28.01.2014 Views

Most zemun – Borča - Industrija

Most zemun – Borča - Industrija

Most zemun – Borča - Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Broj 37 • April 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />

U Fokusu<br />

Nove tehnologije i njihova primena<br />

Priča o beogradskim<br />

mostovima I deo<br />

<strong>Most</strong> Zemun - Borča<br />

Reč stručnjaka<br />

Strateško balansiranje<br />

građevinske firme<br />

Rešenja za racionalizaciju troškova električne energije


Mikro Kontrol je<br />

postao jedini ovlašćeni<br />

Solution partner za<br />

SIMATIC PCS7 u Srbiji<br />

Vase Pelagića 30, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3699080<br />

fax: +381 (0) 11 3699939<br />

e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />

web: www.mikrokontrol.rs<br />

Mikro Kontrol Beograd, partner firme<br />

Sipos Aktorik GmbH Nemačka, predstavlja<br />

vam aktuatore SIPOS 5 Flash (pokretače<br />

ventila), jedinstvene na tržištu po svojim<br />

karakteristikama i mogućnostima da reše<br />

mnoge probleme u oblastima kavitacije i<br />

hidrauličkih udara.<br />

MIKRO KONTROL<br />

Vase Pelagića 30, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3699080<br />

fax: +381 (0) 11 3699939<br />

e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />

web: www.mikrokontrol.rs


uvodnik<br />

Izdavač<br />

Reč urednika<br />

Eto, dobismo nekako i to - dugo<br />

očekivanu i (ne)željenu kandidaturu za<br />

pristup EU. Neki su oduševljeni i vide<br />

je kao svoju veliku šansu, neki se opiru<br />

promeni, što je i prirodno. Neki baš i<br />

ne znaju tačno šta to sve donosi i koje sve korisnosti, ipak mogu da se<br />

izrode iz toga. Naravno, najbolji način je da se ima informacija o tome.<br />

Zato će časopis “<strong>Industrija</strong>” nastaviti da prati događanja, nove<br />

mogućnosti i projekte, koji otvaraju vrata Srbije svetu. Već na Sajmu<br />

građevine u Beogradu, a zatim i na Sajmu tehnike, doći će Istok, doći<br />

će Zapad, najviše će biti nas, iz regiona, pa ćemo početi da pravimo<br />

nove planove o saradnji i poslove, kojima ćemo obeležiti ovu 2012.<br />

godinu, po mnogima, godinu gde se nazire “svetlo na kraju tunela”.<br />

Srbiju u ovom periodu očekuju i političke promene, koje će se<br />

odraziti i na industrijske tokove. Kako god bilo, časopis “<strong>Industrija</strong>” će<br />

objektivno predstavljati pravu situaciju u svim granama industrije i<br />

afirmisati vrednosti i uspehe mnogih privrednika sa ovih prostora.<br />

Jasmina Pešić<br />

urednik izdanja<br />

Brzo,<br />

pouzdano,<br />

inovativno<br />

Kako vam Loctite ® trenutni lepkovi mogu<br />

pomoći da savladate izazove lepljenja?<br />

• Lepe za manje od 5 sekundi!<br />

• Snažni i izdržljivi proizvodi sa podrškom<br />

iskusne tehničke službe!<br />

• Novo! Loctite ® 401, 406 i 454 sada<br />

imaju temperaturnu otpornost<br />

od -40 °C do +120 °C!<br />

Hen kel Sr bi ja d.o.o, Bu le var Oslo bo đe nja 383, 11000 Be o grad<br />

Tel: +381 11 2072 242, Fax: +381 11 2072 273<br />

E-mail: Mar ke<br />

tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />

www.loctite.rs<br />

INOVACIJA!<br />

TEMPERATURNA<br />

OTPORNOST<br />

DO<br />

120°C!<br />

Broj 37<br />

Broj 37 • April 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />

U Fokusu<br />

Nove tehnologije i njihova primena<br />

Priča o beogradskim<br />

mostovima I deo<br />

<strong>Most</strong> Zemun - Borča<br />

Reč stručnjaka<br />

Strateško balansiranje<br />

građevinske firme<br />

Rešenja za racionalizaciju troškova električne energije<br />

IndMedia d.o.o.<br />

Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />

Lazara Kujundžića 88, Beograd<br />

Tel/fax: +381 11 347 90 00<br />

E-mail: office@industrija.rs<br />

www.industrija.rs<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Nikola Mirković<br />

Tel: +381 60 344 8428<br />

E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />

Redakcija<br />

Urednik izdanja<br />

Jasmina Pešić<br />

Tel: + 381 60 344 8434<br />

E-mail: info@industrija.rs<br />

Dizajn i priprema za štampu<br />

Đorđe Rafajlović<br />

E-mail: raf@raster.rs<br />

Marketing<br />

Jasmina Jovanović<br />

Mihailo Nenadović<br />

Aleksandra Radosavljević<br />

Štampa<br />

Maxima graf, Vladana Desnice 13, Petrovaradin<br />

Distribucija<br />

Direkt marketing service d.o.o.<br />

Web<br />

www.industrija.rs<br />

Časopis izlazi dvomesečno<br />

CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />

62<br />

ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />

COBISS.SR-ID 128184844<br />

Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost i verodostojnost<br />

objavljenih oglasa i promotivnih tekstova.<br />

Sajt www.najboljeknjige.rs sa ponosom<br />

predstavljaju svoje novo izdanje.<br />

U svim većim knjižarama u Srbiji i regionu.<br />

Jedna od najvećih web knjižara kod nas.<br />

www.najboljeknjige.rs<br />

Postanite član kluba “Najbolje knjige” i ostvarite velike popuste.


sadržaj<br />

Energetska efikasnost<br />

• Srbija na putu unapređenja energetske efikasnosti 10<br />

ABB<br />

• Novi centralni invertor od 630 kW . . . . . . . . . . . . 16<br />

Avalon Partners d.o.o.<br />

• Napredna rešenja za energetsku efikasnost 18<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

• DCS PCS7 Upravljački sistem nove kotlarnice u Fabrici „Fiat automobili Srbija“ . . 22<br />

Timken<br />

• Najnovija tehnologija za rudnike . . . . . . . . . . . . 24<br />

pronalazači<br />

• Srpsko kupatilo bez bojlera 27<br />

reflektor plus<br />

• Srpski brend je “Simprolit-sistem” . . . . . . . . . . . . 28<br />

Tecon Sistem d.o.o.<br />

• Demag kranovi – pouzdan partner u svakom poslu 30<br />

beogradski mostovi I deo<br />

• <strong>Most</strong> Zemun – Borča . . . . . . . . . . . . . . . 32<br />

UNIPROGRES – Ruma<br />

• STALNIM KVALITETOM DO USPEHA 34<br />

Bezbednost i zdravlje na radu<br />

• Bezbedno građevinarstvo . . . . . . . . . . . . . . 36<br />

REČ STRUČNJAKA<br />

• STRATEŠKO BALANSIRANJE GRAĐEVINSKE FIRME . . . . . . . . 38<br />

posetili smo<br />

• NTPS forum 3 . . . . . . . . . . . . . . . . . 42<br />

DUNAV Export - Import<br />

• Kompletno rešenje u skladišnoj logistici 44<br />

Gebrüder Weiss<br />

• GODINA REKORDA 47<br />

Uram System<br />

• Sistemi za navodnjavanje - investicija za budućnost 49<br />

ARMEX d.o.o. Novi Sad<br />

• Prečišćavanje vode na čist biološki način . . . . . . . . . . 54<br />

robotika<br />

• Industrijski roboti . . . . . . . . . . . . . . . . 56<br />

nove tehnologije<br />

• Near Field Communication (NFC) – tehnologija novog doba 62<br />

nove tehnologije<br />

• FARAON električni automobil, vladar koji iz Srbije menja svet! . . . . . 66<br />

Henkel<br />

• Moderne tehnologije lepljenja za industrijske aplikacije 68<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

• SIPOS 5 FLASH AKTUATOR . . . . . . . . . . . . . . 70<br />

Tehnicom<br />

• Tehnicom Computers osvojio i oblast industije . . . . . . . . . 72<br />

TOP TEH<br />

• Inovativna štedljiva industrijska rashladna tehnika 74<br />

Bosch Rexroth<br />

• Manipulacija sa proizvodima u industriji . . . . . . . . . . 76<br />

AUREA 2012<br />

• Vino, perspektiva Srbije “Vinarija Zvonko Bogdan“ 78<br />

intervju - prof. dr ing. Petar B. Petrović<br />

• Da li je danas Srbija industrijska zemlja? (drugi deo) 82<br />

KBC BANKA<br />

• Dugoročni krediti KBC banke iz zajma EIB . . . . . . . . . . 85<br />

DUNAV osiguranje<br />

• Dunav biznis paketi – za sigurno poslovanje 87<br />

sajamski grad<br />

• Minhen – spoj tradicije i modernog života . . . . . . . . . . 90<br />

vremeplov<br />

• PRIČA O ZLATU 92<br />

10<br />

ENERGETIKA<br />

SRBIJA NA PUTU UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI<br />

Mr Bojan Kovačić, v.d. direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost Republike Srbije za časopis <strong>Industrija</strong><br />

„Veće okretanje korišćenju obnovljivih izvora energije (OIE)<br />

nastalo je iz više razloga, a osnovni su relativno ograničena<br />

zaliha fosilnih goriva i zaštita životne sredine...“<br />

U FOKUSU<br />

<strong>Most</strong> Zemun – Borča. Priča o beogradskim mostovima I deo<br />

32<br />

„U susret Sajmu građevine u Beogradu, časopis <strong>Industrija</strong> predstavlja<br />

trenutno najveće gradilište u Srbiji, most Zemun – Borča,<br />

koji će povezati dva značajna dela Beograda i uraditi ono što<br />

gradnja svakog mosta u svetu donese – brže povezivanje, skraćivanje<br />

putovanja i nove motive za ljubitelje lepih slika.<br />

62<br />

NOVE TEHNOLOGIJE<br />

Near Field Communication (NFC) – tehnologija novog doba<br />

„U susret Sajmu tehnike, časopis <strong>Industrija</strong> donosi novosti<br />

koje sve više ulaze u svakodnevni život. O upotrebi i zaštiti od<br />

zloupotrebe najbolje je da imamo tačne podatke, pa da tako<br />

odlučimo u kojoj meri ćemo ih i koristiti.“<br />

pretplatite se na vaš primerak časopisa<br />

Da biste obezbedili vaš PRIMERAK časopisa <strong>Industrija</strong> potrebno je da<br />

sledite uputstvo koje se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs<br />

Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u koje su uneti svi traženi podaci.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 7


I z v o r : www.ekapija.com<br />

8<br />

reflektor<br />

srbija...<br />

Pristupanje EU donosi višestruke<br />

koristi privredi<br />

“Proces pristupanja Srbije Evropskoj Uniji<br />

donosi višestruke koristi za privredu, imajući<br />

u vidu da zemlje EU učestvuju sa više od 50<br />

odsto u ukupnom obimu spoljnotrgovinske<br />

razmene i da iz nje dolazi najviše stranih<br />

investitora”, izjavio je predsednik PKS, Miloš<br />

Bugarin, na okruglom stolu u Palati “Srbija”<br />

- “Pregovori za pristupanje Srbije EU – prilika<br />

za učešće u promenama”<br />

Na okruglom stolu “Pregovori za pristupanje<br />

Srbije EU - prilika za učešće u promenama”,<br />

koji su u Palati “Srbija” organizovali<br />

Beogadski fond za političku izuzetnost,<br />

Evropski pokret u Srbiji i Vladina kancelarija<br />

za evropske integracije, govorili su Slavica<br />

Đukić Dejanović, predsednica Skupštine Srbije<br />

i v.d.predsednika Srbije, Stefano Sanino,<br />

generalni direktor Generalnog direktorata za<br />

proširenje i sudsku politiku Evropske komisije,<br />

direktorka Kancelarije za evropske integracije<br />

Milica Delević, predsednica Beogradskog<br />

fonda za političku izuzetnost, Sonja Liht,<br />

Saša Janković, zaštitnik građana Republike<br />

Srbije, Miloš Bugarin, predsednik PKS i Mihailo<br />

Crnobrnja, dekan Fakulteta za ekonomiju,<br />

finansije i administraciju. Cilj okruglog stola<br />

bio je, uključivanje svih struktura društva<br />

u aktivnosti koje su od značaja za uspešan<br />

početak pregovora Srbije o članstvu u EU.<br />

Ukazalo se na korist od usvajanja evropskih<br />

standarda i potrebe da srpska preduzeća sertifikuju<br />

svoje proizvode i podižu nivo kvaliteta.<br />

Tržište EU nije nedostupno za naše firme<br />

i moguće je proširiti prisutnost na njemu.<br />

Predsednik PKS je ocenio i da je loše što je<br />

proces pristupanja EU više definisan kao politički<br />

cilj, nego kao nešto što donosi korist za<br />

celo društvo i da je neophodno da se povrati<br />

kredibilitet tog procesa u javnosti.<br />

Osnov ekonomske politike u ovoj godini trebalo<br />

bi da budu očuvanje makroekonomske<br />

stabilnosti, zaustavljanje negativnih trendova<br />

u prioritetnim oblastima, kao i smanjenje<br />

nelikvidnosti privrede i troškova poslovanja.<br />

Mini hidroelektrane za budućnost<br />

studeničkog kraja<br />

Izgradnja prve od desetak mini hidroelektrana<br />

(MHE) snage oko jedan megavat, koje na<br />

pritokama Studenice i Ibra planira da gradi<br />

firma “Eling inžinjering” iz Teslića, počeće<br />

ovog leta. Na konferenciji za novinare koju<br />

je povodom dobijanja lokacijske dozvole za<br />

prvu MHE organizovao gradonačelnik Kraljeva,<br />

Ljubiša Simović, rečeno je da će investitor<br />

“Eling” u ovaj projekat u narednih pet godina<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

uložiti oko 20 miliona EUR.<br />

Direktor preduzeća, Dragan Malić, očekuje da<br />

će do kraja leta stići i do građevinske dozvole<br />

za prvu MHE, koja će biti na reci Grajići u<br />

selu Mlanča, oko 18 kilometara od manastira<br />

Studenice.<br />

Malić je istakao da su sve MHE protočne, što<br />

znači u postojećem nivou vode, bez ikakve<br />

akumulacije, tako da ni najmanje ne remete<br />

biljni i životinjski svet.<br />

Građevinske radove obavljaće kraljevačka<br />

preduzeća, a posle izgradnje biće otvoreno<br />

između 30 i 40 radnih mesta.<br />

- Lokalno stanovništvo može da očekuje bolje<br />

održavanje puteva nego što je sada, kao i stabilnije<br />

snabdevanje električnom energijom<br />

- rekao je Malić.<br />

Osim u Mlanči, u toku su pripreme za izgradnju<br />

MHE u selima Studenica, Milići, Gokčanica,<br />

Bresnik i Polumir.<br />

Ocenjujući da je prijem na koji su naišli kod<br />

meštana odličan, Malić je dodao da su, i<br />

pored toga, imovinsko-pravni odnosi ponekad<br />

vrlo komplikovani.<br />

- U gotovo svim balkanskim državama susrećemo<br />

se sa administrativnim barijerama, tipa<br />

neuređenog katastra i nepostojanja prostornih<br />

planova. U Srbiji je potrebno 30 saglasnosti<br />

za izgradnju MHE - rekao je Malić.<br />

“Elit inžinjering” je do sada sagradio 15 mini<br />

hidroelektrana, od kojih 11 za druge investitore,<br />

ali su im elektrane na području Kraljeva<br />

prvi ovakav posao u Srbiji.<br />

Gradonačelnik Ljubiša Simović je rekao da<br />

je projekat izgradnje više od deset MHE za<br />

Kraljevo značajan zbog početka korišćenja<br />

obnovljivih izvora, kao i zbog toga što se ulaže<br />

u seosko brdsko-planinsko područje.<br />

Veliki remont<br />

Elektroprivreda Srbije (EPS) je u petak počela<br />

kapitalni remont bloka B1 u Termoelektrani<br />

“Nikola Tesla” u Obrenovcu u koji će biti uloženo<br />

oko 80 mil EUR.<br />

Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković je<br />

prilikom obeležavanja početka radova kazao<br />

da je EPS najveći investitor u Srbiji sa ulaganjem<br />

izmedju 400 i 500 mil EUR godišnje u<br />

modernizaciju i obnovu energetskog sistema.<br />

Cvetković je kazao da EPS time obezbeđuje<br />

pouzdan rad elektoenergetskog sistema Srbije<br />

i da je pokazao da i u najtežim trenucima,<br />

kao što je bilo u februaru ove godine za vreme<br />

velikih hladnoća, svi građani mogu da se<br />

pouzdaju u rad te kompanije.<br />

Direktor EPS-a Dragomir Marković je kazao<br />

da će remont bloka EPS finansirati sa 60<br />

miliona sopstvenih sredstava, da će Evropska<br />

unija dati 12 mil EUR za zamenu elektro-filtera<br />

za zaštitu životne sredine, a Švajcarska 8,7<br />

mil EUR za zamenu sistema upravljanja.<br />

Marković je najavio da će EPS početi investicije<br />

u nove projekte vredne četiri milijarde evra<br />

Prvi stanari u naselju “Stepa<br />

Stepanović” početkom maja 2012.<br />

Ministarstvo životne sredine, rudarstva i<br />

prostornog planiranja saopštilo je danas da<br />

će prve zgrade sa oko 500 stanova na lokaciji<br />

kasarne “Stepa Stepanović” na Voždovcu biti<br />

useljive u maju, što znači da će prvi stanari<br />

već početkom narednog meseca dobiti ključeve<br />

svojih stanova.<br />

U saopštenju se navodi da je Građevinska<br />

direkcija Srbije do sada prodala više od 1.800<br />

stanova na toj lokaciji od 2.500 stanova do<br />

sada puštenih u prodaju.<br />

Prvi izvođači radova uvedeni su na gradilište<br />

u januaru prošle godine, a u ponudi će uskoro<br />

biti još 1.000 novih stanova različitih struktura<br />

i kvadratura.<br />

Cena kvadrata iznosi od 1.250 do 1.290 EUR<br />

sa PDV-om.<br />

Na lokaciji kasarne “Stepa Stepanović” na<br />

Voždovcu na 42 hektara površine gradi se<br />

stambeno-poslovni kompleks sa 4.616 stanova,<br />

a sredstva za izgradnju obezbeđena su uz<br />

pomoć programa Vlade za podsticaj masovne<br />

stanogradnje.<br />

Investitor projekta je Građevinska direkcija<br />

Srbije, a deo stanova biće namenjen za rešavanje<br />

stambenih problema pripadnika Vojske<br />

Srbije.<br />

Kompletna infrastruktura (oko 9,5 km novih<br />

saobraćajnica), oko 3.300 parking mesta,<br />

uređene zelene površine, igrališta i drugi<br />

javni sadržaji biće deo modernog naselja u<br />

kome će, prema procenama, živeti više od 13<br />

hiljada stanovnika.<br />

U dosadašnjim radovima angažovano je više<br />

od 80 građevinskih firmi, koje upošljavaju<br />

približno 10 hiljada radnika, a do završetka<br />

celokupnog kompleksa direktno ili indirektno<br />

će biti uposleno oko 30 hiljada radnika.


Kompatibilnost - Fieldbus moduli<br />

CTEU za ventilska ostrva<br />

Fieldbus moduli CTEU za ventilska ostrva<br />

VTUB i VTUG nude optimalno rešenje. Oni<br />

čine ventilska ostrva kompatibilnim po ceni<br />

koja ne prelazi cenu multipin rešenja konekcije.<br />

Kao rezultat toga Fieldbus modul pruža<br />

mogućnost da povoljno i jednostavno koristite<br />

bilo koji od protokola kao što su CANopen,<br />

Profibus ili DeviceNet.<br />

Postojeća rešenja sa instalacijom multipin<br />

konekcije ili individualnim ožičenjem mogu<br />

biti promenjena vrlo povoljno i efikasno, a<br />

samim tim se potrebe klijenata za podešavanjem<br />

i eventualnim izmenama raznih aplikacija<br />

lakše realizuju.<br />

Bitna prednost je u tome što prelaskom sa<br />

multipin konekcije na Fieldbus znato smanjujete<br />

troškove instalacije - samim tim i izvođenja<br />

radova. Zahvaljujući opciji dijagnostike<br />

prenapona i kratkih spojeva, Fieldbus moduli<br />

smanjuju vreme prekida procesa proizvodnje<br />

kako zbog havarija tako i zbog održavanja.<br />

Ovakav komunikacioni interfejs za ventilska<br />

ostrva VTUB i VTUG se bazira na Festo i-Port,<br />

koji funkcioniše kao klasičan M12 konektor.<br />

Visok nivo zaštite IP65/IP67 daje mogućnost<br />

korišćenja u otežanim uslovima.<br />

Slovenački “Petrol” kupio<br />

preduzeće “Beogas invest”<br />

Slovenačka energetska kompanija “Petrol”<br />

saopštila je da je kupila 85 odsto beogradskog<br />

preduzeća za distribuciju gasa “Beogas<br />

invest”, čime je postala treći po veličini distributer<br />

gasa na srpskom tržištu.<br />

U saopštenju nije navedeno koliko je “Petrol”<br />

platio kupovinu većinskog udela u “Beogas<br />

investu”, koji se bavi distribucijom gasa u<br />

beogradskim opštinama Čukarica, Voždovac<br />

i Palilula.<br />

Kompanija “Beogas invest” vlasnik je preduzeća<br />

“Beogas” i “Domingas”, ima 220<br />

kilometara gasovodne mreže i oko 10.000<br />

korisnika u Beogradu, koji godišnje koriste<br />

oko 15 miliona kubnih metara gasa. Pored<br />

“Beogas investa”, u okviru “Petrola” u Srbiji<br />

reflektor<br />

...i svet<br />

posluje i preduzeće “Rodgas”, koje se bavi<br />

distribucijom gasa u Bačkoj Topoli, a “Petrol”<br />

je dobio i koncesiju za izgradnju gasovodne<br />

mreže u opštini Pećinci, navodi se u saopštenju.<br />

“Petrol” je najveći distributer gasa u<br />

Sloveniji, poseduje i 454 benzinskih stanica u<br />

Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini<br />

i Crnoj Gori.<br />

Potpisan ugovor o početku radova<br />

na Koridoru 11<br />

Direktor preduzeća “Koridori Srbije” Mihailo<br />

Mišić potpisao je ugovor sa predstavnicima<br />

azerbejdžanske firme “Azvirt” o izvođenju<br />

radova na deonici Koridora 11 od Ljiga do<br />

Požege, vrednosti 308 mil EUR.<br />

Direktor kompanije “Azvirt” Kamil Alijev je,<br />

posle potpisivanja ugovora izjavio da u ovom<br />

poslu očekuje značajnu pomoć srpskih kompanija,<br />

inženjera, stručnjaka.<br />

Prema njegovim rečima, radna snaga, građevinski<br />

materijali, tehnika i oprema će uglavnom<br />

biti iz Srbije.<br />

- Posao ćemo ispuniti uz punu odgovornost -<br />

kazao je Alijev i izrazio nadu da će po okončanju<br />

radova deo autoputa odgovarati svetskim<br />

standardima.<br />

Ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov je<br />

rekao da je dosadašnji predsednik Srbije i<br />

kandidat za to mesto Boris Tadić, koji je prisustvovao<br />

potpisivanju ugovora, prijatelj Azerbejdžana,<br />

inicijator i arhitekta ovog projekta.<br />

I z v o r : www.ekapija.com<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 9


energetika<br />

Energetska efikasnost<br />

Srbija na putu<br />

unapređenja<br />

energetske efikasnosti<br />

Veće okretanje korišćenju obnovljivih izvora energije (OIE) nastalo je iz više razloga, a<br />

osnovni su relativno ograničena zaliha fosilnih goriva i zaštita životne sredine. Sve države<br />

koje imaju dugoročne programe razvoja uvele su razvoj korišćenja obnovljivih izvora kao prvi<br />

prioritet u zaštiti životne sredine i energetici i u kontinuitetu se trude da povećaju udeo OIE u<br />

svom energetskom bilansu. Agencija za energetsku efikasnost se zalaže za povećanje korišćenja<br />

OIE, što treba da pospeši i potražnju svih vrsta postrojenja i uređaja potrebnih za OIE, koji u<br />

domaćoj proizvodnji mogu biti daleko pristupačniji krajnjem korisniku – privredi i domaćinstvima.<br />

