28.01.2014 Views

Casopis Industrija

Casopis Industrija

Casopis Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

u fokusu<br />

Energetska efikasnost u industriji Srbije - mr Bojan Kovačić<br />

zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije<br />

Energijom se gazduje kao i bilo kojim<br />

drugim resursom preduzeća!<br />

U<br />

razmatranju trenutnog stanja i potencijala<br />

za bržu i bolju primenu postulata energetske<br />

efikasnosti u Srbiji, pogotovo u industrijskoj<br />

oblasti, zamolili smo mr Bojana Kovačića dipl.<br />

maš.inž, zamenika direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost Republike Srbije, institucije<br />

koja je i osnovana s ciljem da se stara o ovoj<br />

vrlo važnoj oblasti za privredno i društveno<br />

funkcionisanje, da za ovaj broj časopisa <strong>Industrija</strong><br />

odgovori na nekoliko, činilo nam se, važnih<br />

pitanja za datu temu.<br />

Smanjenje potrošnje finalne energije u industriji od preko 35%,<br />

u poređenju sa 2002, ostvareno u industrijskim grupama koje<br />

nisu veliki potrošači energije (prehrambena industrija, metalsko-industrijski<br />

kompleks, tekstilna i druge grupe), dok se<br />

potrošnja energije povećala u četiri industrijske grupe koje su<br />

veliki potrošači energije (crna i obojena metalurgija, materijali<br />

za građevinarstvo i osnovna hemija uključujući i hemijske proizvode),<br />

tako da se njihov udeo povećao sa 51% na 58%, u skladu<br />

sa čime se i intenzitet potrošnje energije u industriji povećao<br />

za 25%. Ovo potvrđuje činjenicu da se, osim u prehrambenoj<br />

industriji, proizvodne delatnosti oporavljaju veoma sporo u<br />

industrijskim grupama koje nisu veliki potrošači energije.<br />

mr Bojan Kovačić,<br />

zamenik direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost Republike Srbije<br />

U<br />

oceni sadašnje situacije u industriji Srbije u pogledu<br />

svesti, savesti i primene koncepta i rešenja energetske<br />

efikasnosti u industrijskim granama i delatnostima<br />

Srbije, i posebno, u sagledavanju koje su to grane i<br />

delatnosti u industriji Srbije koje se ističu u pogledu negativnog<br />

odnosa prema ovoj oblasti, a pogotovo šta o svemu kažu rukovodioci<br />

industrijskih firmi iz tih grana i delatnosti zašto izostaje<br />

ili je nedovoljna primena mera i postupaka energetske efikasnosti,<br />

mr Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost Republike Srbije, na početku razgovora odmah navodi<br />

