Tank iha<br />
24.000, konta mós ho<br />
20.000 litru sira lori<br />
4.000, ne’e mekanizmu<br />
oin seluk maibé ‘pemeriksaan’<br />
mina tenke hala’o<br />
nafatin. Aleinde ne’e<br />
mina to’o mai sira mak<br />
loke ISO Tank hodi koko<br />
mina ne’e iha bee ou lae,<br />
bainhira iha fo’er labele<br />
liu tanba iha filtru foin sai<br />
ba tanke.<br />
Kona ba kualidade mina<br />
hanesan de’it atu transporte<br />
mak lori hanesan<br />
maibé transporte lori<br />
segel tanba ne’e ‘tanggungjawab’<br />
la hanesan, kuandu<br />
fó direita ba sira<br />
‘tanggungjawab’ iha tanke<br />
hun kedas, bomba sai<br />
nia marka 20.000 litru<br />
EDTL simu 20.000 litru<br />
nia marka 23.000 litru<br />
EDTL simu 23.000 litru.<br />
Bainhira enxe iha ISO<br />
Tank sei iha litru 1000,<br />
ida ne’e Shansain nia responsabilidade,<br />
EDTL la<br />
simu, buat ne’e prosesu<br />
la’o hanesan ne’e simu<br />
tuir bomba nia marka.<br />
Iha Funsionáriu na’in<br />
tolu mak kontrola mina,<br />
ISO Tank to’o hala’o<br />
kedas pasa revista, hafoin<br />
tau ‘stempel’ lori ba iha<br />
ne’ebá tuir estandard sira<br />
nia, depois autoriza mak<br />
sira foin bomba tuir<br />
marka hira.<br />
Sun sine La’ós<br />
Timor<br />
Responde kona ba<br />
kestaun Shansain la’ós<br />
Kompañia Timor, Jacinto<br />
pergunta katak definisaun<br />
husi Kompañia Timor<br />
oan ne’e saida, sira iha<br />
‘konsep’ ida tenke klaru<br />
saida mak Kompañia Timor<br />
oan no saida mak<br />
Kompañia Nasionál.<br />
Se Kompañia ida rejistradu<br />
iha Timor la’ós<br />
Nasionál entaun saida,<br />
agora ‘menyangkut’ ba<br />
‘pemegang saham’ kaer<br />
ba asaun ne’e o dehan<br />
la’ós Timor oan liu,” so ita<br />
labele joint ema li’ur karik,<br />
mais ita hare Kompañia<br />
barak mak uza<br />
bandeira ida ne’e.<br />
Responde kona ba<br />
karta protesta ne’ebé<br />
hato’o ba Governu husi<br />
Diretór Murak Timor<br />
Virgílio Pedro, momentu<br />
hala’o enkontru ho autoridade<br />
EDTL iha Edifísiu<br />
EDTL Kaikoli-Dili Sesta-feira<br />
(6/8) hateten, tuir<br />
karta protesta ne’ebé<br />
Kompañia haat (4) hala’o<br />
ne’ebé kolia kona ba<br />
transporte kombustivel<br />
ba Sentrál Komoro de’it.<br />
Iha enkontru ne’ebé<br />
hala’o kolia kona ba EDTL<br />
ba fulan Setembru ba oin<br />
husi Distritu 8 preparasaun<br />
eletrisidade oras 12-<br />
24. “depois ami diskute<br />
uitoan ate to’o fin hetan<br />
rezultadu ida ke di’ak, so<br />
ke ami nia karta protesta<br />
ne’ebé hato’o kona ba<br />
transporte ba setór Komoro<br />
nian hapara ami<br />
kuaze fulan 2-3 ona, tanba<br />
ne’e Kompañia sira<br />
ezije nafatin maibé tuir<br />
informasaun husi EDTL<br />
rasik dehan, ami sei hahú<br />
servisu iha loron 1 Setembru<br />
oin mai,” aplika<br />
Pedro.Kona ba diskusaun<br />
ne’e sira sente ‘puas’ maibé<br />
sira sei duvida nafatin<br />
katak, iha loron 1 Setembru<br />
kontinua servisu<br />
hanesan bai-bain fali ou<br />
lae, mais espesialmente<br />
atu transporte kombustivel<br />
ba Sentrál Komoro.<br />
Hodi nune’e iha okaziaun<br />
ne’e nia lori kolega<br />
Kompañia 6 nia naran sei<br />
ezije nafatin atu tula de’it<br />
ba Komoro tanba sira<br />
reprezenta Kompañia<br />