Mi se zalažemo za sistematično, stručno i promišljeno korišćenje OIE, na način kako se to radi u<br />

razvijenim zemljama.<br />

Mr Bojan Kovačić, v.d. direktora<br />

Agencije za energetsku efikasnost<br />

Republike Srbije za časopis <strong>Industrija</strong><br />

Politički, ekonomski i ekološki razlozi,<br />

kao i rastuća potreba za sve intenzivnijim<br />

korišćenjem postojećih energetskih<br />

resursa, koje bi pratilo ubrzaniji industrijski<br />

razvoj, nalažu da Srbija razvija<br />

nove izvore energije i energetsku<br />

efikasnost. Unapređenje energetske<br />

efikasnosti jedan je od prioriteta nacionalne<br />

Strategije održivog razvoja ali i jedan od preduslova koje<br />

je potrebno zadovoljiti, kako bi Srbija postala jedna od država -<br />

članica Evropske unije. Energetska efikasnost jeste stepen racionalnog<br />

korišćenja energije. Ukoliko je taj stepen veći, energetski<br />

smo efikasniji kao država. Energetska efikasnost je kao jedan<br />

od prioriteta zacrtana i u Strategiji razvoja energetike Srbije do<br />

2015. godine, ali u ovoj oblasti ima još mnogo toga da se uradi.<br />

U narednih 10 godina, Srbija bi na polju energetske efikasnosti<br />

mogla da se približi razvijenim zemljama, ali samo ukoliko se primene<br />

odgovarajuće mere i ako bude veće podrške države. Energetska<br />

efikasnost nije samo jedna od mnogih sektorskih politika,<br />

već je to socio-ekonomski projekat i koncept sa veoma pozitivnim<br />

ciljem - jačanja konkurentnosti srpske privrede i, samim tim,<br />

poboljšanja životnog standarda građana u Srbiji. Racionalno korišćenje<br />

energije ne predstavlja samo odgovornost države, već i<br />

svakog pojedinca, pa je neophodna šira društvena akcija, kao i<br />

podizanje svesti svih društvenih ciljnih grupa o ovim problemima.<br />

Jedan od prvih pozitivnih primera u tom pogledu je činjenica da<br />

je prethodna godina proglašena Godinom energetske efikasnosti<br />

u Srbiji. Nedavno je, uz podršku Udruženja potrošača Vojvodine<br />

pokrenuta i ka svim građanima usmerena akcija Privrednog društva<br />

Elektrovojvodina, koje je sa Agencijom za energetsku efikasnost<br />

Republike Srbije potpisalo Memorandum o saradnji.<br />

Unapređenje energetske efikasnosti je kontinuiran proces,<br />

koji zahteva organizovan i sistemski pristup relevantnih<br />

državnih institucija i društvenih organizacija, lokalnih samouprava,<br />

kompanija i svih pojedinaca. Indikatori energetske<br />

efikasnosti u Srbiji pokazuju da postoji potencijal unapređenja<br />

stepena racionalnog korišćenja energije u svim sektorima<br />

potrošnje, posebno u rezidencijalnom sektoru (zgradarstvo,<br />

poljoporivreda, javne komunalne delatnosti, domaćinstva).<br />

Najbolji pokazatelj u kojoj meri je to značajno dostignuće, pokazuje<br />

i činjenica da bi primenom mera energetske efikasnosti<br />

samo u industriji, moglo da se na utrošenoj energiji uštedi 70<br />

miliona dolara godišnje, koje je moguće investirati i u druge<br />

razvojne projekte. U tom smislu, već sada je potrebno usaglašeno<br />

dejstvo niza državnih organa, a pre svega, ministarstava<br />

– rudarstva i energetike, životne sredine i prostornog planiranja,<br />

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nauke, ekonomije i<br />

regionalnog razvoja i Ministarstva finansija. Značajnu ulogu ima<br />

i lokalna samouprava. Energetska efikasnost kod nas može da se<br />

poboljša i u delovima proizvodnje, prenosa i distribucije električne<br />

energije, a isto to važi i za toplotnu energiju. To, međutim, ne<br />

spada u delokrug rada Agencije za energetsku efikasnost Republike<br />

Srbije. Agencija za energetsku efikasnost nije regulatorno telo<br />

koje bi moglo da vrši nadzor i kontrolu nad načinom korišćenja<br />

energenata u proizvodnji, distribuciji i potrošnji električne energije.<br />

Stoga je potrebno da država stvori povoljan ambijent za unapređenje<br />

energetske efikasnosti putem subvencija, novih oblika<br />

finansiranja, projekata partnerstva javnog i privatnog sektora, na<br />

primer, uvođenjem modela finansiranja iz ušteda (ESCO modela)<br />

i tome slično.<br />

U suštini, Srbija ne troši puno primarne energije po glavi stanovnika,<br />

ali ostaje problem energetske efikasnosti, a ona se meri<br />

energetskim intenzitetom ili specifičnom potrošnjom energije po<br />

10<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


energetika<br />

Energetska efikasnost<br />

jedinici novostvorene vrednosti. Dakle, važno je da se indikator<br />

energetskog intenziteta Srbije smanji, kako bi privreda postala<br />

konkurentnija, standard građana bolji, a životna sredina čistija.<br />

Za svaku državu je važno kako se energija koristi, da li je korišćenje<br />

energije racionalno ili ne. Ni u centralno i istočno-evropskim<br />

zemljama nije bila mnogo bolja situacija, ali se od 2000. godine<br />

ona stalno poboljšava, a pogotovo posle ulaska ovih zemalja u<br />

Evropsku uniju, 2004. godine. Razlog tome je mogućnost korišćenja<br />

investicionih fondova, ali i obaveza uvođenja novih propisa.<br />

Ova obaveza očekuje i Srbiju.<br />

12<br />

Potrošnja ukupne primarne energije po glavi stanovnika kod<br />

nas nije velika, što je posledica slabije industrijske razvijenosti,<br />

pa se može reći da postoji korelacija između ukupnog<br />

ekonomskog, pre svega industrijskog razvoja svake zemlje i<br />

porasta potrošnje energije. Mi trošimo oko 3 puta manje primarne<br />

energije po stanovniku i oko 2 puta manje električne<br />

energije po stanovniku u odnosu na EU, znatno manje i od<br />

novih članica (npr. Slovenije).<br />

Zemlje u našem regionu imaju slične probleme i u sistemskom<br />

smislu će ih rešavati na sličan način – uz koordinaciju Sekretarijata<br />

Energetske zajednice za jugoistočnu Evropu. Srbija je jedna<br />

od zemalja potpisnica Sporazuma o osnivanju ove zajednice.<br />

Harmonizacija propisa sa direktivama i propisima primenjenim<br />

u zemljama Evropske unije, jedan je od ciljeva koji se postavljao<br />

pred mnoge zemlje, kada su pristupale formiranju svog pravnog<br />

okvira za unapređenje energetske efikasnosti, a taj cilj se sada<br />

postavlja i pred Srbiju. Najvažniji opšti akt koji važi za sve zemlje<br />

EU i na osnovu koga su doneti propisi zemalja članica, jeste Direktiva<br />

o energetskoj efikasnosti na strani potrošnje energije i energetskim<br />

uslugama – 2006/32/EC. Predmet ove direktive, definisan<br />

već u njenom prvom članu, jeste ekonomično unapređenje<br />

efikasnosti krajnje upotrebe energije putem institucionalnog,<br />

finansijskog i pravnog okvira i stvaranjem uslova za razvoj i promociju<br />

tržišta energetskih usluga i za sprovođenje drugih mera<br />

unapređenja energetske efikasnosti za krajnje potrošače. Kao<br />

svoj opšti cilj, direktiva navodi indikativne ciljne uštede energije u<br />

državama članicama od 9%, koje treba da se ostvare putem energetskih<br />

usluga i drugih mera poboljšanja energetske efikasnosti<br />

nakon devet godinu od početka primene direktive. Direktiva ne<br />

stvara regulatorni okvir, niti se bavi načinima ostvarivanja energetskih<br />

ušteda, u pojedinačnim sektorima potrošnje i proizvodnje<br />

energije, kakvi su na primer industrija, domaćinstva ili javno<br />

osvetljenje. To je ostavljeno u nadležnost državama članicama,<br />

koje kroz svoja zakonska i još više podzakonska akta, uređuju sve<br />

relevantne oblasti za unapređenje energetske efikasnosti.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Zašto je energetska efikasnost toliko bitna za privredu? Pre svega,<br />

jer je moguće smanjiti cenu finalnog proizvoda, ako se smanje<br />

troškovi energije. Troškovi energije npr. mogu da sa 20-25 procenata<br />

učestvuju u finalnom proizvodu. Ako se oni smanje za<br />

10 odsto, ukupni troškovi su smanjeni za dva odsto, odnosno za<br />

toliko se povećava profit. Koncept energetskog menadžmenta,<br />

odnosno gazdovanja energijom, predstavlja model koji bi trebalo<br />

koristiti kako u privredi, tako i na nivou lokalnih samouprava.<br />

Agencija za energetsku efikasnost se energično zalaže da se ovaj<br />

model primeni i u drugim sektorima potrošnje, npr. zgradarstvu,<br />

kao i na opštinskom/gradskom nivou.<br />

Osim toga, potrebno je usvojiti i Zakon o racionalnom korišćenju<br />

energije, koji bi postavio pravni okvir za sistematsko povećanje<br />

energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje (i proizvodnje)<br />

energije. Zakon bi trebalo da sadrži kvalitativno nova rešenja, za<br />

koja se Agencija zalaže, na primer obavezu utvrđivanja postojećeg<br />

stanja potrošnje energije industrijskih preduzeća na godišnjem<br />

nivou, kao i obaveze preduzeća u slučaju prekoračenja propisanog<br />

maksimalnog nivoa potrošnje. Od krucijalnog značaja za<br />

unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji je i osnivanje Fonda<br />

za energetsku efikasnost, odakle bi se finansirali i realizovali<br />

raznovrsni projekti i programi energetske efikasnosti.<br />

Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije permanentno<br />

utiče na druge subjekte društva i države da racionalno koriste<br />

energiju, odnosno sprovode aktivnosti iz njihove nadležnosti<br />

da bi do toga došlo. Misiju ostvarujemo putem informisanja i<br />

edukacije, realizacije demonstracionih projekata, izrade studija<br />

izvodljivosti, predlaganja i pripreme zakonske regulative i podsticajnih<br />

mera i sprovođenja drugih aktivnosti. Društvena odgovornost<br />

jeste koncept koji smo usvojili kao našu osnovnu vrednost.<br />

Generalno, unapređenje energetske efikasnosti nije jednokratni<br />

projekat - to je proces. Većina razvijenih zemalja sveta, racionalnom<br />

potrošnjom energije, u sistemskom smislu, počela je da se<br />

bavi još 1973. godine, u vreme prve naftne krize. Važno je da se<br />

i kod nas krenulo sa mrtve tačke u eri svetske ekonomske krize, i<br />

trebalo bi sve učiniti da se proces nastavi i ubrza, kao i konstantno<br />

raditi na unapređenju svesti i informisanju.<br />

Kao jedan od najvažnijih preduslova za to je dalje jačanje kapaciteta<br />

stručnih državnih institucija, pre svega Agencije za energetsku<br />

efikasnost, u smislu broja ljudi i raspoloživog budžeta. Na<br />

to ukazuju i mnogi relevantni izveštaji međunarodnih institucija<br />

(EAR-EU, UNECE, Svetska banka i dr.). Evo samo jednog primera:<br />

Holandija, koja ima dva puta više stanovnika od Srbije, ima državnu<br />

agenciju Senter Novem (odnedavno se zove Agencija NL) sa<br />

preko 1400 zaposlenih u oblasti životne sredine, energetske efikasnosti<br />

i zdravstva. Dakle više od 100 puta više od naše Agencije.<br />

Slično je i kada se porede budžeti.


Predlaganjem podsticajnih mera za povećanje energetske efikasnosti<br />

i promovisanjem značaja energetske efikasnosti, pre<br />

svega na strani potrošnje, kao i upravljanjem programima i<br />

projektima za racionalno i šire korišćenje energije iz obnovljivih<br />

izvora, Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije<br />

doprinosi unapređenju društveno odgovornog ponašanja<br />

prema energiji u svim strukturama države i društva.<br />

energetika<br />

Energetska efikasnost<br />

Na osnovu do sada sublimiranih istraživanja, iz obnovljivih izvora<br />

energije možemo da supstituišemo oko 3,8 miliona tona ekvivalentne<br />

nafte godišnje, što je otprilike 25 procenata sadašnje primarne<br />

proizvodnje energije, i to ne računajući velike hidroelektrane.<br />

Od obnovlijivih izvora energije u Srbiji, biomasa trenutno<br />

ima najznačajniji potencijal, ali njeno efikasno korišćenje zavisi<br />

od mnogo faktora. Biomasa je jevtina ukoliko je sve na dohvat<br />

ruke. Transport je prilično poskupljuje ako, na primer, dovlačite<br />

šumske otpatke sa udaljenosti od 100 km. Generalno se to<br />

isplati, pogotovo što se često koristi za proizvodnju električne i<br />

toplotne energije zajedno. Proizvodnjom i upotrebom biomase<br />

i biogasa mogu se ostvariti viškovi energije, koji se prodaju po<br />

subvencijama i puštaju u mrežu. Često farmeri, koristeći biomasu<br />

ili biogas, proizvedenu električnu energiju prodaju, a uzimaju<br />

jeftiniju struju iz mreže i ostvaruju profit. Na primer, farmeri u<br />

Italiji svoju „bio struju” prodaju za 30 evrocenti, a kupuju je za 10<br />

centi. Možda njihova proizvodnja ne zadovoljava njihove potrebe,<br />

ali najčešće je slučaj da višestrukom razlikom u ceni oni pokrivaju<br />

troškove kada kupe količinu koja im je dovoljna. Slično je i sa<br />

solarnom energijom. U Španiji, u Madridu, postoji kompleks zgrada<br />

sa ravnim krovovima gde su postavljeni solarni fotonaponski<br />

paneli. Oni proizvode električnu energiju za liftove, komunikacije,<br />

osvetljenje i razne uređaje, a podmiruju oko 25 procenata realnih<br />

tehničkih potreba. Ali, oni tu „solarnu struju” puštaju u mrežu i<br />

tada je električna energija po subvencionisanoj ceni, čime, u ekonomskom<br />

smislu, zadovoljavaju 100 procenata svojih potreba.<br />

Početkom 2010. godine i u našoj zemlji su uvedene podsticajne<br />

otkupne cene za proizvodnju električne energije iz obnovljivih<br />

izvora, pa se u narednim godinama može očekivati veće korišćenje<br />

obnovljivih izvora u energetske svrhe. Ovde treba naglasiti da<br />

se i u pogledu podsticaja za obnovlijve izvore energije u Evropi i<br />

svetu stvari konstantno menjaju, odnosno da politika podsticaja<br />

ima veze i sa sveukupnom ekonomsko-strategijskom politikom<br />

jedne države, kao i njenog aktuelnog opredeljenja u pogledu prioriteta<br />

u energetskom sektoru. Neki podsticaji se tako povećavaju,<br />

drugi smanjuju, pa nakon izvesnog vremena dolazi do obrnutog<br />

procesa. Ono što je potreba u Srbiji jeste uvođenje podsticaja za<br />

korišćenje toplotne energije iz obnovlijivih izvora. Ti podsticaji ne<br />

moraju obavezno biti po tzv. feed-in tarifnom sistemu, nego se<br />

mogu davati neke druge olakšice i pogodnosti. Nedavno usvojena<br />

Uredba Vlade Srbije o finansiranju projekata energetske efikasnosti<br />

stvara pretpostavke za veća ulaganja u ovu oblast, doduše<br />

pre svega kada su u pitanju lokalne samouprave.


energetika<br />

Energetska efikasnost<br />

Potrošnja primarne energije (PPE) po stanovniku iznosila je<br />

2,29 toe/stanovniku u 2006. godini, što je nešto više od svetskog<br />

proseka od 1,80 toe/stanovniku i ovih vrednosti u zemljama<br />

iz okruženja i sa usporenom tranzicijom (Rumunija - 1,86<br />

toe/stanovniku; Hrvatska 2,02 toe/stanovniku). Međutim, u<br />

poređenju sa Mađarskom, koja je tranziciju izvršila ubrzano i<br />

čija PPE iznosi 2,74 toe/stanovniku, ili razvijenim zemljama EU<br />

(Nemačka - 4,23 toe/stanovniku; Danska - 3,85 toe/stanovniku;<br />

EU-27 - 3,69 toe/stanovniku) zaostajanje je očigledno. Ipak,<br />

mora se naglasiti da je ovaj energetski indikator 2003. godine<br />

bio svega 1,79 toe/stanovniku i da je njegov porast u Srbiji najveći<br />

u odnosu na sve pomenute zemlje.<br />

Na bazi grubih procena, energetski intenzitet u Srbiji je 2-3<br />

puta veći nego u zemljama EU15 kao rezultat pada industrijskih<br />

aktivnosti tokom devedesetih godina, sporog oporavka<br />

industrije, niskih cena električne energije i neusaglašenosti<br />

cena energije i energenata koje nisu stimulativne za racionalnu<br />

upotrebu energije.<br />

Veoma bitan preduslov za poboljšanje energetske efikasnosti u<br />

Srbiji jeste uvođenje energetskog menadžmenta, i to u svim sektorima<br />

potrošnje. Kada su lokalne samouprave u pitanju, dodatni<br />

razlog zbog kojih one treba da budu među prvima koje će sprovesti<br />

mere energetske efikasnosti, jeste da će svojim uspehom<br />

motivisati domaćinstva, poslovne kompanije i industrijska preduzeća<br />

da, takođe, poboljšaju energetsku efikasnost. Sve to trebalo<br />

bi da dovede i do povećanja kvaliteta opštinskih usluga. Važan<br />

element za razvijanje tržišta usluga energetske efikasnosti jesu<br />

podsticaji, koji mogu biti različiti: subvencije, poreske i carinske<br />

olakšice, dobrovoljni sporazumi, povoljni krediti i dr. Sa druge<br />

strane, za neispunjavanje obaveza u pogledu energetske efikasnosti,<br />

potrebno je predvideti i odgovarajuće sankcije. Podrška<br />

podsticajima treba da se ostvaruje i preko nacionalnog Fonda<br />

za energetsku efikasnost. Svakako da će podsticajnim sredstvima<br />

moći da se (su)finansira veći broj energetskih revizija naših<br />

industrijskih preduzeća, posebno malih i srednjih, što će, opet,<br />

omogućiti da njihovi vlasnici/direktori imaju precizne pokazatelje<br />

kako, koliko i na koji način i energije i novca mogu da uštede.<br />

14<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


eflektor plus<br />

Energetika<br />

Amerikanci ulažu 3,5 milijardi $<br />

u zelenu energiju -<br />

“New generation power”<br />

U septembru stupa na snagu Zakon<br />

o energetskoj efikasnosti. Osim<br />

što zakon treba da usaglasimo sa<br />

evropskim, moramo ga uskladiti i s<br />

klimatskim promenama, koje nam<br />

donose hladnije zime i toplija leta.<br />

Direktor američke kompanije<br />

“New generation power” i direktori<br />

kompanija sa kojima ona sarađuje:<br />

“Iton”, “Jones Lang LaSalle”, “Martifer<br />

Group”, “Toshiba” i “Orenco Hydropower”, bili su krajem<br />

marta u Beogradu, da bi sa predstavnicima EPS-a razgovorali o<br />

ulaganju vrednom 3,5 mlrd USD u zelenu energiju.<br />

Tada je i formirana zajednička radna grupa, koja će u narednih<br />

nekoliko meseci razmatrati ekonomske, tehničke i upravljačke<br />

aspekte zajedničkog posla. Bilo je reči o gradnji energetskih kapaciteta<br />

od ukupno 1.430 megavata, od čega bi 50 MW bilo korišćenje<br />

solarne energije, 200 MW na biomasu, 50 MW za korišćenje<br />

otpada, 450 MW vetroenergije i 680 MW velikih hidroprojekata.<br />

“Amerikanci su tražili da budu većinski partner u ovom poslu, kao<br />

i da im garantujemo određene podsticajne cene koje važe kada<br />

je u pitanju energija koja se dobija iz obnovljivih izvora. EPS je<br />

zahtevao da oni potpišu mandatno pismo, kojim bi se obavezali<br />

da nastupaju kao konzorcijum”, kaže Bratislav Čeperković, izvršni<br />

direktor EPS-a.<br />

Transformator za<br />

Srbobran i Srbiju<br />

Transfromator snage 300 MVA, proizvođača “Končar”, nakon<br />

dobijenih dozvola i policijske saglasnosti, transportovan je 4.<br />

Aprila od železničke stanice Rimski Šančevi u Novom Sadu, do trafostanice<br />

Srbobran. Prema saopštenju preduzeća “Elektromreža<br />

Srbije”, transformator je namenjen za trafostanicu u Srbobranu,<br />

koja bi trebalo da bude rekonstruisana, što će podrazumevati u<br />

daljoj perspektivi gašenje 220 kilovoltnog postrojenja i prebacivanje<br />

na 400 kilovolti. Novi transformator zameniće postojeće,<br />

odnosno povezati novo 400 kilovoltno sa 110 kilovoltnim postrojenjem.<br />

Nabavkom i ugradnjom najvažnije i najsloženije opreme – novih<br />

transformatorskih jedinica, kako je saopšteno, “Elektromreža<br />

Srbije” je značajno unapredila, modernizovala i povećala efikasnost<br />

i pouzdanost kompletnog elektroeneregetskog prenosnog<br />

sistema Republike Srbije.<br />

I z v o r : www.ekapija.com


energetika<br />

ABB<br />

Novi centralni invertor od 630 kW<br />

ABB kompanija je proširila svoju seriju centralnih solarnih<br />

invertora novim modelom od 630 kilovata<br />

Novi centralni invertor od 630 kilovata (kW), model PVS800, ima veoma visoku ukupnu<br />

efikasnost sa jednom od najkompaktnijih konstrukcija koje se mogu naći na tržištu. Opseg<br />

radne temperature je proširen, a nova modularna konstrukcija DC ulaza pruža fleksibilnost sistem<br />

integratorima.<br />

ABB centralni invertor od 630 kW<br />

Modularna konstrukcija ABB centralnog<br />

invertora pojednostavljuje održavanje uređaja<br />

Visoka ukupna efikasnost novog ABB-ovog centralnog<br />

invertora je rezultat sistematskog i kontinuiranog<br />

istraživačkog rada. PVS800 ima maksimalni stepen<br />

korisnog dejstva od 98.6% sa poboljšanim stepenom<br />

iskorišćenja pri delimičnim opterećenjima čime se postigla Euro<br />

efikasnost od 98.4%. Ovo, zajedno sa veoma niskom potrošnjom<br />

električne energije od samo 600 W pri nominalnom opterećenju,<br />

predstavlja invertor sa veoma visokim ukupnim stepenom<br />

iskorišćenja.<br />

Čak 45% veća snaga po jedinici zapremine, u poređenju sa ranijim<br />

ABB centralnim invertorima, čini ovaj tip najkompaktnijim najviši stepen povratka investicije, ABB kompanija podržava svoje<br />

kupce stručnom globalnom servisnom mrežom, u više od 60<br />

invertorima Kao lider na u pronalaženju tržištu u pogledu energetski dimenzija efikasnih odnosno rešenja, veličini ABB po doprinosi<br />

kilovatu globalnoj (kW). uštedi To smanjuje električne obim energije, montažnih ne dovodeći radova, u pitanje potreban njenu isporuku. zemalja širom sveta, koja obezbeđuje kompletan obim usluga u<br />

prostor Naši u sistemi kontejneru za kontrolu i smanjuje osvetljenja transportne mogu troškove. uštedeti i do 50 procenata toku celog životnog veka uređaja.<br />

Novi energije, 630 kW a ABB upravljanje centralni zgradama invertor nudi i do širi 60 procenata. opseg radne temperature,<br />

Dok sve drugi do 45 govore o C pri o nominalnoj cenama električne snazi, i do energije, 55 o C sa nestašici smanjenjem struje i<br />

snage. klimatskim Zbog toga promenama, je ovaj proizvod ABB aktivno veoma čini pogodan nešto u za vezi tople toga, klimatske<br />

i to ovde<br />

uslove.<br />

i sada.<br />

Pri nižim<br />

www.abb.com/knx<br />

temperaturama, ABB centralni invertor<br />

daje mogućnost do 10% preopterećenja, sve do maksimalne izlazne<br />

snage od 700 kW pri 25 o C.<br />

Novodizajnirani deo za DC ulaze pruža sistem integratorima<br />

modularni i fleksibilni prilaz. Ovo je naročito korisno kada se<br />

uzme u obzir tip DC kabla i potreban broj razvodnih kutija.<br />

ABB d.o.o.<br />

Kumodraška 235<br />

11000 Beograd, Srbija<br />

Tel: +381 11 3094 300<br />

Fax: +381 11 3094 343<br />

www.abb.rs<br />

Na primer, postoji 630 kW ABB centralni invertor sa osam ulaza<br />

od 250 A, a kao opcija postoje takođe i invertori sa četiri ulaza od<br />

400 A ili dvanaest ulaza od 160 A.<br />

ABB serija centralnih invertora, veličine od 100 do 630 kW, je<br />

napravljena za multi-megavatne fotonaponske (PV) električne<br />

centrale, kao i za komercijalne i industrijske PV instalacije. Sa<br />

sertifikatima koje poseduje ABB serija centralnih invertora i sa<br />

savremenim i fleksibilnim funkcijama za povezivanje na el. mrežu,<br />

moguće je zadovoljiti sve zahteve kod priključenja na postojeće<br />

el. mreže, bez obzira gde je lokacija projekta. Da bi se osigurao<br />

ABB (www.abb.com) je vodeća svetska kompanija u oblasti<br />

energetike i industrijske automatike koja svojim tehnologijama<br />

pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne<br />

energije, u povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju<br />

štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB<br />

Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 135.000<br />

ljudi širom sveta.<br />

16<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


Učinite korišćenje solarne energije jednostavnim<br />

Gde ima sunca, ima i mogućnosti za proizvodnju električne energije.<br />

ABB ima u ponudi širok spektar solarnih invertora za instalacije u stambenim, komercijalnim i<br />

industrijskim objektima, kao i za kompletne solarne elektrane. Koji god izbor da napravite, svi<br />

proizvodi, iako visoko pouzdani, su podržani bezuslovnom garancijom i spremni su za brzu<br />

isporuku. Sa preko 120 godina iskustva u skoro svim oblastima energetike i automatike, ABB ima<br />

znanje, organizovane životne cikluse proizvoda i osoblje koje će vam pružiti podršku u održavanju i<br />

servisiranju vašeg fotonaponskog sistema. Da biste saznali kako vam možemo pomoći da<br />

korišćenje solarne energije učinite jednostavnim, posetite www.abb.com/solar


energetika<br />

Avalon Partners d.o.o.<br />

Napredna rešenja za<br />

energetsku efikasnost<br />

U<br />

vreme opšte recesije, pitanje troškova energenata<br />

postavlja se kao jedan od najvažnijih uslova postizanja<br />

profitabilne proizvodnje. Struktura proizvodnih firmi u Srbiji<br />

je takva, da je električna energija jedan od najviše korišćenih<br />

energenata. Sa približavanjem Evropskoj uniji, cena struje u<br />

Srbiji polako ali sigurno raste, kako bi se približila evropskom<br />

proseku. Konačan završetak ovog procesa, biće početak rada<br />

deregulisanog tržišta električne energije u 2013. godini. Do<br />

tog roka očekuje se dalji rast cena električne energije, i u tom<br />

smislu postavlja se pitanje kako ublažiti uticaj porasta cene<br />

ovog energenta na troškove proizvodnje. Rešenje se nalazi u<br />

povećanoj elektro-energetskoj efikasnosti.<br />

Ovim pitanjem, na našem tržištu, bavi se relativno mali broj specijalizovanih<br />

firmi. Jedna od firmi iz oblasti elektro-energetske efikasnosti<br />

sa najdužim stažom na našem tržištu je Avalon Partners d.o.o., koja<br />

uspešno izvodi poslove iz oblasti elektroenergetske efikasnosti od 1991.<br />

godine, te poseduje izuzetno iskustvo i stručnost na ovakvim poslovima. Avalon<br />