da se naša industrijska preduzeća, prema zvaničnim podacima,<br />

počinju da oporavljaju od posledica dugogodišnje stagnacije i<br />

nazadovanja, iako svetska ekonomska kriza otežava taj oporavak.<br />

„To se posebno odnosi na mala i srednja preduzeća“, ističe Kovačić,<br />

„koja zbog svoje fleksibilnosti, sa adekvatnim upravljanjem<br />

i primenom novih pristupa u poslovanju i proizvodnji, mogu da<br />

budu zamajac sveukupnog ekonomskog razvoja. Tako je sektor<br />

industrije u potrošnji finalne energije 2006. godine učestvovao<br />

sa oko 24%, dok je 2008. to bilo oko 33% ili 2,832 miliona tona<br />

ukupne finalne potrošnje energije, što ukazuje na intenzivniju<br />

poslovnu aktivnost. U poređenju sa zapadnoevropskim zemljama,<br />

energetski intenzitet u industriji Srbije 1990. godine bio je<br />

četiri puta viši. Na osnovu grubih procena, intenzitet potrošnje<br />

energije u Srbiji trenutno je 2-3 puta veći nego u EU – gde je<br />

15, zbog pada industrijskih aktivnosti tokom devedesetih, sporog<br />

oporavka industrije, niskih cena električne energije i dispariteta<br />

cena različitih goriva i vrsta energije, što ne stimuliše efikasnu<br />

upotrebu energije“, kaže naš sagovornik.<br />

Podaci koje navodi mr Kovačić, govore da je smanjenje potrošnje<br />

finalne energije u industriji od preko 35%, u poređenju sa<br />

2002, ostvareno u industrijskim grupama koje nisu veliki potrošači<br />

energije (prehrambena industrija, metalsko-industrijski kompleks,<br />

tekstilna i druge grupe), dok se potrošnja energije povećala<br />

u četiri industrijske grupe koje su veliki potrošači energije (crna<br />

i obojena metalurgija, materijali za građevinarstvo i osnovna<br />

hemija uključujući i hemijske proizvode), tako da se njihov udeo<br />

povećao sa 51% na 58%, u skladu sa čime se i intenzitet potrošnje<br />

energije u industriji povećao za 25%. „Ovo potvrđuje činjenicu<br />

da se, osim u prehrambenoj industriji, proizvodne delatnosti<br />

oporavljaju veoma sporo u industrijskim grupama koje nisu veliki<br />

potrošači energije“, ističe Kovačić.<br />

On, dalje, podseća, da su važan element za razvijanje tržista<br />

usluga energetske efikasnosti - podsticaji, „što često ističu rukovodioci<br />

industrijskih preduzeća. Podsticaji mogu biti različiti:<br />

subvencije, poreske i carinske olakšice, dobrovoljni sporazumi,<br />

Vlasnici i top menadžment industrijskih preduzeća treba da<br />

razumeju da upravo u smanjenju troškova za energiju (u pojedinim<br />

preduzećima u Srbiji njihov sadašnji udeo u ukupnim<br />

troškovima učestvuje i sa preko 50%!) leži mogućnost za direktno<br />

povećanje profita i ostvarivanje konkurentske prednosti na<br />

tržištu.<br />

povoljni krediti i dr. S druge strane, za neispunjavanje obaveza<br />

u pogledu energetske efikasnosti, potrebno je predvideti i odgovarajuće<br />

sankcije. Podrška podsticajima treba da se ostvaruje i<br />

preko nacionalnog Fonda za energetsku efikasnost, čije osnivanje<br />

je predviđeno Programom ostvarivanja Strategije razvoja energetike<br />

Srbije do 2015, u periodu od 2007. do 2012. godine. Svakako<br />

da će podsticajnim sredstvima moći da se (su)finansira veći broj<br />

energetskih revizija naših industrijskih preduzeća, što će, opet,<br />

omogućiti da njihovi vlasnici/direktori imaju precizne pokazatelje<br />

kako, koliko i na koji način i energije i novca mogu da uštede“,<br />

procenjuje naš sagovornik.<br />

Neophodnost uvođenja modernog pristupa<br />

energetskog menadžmenta<br />

U ovoj blic analizi stanja energetske efikasnosti u industriji Srbije,<br />

zamolili smo mr Kovačića da da ocenu o tome kakva je situacija<br />

kod državnih, a kakva kod privatnih industrijskih kompanija. Dalje,<br />

kakva je razlika između onih industrijskih kompanija koje su<br />

osnovane ili su u vlasništvu stranaca, i onih koje su čisto domaće?<br />

Konačno, koliko su stranci zaista ispred nas ili je reč o nedovoljnoj<br />

obaveštenosti, odnosno zabludi?<br />

mr Bojan Kovačić: Sa završetkom procesa privatizacije, za očekivati<br />

je da se i naša preduzeća uhvate u koštac sa izazovima<br />

koje oštra konkurencija na savremenom tržištu nosi sa sobom.<br />

U tom smislu, potrebno je da najviši rukovodioci naših industrijskih<br />

preduzeća što pre uvide neophodnost uvođenja modernog<br />

pristupa energetskog menadžmenta, odnosno domaćinskog gazdovanja<br />

energijom. Dokaz ovakve opredeljenosti najvišeg rukovodstva<br />

treba da se ogleda u stepenu podrške date energetskom<br />

menadžeru i energetskom odboru, pre svega u smislu odobrenih<br />

finansijskih i drugih potrebnih resursa. Gazdovanje energijom je<br />

sredstvo za postizanje i održavanje takve vrste ušteda, tako što<br />

se energijom gazduje na isti način kao i bilo kojim drugim resursom<br />

preduzeća, smanjuje se rasipanje i obezbeđuje da su troškovi<br />

za energiju svedeni na minimum. Gazdovanje energijom je<br />

neprekidan proces koji obuhvata praćenje energetskog učinka i<br />

neprestano pronalaženje načina da se on poboljša. Uz modernu<br />

opremu, napori energetskog menadžera i svih zaposlenih mogu<br />

U poslednje vreme, energetska efikasnost dobija sve više prostora<br />

u medijima, pa je sve više i domaćih menadžera koji se<br />

