Sluzbeni glasnik GVG 9.indd - Grad Velika Gorica
Sluzbeni glasnik GVG 9.indd - Grad Velika Gorica
Sluzbeni glasnik GVG 9.indd - Grad Velika Gorica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Službeni <strong>glasnik</strong> <strong>Grad</strong>a Velike Gorice - Godina XVI. Broj 9/ 2010.<br />
ODLUKE GRADSKOG VIJEĆA<br />
112.<br />
Temeljem članka 31. Statuta <strong>Grad</strong>a Velike Gorice<br />
(Sl. <strong>glasnik</strong> <strong>Grad</strong>a Velike Gorice br.10/09), a u svezi s<br />
člankom 16. Odluke <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a Velike Gorice<br />
o javnim priznanjima (Sl. <strong>glasnik</strong> <strong>Grad</strong>a Velike Gorice br.<br />
15/06, 12/09, 08/10), <strong>Grad</strong>sko vijeće <strong>Grad</strong>a Velike Gorice<br />
na svojoj 13. sjednici održanoj dana 08. prosinca 2010.<br />
godine donosi<br />
ZAKLJUČAK<br />
o dodjeli javnih priznanja <strong>Grad</strong>a Velike Gorice<br />
I.<br />
Počasno građanstvo <strong>Grad</strong>a Velike Gorice – za posebne<br />
zasluge dodjeljuje se<br />
Gospodinu IVANU ŠUKERU<br />
Ivan Šuker, aktualni potpredsjednik Vlade RH i<br />
ministar financija, rođen je 12. studenog 1957. godine u<br />
Livnu, 1983. godine diplomirao je na Ekonomskom fakultetu<br />
u Zagrebu, a u Velikoj Gorici živi od rane mladosti. Svih<br />
tih godina radi za Veliku Goricu i njezine žitelje na raznim<br />
poljima djelovanja.<br />
Od ratnih godina, kada je bio predsjednik Kriznog<br />
štaba i vodio <strong>Grad</strong> u njegovim najtežim trenucima, do<br />
današnjeg dana kada je, njegovom zaslugom, <strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong><br />
dobila svoje nove vizure i priliku za gospodarski uzlet.<br />
<strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong> je u vrijeme dok je Ivan Šuker bio<br />
gradonačelnik imala svoje najbolje razvojne godine – od<br />
gradnje infrastrukture po ruralnom dijelu, do uvođenja<br />
plinske mreže i uređenja samog središta grada kroz Trg<br />
Stjepana Radića i Park dr. Franje Tuđmana.<br />
Životni san Ivana Šukera danas je postao stvarnost našega<br />
<strong>Grad</strong>a. <strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong> dobila je moderne prometnice,<br />
zaobilaznice kojima se promet izmjestio iz centra <strong>Grad</strong>a.<br />
Autocesta Zagreb – <strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong> – Sisak rađen je isključivo<br />
njegovom zaslugom i upornim nastojanjem da taj projekt,<br />
kao i projekt Istočne obilaznice, budu prepoznati i prihvaćeni<br />
u financijskom programu Vlade Republike Hrvatske.<br />
Zasluge Ivana Šukera vidljive su na svakom koraku<br />
u Velikoj Gorici, od nabrojanih infrastrukturnih projekata do<br />
razvoja sportskih kolektiva i ostalih društvenih sadržaja.<br />
Na inicijativu i uz puni angažman Ivana Šukera, <strong>Velika</strong><br />
<strong>Gorica</strong> je, između ostalog: osnovala i otvorila Centar<br />
za djecu, mlade i obitelji i to kao prvi grad u Republici<br />
Hrvatskoj, osnovala i otvorila Veleučilište <strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong>,<br />
koje je danas prepoznato po svojoj kvaliteti u cijeloj<br />
Hrvatskoj, među prvim gradovima osnovala <strong>Grad</strong>sko vijeće<br />
djece i mladih i postala <strong>Grad</strong> prijatelj djece, dobila autocestu<br />
i Istočnu obilaznicu kojima su riješeni prometni problemi i<br />
unaprijeđena je sigurnost samih građana .<br />
Doprinos Ivana Šukera ovome <strong>Grad</strong>u izuzetno<br />
je značajan za razvoj cijeloga kraja i životnog standarda<br />
njegovih žitelja. Osim toga, angažmanom današnjeg<br />
potpredsjednika Vlade RH <strong>Velika</strong> <strong>Gorica</strong> je promovirana i<br />
van svojih granica te se u brojnim prilikama ističe kao <strong>Grad</strong><br />
primjer za pokretanje razvojnih projekata i uvođenja noviteta<br />
u svim segmentima života. Ivan Šuker za Veliku Goricu radi<br />
srcem i projektima koji ostaju kao trajno unapređenje <strong>Grad</strong>a.<br />
Povelja <strong>Grad</strong>a Velike Gorice za životno djelo dodjeljuje se<br />
Mons. JOSIPU FRKINU, posthumno<br />
Josip Frkin rođen je 22. srpnja 1930. godine u<br />
Domaslovcu kod Samobora, kao prvo od petero djece Ane<br />
i Josipa.<br />
Za svećenika je zaređen na blagdan apostolskih prvaka Sv.<br />
Petra i Pavla, 30. lipnja 1957. godine. Služio je pet župa,<br />
najduže 26 godina u župi Navještenja Blažene Djevice<br />
Marije u Velikoj Gorici. Njegov stvaralački i poduzetnički<br />
duh očitovao se u dva smjera: u zauzetom pastoralnom gradu<br />
i osnivanju novih župa sa obnovom starih i izgradnjom novih<br />
pratećih građevinskih objekata za crkvene potrebe.<br />
Na pastoralnom planu nastavlja sa vjeronaukom<br />
za djecu, ali se započelo i sa studenskim vjeronaukom. U<br />
listopadu 1982. godine pokreće tečajeve zaručničkih parova<br />
o katoličkoj ženidbi. Sa svojim kolegom vlč. Vjekoslavom<br />
Pavlovićem, osniva novu župu Sv. Petra i Pavla, a već<br />
krajem 1982. godine izgrađen je dvojni objekt kao sjedište<br />
te nove župe. Slijedi obnova drvene kapele Ranjenog Isusa<br />
na Pleškom polju koja je i kulturni spomenik turopoljske<br />
drvene arhitekture. 1982. godine osnovao je župu Ranjenog<br />
Isusa za Pleso i Podbrežnicu, a 1984. godine u Podbrežnici<br />
je kupljen jedan stan za sjedište župe. 1984. godine krenulo<br />
se u obnovu kapelice u Kobiliću. Iste godine osnovan je<br />
župni karitas za potrebe siromašnima u novcu, hrani, odjeći<br />
i drugim potrebama. Slijedila je obnova grobljanske kapele<br />
Sv. Filomene, te je aktivno sudjelovao organizaciono i<br />
financijski u izgradnji nove gradske mrtvačnice. Njegovom<br />
zauzetošću obnovljena je stara župna crkva NB Djevice<br />
Marije, župna kuća, te je izgrađen novi pastoralni centar<br />
Nazaret. U Domovinskom ratu Nazaret postaje sjedište<br />
Karitasa koje je u danima rata hranio na tisuće prognanika iz<br />
cijele Hrvatske te BiH. Jedno veliko djelo našega monsinjora<br />
vlč. Josipa Frkina je i Milenijski križ izgrađen u parku<br />
nasuprot gradske tržnice, koji je uistinu velebni sakralni<br />
spomenik u našem <strong>Grad</strong>u.<br />
984<br />
24. prosinac 2010.