Partners se bavi usko specijalizovanim, ali zaokruženim sistemom usluga i radova iz<br />

oblasti elektroenergetske efikasnosti: od stručnih merenja kvaliteta napona i profila<br />

potrošnje energije; preko izrade projekata racionalizacije potrošnje; pa sve do<br />

isporuke, ugradnje i puštanja u rad opreme za racionalizaciju potrošnje električne<br />

energije. Avalon Partners-u svoje poverenje su poklonile najprestižnije domaće firme<br />

i u ovom trenutku ugrađeno je preko 1 000 sistema, sa vrhunskim referencama<br />

u zemlji i okruženju.<br />

Cilj Avalon Partners-a je da korisnicima ponudi pouzdana i brzo isplativa rešenja<br />

u cilju povećanja elektroenergetske efikasnosti, smanjenja troškova za utrošenu<br />

električnu energiju, smanjenja gubitaka usled lošeg kvaliteta napona, usled ispada<br />

opreme, kvarova, itd.. Oprema i usluge koji se isporučuju su namenjeni onim korisnicima<br />

koji traže visoku pouzdanost i dugotrajnost, jednostavnost upotrebe, niske<br />

troškove održavanja te opipljive i brze rezultate. U tom cilju, Avalon Partners ne<br />

pravi kompromise po pitanju kvaliteta opreme i pouzdanosti inženjerskih rešenja.<br />

Sva oprema i delovi koji se ugrađuju su proizvedeni od svetski renomiranih proizvođača,<br />

sertifikovani po evropskim normama i testirani u najtežim uslovima rada. Sva<br />

inženjerska rešenja koja se implementiraju su u skladu sa evropskim standardima i<br />

tehničkim preporukama EPS-a.<br />

Stručni tim Avalon Partners-a čine četiri inženjera elektrotehnike i jedan<br />

magistar elektrotehničkih nauka, i ovaj tim je iskusan i sposoban da ponudi<br />

vrhunski kvalitet i rešenja i opreme, a po realnim cenama. Po implementaciji<br />

sistema, vrši se verifikacija postignutih rezultata, obuka rukovalaca, te praćenje<br />

rezultata. Na ovaj način upotrebna vrednost sistema za racionalizaciju<br />

potrošnje se maksimizira.<br />

Rešenja za racionalizaciju<br />

troškova električne energije<br />

18<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


energetika<br />

Avalon Partners d.o.o.<br />

Kompenzacija reaktivne snage<br />

Oprema za kompenzaciju reaktivne snage počinje da generiše<br />

uštede odmah po ugradnji, jer smanjuje količinu preuzete reaktivne<br />

energije iz mreže, te donosi brze i dugotrajne uštede. Troškovi<br />

za reaktivnu energiju se praktično anuliraju, a jedini uslov koji treba<br />

ostvariti pre ugradnje je stručna analiza vrste i veličine opterećenja,<br />

kao i kvaliteta napona, kako bi se izabrao odgovarajući<br />

tip i snaga opreme za kompenzaciju. Pored trenutnog smanjenja<br />

troškova za utrošenu reaktivnu energiju, ugradnjom ove opreme<br />

rasterećuju se energetski transformatori i prenosni vodovi, tipično<br />

za oko 20-40%, što oslobađa kapacitete za povećanje snage<br />

pogona. Investicija u opremu za kompenzaciju reaktivne energije<br />

se samo kroz smanjenje troškova za utrošenu reaktivnu energiju<br />

vraća za manje od 12 meseci. Uštede usled rasterećenja transformatora<br />

i kablova se teško kvantifikuju, ali se u praksi pokazuje da<br />

su veće čak i od ušteda za utrošenu reaktivnu energiju.<br />

Kontrola vršne snage<br />

S obzirom da trošak vršne snage čini oko 50% mesečnog računa<br />

za utrošenu električnu energiju, jasno je da malo smanjenje vrha<br />

može doneti velike uštede. Problem predstavlja tehnologija proizvodnje,<br />

jer je osnovni uslov kontrole vrha da se ne utiče na obim<br />

proizvodnje. Odavde je jasno da ovakve sisteme mogu implementirati<br />

samo stručne i iskusne firme. Nephodno je napomenuti da<br />

je pre ugradnje opreme potrebno analizirati dijagram opterećenja<br />

fabrike i rad većih potrošača, kako bi se izborom odgovarajuće<br />

opreme i algoritma za kontrolu vrha postigao najveći efekat. U<br />

ponudi Avalon Partners-a je širok izbor opreme za kontrolu vršne<br />

snage, od jednostavnih regulatora sa nekoliko relejnih izlaza, pa<br />

do kompleksnih distribuiranih sistema sa softverskim rešenjima<br />

za optimizaciju i upravljanje. Ako se ima na umu da je Avalon Partners<br />

uspešno realizovao veliki broj ovakvih projekata, i da ima<br />

izuzetno veliko iskustvo na projektima kontrole vršne snage, ne<br />

čudi činjenica da se investicija u opremu za kontrolu vrha isplati<br />

već nakon nekoliko meseci rada.<br />

Filteri viših harmonika<br />

Gotovo sva moderna pogonska oprema generiše više harmonike<br />

tokom svog rada. Frekventni regulatori, soft starteri, ispravljači,<br />

indukcione peći, pa čak i neonske lampe, samo su neki od<br />

značajnih izvora viših harmonika. Povišen sadržaj harmonika je<br />

potencijalno opasna situacija, jer dolazi do kvarova na osetljivim<br />

uređajima, bespotrebnog reagovanja zaštita, resetovanja PLCova,<br />

nastanka rezonanse, povećanih gubitaka u transformatorima<br />

i kablovima, itd... Rešenje je primena filtera viših harmonika.<br />

Ispravna primena filtera rezultuje smanjenjem izobličenja napona<br />

i struja i pri tome svim pozitivnim efektima kompenzacije reaktivne<br />

snage... U ponudi Avalon Partners-a je širok izbor tipova filtera<br />

viših harmonika, sa različitim brzinama reagovanja i nivoima<br />

filtriranja, tako da je, u kombinaciji sa dugogodišnjim iskustvom,<br />

Avalon Partners u mogućnosti da garantuje za rezultate primene<br />

filtera. Na ovaj način naši korisnici su sigurni da će ostvarili maksimalne<br />

rezultate i najkraći period otplate od investicije u ovaj<br />

tip opreme.<br />

Kontrola troškova energenata<br />

Mesečni račun za utrošene energente (struja, gas, voda, para,<br />

mazut,...), ne sadrži informacije koje bi ukazale kako se potrošnja<br />

kretala u realnom vremenu: nedeljno, dnevno ili iz sata u sat,<br />

ili gde i kada dolazi do neracionalnog utroška energije. Troškovi<br />

energenata se najlakše kontrolišu nadzorom nad potrošnjom<br />

u realnom vremenu. To se postiže ugradnjom i umrežavanjem<br />

opreme za praćenje potrošnje na ključnim mestima u pogonu.<br />

Sve izmerene veličine se permanentno memorišu na centralnom<br />

računaru u realnom vremenu. Na ovaj način, formira se baza<br />

podataka o promenama svih energetskih parametara potrošača.<br />

Tek sa ovako dobijenim rezultatima, može se utvrditi koliki<br />

je trošak energenata po jedinici proizvoda, koji sektori/mašine<br />

su manje/više efikasni, gde su mesta neracionalne potrošnje, u<br />

kojoj meri je moguće smanjiti gubitke, šta preduzeti i koliko brzo<br />

se racionalizacija isplati.<br />

Sistem za kontrolu troškova<br />

energenata se jednostavno<br />

proširuje i mogu<br />

se pratiti potrošnje i najmanjih<br />

potrošača. Izveštaji<br />

o troškovima mogu<br />

se pogledati preko interneta,<br />

uz lozinku, sa bilo<br />

kog udaljenog računara:<br />

iz druge kancelarije, od<br />

kuće, iz inostranstva, iz<br />

centrale firme, sa mobilnog<br />

telefona, itd...<br />

Pozivamo Vas da se pridružite firmama koje savesno i racionalno upravljaju<br />

svojim troškovima. Počnite sa efikasnom potrošnjom energenata!<br />

Avalon Partners d.o.o.<br />

Nemanjina 4/XII<br />

Beograd, Srbija<br />

Tel: +381 11 362 91 78<br />

Fax: +381 11 2685 311<br />

Mob: +381 65 AVALONP<br />

E-mail: office@avalon.rs<br />

Web: www.avalon.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 19


eflektor plus plus<br />

Poslovne vesti<br />

Nastavak i<br />

završetak gradnje<br />

sistema “Selova”<br />

Predstavnici kompanije “China Water and Energy” (CWE) izrazili su<br />

interesovanje da kao partneri Vlade Srbije pomognu završetak vodoprivrednog<br />

sistema “Selova”, kod Kuršumlije.<br />

Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog<br />

planiranja Srbije, Vladimir Jovanović, kazao je na konferenciji za<br />

novinare u Prokuplju, da su Kinezi zainteresovani da zajedno sa Vladom<br />

investiraju u branu “Selova”.<br />

Jovanović je zajedno sa delegacijom kineske kompanije “China Water<br />

and Energy” razgovarao sa načelnikom Topličkog okruga Srđanom<br />

Jordačijevićem i predsednikom opštine Prokuplje Milanom Arsovićem,<br />

o načinima na koji bi se taj strateški važan objekat, koji se sa<br />

prekidima gradi gotovo tri decenije, završio u najskorije vreme.<br />

Predstavnik firme “Alfa Energy”, koja je partner kineske državne<br />

kompanije, Dejan Jelić, kazao je da su Kinezi zainteresovani za infrastrukturne<br />

projekte, posebno kada su u pitanju vode i obnovljivi izvori<br />

energije.<br />

- Posebno smo zainteresovani za opštinske projekte i zajedničke projekte<br />

i ulaganja u obnovljive izvore energije, kao što su vetroparkovi i<br />

solarne elektrane i velike hidroelektrane - rekao je Jelić.<br />

Gradnja brane i akumulacija “Selova” na reci Toplici, počela je 1986.<br />

godine i trebalo je da obezbedi snabdevanje pitkom vodom Kuršumlije,<br />

Blaca, Prokuplja, Merošine i delova Niša. Zbog nedostatka para,<br />

radovi na njenoj gradnji zaustavljeni su 1991. godine.<br />

Vlada Srbije potpisala je sporazum sa četiri opštine Topličkog okruga i<br />

opštinama Niš i Merošina, o pronalaženju novca za završetak radova.<br />

Do sada je u izgradnju brane Republika Srbija uložila 40 miliona USD,<br />

a za završetak cevovoda, fabrike vode i saobraćajnica potrebno je još<br />

86,5 miliona EUR. Rečeno je i da je Evropska unija izrazila spremnost<br />

da u ovaj objekat uloži 100 mil EUR.<br />

U okviru vodosistema “Selova” planirana je i izgradnja dve hidroelektrane<br />

snage 1,8 megavata i još osam mini hidroelektrana na pritokama<br />

reke Toplice.<br />

Da bi se nastavila gradnja, mora da se reši imovinski status nad 300<br />

hektara zemljišta u privatnom vlasništvu i raseli 20 porodica, za šta će<br />

biti potrebno oko milijardu dinara.<br />

Ozbiljne uštede<br />

privrede Srbije<br />

Ukoliko bi usvojili još sedamdeset preporuka za pojednostavljivanje<br />

uslova poslovanja, privreda Srbije bi uštedela oko 40 mil EUR.<br />

Direktorka Kancelarije za regulatornu reformu, Mirjana Prokopijević,<br />

podseća da je Jedinica za sveobuvhatnu reformu propisa (iz koje je<br />

nastala Kancelarija za regulatornu reformu), pripremila 340 preporuka,<br />

od kojih je Vlada usvojila 304 i uputila nadležnim telima da ih<br />

sprovedu u praksi.<br />

“Međutim, do sada je sprovedeno samo 196 preporuka, koje nose oko<br />

dve trećine ukupnih mogućih ušteda”, navela je ona.<br />

Prema njenim rečima, pored pojedinačnih preporuka, Vlada je usvojila<br />

i sistemske preporuke, od kojih je najvažnija potreba za reformom<br />

inspekcije.<br />

- To je kompleksan posao, koji se ne može obaviti u kratkom roku, ali<br />

je važno da je Vlada prepoznala značaj te preporuke, mada sa zakašnjenjem<br />

- navela je ona.<br />

Prokopijević je podsetila je da je Vlada krajem prošle godine osnovala<br />

radnu grupu za pripremu plana za reformu inspekcija, ali je podsetila<br />

i da je rok za izradu nacrta istekao 31. marta.<br />

- Mislimo da je reč samo o kratkom zastoju i da će vrlo brzo to vladino<br />

telo, razmatrati nacrt programa reforme inspekcija i upututi ga na javnu<br />

raspravu, nakon čega bi trebalo da bude usvojen i na sednici Vlade<br />

početkom jeseni - precizirala je Prokopijević.<br />

Ona je ukazala da su preduzeća prepoznala veliki broj problema u<br />

primeni zakona koji se odnose na ovlašćenja inspekcije, a najčešće<br />

su - neefikasnost rada inspekcijskih organa, neujednačenost kvaliteta<br />

u radu, neujednačeni kriterijumi, izostanak dobre koordinacije...<br />

Sve to utiče na velike troškove privrede, koji bi bili znatno manji kada<br />

bi se podigao rad inspekcijskih organa, dodala je Prokopijević.<br />

Kancelarija za regulatornu reformu je stalno stručno telo Vlade Srbije,<br />

koje je nastalo juna prošle godine i predstavlja neku vrstu kontinuiteta<br />

sa Jedinicom za sveobuhvatnu reformu propisa. Kancelarija je nadležna<br />

da obavlja analizu efekata propisa i stara se o njihovom kvalitetu,<br />

pripremanjem mišljenja o svim zakonima koje donosi Vlada.<br />

Necarinske barijere zbog neusklađenosti sa standardima EU i pribavljanje<br />

sertifikata, problemi su prilikom izvoza iz Srbije u EU.<br />

Potpredsednica PKS Vidosava Džagić ukazala je na nedovoljnu harmonizaciju<br />

sa tehničkim propisima EU, odnosno potrebu da se izgradi<br />

“infrasturktura kvaliteta”.<br />

Što se tiče tržišta EU, Srbiji jeste omogućeno da izvozi bez carina, ali<br />

tu postoji set necarinskih barijera, koje direktno proističu iz tehničkog<br />

zakonodavstva. Još nije doneta Direktiva o građevinskim materijalima.<br />

Džagić je kao problem navela i troškove u pribavljanju sertifikata,<br />

naglasivši da srpski izvoznici moraju da se snalaze i traže akreditovane<br />

laboratorije.<br />

Džagić je ocenila da bi status kandidata mogao da bude “stabilizirajuća<br />

komponenta”, odnosno da bi mogao da nadomesti neka negativna<br />

kretanja, poput zamrzavanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim<br />

fondom.<br />

Pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije,<br />

Vladimir Međak rekao je da Srbija u drugoj polovini ove godine planira<br />

da donese novi nacionalni plan evro-integracije.<br />

Taj plan će, prema njegovim rečima, sadržati korake koje treba da<br />

pripreme Srbiju za pregovore o članstvu, koji se pre svega odnose na<br />

usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.<br />

Međak je rekao da je u ukupnoj trgovinskoj razmeni Srbije prošle<br />

godine udeo trgovine sa EU bio 56%, sa zemljama CEFTA 17 odsto i<br />

sa Rusijom 10%, kao i da je, s obzirom da sve članice CEFTA pretenduju<br />

na članstvo u EU, 73 odsto trgovine otpada na sadašnje i buduće<br />

članice EU.<br />

Prema njegovim rečima, izvoz Srbije u 2011. iznosio je 8,4 milijardi<br />

evra, a uvoz 14 milijardi evra, trgovinski deficit je bio šest milijardi, a<br />

pokrivenost uvoza izvozom 58 odsto. On je dodao da je pokrivenost<br />

uvoza izvozom u trgovini sa EU 60,5 odsto.<br />

Međak je rekao da je smanjenje prihoda od carina efekat svakog sporazuma<br />

o slobodnoj trogini, pa tako i sa Rusijom, zemljama CEFTA i<br />

sa EU.<br />

On je naveo da je, ako se gleda potencijalni gubitak Srbije i EU zbog<br />

nenaplaćivanja carine zbog liberalizacije, jedan prema tri, odnosno<br />

da bi Srbija imala gubitak od 438 miliona evra, dok bi izvoznici u EU<br />

morali da plate 1,5 milijardi evra carine.<br />

20<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


energetska efikasnost efikasnost<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

DCS PCS7 Upravljački sistem<br />

nove kotlarnice u Fabrici<br />

„Fiat automobili Srbija“ u Kragujevcu<br />

Investitor: “Siemens d.o.o.” Beograd<br />

Za potrebe nove fabrike „FAS-FIAT AUTOMOBILI SRBIJA“ u<br />

Kragujevcu, projektovan je potpuno novi energetski blok u skladu sa<br />

zahtevima proizvodnje i grejanja, u čijem sastavu se nalazi i novi objekat<br />

kotlarnice.<br />

Postojeća oprema („stari“ kotlovi), ukupnog toplotnog<br />

kapaciteta 31,7 MW, zajedno sa 3 nova vrelovodna<br />

membranska kotla, svaki toplotne snage po 50 MW,<br />

čine jedinstven toplotni izvor ukupne toplotne snage<br />

181.7 MW, nominalnog temperaturnog režima 140/80 o C.<br />

Na osnovu postavki hidro-mašinskog dela projekta i zahtevanih<br />

uslova rada, implementiran je algoritam upravljanja sa konstantnim<br />

protocima u mreži u 4 različita režima protoka i kliznom<br />

temperaturom povratne vode od potrošača.<br />

Karakteristike ovog načina upravljanja su:<br />

• laka regulacija rada postrojenja;<br />

• sigurnost u radu kotlova (temperature napojne vode više od<br />

minimalnih);<br />

• stabilnost sistema u odnosu na moguće promene u delu predate<br />

količine toplotne energije potrošaču;<br />

• postrojenje u normalnom režimu radi bez recirkulacije;<br />

Mikro Kontrol je, zahvaljujući bogatom iskustvu i uspešno odrađenim<br />

poslovima projektovanja, izvođenja i puštanja u rad sistema<br />

automatskog upravljanja u različitim oblastima industrije, kao<br />

i s obzirom na činjenicu da je jedini sertifikovan Siemens solution<br />

partner za oblast Procesnih Kontrolnih Sistema (DCS Simatic<br />

PCS7) u Srbiji, prepoznat i izabran kao pouzdan partner za realizaciju<br />

ovog upravljačkog sistema. To poverenje smo na najbolji<br />

mogući način i opravdali.<br />

Opis upravljačkog sistema<br />

Za AS upravljački podsistem toplane izabran je Siemens-ov DCS<br />

(Distributed Control System) PCS7, sa redundantnim procesorom<br />

S7-417-4H. Takođe, podsistem operatorskog nadzora (OS)<br />

zasnovan je na redundantnim serverima; s obzirom da je objekat<br />

toplane u radu 24h, tj. ne sme da bude prekida u napajanju,<br />

signalizaciji i upravljanju, sistem za merenje, upravljanje i nadzor<br />

je zasnovan na primeni pouzdanog procesnog računara – redundantnog<br />

programabilnog logičkog kontrolera (PLC-a).<br />

Za procesni računar (PLC) je izabran industrijski kontroler visoke<br />

pouzdanosti, neosetljiv na greške, projektovan sa redundansom<br />

tipa 1 od 2, tako da ostaje raspoloživ u slučaju otkaza jednog od<br />

podsistema; to je tzv. “fault tolerant system”, i podrazumeva da su<br />

sve glavne komponente računarskog sistema duplirane (udvojene).<br />

Mrežu operatorskih stanica čini pet klijentskih računara (dva<br />

standardna, i tri sa „touch screen“ ekranom za lokalni nadzor<br />

upravljačkog sistema novih kotlova.<br />

Inženjerska stanica, kombinovana sa jednom od klijentskih stanica,<br />

koristila se u fazi razvoja aplikacije upravljanja i nadzora i<br />

njenog puštanja u rad, a trenutno se koristi za održavanje i nadograđivanje<br />

aplikacije.<br />

22<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


energetska energetska efikasnost<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

Specifičnost u projektovanju upravljačkog sistema je u činjenici<br />

da je u jedinstven sistem upravljanja i nadzora trebalo objediniti<br />

merno - upravljačke podsisteme različitih proizvođača:<br />

• upravljanje i nadzor Weishaupt gorionika starih kotlova<br />

• upravljanje i nadzor Oilon gorionika novih kotlova<br />

• upravljanje i nadzor Auma ventila sa redundantnim Profibus<br />

interfejsom<br />

• lokalno upravljanje upravljačkim sistemom novih gorionika<br />

preko računara sa „touch screen“ ekranom<br />

Za razliku od standardnih zadataka upravljanja (ventilima, motornim<br />

pogonima, regulacijama), koji su bogato podržani bibliotekama PCS7<br />

(na nivou AS i OS programiranja), navedeni specifični zadaci zahtevali<br />

su od inženjera Mikro Kontrol-a razvoj posebnih softverskih algoritama<br />

komunikacije, upravljanja i grafičkog prikazivanja.<br />

Obim urađenog posla<br />

Realizacija projekta Upravljačkog sistema nove kotlarnice od strane<br />

Mikro Kontrol-a, obuhvatala je sledeće faze:<br />

• Projektovanje mrežne komunikacije<br />

• Izvođački projekat i Projekat izvedenog stanja upravljačkog<br />

sistema, uključujući i precizno definisanje algoritma upravljanja<br />

• Stručnu asistenciju u izboru opreme<br />

• Nadzor nad montažom, isporukom i povezivanjem 10 polja<br />

razvodnih ormara u MCC i komandnoj sobi; tipovi polja:<br />

napojno - energetska, polje sa PLC-om (AS-om), računarima i<br />

komunikacionom opremom, polja sa decentralizovanom periferijom,<br />

polja sa drajvovima elektromotornih pogona pumpi<br />

(frekventnim regulatorima)<br />

• Parametarizaciju frekventnih regulatora i Auma elektromotornih<br />

pokretača, sa puštanjem u rad<br />

• Programiranje i puštanje u rad upravljačkog sistema<br />

Prilikom realizacije posla angažovani su radnici sledećih profila:<br />

• inženjeri u projektnom birou i na terenu (2800 inženjer – sati)<br />

MIKRO KONTROL<br />

Vase Pelagića 30, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3699080<br />

fax: +381 (0) 11 3699939<br />

e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />

web: www.mikrokontrol.rs<br />

Predstavništvo Niš:<br />

Jovana Ristića 11, Niš<br />

tel/fax: +381 (0) 18 4511 884,<br />

+381 (0) 18 4519 192<br />

e-mail: nis@mikrokontrol.rs<br />

Predstavništvo Novi Sad:<br />

tel/fax: +381 (0) 21 469 501,<br />

+381 (0) 21 646 6543<br />

e-mail: ns@mikrokontrol.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 23


energetika<br />

Timken<br />

Najnovija tehnologija za rudnike<br />

U<br />

vremenima kao što su ova, kada počinje da se shvata vrednost prirodnih rudnih<br />

bogatstava koje Srbija ima, ulaganja u ovu granu industrije još nisu onolika koliko<br />

bi trebalo da budu, ali u tom međuprostori između želja i mogućnosti, kompanija „Timken“<br />

nudi servis, održavanje mašina i prateće opreme u oblasti rudarstva.<br />

„Timken“ nudi kompletnu liniju rešenja za rudarsku industriju,<br />

uključujući legiran čelik, ležajeve, alate za održavanje kao i alate<br />

za praćenje stanja opreme, te površinsku zaštitu materijala.<br />

Proizvodnja čelika i ležajeva za rudarsku<br />

industriju<br />

Kompanija „Timken“ dosta ulaže u pronalaženje tehničkih rešenja<br />

za rudarsku industriju. Koristimo naše profesionalno znanje,<br />

vodeću tehnologiju u industriji i vek iskustva u proizvodnji ležajeva<br />

i čelika, kako bismo postali pouzdan izvor za naše klijente iz<br />

oblasti rudarske industrije. Od originalnih proizvođača opreme,<br />

poput „Bucyrus“, „Joy Global“, „Komatsu“ i „Caterpillar“, do osoblja<br />

za održavanje te opreme, koja se koristi u rudnicima, između<br />

ostalih, rude - uglja, bakra, zlata, fosfata i gvožđa.<br />

Radimo zajedno sa proizvođačima i korisnicima opreme, kako<br />

bismo postigli željene ciljeve i karakteristike, kao što su: dug i<br />

pouzdan rad opreme, samim tim smanjenje troškova održavanja<br />

kao i povećanja produktivnosti i proizvodnje. „Timken“ odgovara<br />

na ove izazove sa proizvodima poput valjkastih, cilindričnih, sferičnih<br />

i ležajeva u kućištima, koji su svi osmišljeni i dimenzionisani<br />

sa ciljem da prevaziđu čak i najstrože ustaljene norme.<br />

Spojili smo naše specifično znanje iz oblasti rudarstva, sa našim<br />

znanjem metalurgije, tribologije i proizvodnje, kako bismo osmislili<br />

i razvili rešenja za naše klijente svuda po svetu. Proizvodnja<br />

visokog kvaliteta je samo jedan aspekt našeg rada. „Timken“ ima<br />

tim inženjera koji prodaju i održavaju naše proizvode na terenu.<br />

Istovremeno, naši inženjeri se viđaju sa klijentima iz oblasti<br />

rudarstva, kako bi videli uslove rada opreme iz prve ruke i kako<br />

bi savetovali i opremili zaposlene sa neophodnim alatima koji su<br />

potrebni da bi se instalirali, nadgledali i servisirali „Timkenovi“<br />

proizvodi.<br />

Cilindrični ležajevi, sferični ležajevi i<br />

konusno-valjkasti ležajevi<br />

„Timken“ je globalni lider u proizvodnji i distribuciji valjkastih ležajeva.<br />