interesuju za ekonomske efekte tehničkih mera za unapređenje<br />

energetske efikasnosti.<br />

se dopuniti automatskim sistemima za merenje, praćenje i kontrolu<br />

ključnih parametara koji utiču na korišćenje energije.<br />

Pre svega vlasnici i top menadžment industrijskih preduzeća treba<br />

da razumeju da upravo u smanjenju troškova za energiju (u<br />

pojedinim preduzećima u Srbiji njihov sadašnji udeo u ukupnim<br />

troškovima učestvuje i sa preko 50%!) leži mogućnost za direktno<br />

povećanje profita i ostvarivanje konkurentske prednosti na<br />

tržištu. U tom smislu potrebno je sistemski pristupiti predmetnoj<br />

problematici, počev od promena u organizaciji (uvođenje energetskih<br />

menadžera i energetskih odbora), metodologiji (praćenje<br />

potrošnje energije, sprovođenje energetskih revizija i gazdovanje<br />

energijom) i razvojnoj politici (kontinuirano stručno usavršavanje,<br />

ulaganje u moderne i energetski efikasne tehnologije, strateško<br />

planiranje).<br />

Preduzeća na čijem su čelu strani menadžeri, iz zemalja koje imaju<br />

razvijen stepen energetske efikasnosti, smelije se opredeljuju<br />

za investicije u unapređenje iste, svesni da će im se ta investicija<br />

veoma brzo isplatiti. S druge strane, u poslednje vreme, energetska<br />

efikasnost dobija sve više prostora u medijima, pa je sve<br />

više i domaćih menadžera koji se interesuju za ekonomske efekte<br />

tehničkih mera za unapređenje energetske efikasnosti. Postojeći<br />

pravni okvir u Srbiji nije dovoljno obavezujući za sektore potrošnje<br />

energije u pogledu povećanja energetske efikasnosti. Stoga,<br />

Potrebno je sistemski pristupiti predmetnoj problematici, počev<br />

od promena u organizaciji (uvođenje energetskih menadžera i<br />

energetskih odbora), metodologiji (praćenje potrošnje energije,<br />

sprovođenje energetskih revizija i gazdovanje energijom) i<br />

razvojnoj politici (kontinuirano stručno usavršavanje, ulaganje<br />

u moderne i energetski efikasne tehnologije, strateško planiranje).<br />

u u fokusu<br />

Energetska efikasnost u industriji Srbije<br />

Država namerava da donese zakon kojim se uređuje racionalna<br />

upotreba energije, kako bi omogućila realizaciju identifikovanih<br />

prioritetnih tehničkih mera. Nacrt ovog zakona, koji je u<br />

nadležnosti Ministarstva za infrastrukturu i energetiku je pripremljen.<br />

Zakon će preciznije definisati obaveze svih energetskih<br />

subjekata iz različitih sektora u pogledu energetske efikasnosti<br />

i sadržati kvalitativno nova rešenja, na primer obavezu<br />

utvrđivanja postojećeg stanja potrošnje energije industrijskih<br />

preduzeća (kako državnih, tako i privatnih) na godišnjem nivou,<br />

kao i obaveze preduzeća u slučaju prekoračenja propisanog<br />

maksimalnog nivoa potrošnje.<br />

država namerava da donese zakon kojim se uređuje racionalna<br />

upotreba energije, kako bi omogućila realizaciju identifikovanih<br />

prioritetnih tehničkih mera. Nacrt ovog zakona, koji je u nadležnosti<br />

Ministarstva za infrastrukturu i energetiku je pripremljen.<br />

Zakon će preciznije definisati obaveze svih energetskih subjekata<br />

iz različitih sektora u pogledu energetske efikasnosti i sadržati kvalitativno<br />

nova rešenja, na primer obavezu utvrđivanja postojećeg<br />

stanja potrošnje energije industrijskih preduzeća (kako državnih,<br />

tako i privatnih) na godišnjem nivou, kao i obaveze preduzeća u<br />

slučaju prekoračenja propisanog maksimalnog nivoa potrošnje.<br />

Jedan od osnovnih preduslova za poboljšanje energetske efikasnosti<br />

u Srbiji jeste uvođenje energetskog menadžmenta, i to u<br />

svim sektorima potrošnje (zgrade, industrija, transport, lokalne<br />

samouprave). Novi Zakon će obezbediti pravne i proceduralne<br />

pretpostavke za uvođenje i implementaciju energetskog menadžmenta<br />

u Srbiji. Predviđena zakonska rešenja u velikoj meri su<br />

rezultirala iz projekta finansiranog od strane Japanske agencije<br />

za međunarodnu saradnju - JICA, koji je koordiniralo ministarstvo<br />

zaduženo za oblast energetike, a u kome je učestvovala i Agencija<br />

za energetsku efikasnost Republike Srbije. Ukoliko se primeni<br />

predmetni model energetskog menadžmenta, svake godine će se<br />

postići određene uštede, a do 2030. one će iznositi 1,58 miliona<br />

tona, odnosno 8,4% sadašnje potrošnje primarne energije.<br />

Mi našu misiju ostvarujemo putem informisanja i edukacije,<br />

predlaganjem podsticajnih mera za povećanje energetske efikasnosti<br />

i promovisanjem značaja energetske efikasnosti, kao i<br />

upravljanjem programima i projektima za racionalno korišćenje<br />

energije i veću upotrebu obnovljivih izvora energije. Agencija za<br />

energetsku efikasnost ulaže velike napore na povećanju svesti<br />

svih struktura društva i građana uopšte. Veoma značajnu ulogu<br />

u podizanju svesti najširih slojeva društva imaju mediji, kako<br />

elektronski, tako i štampani, uključujući i one specijalizovane<br />

poput vašeg cenjenog časopisa.<br />

26<br />

<strong>Industrija</strong> 33 / avgust 2011.<br />

<strong>Industrija</strong> 33 / avgust 2011. 27

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!