haat (4) kedas, difisil<br />
uitoan atu servisu<br />
hanesan ne’e, iha<br />
Kompañia 6 maibé<br />
Kompañia 4 mak hala’o<br />
protesta kona ba transporte.(ts)<br />
Basilio ..>>.Husi pajina..........1<br />
iha Timor-Leste hanesan<br />
kestaun fundamentál ida<br />
ba Sarani Katólika sira<br />
hotu. “hanoin kona ba<br />
asuntu Seitas iha TL,<br />
hanesan asuntu fundamentál<br />
ne’ebé presiza tau<br />
iha Sarani Katólika hotu<br />
nia moris, tanba buat ne-<br />
’ebé bele hala’o ha’u admira<br />
mak afinál iha Nasaun<br />
ida maioria Sarani<br />
Katólika de’it no ohin<br />
loron Katólika hirak ne’e<br />
fila lalais ba Seitas nia<br />
tentasaun,” katak Bispu<br />
Basílio.<br />
Bispu kestiona katak,<br />
formasaun saída mak Sarani<br />
Katólika sira simu<br />
kona ba fiar Katólika nian<br />
no Sarani Katólika sira<br />
nia komportamentu mak<br />
ida ne’ebé?, sunu ema nia<br />
uman ou hadau ema nia<br />
sasan ou baku malu.<br />
Ezemplu de’it katak<br />
Katólika tama ba fatinfatin<br />
ne’ebé Katólika sira<br />
fraku.<br />
“foho sira ne’e ita bele<br />
iha razaun dehan ami labele<br />
too iha ne’ebá tanba<br />
karreta la iha no kondisaun<br />
seluk tan.<br />
Maibé ita Sarani Katólika<br />
sira dehan meius<br />
ida ne’e la iha mós la’ós<br />
kestaun no problema.”<br />
Sarani Katólika sira liuliu<br />
Padre no Madres sira organiza<br />
an atu too iha foho,<br />
Seitas sira bele la’o entaun<br />
Sarani Katólika sira<br />
mós bele la’o, Seitas sira<br />
hela iha ne’ebá semana<br />
ida ou rua Sarani Katólika<br />
sira mós bele hela, maibé<br />
iha problema ida ne’ebé<br />
sempre halo ita Manu-<br />
Aman liu tanba haree ba<br />
ita Sarani maioria tuur<br />
nonook de’it iha fatin no<br />
nunka book an,” haklaken<br />
Don Basílio.<br />
“kuandu haree didi’ak<br />
Seitas mai sobu ita nia<br />
identidade kultura rasik,<br />
maibé hanesan ulun uma<br />
kreda nian iha Timor<br />
garante katak Sarani sira<br />
sei bele ultra pasa situasaun<br />
ne’e, se ita sarani sira<br />
ida-idak hakarak atu hariku<br />
an ho formasaun<br />
Kristaun.<br />
Sarani Katólika sira<br />
bele ultra pasa situasaun<br />
ida ne’e maibé depende<br />
liu ba ema ida-idak atu<br />
uza nia liberdade hodi<br />
hala’o desizaun ba nia an<br />
rasik atu tuir dalan ida<br />
ne’ebé,” katak Amu<br />
Bispu. Tuir Amu Basílio,<br />
formasaun mak baze<br />
fundamentál atu garante<br />
Sarani sira nia fiar ba<br />
Maromak, faze fundamentál<br />
ne’e la’ós de’it<br />
dependente ba Padre no<br />
Madres sira maibé Sarani<br />
ida-idak buka atu hatene<br />
rasik ho sira nia esforsu.<br />
Bispu ho kontente<br />
haklaken katak, buat ida<br />
hala’o nia kontente liu<br />
mak Timor oan sira hatama<br />
vida Kristaun iha ninia<br />
Kultura rasik katak<br />
identidade ne’e sai identidade<br />
Timor nian.<br />
Povu moris iha Nasaun<br />
ne’ebé mak demokrátiku,<br />
entaun iha buat tolu<br />
ke importante liu iha sosiedade<br />
TL nian, mak Feto<br />
Saan ho Umane, Barlakeadu<br />
Ai-Tukan Bee Manas,<br />
ne’e akontese iha fatin<br />
hotu-hotu.<br />
Família, Kultura no K-<br />
atolisizmu ou fiar Katólika,<br />
buat ne’e la’o iha<br />
Timor hamutuk de’it,<br />
ohin loron iha TL buat<br />