Naše široko iskustvo u rudarstvu i drugim teškim industrijama<br />

nas je opremilo znanjem, kako da optimiziramo i unapredimo<br />

naše proizvode u širokom polju cilindričnih, sfernih i konusnih<br />

valjkastih ležajeva.<br />

„Timken“ nudi vrhunske performanse za sve svoje ležajeve u<br />

ponudi. Pružite nam priliku i videćete da možemo da pratimo<br />

korak uz bilo kog proizvođača ležajeva u industriji.<br />

Nudimo sledeće ležajeve:<br />

• Konusno-valjkaste ležajeve - mi smo svetski lideri u proizvodnji<br />

konusno-valjkastih ležajeva i nudimo preko 26 000 različitih<br />

proizvoda, u dizajnu jednorednog ili dvorednog ležaja.<br />

• Sferične (ili sferne) valjkaste ležajeve - u ponudi su od veličina<br />

25 mm (unutrašnji prečnik) do 2 000 mm (spoljašnji prečnik).<br />

• Cilindrične valjkaste ležajeve u jednom ili dva reda, u dva<br />

različita dizajna, kao kavezne ili beskavezne ležajeve, u veličinama<br />

od 60mm (unutrašnji prečnik) do 2 000 mm (spoljašnji<br />

prečnik).<br />

• Aksijalne ležajeve - u ponudi su kao konusni, sferni ili cilindrični,<br />

do veličine od 2 000 mm (spoljašnji prečnik).<br />

Valjkasti ležajevi u zatvorenom kućištu, za<br />

potrebe opreme za transport i proces sirovina<br />

„Timken“ valjkasti ležajevi u zatvorenom kućistu su visoko kvalitetni,<br />

u zaptivenom kućistu otpornom na koroziju. Idealni su<br />

za teške uslove eksploatacije, kao sto su procesna oprema i<br />

transport sirovina. Ovi ležajevi su dostupni kao konusni i sferni<br />

valjkasti ležajevi.<br />

24<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


energetika<br />

Timken<br />

Nadgledanje stanja rudarskih mašina<br />

Kako bi se sprečili neočekivani zastoji u radu mašina, mora se sve<br />

vreme imati uvid u stanje opreme koju klijent poseduje. Zbog<br />

toga „Timken“ nudi niz mogućnosti za nadgledanje i nadzor mašina<br />

– od stalnog nadzora, do privremenog, kako za velike, tako i za<br />

male mašine. Klijent će uvek znati šta se dešava u mašini i ekipe<br />

„Timken“-a će uvek pomoći da klijentu pronađu probleme i da ih<br />

koriguju, bez ometanja njihovog rasporeda rada.<br />

Legiran čelik za bešavne mehanične cevi<br />

Sa više od 1.5 miliona tona godišnjeg kapaciteta za livenje gvožđa,<br />

„Timken“ proizvodi jedan od najširih linija specijalizovanih<br />

čelika u svetu. Većina tog čelika napušta „Timken“-ovu fabriku<br />

čelika, u obliku legura i čelika u šipkama ili polugama. Šta više,<br />

došta čelika se proizvodi u obliku bešavnih cevi, koje se koriste<br />

kako od strane naših fabrika ležajeva, tako i od strane klijenata.<br />

Trening za održavanje ležajeva<br />

„Timken“ nudi program obrazovanja za održavanje ležajeva, koji<br />

je prilagođen rudarskoj industriji i osoblju za održavanje. Polaznici<br />

tako imaju mogućnost da nauče osnove o ležajevima, o<br />

njihovom rukovanju i održavanju, kako bi rudnici imali najveću<br />

korist od svoje opreme.<br />

Ležajevi otporni na prljavštinu<br />

Kada čisti uslovi rada nisu mogući, a ni prestanak rada ležajeva<br />

nije prihvatljiv, „Timken“ nudi pravi izbor ležajeva otpornih na<br />

prljavštinu. Primenjujući poboljšanu geometriju i površinsku<br />

zaštitu, „Timken“ pomaže da izaberete odgovarajuće ležajeve,<br />

otporne na nečistoće.<br />

Reparacija ležajeva<br />

„Timken“ nudi sveobuhvatne usluge reparacije ležajeva,<br />

kako bismo uštedeli vreme i novac klijentima, tako što prepravljaju<br />

ležajeve za produženi radni vek. „Timken“ radi<br />

reparaciju većini modela ležajeva, uključujući valjkaste, sferične,<br />

cilindrične, kuglične i aksijalne. Kompanija „Timken“<br />

reparira i ležajeve od ostalih proizvođača, do prečnika od 2<br />

000 mm (spoljašnji prečnik).<br />

Detaljnije se obavestite kod:<br />

Giurgiev Dragoslav Marian<br />

Senior Sales Engineer<br />

Srbija, Makedonija, BiH, Crna Gora<br />

Mob: + 40 (0) 730044768<br />

Fax: + 40 (0) 244403400<br />

E-mail: dragoslav.giurgiev@timken.com<br />

Web: www.timken.com<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 25


pronalazači<br />

Srpsko kupatilo bez bojlera<br />

Mnogo je pronalazača i inovatora u Srbiji. Podaci kažu da ih ima nekoliko hiljada, kako to<br />

oni razlikuju, što inovatora, što pronalazača. Tu razliku utvrdićemo u nekom od narednih<br />

brojeva, a ovog puta, časopis “<strong>Industrija</strong>” predstavlja jednog od mnogih koji su svoj put na<br />

srpskom tržištu uspeli da pronađu - polako i postepeno. Ostoja Rajić iz Novih Banovaca osmislio<br />

je mnogo patenata i dobio puno nagrada. Čitaocima “Industrije” rešio je da prikaže kako može<br />

da radi bojler, a da ga skoro i nema.<br />

“Trajalo je 10 godina istraživanje i razvoj<br />

ovog protočnog bojlera, finansiranjem<br />

iz sopstvenih izvora. Proizvod sam<br />

patentirao u Zavodu za intelektualnu<br />

svojinu u Beogradu - u više navrata,<br />

jer kako je tekla proizvodnja protočnih<br />

bojlera, tako se u hodu išlo i usavršavanje<br />

i razvoj proizvoda. Sagledavajući<br />

nedostatke svih poznatih bojlera na<br />

tržištu, velikih rasipnika struje od 80<br />

litara, pa do 10 litara, tj. od akumulacionih,<br />

pa do malih protočnih, koji znatno<br />

štede struju, vodu, prostor i vreme, analizom i razmišljanjem<br />

- došao sam do krajnjeg rešenja.<br />

Analizom stanja tehničkih rešenja, došao sam do zaključka da<br />

nam više nisu potrebni nikakvi bojleri za grejanje vode u domaćinstvu,<br />

u ugostiteljstvu, industriji i drugim mestima. Zašto bi<br />

nam uopšte trebali slavina i bojler, kada ja znam da konstruišem<br />

slavinu koja greje i magnetiše vodu? Ili, zašto bi nam u kupatilu<br />

trebao veliki bojler ili protočni i nosač tuša?<br />

To sam rešio tako što sam postavio grejač u cevi kao nosaču tuša<br />

i tako izbacio sve vrste bojlera. ptentirao sam i keramički grejač<br />

u cevi, na koju sam ugradio magnet, regulator jačine struje, protoka<br />

vode i tuš-crevo. Na taj način dobio sam proizvod koji izvanredno<br />

zauzima mali prostor i troši 70% manje struje i 50% manje<br />

vode, a pritom - nema kamenca.”<br />

Vekovima je poznato da<br />

magnet ima lekovito dejstvo<br />

na ljude, životinje i biljke,<br />

naročito sada kada magnetna<br />

sila Zemljine kore drastično<br />

slabi. Tim dodatkom poboljšava<br />

se zdravlje, a i standard<br />

korisnika ovog Ostojinog pronalaska.<br />

Brojne su nagrade, medalje i<br />

priznanja koje je ovaj pronalazač,<br />

inače mašinski inženjer<br />

po struci, dobio kod nas i u<br />

svetu. U svetu, u kom je duže<br />

godina živeo ali se ipak vratio<br />

u Srbiju, jer je smatra najlepšim<br />

mestom za život. Zato je,<br />

želeći da napravi jaču sponu<br />

između Srbije i dijaspore,<br />

napravio Uniju pronalazača<br />

Srbije i dijaspore TESLINO<br />

JEDINSTVO, sa sedištem u<br />

Novim Banovcima.<br />

Ostoja je pronalazač sa 250<br />

projekata, a nagrade i priznanja<br />

dobijao je svuda. Od<br />

sajma u Londonu i njihovog<br />

Zlatnog ključa, do Srbije, gde je nagrađen sa 30 zlatnih medalja i<br />

50 diploma i raznih priznanja za svoje naučnoistraživačke radove.<br />

Nekako mu je posebna Zlatna medalja sa likom Nikole Tesle, koju<br />

je dobio na Biznis bazi u Beogradu.<br />

Mada mu se ne dopada to što u Srbiji ipak nedostaju ozbiljni investitori,<br />

koji bi uložili u proizvodnju njegovih i mnogih patenata<br />

njegovih kolega, on i njegova porodica smatraju da mladi ljudi<br />

ne bi trebalo da odlaze i da svoju budućnost treba da grade ovde.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 27


eflektor plus<br />

reflektor plus<br />

Srpski brend je “Simprolit-sistem”<br />

Još uvek deluju kao daleka budućnost, kuće<br />

građene od blokova debljine 25 centimetara,<br />

koje su leti i bez upotrebe klima-uređaja lepo<br />

rashlađene, a zimi prijatno tople. Eh, mnogo to<br />

deluje daleko... A baš i nije.<br />

I<br />

baš za takav sistem gradnje, Milan Dević, doktor tehnologije<br />

građenja i inženjeringa u građevinarstvu, dobio je Grand<br />

prix “Zlatni Arhimed” na Međunarodnom sajmu inovacija,<br />

pronalazaštva i novih tehnologija u Moskvi.<br />

Osim što proizvodi materijal od koga je moguće sagraditi kuću od<br />

temelja do krova, Dević prodaje i tehnologiju. Tako po njegovom<br />

receptu rade četiri fabrike u Rusiji, a ima ih i u Gruziji, Bugarskoj,<br />

Republici Srpskoj.<br />

Naravno da nećemo pominjati trenutno poznate Ruse kojima je<br />

Simprolit-sistem već koristio, da ne bi tako naš čovek ostao u senci<br />

tih podataka, sasvim nezasluženo, jer nam je zaista cilj da ovaj<br />

pronalazak i njegove blagodeti postanu srpska realnost u gradnji<br />

kuća i stanova. Vredno je reći da osim istočne Evrope, interesovanje<br />

za Devićev pronalazak vlada i u Saudijskoj Arabiji i Egiptu.<br />

Međutim, u Srbiji stvari su drugačije. Ni nagrade Evropske i<br />

Međunarodne organizacije za zaštitu intelektualne svojine, pa ni<br />

Aprilska nagrada grada Beograda, nisu bile dovoljna preporuka<br />

za izgradnju objekata simpolit-sistemom. Za sada ih je “niklo”<br />

desetak i to uglavnom u slučajevima u kojima je investitor bio<br />

privatnik. Ipak, nada da će ovaj sistem izgradnje, za koji Dević<br />

tvrdi i da je jeftiniji, biti široko prihvaćen i u našoj zemlji, postoji.<br />

Postoji, kako da ne postoji! Na svečanoj dodeli nagrada Privredne<br />

komore Beograda, 14. marta, dr Milan Dević dobio je nagradu<br />

Za najbolja tehnička unapređenja. Preciznije rečeno - Primena<br />

elemena Simprolit- sistema kod rešavanja problema termičke i<br />

protivpožarne izolacije međuspratnih i krovnih ploča, predložen<br />

od strane Srpske Akademije inovacionih nauka (SAIN). Beogradska<br />

komora tradicionalno svake godine dodeljuje te nagrade, sa<br />

ciljem da se što kvalitetnije i uspešnije povežu privreda i nauka.<br />

28<br />

Ovom tehnologijom i sistemom se ostvaruju visoka energetska<br />

efikasnost i ekološki zahtevi. Tehnologija u sebi sadrži više od 30<br />

pronalazaka i robnih marki zaštićenih patentom i robnim i uslužnim<br />

žigom.<br />

Milan Dević je osim “Zlatnog Arhimeda” dobio i više specijalnih<br />

priznanja ruskih i inostranih institucija, među kojima je i prestižno<br />

priznanje - Grand prix Vojne akademije oružanih sila Ruske<br />

Federacije za nauku i naučne radove.<br />

- Reč je o “Simpolit-sistemu”, tj. o izgradnji objekata koji bi<br />

štedeli energiju, a da se pri tome u njihovim zidovima ne<br />

zadržavaju štetne materije. Energija je socijalna kategorija<br />

i njena cena ne može da se povećava u nedogled. Zato su<br />

mnogobrojne zemlje u svetu, a naročito članice Evropske<br />

unije, “naredile” kroz regulativu građanima da grade “štedljive<br />

objekte”. Dakle, zgrade koje nisu dobro izolovane neće<br />

moći da se prodaju, a ni uknjiže. Recimo, stanovnici Kipra i<br />

Nemačke, koji nisu “utoplili” zidove svojih stanova, plaćaju<br />

duplo veći porez - objašnjava Dević pronalazak na kome<br />

radi punu deceniju.<br />

Inače, zidovi takve kuće su neuporedivo lakši od onih u čijem<br />

zidanju je bila opeka, pa su samim tim i bezbedniji u slučaju<br />

zemljotresa i poželjniji su za nadogradnju. A s obzirom na to da<br />

su i tanji, dobija se 10 odsto dodatne površine. I ono što je najvažnije,<br />

dugovečni su. Simpolit se ne menja pola veka, čak deset<br />

godina duže od cigle. U biografiji Milana Devića pronalazača, upisano<br />

je 50 patenata, četiri robne marke, tri akademska zvanja i<br />

bezbroj nagrada.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


mehanizacija<br />

Tecon Sistem d.o.o.<br />

Demag kranovi<br />

– pouzdan partner u svakom poslu<br />

Početkom godine instaliran je sistem za<br />

nošenje pneumatskog alata, za kompaniju<br />

Desoutter, razvijen od strane domaće kompanije<br />

Alfa technics iz Kragujevca, a uz podršku<br />

Tecon Sistema i Demag Cranes-a. Krajnji<br />

korisnik sistema je fabrika FIAT Automobili<br />

Srbija, u Kragujevcu, a sistem će biti korišćen<br />

na montažnoj liniji, za nošenje električnog i<br />

pneumatskog alata, prilikom montaže vozila.<br />

Sistem se sastoji od monorail staze koja je izrađena od<br />

Demag-ovog KBK I profila, sa specijalnim kolicima, na<br />

koja su pričvršćeni nosači alata. Električni, ili pneumatski<br />

alati su softverski upravljani i namenjeni za zavijanje, ili<br />

odvijanje različitih vrsta vijaka/navrtki na linijama montaže.<br />

U zavisnosti od tipa alata, odnosno njihove mase, nosač alata se<br />

kreće po jednoj monorail stazi (poput monorail dizalice), ili po<br />

dve monorail staze – poput lakog kranskog sistema sastavljenog<br />

od KBK I profila. Upotreba ovakvog tehničkog rešenja, omogućava<br />

se da radnici koji rade na montažnim linijama, uz veoma mali<br />

napor, mogu da rukuju teškim alatima. Potrebna sila za rukovanje<br />

ovakvim alatima ne prelazi silu od 5 N, što se smatra veoma<br />

lagodnim uslovima za rad.<br />

Osim standardnih nosača alata, koriste se i specijalni nosači tzv.<br />

„frejmovi“ – nosači, kod kojih alat ima manju masu, tako da je<br />

uloga monorejl sistema da nose frejm sa komandnom pločom.<br />

Frejm se veša sa dve nosiljke za jedan monorejl.<br />

Posebni sistemi su tzv. „multi“ sistemi, koji služe za istovremeno<br />

zavijanje, ili odvijanje, više vijaka ili navrtki. U ovom slučaju<br />

sistem vešanja je ostvaren sa dva fiksna paralelna monorejla<br />

KBK I (kao kod reaktivne ruke). Po ova dva monorejla se kreće,<br />

poprečno postavljen monorejl KBK I, za koji se veša multi sistem.<br />

Suštinski, sistem izgleda kao laki jednogredni kran, sastavljen od<br />

KBK I profila, samo što je umesto dizalice montiran nosač alata.<br />

Ovako definisani sistemi, daju uređaju 2 stepena slobode:<br />

uzdužno kretanje poprečnog nosača (grede) monorejla zajedno<br />

sa multi uređajem, odnosno kretanje samog uređaja po poprečnom<br />

nosaču.<br />

S obzirom da se sistem pokazao jako dobro u test fazi, u planu<br />

je dalji razvoj sistema nosača alata, za tržišta u okviru Evropske<br />

unije, ali i za tržište Rusije.<br />

Detaljnije informacije na:<br />

TE CON Si stem d.o.o.<br />

An ti fa ši stič ke bor be 21 b<br />

11070 N. Be o grad, Sr bi ja<br />

tel/fax: + 381 11 301 78 74,<br />

311 66 50<br />

e-mail: office@demag.rs<br />

www.demag.rs<br />

30<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


KONCERN<br />

ITW-Austria je kompanija za prodaju i marketing proizvoda internacionalnog<br />

Koncerna Illinois Tool Works (ITW). Naš dnevni trud i rad određuju: fokus na<br />

stvarne potrebe naših kupaca, inovativne ideje i investicije u sigurnost i pouzdanost<br />

naših proizvoda.<br />

ITW je specijalista za rešenje svih vaših problema na građevinama.<br />

Profesionalci na izgradnji imaju poverenje u naše proizvode, jer znaju da se<br />

mogu od prvog trenutka osloniti na kvalitet i jednostavnu upotrebu naših<br />

proizvoda.<br />

U decenijskom iskustvu kuće ITW naši tehničari i inženjeri su izumeli velik broj<br />

proizvoda, koji je danas poznat i zaštićen u celom svetu.<br />

Taj uspeh je naš podsticaj, da globalnim istraživanjem i razvojem proširimo i<br />

stvorimo nove inovativne proizvode i tako našim mušterijama omogućimo<br />

prednost u odnosu na naše konkurente.<br />

PROIZVOĐAČ MONTAŽNE TEHNOLOGIJE<br />

Spit ima korist od svoje velike matične kompanije ITW Konzerna i njene<br />

raznovrsne orijentacije, jer je preko nje povezan sa proizvođačkim “know how” iz<br />

plastične, čelične i hemijske industrije.<br />

U sopstvenom odeljenju za istraživanje i razvoj izrađuju se konstantno nove ideje<br />

za montažne tehnologije, koje se proizvode na našim evropskim lokacijama.<br />

MARKA<br />

Spit već 60 godina proizvodi i prodaje profesionalne proizvode vrhunskog<br />

kvaliteta za građevinarstvo.<br />

Zbog stalnog istraživanja, razvoja i velike blizine naših korisnika, uspešno smo<br />

na tržistu stvorili mnogobrojne vodeće i revolucionarne proizvode, kvalitetne,<br />

snažne i jednostavne za korišćenje.<br />

Izuzetna Spit Pulsa Gasnageltechnik omogućava lakšu i bržu montažu za<br />

električare, instalatere i za svu unutrašnju gradnju.<br />

Betonska i zidna testera Spit D88E, ili zidna freza Spit F40 ili Spit Hameri za<br />

bušenje i štemovanje Spit 352 SVC i Spit 452 SVC su samo mali broj proizvoda iz<br />

asortimana Marke SPIT, koja je najbolja za brz i efikasan rad.<br />

JEDNOSTAVNO I BRZO<br />

Posebnost firme SPIT je koncentracija na proizvode, koji omogucavaju jednostavan<br />

i brz rad. JEDNOSTAVNO & BRZO – to su te dve reci zbog kojih bi se trebali<br />

odlučiti za SPIT-proizvod.<br />

Brže i jednostavnije raditi znači za vas ušteda vremena. Vreme je u današnjem<br />

ritmu života postalo nešto jako skupoceno, a mi vam omogućavamo da uštedite<br />

i vremena i novca.<br />

SERVIS, SAVET & SIGURNOST<br />

Spit Servis, znači za vas, direktan kontakt sa našim trgovačkim putnicima, koji<br />

vam stoje na raspolaganju u svim prilikama. Takođe u našem Servis-Centru rade<br />

visoko motivisani tehničari, koji brzo i bez komplikacija servisiraju i popravljaju<br />

vaš alat.<br />

Magnat d.o.o. vodeći je distributer alata, mašina i opreme<br />

za građevinarstvo, industriju, servise i sve druge korisnike<br />

profesionalnih kvalitetnih alata, mašina i opreme.<br />

Nakon dve decenije uspešnog rada i razvoja, Magnat d.o.o.<br />

na tržištu se definiše kao zastupnik, uvoznik i distributer<br />

renomiranih svetskih proizvođača, među kojima za ovaj<br />

broj Industrije izdvajamo ponudu svetskog brenda SPIT.<br />

SPIT 452 SVC<br />

SPIT PULSA 700E<br />

SPIT 352 SVC<br />

SPIT 560<br />

Detaljnije o celokupnoj ponudi i uslovima<br />

nabavke obratite se na sledećoj adresi:<br />

MAGNAT d.o.o.<br />

13. oktobra 64,<br />

11260 Beograd, Umka<br />

Srbija<br />

Tel/fax: +381 (0) 11 802 55 00<br />

Mob: +381 (0) 66 80 25 500<br />

E-mail: office@magnat-alati.rs<br />

Web: www.magnat-alati.rs


u fokusu<br />

beogradski mostovi I deo<br />

<strong>Most</strong> Zemun – Borča<br />

U<br />

susret Sajmu građevine u Beogradu,<br />

časopis <strong>Industrija</strong> predstavlja trenutno<br />

najveće gradilište u Srbiji, most Zemun – Borča,<br />

koji će povezati dva značajna dela Beograda<br />

i uraditi ono što gradnja svakog mosta u<br />

svetu donese – brže povezivanje, skraćivanje<br />

putovanja i nove motive za ljubitelje lepih<br />

slika… Direkcija za građevinsko zemljište i<br />

izgradnju Beograda nam je pružila dragocene<br />

podatke o onome što je sada budućnost, a već<br />

2014. godine biće lep ukras grada Beograda.<br />

Dosadašnji i trenutni radovi<br />

Do sada je završen čelični pomoćni most sa borčanske strane<br />

dužine 781 metar, a u zemlju je pobijeno 150 šipova za severnu<br />

navoznu konstrukciju mosta i deo konstrukcije na obali, tzv. inundacionu<br />

konstrukciju. Uz sam pomoćni most, završena je izgradnja<br />

dve od deset platformi, sa kojih je počela izgradnja stubova<br />

mosta, koji se nalaze u rečnom koritu.<br />

Na drugoj, <strong>zemun</strong>skoj obali, pomoćni most će biti dugačak 190<br />

metara, a između ova dva pomoćna mosta ostaje plovidbeni put<br />

od 150 metara. Svi radovi na izradi temelja stubova i samih stubova<br />

izvodiće se sa pomoćnog mosta, a kada se završe stubovi i<br />

izgradi nulti element gornje konstrukcije, najveći deo radova će<br />

se izvoditi sa glavne konstrukcije mosta. Pomoćni most će svakako<br />

do kraja radova biti korišćen za dovoz opreme, materijala i<br />

radnika sve do kraja izgradnje.<br />

Za pristupne saobraćajnice kineski izvođač je zaključio ugovor sa<br />

domaćim konzorcijumom okupljenim oko građevinskog preduzeća<br />

„Ratko Mitrović“, i time ispunio odredbu o angažovanju najmanje<br />

45% domaće operative, a vrednost ugovora je 119 miliona<br />

dolara. Domaći izvođači će izgraditi sve građevinske inženjerske<br />

objekte na trasi, dok će kineski izvođač, osim glavnog mosta,<br />

izgraditi i 550 metara konstrukcije preko železničke pruge i 120<br />

metara preko kanala Sebeš. Preostalih 20 kilometara saobraćajnica<br />

gradiće domaće firme. Budući da se i najveći deo materijala<br />

obezbeđuje iz domaće proizvodnje, može se očekivati da će procenat<br />

angažovanosti srpske građevinske privrede preći polovinu<br />

vrednosti investicije.<br />

Izvođač je tokom 2010. godine uredio pripremno gradilište i<br />

izgradio kamp za smeštaj radnika, koji se sastoji od sedam objekata,<br />

u okviru kojih su spavaonice, restoran, prostor za odmor i<br />

upravna zgrada. Na gradilištu je trenutno angažovano 150 radnika,<br />

od čega najveći broj čine Kinezi.<br />

Po izgradnji kampa, krenulo se sa izgradnjom pomoćnog čeličnog<br />

mosta, koji se proteže sa obe strane reke, sve do dva glavna stuba<br />

mosta, između kojih ostaje prostor za plovidbu. Pomoćni most sa<br />

borčanske strane gradio se pobijanjem čeličnih cevi, na koje se<br />

postavlja metalna konstrukcija širine sedam metara.<br />

Sa platforme pomoćnog mosta obavljaće se radovi na fundiranju<br />

stalnih stubova mosta, i to izradom zagata i podvodnim betoniranjem<br />

temelja stubova, a zatim se pomoću klizne oplate telo stuba<br />

betonira do projektovane visine.<br />

Za gornju konstrukcija mosta koristiće se pomerljiva oplata pričvršćena<br />

na nulti segment, a za punjenje betonom koristi se<br />

37 metara visoka cev, kroz koju se pumpa beton sa pomoćnog<br />

mosta. Oplatu drži viseća čelična konstrukcija – Derik kran, koji<br />

se uz pomoć hidrauličnih uređaja pomera na sledeći segment.<br />

Pomeranje oplate i izrada segmenata odvijaće se istovremeno na<br />

obe konstrukcije.<br />

32<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Opis projekta<br />

Jedan od osnovnih nedostataka saobraćajne mreže Beograda<br />

je nepostojanje odgovarajućih alternativnih veza za međusobno<br />

povezivanje različitih putnih pravaca, kao i nedovoljan broj<br />

mostova. U postojećem stanju na širem području Beograda u<br />

funkciji je samo jedan most preko Dunava, Pančevački most, koji<br />

predstavlja jedinu drumsko-šinsku vezu pomenutih područja na<br />

110 km toka reke Dunav.


u fokusu u fokusu<br />

beogradski mostovi I deo<br />

Generalnim planom Beograda predviđen je most preko Dunava<br />

na poziciji Zemun-Borča u okviru saobraćajnice Severna tangenta.<br />

U sistemu ulične mreže Beograda, Severna tangenta pripada kategoriji<br />

gradskih magistralnih saobraćajnica. Njenom izgradnjom<br />

stvaraju se uslovi međusobnog povezivanja dva buduća mosta<br />

preko Dunava, štiti se centralno područje od trazitnog saobraćaja,<br />

jer se stvaraju mogućnosti da se na ulazu u grad iz pravca Novog<br />

Sada i Šida, saobraćaj usmerava ka Zrenjaninskom i Pančevačkom<br />

putu i dalje ka severu, a omogućava se povezanost naselja na<br />

levoj obali Dunava sa opštinama Zemun i Novi Beograd.<br />

Trasa ovog saobraćajnog koridora počinje saobraćajnicom T6, od<br />

Novosadskog puta preko Ulice cara Dušana. Severna tangenta<br />

prelazi reku Dunav i pravcem sever-severoistok dolazi do Zrenjaninskog<br />

puta, odakle trasa nastavlja pravcem prema severoistoku,<br />

obilazeći naselje Ovča. U visini istočne granice naselja<br />

Ovča, koridor se spušta na jug prema Pančevačkom putu, na koji<br />

se priključuje denivelisanom raskrsnicom i povezuje sa trasom<br />

Spoljne magistralne tangent, koja prelazi mostom preko Dunava<br />

na šumadijsko područje grada. Do izgradnje sledećeg mosta na<br />

Dunavu, u sadašnjoj fazi radova, saobraćajnica će se u nivou spojiti<br />

sa Pančevačkim putem.<br />

<strong>Most</strong> Borča-Zemun sa saobraćajnicom Severna tangent, treba da<br />

omogući bolju distribuciju tranzitnog i izvorno-ciljnog saobraćaja<br />

na širem području grada, čime će se stvoriti uslovi za rasterećenje<br />

saobraćaja mreže centralnog područja. Na ovaj način stvaraju<br />

se i uslovi da se izgradnjom gradske magistralne saobraćajnice<br />

na levoj obali Dunava, obezbede uslovi za razvoj ovog područja<br />

grada i na taj način stavi u funkciju gradsko građevinsko zemljište.<br />

Ukupna dužina saobraćajnice iznosi 21,2 km, pri čemu je dužina<br />

mosta preko Dunava 1.482 m. Investiciona vrednost radova po<br />

zaključenom ugovoru iznosi 255.000.000 dolara.<br />

Poprečni profil mosta se sastoji iz tri obostrane vozne trake širine<br />

3,5 metra i obostrane pešačko-biciklističke staze. <strong>Most</strong> je projektovan<br />

kao kontinualni nosač od prednapregnutog betona, sa dve<br />

nezavisne mostovske konstrukcije, širine po 14 metara, za svaki<br />

smer po jedna.<br />

Pored ovog na trasi postoji još 8 manjih mostovskih konstrukcija,<br />

raspona od 34 do 545 metara, preko kanala, saobraćajnica i železničke<br />

pruge.<br />

Trasa je podeljena na tri deonice i to:<br />

1. deonica od novog Novosadskog puta do Ulice cara Dušana<br />

(Batajnički put)<br />

2. deonica od Batajničkog do Zrenjaninskog puta, u koju je<br />

uključen i most<br />

3. deonica od Zrenjaninskog puta do Pančevačkog puta<br />

Ukupna površina trase na konstrukciji je 44.000 kvm, deonice na<br />

zemlji su 571.000 kvm, dok je sam most površine 41.350 kvm.


predstavljamo<br />

UNIPROGRES – Ruma<br />

STALNIM KVALITETOM DO USPEHA<br />

34<br />

Da mala preduzeća ipak opstaju i traju na<br />

srpskom tržištu, dokaz je i priča o firmi<br />

UNIPROGRES iz Rume, koja uspeva da svojom<br />

robom snabdeva zadovoljne kupce već više od<br />

dve decenije. Tim povodom, razgovarali smo<br />

sa direktorom firme, gospodinom Branislavom<br />

Zagrađaninom.<br />

Od svog osnivanja 1991. godine, firma se bavi prometom<br />

i trgovinom kompletnim vodovodnim i kanalizacionim<br />

materijalom, sa akcentom na kompletnom<br />

učešću na investicionim zahvatima i održavanju već<br />

postojećih cevovoda i instalacija, jer u svom asortimanu imaju<br />

baš sve od robe što je za to neophodno (cevi svih vrsta, vodovodne<br />

armature, spojne i fazonske elemente, fitinge).<br />

“Uniprogres” poseduje sopstveno skladište veličine 4400m2<br />

i upravnu zgradu od 200m2 , a i prodajno - izložbenu halu od<br />

250m2. Takođe posedujemo i sopstvena dostavna i utovarna<br />

vozila za pouzdanu isporuku asortimana do mesta kupca i to: pick<br />

up, kombi, kamion i viljuškar.<br />

Svojim prepoznatljivim i profesionalnim radom od osnivanja,<br />

uspeli smo da ostvarimo poslovne kontakte i uslužimo gotovo<br />

sve vodovode, komunalna preduzeća, direkcije, vodoprivredne<br />

organizacije i veće građevinske operative na kompletnoj teritoriji<br />

Srbije i Crne Gore. To pre svega dugujemo našoj operativnosti,<br />

povoljnim i prikladnim cenama, kvalitetnoj i proverenoj robi uz<br />

koju obavezno dostavljamo i atest o kvalitetu.<br />

Za više informacija:<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

UNIPROGRES nudi kompletan asortiman za izgradnju i održavanje<br />

vodovoda i kanalizacije:<br />

• PVC CEVI za vodovod Ø63 - Ø630 za pritisak 6, 10 i 16 bari<br />

• TPE CEVI za vodovod Ø63 - Ø630 za pritisak 6, 10 i 16 bari<br />

• FLUIDTERM program za kućnu instalaciju<br />

• PVC CEVI za uličnu kanalizaciju Ø160 - Ø630<br />

• PVC CEVI za kućnu kanalizaciju Ø50 - Ø160<br />

• PVC FAZONSKE KOMADE za uličnu i kućnu kanalizaciju<br />

• PVC CEVI za kablovsku, ptt i el. kanalizaciju<br />

• TPE cevi korugovane za kanalizaciju<br />

• TPE CEVI za gasifikaciju Ø20 - Ø630 za pritisak 4 bara<br />

• PE SPIRAL CEVI za fekalne kolektore, podmorske ispuste, transport<br />

industrijskih otpadnih voda Ø300 – Ø3000<br />

• POCINKOVANE I CRNE CEVI (šavne i bešavne), FITING (pocink<br />

i mesing)<br />

• BETONSKE CEVI ARMIRANE I NEARMIRANE Ø300 - Ø2500<br />

• DRENAŽNE PVC CEVI Ø100 - Ø400<br />

• ŠAHT POKLOPCE, KIŠNE I KANALSKE REŠETKE I ŽABLJE<br />

POKLOPCE<br />

• Liveno gvozdene fazonske komade<br />

• Zasune pljosnate i ovalne Ø50 - Ø800<br />

• Povratne i nepovratne ventile, hvatače nečistoća, žablje<br />

poklopce<br />

• Leptir zatvarače, vazdušne ventile<br />

• Podzemne i nadzemne hidrante i hidrantske kape<br />

• Vodomere i merače protoka<br />

Ponašamo se i nadamo se veoma dugom trajanju na ovim prostorima,<br />

kao i u regionu. Smatramo da je realno očekivanje da<br />

proširimo krug poslovnih saradnika na obostrano zadovoljstvo.


KRANOVI<br />

Preduzeće COLPART<br />

se bavi proizvodnjom,<br />

projektovanjem i montažom<br />

sledećih vrsta kranova:<br />

▪▪<br />

Mosni kranovi<br />

(jednogrede i dvogrede mosne<br />

dizalice)<br />

▪▪<br />

Kranske staze<br />

▪▪<br />

Portalni kranovi<br />

▪▪<br />

Obrtne konzolne stubne<br />

dizalice<br />

▪▪<br />

Monorail dizalice<br />

▪▪<br />

Mosni kranovi sa opremom u<br />

EX zaštiti<br />

Proizvođač opreme koja se<br />

ugrađuje na naše kranove je firma<br />

SWF KRANTECHNIK – Nemačka,<br />

koja posluje u okviru sistema KCI-<br />

KONECRANES.<br />

ZAVARIVANJE<br />

Preduzeće COLPART d.o.o je<br />

zvanični uvoznik i distributer<br />

firme LINCOLN ELECTRIC-<br />

USA - koja je je svetski lider<br />

u oblasti zavarivanja. Osim<br />

isporuke, COLPART d.o.o.<br />

pruža svojim partnerima<br />

stručnu i tehničku pomoć<br />

pri izboru i primeni opreme<br />

i dodatnog materijala<br />

za zavarivanje ovog<br />

renomiranog proizvođača.<br />

DIZALICE<br />

U svom zastupničkom<br />

programu preduzeće<br />

COLPART d.o.o. ima i ručne<br />

lančane dizalice, dizalice sa<br />

sajlom, električne dizalice,<br />

hidraulične dizalice, hvataljke,<br />

magnete za dizanje, paletna<br />

kolica, ručne viljuškare,<br />

poliesterske trake, i kranske<br />

vage.<br />

Proizvođač ove transportne opreme<br />

je firma YALE- Nemačka (koja<br />

posluje u okviru firme COLUMBUS<br />

MCKINNON).<br />

Preduzeće za usluge i promet COLPART d.o.o<br />

11030 Beograd, Kirovljeva 5/16<br />

tel/fax: 011/3559-383; 3541-668; 3541-655<br />

E mail: office@colpart.co.rs<br />

www.colpart.co.rs


Bezbednost i zdravlje na radu<br />

Bezbednost i zdravlje na radu<br />

Bezbedno građevinarstvo<br />

Ovoga puta, u skladu sa temom broja, govorimo o zaštiti radnika u<br />

građevini. Tekst je deo knjige „Poslodavac i bezbednost i zdravlje na<br />

radu“ prim. dr sci Jelene Paunović Pfaf, stručnog konsultanta ove rubrike.<br />

Prim. dr sci Jelena Paunović-Pfaf, specijalista medicine rada<br />

Građevinarstvo je vrlo složena i visoko rizična delatnost,<br />

te je samim tim od velikog značja pravilna organizacija<br />

bezbednosti i zdravlja na radu. Prema podacima<br />

Evropske agencije za bezbednost i zdravlje na radu<br />

(European Agency for Safety and health at Work ), 43% radnika<br />

u građevinarstvu misli da je njihovo zdravlje ugroženo, a procenat<br />

odsutnosti građevinskih radnika zbog bolesti je 7,3% . Od<br />

toga 32% je uzrok povreda na radu, a kod 28% oboljenja u vezi sa<br />

radom i 40% oboljenja nezavisna od rada. Podaci iz naše zemlje<br />

ukazuju da se samo u 2010. godini, u građevinarstvu dogodilo 14<br />

smrtnih, 170 teških, 10 kolektivnih i veliki broj lakših povreda na<br />

radu ( Uprava za bezbednost i zdravlje na radu). Osim povreda,<br />

radnici u građevinarstvu su izloženi i drugim opasnostima (psihosocijalnim<br />

i fizičkim) i rizicima kao što su hemijski, biološki,<br />

fizički. Prema podacima Evropske agencije oko 50% građevinskih<br />

radnika se žali na bolove u leđima, a više od 50% je izložena buci<br />

tokom većeg dela radnog vremena.<br />

Kada se govori o rizicima kojima su izloženi građevinski radnici,<br />

često se zaboravlja da bezbednost i zdravlje u građevinarstvu<br />

obuhvata ne samo građevinske radnike i menadžere, već i arhitekte,<br />

projektante, inženjere i druge specijalističke profesije.<br />

Ovde će biti pomenute samo neke od najčešće prisutnih opasnosti<br />

i štetnosti u građevinarstvu.<br />

Najčešće opasnosti u građevinarstvu su pad sa visine (merdevine,<br />

krov, skele), pad kroz lomljiv krov, opasnosti od građevinskih<br />

mašina, kamiona, padajućih objekata, opreme, alata, električne<br />

struje, itd.<br />

Najčešće štetnosti su buka i vibracije (od mašina), izloženost<br />

hemijskim materijama kao što su rastvarači, dimovi, prašina,<br />

cement i drugi, kao i opasnim supstncama kao što je azbest,<br />

zatim biološkim i psihosocijalnim štetnostima, uključujući stres,<br />

nasilje i mobing.<br />

Veoma je značajno saznanje da faktori kao što su nezadovoljavajući<br />

arhitektonski izbori, nezadovoljavajući organizacioni izbori<br />

(uključujući i ručni rad), nekoordinacija tima projektanata, loše<br />

planiranje i priprema, igraju veliku ulogu u nastanku preko 50%<br />

akcidenata u građevinarstvu.<br />

Građevinska delatnost obuhvata rad na izgradnji novih zgrada,<br />

rušenju starih, izgradnju novih puteva, održavanju i rekonstrukciji<br />

postojećih zgrada i puteva, proizvodnju građevinskog materijala<br />

itd.<br />

Specifični sektori u građevinarstvu su: gradnja, rad na mašinskim<br />

konstrukcijama, rušenje, održavanje zgrada uključujući mogućnost<br />

kontakta sa azbestom, popravke, bojenje i dekoracija; obnova<br />

starih spomenika, obnova puteva itd.<br />

Globalno gledajući, pri radu u građevinarstvu, prisutne su tri faze<br />

rada:<br />

• - faza dizajniranja i planiranja (uključeni su arhitekti, dizajneri,<br />

kontakt menadžeri i dr)<br />

• faza izgradnje (uključeni su koordinatori, projektanti, supevizori,<br />

zaposleni)<br />

• post-konstrukciona faza<br />

Sa aspekta bezbednosti i zdravlja na radu su od posebnog značaja<br />

prve dve faze rada, koje uključuju i izbor materijala, opreme,<br />

hemijskih materija, organizaciju rada itd., a koji imaju neposredni<br />

uticaj na bezbednost i zdravlje zaposlenih. Neka istraživanja<br />

su pokazala da 2/3 incidenata na mestu izgradnje, nastaju kao<br />

posledica propusta u prvoj fazi rada. To potencira neophodnost<br />

pridržavanja zakonske odredbe da se preventivne mere u ostvarivanju<br />

bezbednosti i zdravlja na radu obezbeđuju primenom<br />

savremenih tehničkih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih,<br />

socijalnih, organizacionih i drugih mera u postupku: projektovanja,<br />

izgradnje, korišćenja i održavanja objekata, tehnoloških<br />

procesa, opreme itd. Drugim rečima u svakoj fazi rada mora biti<br />

prisutna bezbednost i zdravlje na radu.<br />

36<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


Bezbednost i zdravlje na radu<br />

Bezbednost i zdravlje na radu<br />

Na primer, pri izgradnji objekata, treba koristi manje opasane<br />

materijale, posebno kada je u pitanju enterijer ili treba voditi<br />

računa da se radna ili stambena prostorija postavi u onom delu<br />

objekta gde je lakši pristup itd.<br />

Pri izgradnji i održavanju puteva, osnovne štetnosti su prašina<br />

asfalta (posledica mlevenja istog) i buka (kojima su izloženi kako<br />

rukovaoci mašina, tako i ostali radnici koji se nalaze u blizini), kao<br />

i fizički napor. Potrebno je izvršiti pravilan izbor materijala (asfalta),<br />

koji će se koristiti, a koji je najmanje štetan za zdravlje radnika.<br />

O tome treba voditi računa mnogo pre otpočinjanja neposrednih<br />

radova. Rizik se smanjuje i kada se u startu predvidi korišćenje<br />

odgovarajućih dizalica, umesto ručnog rada itd. Specifični rizici se<br />

sreću pri tunelo gradnji, mostogradnji, pri restauraciji istorijskih<br />

spomenika itd. Uvodjenje nove tehnologije u građevinarstvu je<br />

smanjilo fizičke napore radnika ali su i dalje prisutni buka, vibracije,<br />

prašina, ugljen-monoksid, bitumen i druge štetnosti. Uvećani<br />

su psihički napori, posebno rukovalaca građevinskim mašinama<br />

i kranovima. Od velikog su značaja za bezbednost i zdravlje radnika<br />

u građevinskoj delatnosti i uticaj klimatskih uslova ( rad pri<br />

visokim ili niskim temperaturama), smenski i produženi rad, rad<br />

na terenu itd. Jedna od karakteristika rada u građevinarstvu je<br />

grupni-timski rad, što sa aspekta bezbednosti zahteva dobru<br />

komunikaciju i određenje psihofiziološke sposobnosti radnika.<br />

Zbog mnogih specifičnosti, svaki projekat u građevinarstvu je<br />

poseban, te se i bezbednost i zdravlje na radu mora tako posmatrati.<br />

Potrebno je početi od dizajna projekta i sagledati eventualne<br />

opasnosti i u startu ih prevenirati. Zato i jeste zakonska obaveza<br />

projektanta da u tehničku dokumentaciju ugradi poglavlja<br />

koja se odnose na mere bezbednosti na radu i tehničke uslove<br />

izvođenja radova.<br />

Građevinska sezona više nije ograničena samo na leto, već radovi<br />

traju čitave godine, materijali i mašine su sve napredniji, a uslovi<br />

rada u jesenjem i zimskom periodu su vrlo zahtevni. Često građevinska<br />

operativa obavlja poslove van naše zemlje, u klimatskim<br />

uslovima koji se znatno razlikuju od naših, bilo da se radi o delovanju<br />

niskih ili visokih temperatura, što iziskuje vreme adaptacije<br />

organizma radnika na te uslove. U izvesnim slučajevima dolazi i<br />

do promena vremenskih zona, te je dodatno potrebna adaptacija<br />

i na to. Ovo je od značaja, zbog toga što sposobnost ili nesposobnost<br />

organizma da se prilagodi spoljašnjim faktorima sredine se<br />

neposredno održava na životne i radne aktivnosti čoveka.<br />

Stoga je potrebno podizanje svesnosti radnicima na gradilištima,<br />

kao i njihovim poslodavcima, o okolnostima koje mogu dovesti<br />

do ugrožavanja njihovog zdravlja i života na radu, kao i o merama<br />

pomoću kojih mogu da ih umanje i spreče (odgovarajuća edukacija).<br />

Najčešći uzroci povreda u građevinarstvu kod nas su: nedosledna<br />

primena mera bezbednosti i zdravlja na radu od strane<br />

poslodavca, neadekvatna obuka zaposlenih za bezbedan i zdrav<br />

rad, nekorišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu, neispravna<br />

oprema za rad i drugo.<br />

Veliki broj međunarodnih i nacionalnih propisa reguliše ovu<br />

oblast. Navodimo neke od njih, kao što su:<br />

• Direktive 89/391 EEZ u pogledu prava, obaveza i odgovornosti<br />

pojedinih subjekata;<br />

• Direktiva 92/57 EEC o poštovanju minimuma zahteva za bezbedan<br />

i zdrav rad na privremenim ili pokretnim gradilištima;<br />

• Konvencija 167 o bezbednosti i zdravlju u građevinarstvu;<br />

• Preporuka 175 o bezbednosti i zdravlju u građevinarstvu.<br />

Nacionalni propisi koji regulišu oblast zaštite na radu u građevinarstvu<br />

su:<br />

• Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, (Sl. gl. RS br. 101/05);<br />