ne’ebé ema hakarak atu<br />
ataka mak buat 3 ne’e<br />
de’it. “Famílias Seitas<br />
sira mai hakarak sobu fiar<br />
Katólika nian, mai sobu<br />
Kultura no atu halakon<br />
Barlakadu hodi halakon<br />
tiha identidade ne’e atu<br />
povu labele sente buat<br />
ne’ebé durante ne’e hametin<br />
povu nia identidade<br />
Nasionál,” haktuir<br />
Don Basílio.<br />
Maski nune’e, tuir<br />
ulun boot Igreja Katólika<br />
ne’e, dezafiu ne’e obriga<br />
ema atu buka solusaun,<br />
klaru katak dezafiu ne’e<br />
povu TL rasik buka atu<br />
hatene no hetan rasik<br />
ninia Ai-Riin hodi hametin<br />
liu tan nia Unidade.<br />
Don Basílio konsidera<br />
buat tolu ne’e importante<br />
mak Famílias liu husi<br />
Feto Saan no Umane, K-<br />
ultura Famílias nia mak<br />
Barlakeadu no hola parte<br />
mós família Katólika ho<br />
Igreja Katólika.<br />
Hataan kona ba Sarani<br />
Katólika ne’ebé daudauk<br />
ne’e tama ona iha Seitas<br />
maibé hakarak fila-fali<br />
hanesan ema Sarani.<br />
Don Basílio informa<br />
katak, ne’e bele akontese<br />
maibé tenke liu prosesu<br />
importante rua. “primeiru<br />
prosesu ne’ebé importante<br />
mak sira presiza<br />
tenke tuir kuandu sira sai<br />
husi Katólika ba fali Seitas,<br />
sei lakon direitu tomak<br />
atu hetan Sertidaun<br />
Batizmu hanesan ema Sarani,<br />
se hakarak fila-fali<br />
mai tenke hala’o serimónia<br />
públiku ida katak sira<br />
la pertense ona ba iha<br />
Seitas ne’ebé sira tuir,”<br />
katak Amu Basílio.(but)<br />
PR ..>>.Husi pajina...................1<br />
mediadór ou prontu fó<br />
sponsor ba Arte Marsiál<br />
sira atu nune’e bele lolo<br />
liman hamutuk hodi kria<br />
mak pás, dame no estabilidade<br />
entre Arte ida ho<br />
sira seluk.Iha oportunidade<br />
diálogu ne’e tuir<br />
Xefe husi Grupu 77 Abílio<br />
Xavier ‘Lemo” hateten,<br />
nia fiar diálogu ne’-<br />
ebé PR hala’o ne’e parese<br />
diálogu ne’e hotu sira<br />
bele ra’ut malu nafatin, se<br />
sira la konsente, agora<br />
foin hahú buka dalan,<br />
hotu-hotu hanesan fera<br />
ulun atu buka dalan<br />
maibé ida ne’e seidauk<br />
garante ida horisehik.<br />
Hafoin simu ohin simu<br />
Amu Bispu diálogu<br />
hanesan foin hahú, maibé<br />
dalan ida dame ne’e<br />
mosu bainhira sira fila ba<br />
uma hodi konsente ba<br />
buat ne’ebé sira rona husi<br />
Amu Bispu no PR no fila<br />
ba uma tenke haka’as an<br />
atu moris hamutuk entaun<br />
ida ne’e mak foin<br />
bele mosu Dame.<br />
Portantu atu regula<br />
kona ba Arte Marsiais<br />
Sekretáriu Estadu Juventude<br />
no Desportu (SEJ-<br />
D) tenke hala’o Lei ida.<br />
Aleinde ne’e konvida<br />
mós SEJD Miguel Manetelu<br />
iha ninia servisu fatin<br />
no fó karta formál ida ba<br />
nia ida atu nune’e nia tenke<br />
partisipa iha serimónia<br />
diálogu.<br />
Tanba parte Igreja liu<br />
husi fera ulun makas hodi<br />
halibur ema entaun tenke<br />
partisipa no ohin loron<br />
sai hanesan tempu di’ak,<br />
atu nune’e husi SEJD bele<br />
aprezenta Lei kona ba<br />
Arte Marsiais.<br />
Entaun ba komunidade<br />
Distritu Ermera buat<br />
hirak tenke regula ho Lei,<br />
maibé kuandu la>p.15<br />
PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com