• Zakon o zdravstvenom i penzijskom osiguranju, (regulišu prava<br />

radnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti,<br />

odnosno obezbeđuju socijalnu sigurnost za vreme nesposobnosti<br />

za rad zbog nastupanja ovih slučajeva);<br />

• Zakona o planiranju i izgradnji.<br />

Osim zakona, prisutan je i čitav niz podzakonskih propisa, od<br />

kojih su najznačajniji:<br />

• Pravilnik o ZNR pri izvođenju građevinskih radova;<br />

• Pravilnik o sadržaju elaborata o uređenju gradilišta;<br />

• Pravilnik o merama i normativima ZNR i ličnoj zaštitnoj opremi;<br />

• Pravilnik o postupku pregleda i ispitivanja radne sredine, opasnih<br />

materija, oruđa za rad, instalacija i sredstava i opreme<br />

lične zaštite;<br />

• Pravilnik o vođenju evidencije i ZNR;<br />

• Pravilnik o postupku i uslovima za vršenje prethodnih i periodičnih<br />

lekarskih pregleda;<br />

• Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o<br />

organizovanju službe spasavanja u slučaju nezgode na radu;<br />

• Pravilnik o opštim merama ZNR od opasnog dejstva električne<br />

struje u objektima za rad, radnim prostorima i na gradilištu;<br />

• Uredba o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim i<br />

pokretnim gradilištima, itd.<br />

Ali osnovni akt za radnu organizaciju je Akt o proceni rizika na<br />

radnim mestima i u radnoj okolini. Osnovna uloga ovog akta<br />

je da pravovremeno identifikuje prisutne i potencijalne rizike i<br />

izradi plan i program u cilju eliminacije ili smanjenja istih. Dosadašnja<br />

iskustva su pokazala da najveći broj propusta nastaje u<br />

pojedinim fazama izgradnje objekata: istraživanju, razvoju, projektovanju,<br />

gradnji, kao i u fazi korišćenja i održavanja, pri čemu<br />

su posebno značajne tehničko- tehnološka i ekonomska uloga u<br />

fazi projektovanja.<br />

Pitanje bezbednosti je odgovornost građevinskih preduzimača,<br />

kompanija i radnika koji sprovode određene radove, zato je<br />

potrebno širenje svesnosti da bezbedan rad donosi koristi ne<br />

samo radnicima, već i poslodavcima.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 37


eč stručnjaka<br />

STRATEŠKO BALANSIRANJE<br />

GRAĐEVINSKE FIRME<br />

38<br />

Tekst: Aleksandar Milovanović, dipl. ing. maš, MBA<br />

www.poslovnastrategija.rs<br />

Građevinska industrija je ciklična, jer jako zavisi od raspoloživosti<br />

investicija u nekom datom trenutku. Zbog<br />

toga ju je svetska ekonomska kriza ozbiljno pogodila.<br />

U Srbiji, prvi znaci krize su se osetili u 2009. godini,<br />

kada je obim poslova u niskogradnji opao za čak 50% u odnosu<br />

na 2008. godinu. U 2011.godini je radilo 10.000 firmi sa oko<br />

120.000 zaposlenih, 20.000 manje nego u prethodnoj godini. Ni<br />

sadašnja situacija ne obećava promenu na bolje. Poslovno okruženje<br />

je veoma negativno, tj. sa nedovoljnim investicijama, kako<br />

iz domaćih izvora, tako i spolja. Preživeće samo oni najveštiji, koji<br />

budu bili sposobni da sagledaju situaciju iz više perspektiva istovremeno<br />

i iznađu kreativna rešenja, koja sadrže zaista originalne<br />

ideje. Stara praksa čekanja na državu da pomogne sa investicijama,<br />

očigledno neće dati rezultate.<br />

Vođenje građevinske firme je kompleksan izazov za menadžment,<br />

jer se akcija vodi na više frontova istovremeno. To zahteva više<br />

ljudskih resursa na svim nivoima upravljanja, kao i njihovu multidisciplinarnu<br />

strukturu. Da bi se ova potreba dovela u balans, sa<br />

zahtevom za efikasnošću organizacione strukture, te smanjenjem<br />

administrativnih troškova, građevinske firme se najčešće organizuju<br />

u obliku profesionalnih piramida.<br />

PROFESIONALNA PIRAMIDA<br />

Projektna priroda građevinskog poslovanja znači da neka građevinska<br />

firma u suštini uvek istovremeno mora da vodi tri<br />

ključne aktivnosti, od kojih joj zavisi uspešna isporuka njenih<br />

profesionalnih usluga, a to su: (1) odnosi sa klijentima, (2)<br />

upravljanje projektima i (3) izvođenje pojedinačnih građevinskih<br />

radova. Prva aktivnost, tj. odnosi sa klijentima, vodi se na<br />

nivou viših rukovodilaca u građevinskoj hijerarhiji, najčešće<br />

iskusnih menadžera sa više projekata, kao i komercijalista koji<br />

su duže u industriji. Posle dobijanja projekta, srednji menadžeri<br />

su zaduženi da ga organizuju i isporuče na vreme i u okvirima<br />

budžeta. Ovaj kadar time uči trikove vođenja biznisa, koje kasnije<br />

može primeniti u strateškim odnosima sa klijentima. Srednji<br />

menadžeri takođe obezbeđuju prve informacije o potencijalnim<br />

poslovima, jer se nalaze na terenu, tj. na licu mesta i mnogo su<br />

bliže klijentima, pa osećaju puls lokalnog tržišta. Na kraju, mlađi<br />

inženjerski i ostali kadar je zadužen za rukovođenje izvođenjem<br />

građevinskih i komercijalnih aktivnosti, kako na terenu, tako i u<br />

direkciji (na primer, u pripremi ponuda).<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Stariji<br />

mendžeri za<br />

strateške odnose<br />

sa klijentima<br />

Srednji<br />

menadžeri za vođenje<br />

projekata<br />

Niži menadžeri za<br />

profesionalne aktivnosti<br />

Upravljanje postojećim i sticanje novih znanja je itekako važno<br />

za jednu građevinsku firmu. Fokus je na saradnji i razmeni informacija<br />

između zaposlenih, kao i na stvaranju novih veza radi<br />

povećanja konkurentnosti i profitabilnosti. Građevinske firme<br />

obično muče muku da unaprede znanje svojih stručnjaka između<br />

projekata i često imaju slabe interne poslovne procese. U tom<br />

smislu, važno je da ove firme pokušaju da kodiraju znanje stečeno<br />

na projektima, kako bi se kasnije lakše moglo preneti na druge<br />

timove i nove projekte. Važno je da građevinske firme integrišu<br />

iskustvo sa projekata u svoj kontinualni poslovni proces, da bi<br />

osigurale jedinstvo organizacije.<br />

Svaka građevinska firma istovremeno učestvuje i vodi bitku na<br />

dva tržišta: tržište njenih profesionalnih usluga i tržište radne<br />

snage, a naročito iskusnih profesionalnih kadrova. Na primer, najbolji<br />

stručnjaci sa tržišta radne snage će najverovatnije pristupiti<br />

onoj firmi koja ugovori izazovne i atraktivne projekte ili pak onoj<br />

koja daje najbolje mogućnosti za profesionalnu satisfakciju i usavršavanje.<br />

Oni će svojim dolaskom automatski uvećati konkurentsku<br />

prednost dotične firme, koja sada može sigurnije da pristupi<br />

borbi na drugom tržištu i obezbedi novi posao/projekat. Treba<br />

shvatiti da su dobri stručnjaci ključni za uspešno, tj. profitabilno<br />

izvođenje projekta i da su firme koje ih izgube ili ne mogu da ih<br />

obezbede prve na listi za ekonomsko slabljenje i propast.<br />

Jedna građevinska firma će biti u ravnoteži, tj. postići će prednost<br />

u tržišnoj utakmici samo ako su ova dva tržišta na kojima učestvuje,<br />

efektno opslužena sa postojećom ekonomskom i organizacionom<br />

strukturom firme.<br />

Ekonomska<br />

struktura<br />

firme<br />

Sistem nagrađivanja<br />

Ciljna upošljenost<br />

Ciljna upošljenost<br />

Jedinične cene<br />

Struktura timova na<br />

projektima<br />

Tržište<br />

profesionalne<br />

radne snage<br />

Mešavina<br />

različitih<br />

projekata<br />

Kvalitet<br />

zaposlenih<br />

Tržište<br />

građevinskih<br />

usluga firme<br />

Šanse za promociju i<br />

napredovanje u karijeri<br />

Ciljni prihod i koeficijent<br />

njegovog rasta<br />

Selekcija kadrova na<br />

svim nivoima<br />

Ciljni tempo razvoja<br />

Struktura timova na<br />

projektima<br />

BALANSIRANA GRAĐEVINSKA FIRMA<br />

Organizaciona<br />

struktura<br />

firme<br />

Organizaciona struktura se definiše kao način po kojem je radna<br />

snaga podeljena prema različitim zadacima i koordinirana. Šest<br />

osnovnih mehanizama koordinacije su: međusobno usklađivanje,<br />

direktna kontrola, standardizacija radnih procesa, standardizacija<br />

rezultata rada, standardizacija znanja kao i standardizacija<br />

normi. Kako se građevinske organizacije razvijaju, one prolaze<br />

kroz strukturne promene – od preduzetničkih do birokratskih<br />

i od hijerarhijskih do onih sa matričnom strukturom. Koncept<br />

matrične strukture je zasnovan na ravnoteži između dve (ili više)<br />

osnova za grupisanje kadrova, na primer proizvodnje i marketinga.<br />

Ovakva strukturna promena odražava kako interne potrebe,<br />

tako i zahteve okruženja. Iako kompleksna, matrična struktura je<br />

najprikladnija za projektnu prirodu građevinarstva, gde se timovi<br />

i ljudi u njima često prebacuju s mesta na mesto.


Roletne<br />

Roletne<br />

Trakaste zavese<br />

Komarnici<br />

Samaila, Kraljevo<br />

Tel: 036 58 81 556<br />

Mob: 063 616 649<br />

063 840 34 01


eč stručnjaka<br />

Lanac vrednosti<br />

Kao što je ranije navedeno, građevinski biznis je kompleksan, jer<br />

sadrži mnoge aktivnosti koje se najbolje mogu prikazati kroz dijagram<br />

lanca vrednosti, gde svaka karika predstavlja centar razvoja<br />

kadrova, veština, kvaliteta i efikasnosti rada. Kvalitet izvođenja<br />

svake od ovih aktivnosti otvara mogućnost za inovaciju, postizanje<br />

konkurentske prednosti i različitost od konkurencije, što<br />

je kritično kako za dobijanje novih projekata, tako i za efikasno<br />

izvođenje postojećih. Pored toga što čuvaju stečeno znanje i<br />

omogućavaju razvoj pojedinih struka, karike unutar jednog lanca<br />

vrednosti su izuzetno važne za postizanje konkurentske nadmoćnosti,<br />

jer deluju kao mehanizmi koji povezuju brojne, strukovno<br />

različite i geografski razbacane građevinske aktivnosti. Ove karike<br />

predstavljaju kolektivno učenje unutar organizacije, koordiniraju<br />

raznolike struke njene građevinske operative i integrišu brojne<br />

tehnološke tokove. Zbog toga su informacioni sistemi obično od<br />

životnog značaja za ostvarivanje konkurentske nadmoćnosti, koja<br />

dolazi od ovih karika. Građevinske firme se organizuju oko mnogih<br />

projektnih timova, koji se sele sa jednog na drugi projekat.<br />

Zato zaposleni u jednoj građevinskoj firmi moraju biti spremni<br />

da sarađuju između sebe, po linijama koje povezuju različite radne<br />

zadatke, različite struke i različite geografske širine, kako bi<br />

uspešno izvršili utvrđenu strategiju. Zbog toga je matrična organizaciona<br />

struktura najpodesnija, jer omogućava menadžerima<br />

da se lakše i efikasnije koncentrišu na rešavanje problema svojih<br />

klijenata, što se ostvaruje mnogo brže nego u “staromodnim”,<br />

hijerarhijsko-birokratskim kompanijama.<br />

Postoje dva glavna načina da firma ostvari prednost u troškovima<br />

poslovanja: da kontroliše osnovne generatore troškova ili da<br />

izmeni konfiguraciju svog lanca vrednosti.<br />

Firme koje su to ostvarile i smanjile troškove poslovanja, menjajući<br />

svoj lanac vrednosti su morale da izmene mnoge stvari u<br />

njemu. Da bi identifikovala novi lanac vrednosti, firma prvo mora<br />

da ispita sve aktivnosti kojima se bave njeni zaposleni, a takođe<br />

i da ispita lance vrednosti svojih konkurenata u traženju najkreativnijih<br />

rešenja za drugačije, tj. jedinstvene načine izvođenja svog<br />

biznisa. Svaka karika se mora analizirati po kriterijumu dodate<br />

vrednosti, kako u internom poslovanju, tako i kupcu direktno.<br />

Svaka aktivnost koja dodaje vrednost u poslovanju, morala bi biti<br />

dobro prostudirana u traženju novih načina za povećanje ukupne<br />

dobiti za kupca. Na isti način, mora se eliminisati ili barem smanjiti<br />

svaka aktivnost koja ne dodaje vrednost.<br />

Balansirani pokazatelji za izveštavanje o<br />

poslovanju<br />

Da bi jedna građevinska kompanija uspešno ušla i opstala u tom<br />

biznisu, prethodno mora dobro da poznaje način poslovanja u<br />

građevinarstvu (lanac vrednosti) i da ima jasnu viziju onoga što<br />

želi da ostvari. To obično uspeva grupi iskusnih profesionalaca<br />

pomognutoj kapitalom zainteresovanih ulagača. Sledeći korak bi<br />

bio rad na izradi strategije, koja treba da im ostvari željenu viziju.<br />

Pošto smo već videli koliko je građevinski lanac vrednosti složen,<br />

možemo očekivati da strateški ciljevi jedne kompanije koja ima<br />

ozbiljne ambicije u ovoj industriji budu takođe složeni i teže da<br />

pokriju sve, ili makar većinu karika ovog lanca. Za lakše obavljanje<br />

strateškog planiranja i organizovanja strateških ciljeva u jedan<br />

multi-perspektivni prostor, najčešće se koristi veoma rasprostranjena<br />

teorija balansiranog planiranja i izveštavanja, koju su pre<br />

više godina objavili Amerikanci Kaplan i Norton.<br />

Sveobuhvatno strateško planiranje i izveštavanje o poslovanju preduzeća,<br />

pomoću Balansiranih Pokazatelja Poslovanja (na engleskom<br />

IZVORI DIFERENCIJACIJE U LANCU VREDNOSTI JEDNE GRAĐEVINSKE FIRME<br />

INFRASTRUKTUKA FIRME<br />

* efektno učešće starijih rukovodilaca u prodaji; * resursi koji uvećavaju imidž firme;<br />

* superiorni informativni sistem za rukovođenje; * superiorna pravna služba i razrešavanje sporova<br />

* superiorno usavršavanje i<br />

treniranje kadrova<br />

* superiorna mehanizacija *<br />

vrhunska oprema za<br />

osiguranje kvaliteta<br />

* napredni ugovori<br />

* najpouzdaniji transport za<br />

dopremanje na gradilišta<br />

* stabilna kadrovska<br />

politika<br />

* kvalitet uslova rada i života<br />

na gradilištu<br />

* programi koji privlače<br />

najbolje stručnjake<br />

* jedinstvene odlike<br />

izvođenja radova<br />

* jedinstvena proizvodnja i<br />

postrojenja (na pr. beton)<br />

* procedure za kontrolu<br />

kvaliteta<br />

* najkvalitetniji građevinski<br />

materijali<br />

* najkvalitetniji delovi i sečiva<br />

za radne mašine<br />

UPRAVLJANJE KADROVIMA<br />

RAZVOJ TEHNOLOGIJE I PROCESA<br />

* savršeno planiranje<br />

transporta mehanizacije<br />

* softver za održavanje i<br />

praćenje mehanizacije<br />

NABAVKA<br />

* najbolje locirani dobavljači<br />

* najsigurniji transporteri<br />

* politika nagrađivanja u<br />

prodaji koja privlači<br />

najbolje<br />

* angažovanje<br />

najkvalifikovanijih stručnjaka<br />

u prodaji<br />

* inženjerska<br />

podrška prodaji<br />

* superiorno istraživanje<br />

tržišta<br />

* brze ali klijentu prilagođene<br />

ponude<br />

* najatraktivniji reklamni<br />

prostor<br />

* imidž i pozicioniranje<br />

građevinske ponude<br />

* stalno usavršavanje timova<br />

na održavanju izgrađenih<br />

objekata<br />

* napredne tehnike za<br />

održavanje i popravku<br />

izgrađenih objekata<br />

* visokokvalitetni materijali za<br />

popravku<br />

* prenošenje materijala sa<br />

minimalnim oštećenjima ili<br />

degradacijom<br />

* pravovremena dostava<br />

materijala u proizvodnji<br />

* striktno poštovanje<br />

specifikacija i brza reakcija na<br />

izmene<br />

* atraktivan izgled gradilišta<br />

* vrlo malo defekata<br />

* bez zaostatka u radovima "<br />

superiorno održavanje<br />

mehanizacije<br />

* " rekordna sigurnost<br />

radova<br />

* rapidno, sigurno i<br />

pravovremeno<br />

prebacivanje mašina<br />

* besprekoran transport<br />

radnika na i sa gradilišta<br />

* naplata potraživanja i<br />

čuvanje kreditne istorije<br />

* obrada informacija<br />

* visok nivo i kvalitet<br />

oglašavanja<br />

* dobri lični odnosi sa<br />

potencijalnim kupcima i<br />

njihovim nabavljačima<br />

* najraznovrsnije promocije<br />

i ponude "ključ u ruku"<br />

* superioran kvalitet<br />

prodajnog tima<br />

* visok kvalitet održavanja<br />

* sveobuhvatno<br />

usavršavanja nabavljača<br />

* adekvatni resursi na<br />

gradilištu<br />

* automatski marketing i<br />

prodaja za novi ugovor<br />

DOSTAVA NA<br />

GRADILIŠTE<br />

IZVOĐENJE<br />

RADOVA<br />

TRANSPORT I<br />

ADMINISTRACIJA<br />

MARKETING I PRODAJA<br />

ODRŽAVANJE I<br />

POPRAVKE<br />

40<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


eč reč stručnjaka<br />

BALANSIRANI POSLOVNI CILJEVI ZASNOVANI NA TOTALNOM KVALITETU<br />

Ciljevi vezani za klijente<br />

▪▪<br />

Stalno zadovoljavanje klijenata kao<br />

jedan od glavnih strateških ciljeva.<br />

▪▪<br />

Klijenti nas vide kao pouzdanog<br />

pružaoca (građevinskih) usluga.<br />

▪▪<br />

Kompanija jasno razume potrebe i<br />

očekivanja svojih klijenata<br />

▪▪<br />

Prilikom zatvaranja svakog projekta<br />

klijent popunjava upitnik koji se kasnije<br />

analizira.<br />

▪▪<br />

Fokus na pritužbe klijenata,<br />

snabdevača i podizvođača.<br />

▪▪<br />

Razrešenje pritužbi na zadovoljstvo<br />

klijenata.<br />

▪▪<br />

Brz odgovor na upite od strane klijenta<br />

ili glavnog inženjera.<br />

▪▪<br />

Prihvatanje odgovornosti za greške<br />

pojedinaca iIi cele kompanije.<br />

Finansijski ciljevi<br />

▪▪<br />

Šanse za dobijanje novih projekata<br />

ili šanse za smanjenje troškova na<br />

postojećim projektima ostvarene<br />

putem izuzetnog kvaliteta objekata.<br />

▪▪<br />

Maksimalno iskorišćenje postojećih<br />

resursa.<br />

▪▪<br />

Efikasnost u izvođenju radova smanjuje<br />

operativne troškove.<br />

Ciljevi organizacionog razvoja<br />

▪<br />

▪<br />

▪ Razviti ključna znanja i veštine.<br />

▪ Uvećati vrednost svake mušterije<br />

putem neprestanih unapređenja<br />

građevinskih metoda i poslovnih<br />

sistema.<br />

▪▪<br />

Razviti i investirati u nove tehnologije,<br />

koje donose atraktivni povraćaj na<br />

uložena sredstva.<br />

▪▪<br />

Kompanija uspeva da osvoji i uključi<br />

kako umove, tako i srca Ijudi na svim<br />

nivoima u svojoj organizaciji.<br />

Operativno-procesni ciljevi<br />

▪▪<br />

Ostvariti sve korake u projektu na<br />

vreme.<br />

▪▪<br />

Poboljšati zdravlje, sigurnost na<br />

radu i prirodno okruženje.<br />

▪▪<br />

Poboljšati proizvodnost rada.<br />

▪▪<br />

Eliminisati nepotrebne aktivnosti iz<br />

svakog procesa.<br />

▪▪<br />

Skratiti vreme reagovanja na zahteve<br />

između različitih timova.<br />

▪▪<br />

Dokumentovana procedura za osiguranje<br />

kvaliteta za sve vrste radova<br />

je lako dostupna svima.<br />

▪▪<br />

Snabdevači i podizvođači redovno<br />

prolaze kroz proces prekvalifikacije<br />

zasnovan na kvalitetu, takođe i kroz<br />

periodične evaluacije.<br />

▪▪<br />

Visoka preciznost izgrađenih objekata<br />

i usluga u celini, uključujući i<br />

administraciju.<br />

▪▪<br />

Tehnologija se koristi za poboljšanje<br />

komunikacija i skraćenje radnih<br />

ciklusa.<br />

“Balanced Scorecard” – zbog toga skraćenica BSC), osigurava model<br />

koji prevodi viziju i strategiju jedne organizacije na opipljivu meru<br />

ostvarenja njenih strateških ciljeva, tako što se uvodi sveobuhvatna<br />

kombinacija pokazatelja njenog poslovnog uspeha i to po svim karikama<br />

lanca vrednosti.<br />

Ovo omogućava da se poveže kratkoročno operativno upravljanje<br />

sa dugoročnom vizijom i strategijom organizacije, putem stalnog<br />

osmatranja i merenja poslovanja iz četiri različite perspektive: (1)<br />

finansijske, (2) efikasnosti unutrašnjih procesa, (3) zadovoljenja<br />

poslovnih klijenata i (4) usavršavanja, razvoja i rasta firme.<br />

BSC je sistematski model čija je struktura zasnovana na uzajamnom<br />

odnosu ove četiri perspektive, iz kojih se sada kontroliše<br />

firma, a koje su povezane sa vizijom i strategijom organizacije.<br />

Model se bazira na tri vremenske dimenzije: juče, danas i sutra.<br />

Organizacija mora da kontroliše i prati današnje operacije, zato<br />

što će to uticati na sutrašnji razvoj, a bazira se na jučerašnjim<br />

rezultatima. BSC nije samo beleška o ostvarenim rezultatima,<br />

nego i nagoveštaj očekivanih rezulatata. Strateški cilj samog<br />

modela je da postane iskaz vizije i strategije u operativnim merilima.<br />

U ovom modelu garant potpunog kvaliteta građevinskih<br />

aktivnosti je integracija sistema kvaliteta sa kvalitetom procesa<br />

i usluga, pod uslovima kupaca i korisnika, balansirajući između<br />

efikasnog i efektnog izvršenja.<br />

Organizovanjem strateških ciljeva u Norton-Kaplanovu balansiranu<br />

tabelu olakšava njihovo praćenje. Sledeći korak je da se izaberu<br />

merljivi pokazatelji za svaki cilj i da se odluči o načinu prikupljanja<br />

ovih podataka, te na kraju i o načinu izveštavanja o njima.<br />

Ipak, najveći izazov ovde je da izbor pokazatelja bude praktičan,<br />

tako da se izveštaji o njihovom kretanju mogu koristiti za donošenje<br />

kako strateških, tako i taktičkih odluka u raznim situacijama.<br />

Loše izabrani pokazatelji najčešće završavaju u korpi za otpatke.<br />

Ako je neka građevinska firma zainteresovana za konsultaciju i/<br />

ili konstrukciju ovakvih upravljačkih alata, može me kontaktirati<br />

putem formulara na sajtu www.poslovnastrategija.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 41


posetili smo<br />

posetili smo<br />

NTPS forum 3<br />

U<br />

Privrednoj komori Srbije, 11. aprila održan<br />

je Forum 3 NTPS (Nacionalne tehnološke<br />

platforme Srbije). Radni naslov ovogodišnjeg<br />

foruma bio je INDUSTRIJA ZNANJA novi<br />

scenario ZA i SA za 2030. godinu.<br />

NTPS program je postavio i koordinira Odbor za Nacionalne<br />

tehnološke platforme, koji je Akademija inženjerskih<br />

nauka Srbije (AINS), osnovala 2010. godine,<br />

sa ciljem da sprovodi dugoročne istraživačke i koordinacione<br />

aktivnosti na jačanju i reinženjeringu tehnoloških osnova<br />

industrije Srbije, bazirajući se na svojim ekstenzivnim multidisciplinarnim<br />

inženjerskim resursima i čvrstom spregom sa naučnoobrazovnim<br />

institucijama i industrijskim strukovnim udruženjima.<br />

Drugi zadatak postavljen pred NTPS program je stvaranje novog<br />

formalnog okvira za podršku integracionih procesa industrije<br />

Srbije u tehnološkom prostoru EU.<br />

NTPS je sveobuhvatni program AINS za oporavak i transformaciju<br />

tehnoloških osnova domaće industrije kroz jačanje interaktivnih<br />

procesa u trouglu razvoja, koji čine: istraživanje – industrija<br />

– investicije. NTPS program je izveden iz programa Evropskih<br />

tehnoloških platformi procesa i ima dugoročni strateški karakter.<br />

NTPS program je uključen u aktuelnu strategiju i politiku razvoja<br />

industrije Srbije do 2020. godine.<br />

Budući da NTPS u svom okviru ima individualne platforme – proizvodnja,<br />

transport, hrana, energija, građevina, informatika i<br />

komunikacije, logično da su i izlaganja bila interesantna, životna<br />

i raznolika. Ali svakako da su govorila o neposrednim tokovima u<br />

privredi, o smernicama razvoja koji bi na najbolji način doprineli<br />

postepenom izlasku iz opšte letargije, koja se oseća u svim delovima<br />

društva.<br />

„Tehnološki okvir za stvaranje industrije znanja“, bila je tema koja<br />

je otvorila Forum, a predavač je bio Petar B. Petrović, profesor<br />

Mašinskog fakulteta u Beogradu, AINS. Profesor Ekonomskog<br />

fakulteta u Beogradu, Dragan Đuričin, posvetio je pažnju temi<br />

„Harmonija za proizvođenje i trošenje“. Predsednik Holding<br />

kompanije ITM Group, Toplica Spasojević, govorio je kao osoba<br />

iz privrede, koja dobro poznaje stanje i problematiku ne samo<br />

oblasti kojom se bavi njegova kompanija, nego i čitav lanac svih<br />

pratećih delatnosti i iznalaženja najboljih rešenja. Njegovo izlaganje<br />

je imalo temu „Menadžment suma tehnologije“. Jedina<br />

dama među govornicima bila je Vidosava Džagić, podpredsednica<br />

PKS, koja je vrlo inspirativno govorila o privrednom trenutku,<br />

koji po njoj nije period, nego krizni proces, ali i o planovima do<br />

2030. godine, jer je NTPS Program i zasnovao svoj razvoj na tako<br />

vizionarski način. Neno izlaganje je imalo naziv „Transformacija<br />

industrijskog sistema Srbije“.<br />

Radionica NTPS bavila se više agrarom i imala za temu „<strong>Industrija</strong><br />

hrane, strateško rešenje za agrar“, u okvira koga su, svako iz svog<br />

ugla dali svoj doprinos ovoj temi, Vojislav Stanković iz PKS, koji<br />

je pravio presek kroz aktuelno stanje agrara, a i Dragan Marković,<br />

profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu, koji je govorio<br />

na temu „<strong>Industrija</strong> poljoprivrednih mašina – stanje, potencijali,<br />

kako dalje“.<br />

U okviru teme o proizvodnji, govorio je Nebojša Čović, ispred<br />

FMP Grupe, na temu – Inicijativa za formiranje konzorcijuma<br />

zainteresovanih strana Individualne tehnološke platforme NTPS<br />

Proizvodnja.<br />

Ne treba zaboraviti da industrija i tehnologija imaju veliki značaj i<br />

za procese evropskih integracija, koje je Srbija postavila u najviši<br />

stepen prioriteta. Evropska unija je visokotehnološko društvo, u<br />

kojem su tehnologija, industrija, inovacija i znanje egzistencijalne<br />

kategorije. One određuju sadašnjost i budućnost svakog njenog<br />

građanina i društva u celini. Zato se Srbija, pored pravne regulative,<br />

mora da fokusira i na tehnološku dimenziju ovog procesa,<br />

kako bi za budućnost stvorila neophodne preduslove za dostojanstveno<br />

i aktivno učešće u zajednici evropskih naroda za dobrobit<br />

i prosperitet svojih građana.<br />

42<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


predstavljamo<br />

DUNAV Export - Import<br />

Kompletno rešenje u skladišnoj logistici<br />

Ideje. Mašine. Rešenja.<br />

Dunav Export-Import je kompanija osnovana 1989. Godine, kao<br />

privatno preduzeće, sa jednim vlasnikom. U startu postavljajući<br />

pred sebe visoke ciljeve, svojim predanim radom, kreativnošću,<br />

investiranjem u opremu, ljude i znanje, koristeći iskustva ino-principala<br />

i uspostavljajući njihove standarde, danas je lider u uspostavljanju<br />

logističkih rešenja sa impozantnom listom korisnika.<br />

Kao generalni zastupnik za teritorije: Srbije, Crne Gore i Makedonije,<br />

Dunav Export-Import je partner inostranih proizvođača:<br />

• JUNGHEINRICH iz Nemačke (svetski premijum brend viljuškari)<br />

• NEDCON iz Holandije i PROMAN iz Češke (police, paletni regali<br />

i regalni sistemi)<br />

• MARANGONI iz Italije (gume za viljuškare i radne mašine)<br />

Kompanija Dunav Export-Import locirana je na 20 km od centra<br />

Beograda i 60 km od Novog Sada, u mestu Novi Banovci, koje se<br />

nalazi pored auto puta Beograd-Novi Sad, gde poseduje moderan<br />

skladišno-servisni prostor površine 1000 m², sa adekvatnim<br />

parkingom i manipulativnim prostorom za delatnost koju obavlja,<br />

kao i kancelarijski prostor od 400 m² na istoj lokaciji. Poseduje<br />

moderan i dobro opremljen stacionarni i mobilni servis, sa<br />

obučenim servisnim osobljem, spremnim da u svakom trenutku<br />

odgovori zahtevu korisnika. Iskustvo i predanost u radu na održavanju<br />

opreme, stalna edukacija u inostranstvu i praćenje trendova,<br />

uz kvalitetno opremljen servisni centar i magacin rezervnih<br />

delova, daju dodatnu sigurnost svim korisnicima.<br />

Osnovna delatnost firme je:<br />

• Prodaja, servisiranje i rentiranje svih vrsta električnih, gasnih i<br />

dizel viljuškara proizvođača JUNGHEINRICH.<br />

• Projektovanje i montaža polica, regala i regalnih sistema proizvođača<br />

NEDCON iz Holandije i PROMAN iz Češke.<br />

• Prodaja i ugradnja svih vrsta guma za viljuškare i radne mašine<br />

proizvođača MARANGONI iz Italije.<br />

Kompanija JUNGHEINRICH jedan je od najvećih svetskih proizvođača<br />

(najveći samostalni proizvođač) viljuškara i skladišne<br />

opreme. Nastala 1953. godine u Hamburgu, u godinama koje su<br />

dolazile, JUNGHEINRICH je svojom kreativnom politikom razvoja<br />

od kompanije sa 10-tak zaposlenih, izrastao u vodeću kompaniju<br />

u oblasti unutrašnjeg transporta i skladištenja, sa preko 9000<br />

zaposlenih i proizvodnim programom koji čini više od 580 varijanti<br />

elektro, gasnih i dizel viljuškara. Proizvodnja je smeštena u<br />

Nemačkoj (Nordersted, Moosburg, Luneburg i Landsberg). Svojom<br />

inventivnošću, efikasnošću, kako u radu, tako i u potrošnji<br />

energije, i konstantnom brigom o životnoj sredini, ostvarenom<br />

kroz proizvodne procese i napredne tehnologije upotrebljene u<br />

realizaciji, a naposletku i razumnom cenom proizvoda, JUNGHE-<br />

INRICH postavlja nove ciljeve konkurentima.<br />

U nizu inovacija treba istaći da je već 1956. godine JUNGHEIN-<br />

RICH svojim pronalaskom regalnog viljuškara u potpunosti izmenio<br />

dotadašnji pristup i tok logističkih rešenja i postavio standarde<br />

koji se i danas koriste. JUNGHEINRICH oprema je rešenje<br />

vredno ulaganja.<br />

Razvoj i vizija kompanije Dunav export-import<br />

Regionalna kompanija Dunav Export Import svojim proizvodima i<br />

uslugama stvara zadovoljstvo kupaca, oslanjajući se na zadovoljne<br />

i visokoprofesionalne kadrove, koji svojim znanjem i sposobnostima<br />

kreiraju novu vrednost kompaniji, klijentu i društvenoj<br />

zajednici. Kompanija koja će postati prepoznatljiva po kreiranju<br />

novih vrednosi zasnovanih na znanju, poverenju i stvaranju partnerskih<br />

odnosa na tržištu.<br />

DUNAV Export - Import<br />

Zemunska 48, 22304 Novi Banovci, Srbija<br />

Tel: +381 22 342 950, 342 951, 343 028<br />

Fax: +381 22 343 060<br />

E-mail: office@dunav-ei.rs<br />

www.dunav-ei.rs<br />

44<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


eflektor plus<br />

reflektor plus<br />

Pregled događaja<br />

Forum „Naći agenta“<br />

u Parizu<br />

Predstavništvo Privredne komore Srbije u Parizu i ove godine<br />

je nastupilo na međunarodnom poslovnom forumu trgovačkih<br />

agenata, “Naći agenta“ u Privrednoj komori Pariza, sa ciljem da<br />

uspostavi kontakt sa licenciranim francuskim trgovačkim agentima,<br />

zaintresovanim da zastupaju strane kompanije na francuskom<br />

tržištu.<br />

U organizaciji Strukovne komore trgovačkih agenata pariskog<br />

regiona (CPFAC), Forum je održan 2. aprila, pod čuvenom kupolom<br />

nekadašnje trgovačke berze Pariza, a danas sedišta Privredne<br />

komore Pariza, najveće evropske privredne komore.<br />

Osim štanda PKS, na poslovnom forumu učestvovali su brojne<br />

strane ekonomske institucije i komore, u potrazi za komercijalnim<br />

agentima, koji bi posredovali na tržištu u ime i za račun kompanija<br />

iz njihovih zemalja. Prisustvovale su ekonomske službe<br />

ambasada Austrije, Belgije, Velike Britanije, Španije, Mađarske,<br />

Švajcarske i Turske, privredne komore grada Barselone, španske<br />

regije Rioja, francusko-nemačka, francusko-španska i francuskoportugalska<br />

privredna komora, a zatim i francuske kompanije,<br />

uglavnom iz sektora građevinarstva i održivog razvoja.<br />

Ovaj događaj okupio je više od 200 agenata različitih profila. Najzastupljeniji<br />

su bili agenti specijalizovani za sektor prehrambene<br />

industrije, građevinarstva, nameštaja, tekstila i metalske industrije.<br />

Forum je izuzetna prilika da se registruju kontakt podaci validnih<br />

agenata i u direktnom kontaktu verifikuje njihov interes za<br />

posredovanje u plasmanu proizvoda privrednih društava Srbije<br />

na francusko tržište.<br />

Slično tome, postoji i Online platforma za povezivanje srpskih i<br />

italijanskih firmi - od 3. aprila do 3. juna 2012. godine<br />

Privredna komora Srbije, u saradnji sa italijanskim partnerima<br />

(Unijom italijanskih komora i Privrednom komorom Trsta), realizuje<br />

projekat „Forum Permanente Serbia“.<br />

U okviru ovog projekta, predviđeno je i stvaranje operativne<br />

platforme za privredno povezivanje srpskih i italijanskih firmi,<br />

kao integrisanja poslovnih informacija između komora i privrednih<br />

institucija. Cilj platforme je pružanje najneophodnijih i najkorisnijih<br />

vesti za srpske i italijanske firme, kao i za potencijalne<br />

investitore.<br />

Ova platforma je aktivna kroz portal: www.forumserbia.eu.<br />

Srpski privrednici imaju mogućnost da preko navedenog portala,<br />

dobiju sve informacije neophodne za poslovanje sa Italijom, kao<br />

i da se besplatno registruju firme, zainteresovane za međusobnu<br />

saradnju.<br />

Grupacija slobodnih<br />

zona i carinskih skladišta<br />

U slobodnim zonama Srbije posluje 4 600 preduzeća i zaposleno<br />

je više od 7 000 radnika. U prošloj godini ukupan promet<br />

bio je više od milijardu evra, a ostvaren je izvoz od 532 miliona<br />

evra. Istovremeno, u zone je investirano 200 miliona evra. Ovo<br />

je, pored ostalog, istaknuto na proširenoj sednici Grupacije slobodnih<br />

zona i carinskih skladišta Udruženja za trgovinu, koja je<br />

održana u Regionalnoj privrednoj komori Subotice, 30. marta<br />

ove godine. Za poslovanjem u slobodnim zonama postoji interes<br />

investitora, pa se očekuje proširenje zona Užice, Šabac, Zrenjanin,<br />

Kragujevac, Subotica rekao je predsednik Grupacije, dr. Dragan<br />

Kostić. Ove godine porodica Slobodnih zona će se povećati, jer je<br />

Smederevo već dobilo rešenje za 100 hektara i planira proširenje<br />

za još 100 ha. Slobodna zona Svilajnac je dobila rešenje početkom<br />

ovog meseca.<br />

Na sednici je pokrenuto pitanje sprovođenja pojednostavljenog<br />

carinskog postupka i razmatrane mogućnosti za rešenje problema<br />

ostavljenih roba u slobodnim zonama.<br />

Za predsednika Grupacije ponovo je izabran dr Dragan Kostić,<br />

dok je na mesto zamenika izabran direktor Slobodne zone Subotica,<br />

Savo Radak.<br />

Učesnici proširene sednice Grupacije obišli su pogone kompanija<br />

Norma Grupa Jugositočna Evropa d.o.o. i Dunkermotoren d.o.o.,<br />

koje posluju u okviru Slobodne zone Subotica. U ovoj godini očekuje<br />

se da u subotičkoj slobodnoj zoni sa radom počnu i kompanije<br />

Svarovski i Calcedonija.


46<br />

reflektor plus plus<br />

Privredna komora Srbije<br />

Održivi transport - jedini put u<br />

budućnost<br />

Centralnoevropski forum za razvoj - CEDEF,<br />

organizovao je u saradnji sa Agencijom za<br />

energetsku efikasnost, Saobraćajnim fakultetom<br />

Univerziteta u Beogradu i Privrednom komorom<br />

Srbije, međunarodnu stručnu konferenciju o<br />

održivom transportu.<br />

Cilj konferencije, koja održana u PKS, bio je da ukaže na<br />

neophodnost sprovođenja energetske i saobraćajne<br />

politike, koje omogućavaju veću efikasnost u saobraćaju,<br />

primenu novih tehnologija i bolju povezanost.<br />

Da bi se postigao balans između ekonomskog razvoja i očuvanja<br />

energetske i ekološke bezbednosti, neophodno je sprovođenje<br />

energetskih i drugih strategija Srbije, u skladu sa regulativama<br />

EU. Saobraćaj ima ključni uticaj na kvalitet života i ekonomski rast<br />

i razvoj društva, ali je i jedan od najvećih korisnika energije i emisijom<br />

štetnih gasova značajno doprinosi klimatskim promenama.<br />

Emisija ugljen - dioksida (CO2) u svetu, povećana je za 45 odsto u<br />

protekle dve decenije i dostigla rekordnih 33 milijarde tona. Sektor<br />

transporta svake godine emituje oko 15 odsto ukupne emisije<br />

CO2 u vazduh i predstavlja najbrže rastući izvor emisije gasova<br />

staklene bašte u Srbiji. Samo 15 odsto energije se iskoristi za kretanje<br />

vozila i rad uređaja u njima, dok su sve ostalo gubici.<br />

“U Srbiji se godišnje emituje 6,2 tone ugljen-dioksida po<br />

stanovniku, što je dva puta više od drugih zemalja sa sličnim,<br />

ili istim nivoom razvoja. Naša zemlja je svrstana na<br />

peto mesto najvećih zagađivača po glavi stanovnika, od 36<br />

evropskih država. Zato je jasno do koje mere je u sektoru<br />

transporta, kao najvećeg zagađivača životne sredine, bitna<br />

primena energetski efikasnih tehnologija i saobraćajne<br />

politike, koje omogućavaju veću intermodalnost, integrisanost<br />

i povezanost”, rekla je Jovanka Arsić, predsednica<br />

Upravnog odbora CEDEFA.<br />

Dejan Lasica, pomoćnik ministra za železnicu i intermodalni<br />

transport Ministarstva infrastrukture i energetike, predstavio je<br />

osnovne elemente strategije razvoja rečnog, železničkog, vazdušnog<br />

i drumskog transporta u Srbiji. On je precizirao da je<br />

određena lokacija u Batajnici, koja je namenjena intermodalnom<br />

transportu, a procenjena vrednost investicije je 19 miliona evra.<br />

Time će se omogućiti kraće zadržavanje robe i njen efikasniji<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

pretovar iz teretnih vagona u kamione, kako bi što brže stigla<br />

do krajnjih potrošača. Dejan Lasica je naglasio da je potrebno 5<br />

milijardi evra kako bi se unapredio železnički saobraćaj, postigle<br />

brzine vozova od 160 kilometara na čas i kako bi se odgovorilo na<br />

zahteve klijenata. Srbija se po stanju infrastrukture, prema podacima<br />

Globalnog ekonomskog foruma, nalazi na 84. mestu od 142<br />

zemlje. Iz donacija se planira nabavka 20 do 25 elektromotornih<br />

vozova, kao i elektrolokomotiva. “Cilj je vratiti putnike na železnicu”,<br />

zaključio je Lasica.<br />

“EU je važan partner Srbije kada je reč o izgradnji održivog<br />

transportnog sektora. Tokom poslednje decenije, donirali<br />

smo oko 180 miliona evra iz predpristupnih fondova za projekte<br />

u oblasti transporta u Srbiji. Na taj način smo obnovili<br />

veliki broj tunela, puteva, mostova, kao što su pristupni<br />

putevi mostu “Sloboda” ili rekonstrukcija “Žeželjevog<br />

mosta” u Novom Sadu. EU će nastaviti da podržava sektor<br />

transporta u Srbiji, kako se zemlja bude dalje kretala u procesu<br />

evropskih integracija”, istakao je Hose Gomez, prvi<br />

kancelar Delegacije EU u Srbiji.<br />

Henri Poupart - Lafarge, izvršni potpredsednik Alstoma, predsednik<br />

Sektora za transport, izjavio je da je cilj Kjoto protokola i EU<br />

da se emisija CO2 smanji za 40 odsto. Taj cilj može se postići samo<br />

pomeranjem modaliteta u transportu. Železnica je pet puta energetski<br />

efikasnija od avio saobraćaja i ujedno emituje četiri puta<br />

manje CO2 u odnosu na avionski i sedam puta manje u odnosu<br />

na drumski prevoz po putniku. On je naveo primer Meksika, gde<br />

Alstom trenutno obnavlja celokupni vozni park železnice, čime će<br />

se uštedeti 40 odsto energije.<br />

Dr Bernard Soulage, predstavnik Komiteta regiona Evropske unije,<br />

izvestilac za TEN-T, naglasio je značaj uključivanja Srbije u TEN-T<br />

mrežu, koje bi obezbedilo njenu povezanost sa susedima u Evropi.<br />

U tom smislu najznačajniji je Koridor 10. Takođe je napomenuo<br />

da je veoma važan aspekt održivog transporta korišćenje javnog<br />

prevoza. “Moramo se truditi da ljudi koriste javni saobraćajni<br />

sistem, a to je jedino moguće ako je on brz, efikasan, pouzdan i<br />

nije skup”, rekao je Soulage.


GODINA REKORDA<br />

logistika<br />

Gebrüder Weiss<br />

U<br />

poslovnoj 2011. godini je po prvi put u<br />

petovekovnoj istoriji ovog transportnog i<br />

logističkog preduzeća ostvaren prihod veći od<br />

jedne milijarde evra.<br />

Gebrüder Weiss nastavlja pozitivan razvoj prethodnih<br />

godina. Uz povećanje od 9,2 odsto u poređenju sa<br />

2010.god., ovo transportno i logističko preduzeće je<br />

u protekloj poslovnoj godini ostvarilo neoporezovani<br />

neto prihod od 1,066 milijardi evra. Preduzeće Gebrüder Weiss<br />

je na taj način po prvi put probilo barijeru od jedne milijarde evra.<br />

„Mi već mnogo godina sledimo strategiju rasta, koja je dosledna<br />

i održiva, što se 2011.g. pozitivno odrazilo kako na prihode, tako<br />

i na poslovni rezultat“, rekao je predsednik upravnog odbora<br />

Volfgang Nisner. Dalja izgradnja mreže na tržištima poput centralne<br />

i istočne Evrope i Azije, presudno je doprinela ovakvom<br />

razvoju. Osim toga smo profitirali i od dobre ekonomske situacije<br />

u Austriji i južnoj Nemačkoj. I poslovanje na veoma važnom švajcarskom<br />

tržištu je uprkos turbulencijama sa kursom valuta ostalo<br />

stabilno. Preduzeće raspolaže sa 158 sopstvenih pogona širom<br />

sveta, od čega se 87 nalazi u Evropi.<br />

Stabilnost i dugoročno planiranje<br />

Kao jedno od najvećih austrijskih transportnih i logističkih preduzeća<br />

u privatnom vlasništvu sa istorijom u oblasti transporta, preduzeće<br />

Gebrüder Weiss posebnu pažnju poklanja odgovornim i<br />

održivim investicijama. „Zahvaljujući visokom učešću sopstvenog<br />

kapitala i raspoloživom gotovinom od preko 65 miliona evra,<br />

možemo u velikoj meri da investiramo nezavisno od kreditnih<br />

institucija“, objašnjava finansijski direktor Volfram Zenger-Vajs.<br />

„Taj kapital ciljano koristimo za širenje naše globalne mreže.“ Preduzeće<br />

je u prošloj godini investiralo 40,8 miliona evra u nove<br />

pogone i projekte. Filijale u Memingenu i Halu, u Tirolu, su proširene,<br />

a udeo u vlasništvu nad srpskom ćerkom - firmom je povećano<br />

na 100 odsto. Početkom ove godine, preduzeće je preuzelo<br />

uglednu prekomorsku špeditersku firmu u Japanu i pored Tokija<br />

sada ima još jedan pogon u Osaki. Analogno rastu preduzeća, i<br />

prosečan broj zaposlenih se za nepunih šest odsto povećao na<br />

4.667. Prošle godine, preduzeće Gebrüder Weiss je imalo 4.414<br />

zaposlenih.<br />

U pogledu održivosti je ovo porodično preduzeće u prošloj godini<br />

ponovo postavilo neke prioritete. U istaknuta dostignuća, spada<br />

izgradnja prve klimatski neutralne logističke hale u Austriji, u Verglu,<br />

puštanje u rad kamiona na gas sa dve vrste goriva u saradnji<br />

sa kompanijom Siemens Österreich AG u Beču, kao i kupovina<br />

sopstvene elektrane na vetar u severnoj Nemačkoj. U vez s tim je<br />

Volfram Zenger-Vajs rekao sledeće: „Mi radimo u oblasti u kojoj<br />

je potrošnja energije visoka. Naš dugogodišnji ekološki angažman<br />

stoga takođe ima cilj da nas i naše klijente pripremi za izazove do<br />

kojih dovodi smanjivanje odnosno poskupljenje resursa.“ Osim<br />

toga, ovo porodično preduzeće vidi kao svoju društvenu obavezu<br />

da održavanju životne sredine i društva u celini u nenarušenom<br />

stanju da visok prioritet. Ovaj višestruko nagrađeni angažman<br />

je preduzeću Gebrüder Weiss u prošloj godini doneo CSR trofej<br />

„Corona Preis 2011“.<br />

Kontinuirana dalja izgradnja mreže<br />

„Preduzeće Gebrüder Weiss će i u nestabilnom privrednom okruženju<br />

ostati verno svojoj strategiji i svojim vrednostima“, najavio<br />

je predsednik upravnog odbora Volfgang Nisner. „U prvom planu<br />

su proširenje i zgušnjavanje naše globalne mreže, kao i investicije<br />

u tehnologiju, infrastrukturu i obrazovanje, odnosno usavršavanje<br />

zaposlenih. Naš cilj jeste i ostaje vrhunska usluga.“ Tek pre<br />

nekoliko dana preduzeće je sopstvenim zajedničkim ulaganjem u<br />

Gruziji postavilo bazu za dalji razvoj u regionu Kavkaza. Još u ovoj<br />

godini će započeti građevinski radovi na modernom logističkom<br />

terminalu u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju. Cilj preduzeća<br />

Gebrüder Weiss je da se multimodalnim logističkim lancima<br />

dokaže i istočno od Crnog mora.<br />

Nadzorni odbor<br />

Peter Klojber,<br />

Volfram Zenger-Vajs,<br />

Hajnc Zenger-Vajs i<br />

CEO Volfgang Nisner.<br />

Gebrüder Weiss tim<br />

Sa preko 4.650 zaposlenih, 158 sopstvenih pogona i godišnjim<br />

prihodom od preko jedne milijarde evra (2011.) preduzeće<br />

Gebrüder Weiss spada u vodeća transportna i logistička preduzeća<br />

u Evropi. Pod krovom Gebrüder Weiss Holding AG, sa<br />

sedištem u Lauterahu (Forarlberg) preduzeće je pored svojih<br />

glavnih oblasti poslovanja drumskog transporta, vazdušnog i<br />

pomorskog transporta robe, kao i logistike, okupila i niz visoko<br />

specijalizovanih industrijskih rešenja i ćerki-firmi – među<br />

njima i logistički konsalting x|vise, tectraxx (specijalisti za<br />

visokotehnološka preduzeća), inet-logistics (softverska rešenja<br />

za upravljanje transportom TMS), Railcargo (železnički<br />

transport) i servis za dostavu paketa Gebrüder Weiss, suvlasnik<br />

austrijskom DPD sistema za direktnu distribuciju paketa.<br />

Ovakvo koncentrisanje delatnosti omogućava koncernu da<br />

brzo i fleksibilno reaguje na potrebe klijenata. Zbog velikog<br />

broja ekoloških, ekonomskih i socijalnih mera ovo porodično<br />

preduzeće, čija istorija seže u prošlost više od 500 godina, i<br />

danas se smatra predvodnikom na području održivog razvoja.<br />

Gebrüder Weiss d.o.o.<br />

Transport and Logistics<br />

Beogradska bb, Dobanovci<br />

Tel: +381 (0) 11.3715.235<br />

Fax: +381 (0) 11.3715.201<br />

E-mail: office.beograd@gw-world.com<br />

Web: www.gw-world.com<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 47


www.ewon.biz<br />

eWON sa sedištem u Belgiji, predstavlja inovatinog proizvođača opreme za industrijsko<br />

povezivanje opreme putem interneta. Tokom proteklih 10 godina, eWON je postao<br />

svetski lider u oblasti inteligentnih rutera za daljinski pristup PLC-ima i automatizovanim<br />

sistemima putem interneta. Stručnost, znanje, kvalitet i inovativnost su neke od stvari po<br />

kojima se eWON izdvaja na globalnom tržištu.<br />

Kompatibilnost sa različitim proizvođačima PLC-a<br />

eWON linija proizvoda je u potpunosti kompatibilna sa svetski renomiranim proizvođačima<br />

PLC-a (Siemens, Rockwell Automation, Omron, Schneider, Vipa, Mitsubishi, Hitachi)<br />

i brojnim PLC protokolima (Modbus TCP - RTU, XIP - Unitelway, Ethernet/IP - DF1,<br />

FINS TCP - FINS Hostlink, ISOTCP - Profibus/MPI/PPI).<br />

Jednostavno podešavanje<br />

Uz pomoć tzv.”Wizard” podešavanje VPN/internet konekcije postaje krajnje<br />

jednostavno: nema potrebe za posebnim podešavanjem incoming portova, firewall-a,<br />

fiksnom IP adresom i standardnim SIM karticama za GPRS/3G.<br />

Alarmiranje<br />

Podesite eWON da prati promenljive PLC-a kroz serijski ili Ethernet port.<br />

eWON potvrđuje i aktivira više radnji prilikom svakog alarma (SMS, Email, FTP put,<br />

SNMP trap).<br />

Arhiviranje<br />

Za potrebe analize i dalje obrade (historical logging), analize skorašnjeg trenda (real-time<br />

logging), eWON omogućava skladištenje do 130.000 unosa u svoju internu datoteku.<br />

Web HMI mogućnosti<br />

eWON omogućava ekonomičan HMI, kojem je moguće pristupiti iz bilo koje tačke<br />

na svetu upotrebom standardnih WEB browser-a.<br />

Programiranje<br />

Iskoristite jednostavnost i svestranost eWON-a, upotrebom BASIC skrip jezika.<br />

Za napredne korisnike eWON je moguće programirati i u JAVA.<br />

eWON x101CD<br />

eWON x101CD<br />

eWON x101CD<br />

eWON linija proizvoda:<br />

- Industrijski VPN ruter<br />

- Industrijski VPN LAN ruter<br />

- Industrijski VPN ADSL ruter<br />

- Serial-to-Ethernet Gateway<br />

- industrijski M2m Gateway<br />

Dodatna oprema i sofver<br />

uz eWON liniju proizvoda<br />

Talk2M<br />

Jednostavan, bezbedan, pristup vašem PLC putem<br />

interneta<br />

viewON 2<br />

eVCOM<br />

- Jednostavna instalacija i upotreba.<br />

- Efikasnost i pouzdanost.<br />

- Pristup putem broadband<br />

(LAN/ADSL) ili mobilnog (GPRS/3G)<br />

interneta.<br />

Web HMI editor za eWON<br />

viewON 2 vam omogućava da sami<br />

kreirate animirana Web HMI okruženja,<br />

bez posebnog programerskog umeća.<br />

Virtualni serijski portovi sa eWON<br />

eVCOM predstavlja moćnu<br />

komponentu koja vam omogućava<br />

kreiranje i poputno upravljanje nad<br />

virtualnim serijskim portovima.<br />

Uz eWON proizvode i eVCOM softver,<br />

u mogućnosti ste da ostvarite daljinski<br />

pristup ka bilo kom uređaju ili PLC-u<br />

koji koristi sopstveni serijski protokol.<br />

eWON x101CD<br />

eWON x101CD<br />

Endian-for-eWON<br />

VPN Server<br />

Endian-for-eWON<br />

Centralni VPN server za eWON<br />

Endian-for-eWON predstavlja VPN server za sve eWON module<br />

sa ugrađenim VPN-om.<br />

Dva proizvoda:<br />

Endian-for-eWON25 i Endian-for-eWON100 omogućavaju<br />

od 25 do100 stalnih VPN konekcija.Oba uređaja su osmišljena<br />

za jednostavnu primenu i upotrebu putem ugrađenog Web<br />

korisničkog interfejsa. Podešavanja unutar eWON-a<br />

omogućavaju upotrebu klasičnog SCADA softvera za nadzor<br />

i upravljanje nad vašom aplikacijom.<br />

Korisnik<br />

SCADA<br />

®<br />

system d.o.o<br />

Ovlašćeni distributer za Srbiju<br />

URAM system d.o.o<br />

21412 Gložan<br />

Tel: 021-788-569, Fax: 021-788-584<br />

www.uram.co.rs


predstavljamo<br />

Sistemi za navodnjavanje -<br />

investicija za budućnost<br />

Uram System<br />

U<br />

današnje vreme potreba za navodnjavanjem<br />

je neophodna za postizanje uspeha u<br />

savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Uram<br />

System vam predstavlja tehnologiju i izradu<br />

sistema za navodnjavanje na jednom od više<br />

realizovanih projekata u Srbiji.<br />

Sistem za navodnjavanje - “Dijamant Agrar”<br />

Mihajlovo i Planta<br />

• Daljinski nadzor pumpnih stanica i centar pivota realizovan je<br />

upotrebom SCADA sistema, koji se nalazi u komandnom centru<br />

gde se vrši vizualizacija rada sistema i grafički prikaz stanja<br />

sistema kao i arhiviranje digitalnih i analognih signala (alarmi,<br />

nivoi, pritisak, protok).<br />

• Komunikacija se ostvaruje uz pomoć GPRS sistema, upotrebom<br />

GSM/GPRS rutera.<br />

Projekat sistema za navodnjavanje imao je za cilj modernizaciju<br />

i automatizaciju postojećeg sistema primenom savremenih tehničkih<br />

rešenja. Projektom na prvoj lokaciji u Mihajlovu i drugoj<br />

lokaciji u Futogu je obuhvaćena:<br />

• Izrada izvođačkog projekta za pumpnu stanicu za navodnjavanje.<br />

Sistem u Mihajlovu se sastoji od tri frekventno regulisane<br />

pumpe koje su namenjene distribuciji vode. Cevi DN200 vode<br />

od kanala do centar pivota na ukupno 5 lokacija na kojima je<br />

montiran ventil, elektromagnetni merač protoka, kontinualni<br />

davač pritiska, PLC, SMS reporter, GPRS ruter...<br />

• Na drugoj lokaciji na poljoprivrednom dobru ’’Planta’’ u Futogu,<br />

osposobljene su tri pumpne stanice, jedna za dopremanje<br />

vode iz kanala Dunav-Tisa-Dunav u interni kanal (upravljanje<br />

pumpama pomoću dva softstartera 2x45kW “VONSCH”).<br />

Preostale dve pumpne stanice koriste se za dalju distribuciju<br />

vode (četiri pumpe). Na cevovodima DN 500 su ugrađeni<br />

clamp on ultrazvučni merači protoka.<br />

OPIS RADA SISTEMA:<br />

Operater na crpnoj stanici zadaje lokalno željenu vrednost radnog<br />

pritiska (preko operaterskog panela na vratima RO automatike u<br />

crpnoj stanici) ili daljinski sa SCADA sistema u kontrolnom centru.<br />

Takođe, preko izbornih prekidača na vratima određuje koliko frekventnih<br />

regulatora, odnosno pumpi želi da bude u pogonu (1, 2<br />

ili sve tri).<br />

Sledeće što operater treba da uradi jeste izbor vodeće („master“)<br />

pumpe. Ostale dve imaju funkciju prateće („slave“) . To znači<br />

da će pretežno u pogonu biti „master“ pumpa a ostale pumpe<br />

(ako su selektovane da učestvuju u pogonu) će automatski da<br />

se uključuju (ili isključuju), kako bi se održala željena vrednost<br />

pritiska u sistemu, bez obzira na potrošnju vode, tj. nezavisno<br />

od toga koliko mašina za navodnjavanje je trenutno u pogonu.<br />

Realizacija sistema je obuhvatila:<br />

• Izrada i ugradnja razvodnih ormana automatike i frekventno<br />

regulisanog elektromotornog pogona za sedam frekventnih<br />

regulatora snage 132kW, proizvođača “VONSCH” (Slovačka).<br />

• Izada PLC softvera za upravljanje sistemom i aplikativnog SCA-<br />

DA sistema za daljinski nadzor i upravljanje.<br />

• Upravljanje radom pumpi i održavanje konstantnog pritiska na<br />

sistemima za zalivanje reguliše PLC kontroler V130 proizvođača<br />

“Unitronics”, koji se odlikuje odličnim odnosom cena-kvalitet<br />

i predstavlja pravi izbor za aplikacije ovog tipa.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 49


predstavljamo<br />

Uram System<br />

Pojasnićemo, ako „master“ pumpa ne može sama da zadovolji<br />

trenutne potrebe za vodom ona poziva sledeću („slave“) pumpu<br />

da bi pomogla u održavanju željenog pritiska. U slučaju da ni dve<br />

pumpe nisu dovoljne, poziva se i treća („slave“) pumpa.<br />

Merenje ukupnog protoka vrši se na sabirnom cevovodu preko<br />

ultrazvučnog merača protoka. Pritisak na sabirnom cevovodu<br />

meri se analognim davačem pritiska.<br />

Merenje protoka na pojedinim mašinama za zalivanje vrši se elektromagnetnim<br />

meračima protoka, a pritisak se meri analognim<br />

davačima pritiska. Zaštita pumpi od rada na suvo je izvedena preko<br />

senzora prisustva vode („vibro viljuške“) na ulaznom cevovodu<br />

(u visini vrha pumpe). Zaštita od previsokog pritiska izvedena je<br />

tlačnim sklopkama. Sve relevantne informacije o stanju sistema<br />

(pritisci, protoci, informacije o kvarovima...) vide se lokalno na<br />

operaterskom panelu PLC-a, a i u kontrolnom centru na SCADA-i<br />

(monitoring je ostvaren preko GPRS komunikacije).<br />

Na displeju frekventnih regulatora očitavaju se sledeće informacije<br />

(četiri podatka istovremeno):<br />

• frekvencija motora pumpe<br />

• struja motora pumpe<br />

• broj radnih sati pumpe<br />

• temperatura invertora.<br />

Ostale informacije (koje je moguće prikazati na displeju) su servisne<br />

informacije namenjene za ovlašćena lica (servisere).<br />

Realizacijom ovakvog sistema omogućen je:<br />

• Automatski rad sistema i održavanje željenog pritiska u sistemu,<br />

bez obzira na potrošnju vode zalivnih sistema.<br />

• Daljinski nadzor rada sistema<br />

• Daljinsko očitavanje i arhiviranje svih relevantnih podataka<br />

za navodnjavanje (pritisak, protoci pojedinih mašina-zalivnih<br />

sistema,...)<br />

• Komfor u rukovanju i pouzdanost u radu sistema<br />

• Tačno doziranje vode po pojedinim parcelama zavisno od<br />

gajene kulture.<br />

Osim opisanog sistema sličan sistem je realizovan za navodnjavanje<br />

voćnjaka ’’DELTA AGRAR’’ u Čelarevu, kao i više sistema<br />

za vodosnabdevanje: ’’Carlsberg Srbija’’ d.o.o., Crpna stanica<br />

’’OROM’’, Crpna stanica Kula,...<br />

Uram System uvek nudi najbolje rešenje za vas.<br />

Za više informacija kontaktirajte nas na:<br />

Tel: 021/788-584<br />

021/788-569<br />

e-mail: uram@eunet.rs<br />

jan@uram.co.rs<br />

www.uram.co.rs<br />

50<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


predstavljamo<br />

ARMEX d.o.o. Novi Sad<br />

Prečišćavanje vode na<br />

čist biološki način<br />

Voda je dragocenost. Čuvati pitku vodu<br />

- glasi moto u vremenu kada cena vode u<br />

svetu raste, a mnogi oskudevaju. Sistemi za<br />

iskorišćavanje kišnice GRAF su rešenje sa<br />

kojim možete smanjiti potrošnju pitke vode za<br />

50%. Uzrok tome je da je priprema pitke vode<br />

kao i odstranjivanje otpadnih voda sve veći<br />

trošak. U vremenu sve većeg zagađenja, teško i<br />

skupo je održavati čistoću i kvalitet vode za piće.<br />

Prečišćavanje otpadnih voda je veliki problem kod nas<br />

i u svetu, zbog uticaja kako na prirodu, podzemne<br />

vode, a samim tim i na zdravlje ljudi. Domaća firma<br />

”ARMEX”d.o.o., u saradnji sa nemačkom firmom GRAF,<br />

koja već više od 40 godina razvija i proizvodi visoko kvalitetne<br />

proizvode od plastičnih masa, nudi širok asortiman bioloških<br />

uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.<br />

Na osnovu iskustva dobijenog iz 100 000 instaliranih uređaja<br />

za iskorišćavanje kišnice i prečišćavanje otpadnih voda, mi Vam<br />

Za više informacija:<br />

ARMEX d.o.o.<br />

Novi Sad, Partizanska 53<br />

Tel/Fax: 021/65 31 930<br />

021/633 49 98<br />

021/633 70 77<br />

e-mail: info@armex.rs<br />

www.armex.rs<br />

možemo ponuditi delotvorne i kvalitetne proizvode, po povoljnim<br />

cenama. U našem programu se nalazi više uređaja za biološko<br />

prečišćavanje otpadnih voda. Vlasnik i direktor firme ARMEX,<br />

gospodin Đorđe Letić nas uvodi u priču o temi koja u Srbiji još<br />

uvek predstavlja tabu, tačnije rečeno, u našoj zemlji prečišćava<br />

se samo 15-20% otpadnih voda.<br />

Prečišćena otpadna voda se može koristiti za navodnjavanje<br />

travnatih površina, vinove loze i dr. Takođe, u ARMEX-u postoje i<br />

uređaji za prečišćavanje otpadnih voda u prehrambenoj industriji<br />

(mlekare, mesare i pogoni za preradu ribe), za koje proizvođač<br />

Graf poseduje reference po celoj Evropi.<br />

Svi naši uklopivi rezervoari postavljaju se na peščanu posteljicu i<br />

nije potrebno iznad njih raditi armirano-betonsku ploču, tj. konstruisani<br />

su da se iznad njih mogu napraviti parking mesta za<br />

automobile i laka dostavna vozila , što u krajnjem iznosu pojeftinjuje<br />

ugradnju. Konstrukcija rezervoara omogućava im izuzetnu<br />

otpornost na podzemne vode, bez dodatnih građevinskih radova.<br />

Zahtevi javnosti za površinskim decentraliziranim zadržavanjem<br />

ili upuštanjem kišnice su sve veći - radi sve češćih<br />

pojava katastrofalnih poplava. Armex d.o.o. nudi najbolja<br />

rešenja za ekološko i smisleno postupanje s kišnicom i prečišćenom<br />

otpadnom vodom.<br />

U našem programu nalaze se još i rezervoari za kišnicu, kao i<br />

upojni blokovi, koji se koriste u svetu za prihvatanje vode sa velikih<br />

asfaltnih i krovnih površina, gde nije rešen odvod atmosferske<br />

vode. Delatnost kojom se Armex d.o.o. bavi kao proizvođač, uvoznik<br />

i trgovac, su vodovodni i kanalizacioni elementi za spoljni<br />

vodovod, po svim važećim standardima za koje posedujemo prateću<br />

dokumentaciju za kvalitet.<br />

54<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


obotika<br />

Industrijski roboti<br />

U<br />

literaturi se mogu pronaći razni načini sistematizacije industrijskih manipulacionih robota.<br />

Veoma često su kriterijumi koji se koriste bazirani na njihovim tehničkim karakteristikama i<br />

važe u potpunosti samo u određenom vremenskom periodu. Ovde je usvojena podela koja se bazira<br />

na tipu mehaničke strukture minimalne konfiguracije robota, obzirom da to predstavlja jednu od<br />

veoma važnih karakteristika, a koja je relativno nepromenljiva tokom vremena. U daljem tekstu<br />

biće prikazane osnovne konfiguracije industrijskih robota.<br />

56<br />

Robot antropomorfne<br />

konfiguracije<br />

Kod većine robotskih konfiguracija,<br />

pa i kod ove, prvi stepen slobode<br />

(računato od podloge) je rotacioni i<br />

osa prvog zgloba je vertikalna. Ovaj<br />

zglob obezbeđuje rotaciju kompletnog<br />

robota oko vertikalne ose. Ose<br />

drugog i trećeg zgloba su međusobno<br />

paralelne,horizontalne i upravne na<br />

osu prvog zgloba. Kretanjem drugog<br />

i trećeg zgloba obezbeđuje se da se<br />

vrh minimalne konfiguracije pozicionira<br />

u proizvoljnu tačku u vertikalnoj<br />

ravni, koja sadrži osu prvog zgloba.<br />

Skica kinematske strukture i fotografija<br />

robota antropomorfne konfiguracije su<br />

prikazane na slikama. Mehanička struktura robota antropomorfne<br />

konfiguracije podeseća na strukturu ruke čoveka, pa se stoga<br />

za drugi segment minimalne konfiguracije često koristi naziv<br />

nadlaktica, a za treći podlaktica. Osnovna karakteristika robota<br />

antropomorfne konfiguracije je da može da pređe iznad prepreke<br />

koja mu se nađe na putu. Ako pogledamo kinematsku šemu ove<br />

konfiguracije, jasno je da se pokretanjem npr. trećeg zgloba utiče<br />

na intenzitet momenta oko ose drugog zgloba, čak i u slučaju da<br />

se ovaj zglob ne pomera. Ovaj uticaj se naziva sprezanje. Stoga se<br />

kaže da, ukoliko kretanje jednog zgloba utiče značajno na pogonske<br />

momente (ili pogonske sile, ukoliko su zglobovi translatorni)<br />

drugih zglobova, posmatrana konfiguracija ima značajno sprezanje<br />

među zglobovima. Roboti antropomorfne konfiguracije su<br />

karakteristični po tome što imaju veliko sprezanje među zglobovima.<br />

Robot sferne (polarne) konfiguracije<br />

I kod sferne konfiguracije osa prvog zgloba je usmerena vertikalno<br />

naviše, dok je osa drugog horizontalna i upravna na osu<br />

prvog zgloba. Treći zglob je translatorni. Prema tome, kod sferne<br />

konfiguracije, vrsta i raspored prva dva zgloba su istovetni kao<br />

kod antropomorfne. Kao i ranije, drugi i treći zglob omogućavaju<br />

pozicioniranje vrha minimalne konfiguracije u bilo kojoj tački<br />

vertikalne ravni, dok se rotacijom vertikalne ravni oko ose prvog<br />

zgloba vrh robota može pozicionirati bilo gde u okviru radnog<br />

prostora. Ova konfiguracija je nazvana sfernom po obliku radnog<br />

prostora koji predstavlja deo sfere, a polarnom - obzirom da<br />

ugao rotacije drugog zgloba i izduženje trećeg zgloba, odgovaraju<br />

polarnim koordinatama. Treba primetiti da, pošto je treći zglob<br />

translatoran, prilaz radnom mestu treba da bude bez prepreka,<br />

obzirom da ih robot ove konfiguracije ne može zaobići.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Robot cilindrične konfiguracije<br />

Minimalna konfiguracija robota cilindrične konfiguracije ima jedan<br />

rotacioni i dva translatorna zgloba. I kod ove, kao i kod prethodnih<br />

konfiguracija, prvi segment predstavlja obrtni stub oko vertikalne<br />

ose, pa je prvi zglob rotacioni i postavljen na isti način kao i u prethodnim<br />

konfiguracijama. Drugi i treći zglob su translatorni (linearni).<br />

Osa drugog zgloba je vertikalna, a to znači da se njegovim<br />

kretanjem vrši podizanje, odnosno spuštanje kompletne strukture<br />

koja se nalazi dalje od zgloba, prema vrhu robota. Osa trećeg<br />

zgloba je horizontalna, tako da se njegovim pokretanjem vrši primicanje,<br />

odnosno odmicanje hvataljke u odnosu na vertikalni stub<br />

robota. Ova konfiguracija se naziva cilindričnom, prema obliku radnog<br />

prostora koji predstavlja deo cilindra. Roboti ove konfiguracije<br />

imaju veoma malo sprezanje među zglobovima.<br />

Robot scara konfiguracije<br />

Roboti SCARA konfiguracije (engl. Selective Compliance Assembly<br />

Robot Arm), imaju dva rotaciona i jedan translatorni zglob. Dva<br />

međusobno paralelna rotaciona zgloba, sa vertikalnim osama obrtanja,<br />

postavljeni su na stubnu osnovu tako da se oba segmenta<br />

kreću u horizontalnoj ravni. Na kraju drugog segmenta se nalazi<br />

translatorni zglob, čija osa je takođe vertikalna. Zglob hvataljke ima<br />

najčešće samo jedan stepen slobode i to obrtanje oko vertikalne<br />

ose. Prema tome, roboti SCARA konfiguracije uobičajeno imaju<br />

samo četiri stepena slobode. Kretanjem rotacionih zglobova se vrši<br />

pozicioniranje translatornog zgloba u željenu tačku horizontalne<br />

ravni, a zatim se spuštanjem translatornog zgloba dovodi hvataljka<br />

do željenog položaja u okviru radnog prostora. SCARA konfiguracija<br />

ima veoma malo sprezanje među zglobovima, obzirom da gravitaciono<br />

opterećenje u potpunosti prima sama mehanička struktura<br />

rotacionih zglobova. Roboti SCARA konfiguracije su po prvi put<br />

realizovani u Japanu 1972. godine, i uglavnom su namenjeni za<br />

realizaciju montažnih zadataka. Odlikuju se velikom tačnošću pozicioniranja<br />

i brzinom rada, kao i relativno velikom nosivošću. Najveći<br />

nedostatak SCARA robota potiče od njegove konstrukcije - postavljen<br />

je visoko i zauzima veliki deo prostora iznad prostora u kome se<br />

obavljaju radni zadaci, tako da taj prostor mora da bude slobodan.<br />

Robot Dekartove (pravougle) konfiguracije<br />

Minimalnu konfiguraciju kod ovih robota, čine tri translatorna zgloba,<br />

čije su ose paralelne osama Dekartovog pravouglog koordinatnog<br />

sistema. Odatle potiče i naziv ovakve konfiguracije (može se<br />

sresti još nekoliko naziva: pravougla, kartezijanska (engl. Cartesian)<br />

ili portalna (engl. gantry) konfiguracija, ukoliko se robot postavi na<br />

postolje kojim se nadnosi nad radni proctor, kojem pristupa odozgo).<br />

Obzirom na vrstu i raspored zglobova, kod robota ove konfiguracije<br />

jasan je doprinos kretanja u svakom od zglobova kretanju hvataljke,<br />

čime je programiranje, pa čak i ručno vođenje znatno olakšano. Rad-


ni prostor predstavlja parallelepiped, čije dimenzije zavise od opsega<br />

kretanja svakog zgloba. Roboti ove konfiguracije imaju veoma malo<br />

sprezanje među zglobovima. Radi smanjenja zauzetog prostora<br />

u pogonu, roboti ovakve konfiguracije se veoma često postavljaju<br />

na postolje, kojim se izdižu iznad radne mašine (portalni ili gantry<br />

robot). Naravno, u ovakvim slučajevima pristup radnom prostoru<br />

radne mašine mora biti slobodan odozgo. Dimenzije postolja mogu<br />

biti takve da robot može da opslužuje i po nekoliko mašina.<br />

Paralelni roboti<br />

Sve dosada opisane konfiguracije su imale osnovnu formu kinematskog<br />

lanca, a samo su se razlikovale vrsta i dispozicija zglobova.<br />

Paralelni roboti se u tom smislu konstrukciono suštinski razlikuju,<br />

ali smatramo da je potrebno da ih ovde pomenemo. Oni predstavljaju<br />

dve platforme (u nominalnom položaju ove platforme<br />

su paralelne), koje su povezane segmentima promenljive dužine.<br />

Jedna platforma se smatra bazom ili osnovom (gornja platforma),<br />

a druga je radna, čijim položajem i orijentacijom se upravlja i na<br />

njoj se nalazi hvataljka. Promenom rastojanja između odgovarajućih<br />

zglobova na baznoj i radnoj platform, menja se položaj i orijentacija<br />

radne platforme na koju se postavlja hvataljka ili alat koji<br />

robot nosi. Promena rastojanja između zglobova na baznoj i radnoj<br />

platformi se može realizovati ili segmentima promenljive dužine<br />

(teleskopski segmenti sa translatornim zglobovima) ili kao dvosegmentnim<br />

elementima sa rotacionim zglobovima. Roboti ove<br />

konfiguracije se odlikuju izuzetnom agilnošću (brzinom kretanja<br />

pri prelasku iz jednog položaja u drugi), velikom krutošću držanja<br />

položaja i relativno malom masom u odnosu na nosivost, obzirom<br />

da svaki segment (ruka) nosi samo jednu trećinu opterećenja, za<br />

razliku od robota tipa kinematskog lanca, gde svaki segment trpi<br />

celokupno opterećenje.<br />

robotika<br />

Tekst je preuzet iz knjige predmeta Industrijska robotika, studijskog<br />

programa Mehatronika, sa Fakulteta Tehničkih Nauka<br />

u Novom Sadu. Dalja objašnjenja pojmova korišćenih u ovom<br />

tekstu možete naći u pomenutoj knjizi. Stranica je realizovana<br />

u saradnji sa medijskim partnerom našeg časopisa, a to je web<br />

stranica www.automatika.rs.<br />

Vodeći Inženjerski portal na Balkanu<br />

e-mail: office@automatika.rs<br />

Tel: +381 63 402 426<br />

www.automatika.rs


Kompanija „GATES“ d.o.o. osnovana je 1992. godine. U svom dvodecenijskom<br />

poslovanju stekla je obimnu referentnu listu, a jedan od<br />

glavnih razloga zbog kojih se lista naših komiteneta širi je poslovna<br />

filozofija pomoću koje je naša kompanija prepoznatljiva i uspešno<br />

posluje na tržištu dvadeset godina. Neprestano usavršavanje zanatskih<br />

veština naših zaposlenih i njihova edukacija na međunarodnim<br />

seminarima u domenu elektronike, ekspeditivnost, dvanaestočasovna<br />

dostupnost našim klijentima, međunarodni standardi proizvodnje i<br />

ugradnje, profesionalni menadzment, pouzdanost u pružanju usluga<br />

- samo su neki od razloga zbog kojih smo visoko kotirani u zemlji i<br />

regionu u sferi automatizacije i proizvodnje segmentnih industrijskih<br />

i garažnih vrata.<br />

Kompanija „GATES“ d.o.o. se nalazi na adresi Tršćanska br. 21 u<br />

Zemunu. Kancelarije su smeštene u zgradi fabrike satova „Insa“, dok je<br />

proizvodni pogon organizovan na površini od 2.300 m 2 sa najsavremenijom<br />

opremom i mašinama za proizvodnju.<br />

Kompanija „GATES“ d.o.o. se bavi proizvodnjom i ugradnjom:<br />

• Segmentnih industrijskih i garažnih vrata<br />

(napravljenih od kompaktnih „sendvič“ panela sa<br />

toplotnom i zvučnom izolacijom)<br />

• Konzolnih kliznih kapija<br />

Kao i automatizacijom:<br />

• kliznih i zaokretnih kapija,<br />

• sistema za zatvaranje prostora, automatskim<br />

parking rampama i automatskim stubićima,<br />

• protokolizacijom (prolaza i parking mesta),<br />

parking sistemima,<br />

• senzorskim automatskim vratima za ulaz u<br />

poslovne objekte, banke, tržne centre i markete.<br />

Na sve navedene proizvode naša kompanija daje garanciju. Posedujemo<br />

veliki lager rezervnih delova svih proizvodnih i konstrukcionih<br />

komponenti. Razlog tome je ekspeditivno obavljanje servisa naših<br />

proizvoda. Dostupnost servisne službe – prijave servisa je 24h – 7<br />

dana u nedelji.<br />

Organizacioni tim kompanije „GATES“ d.o.o. realizuje planove<br />

širenja naše distributivne mreže u Srbiji. Svojim budućim saradnicima<br />

obezbeđujemo potpunu logističku podršku u domenu edukacije<br />

radnog kadra (menadžmenta, montera, instalatera), marketinga,<br />

snadbevanja kompletne palete proizvoda našeg i stranog programa,<br />

transporta, itd. Pored navedenog, našim budućim partnerima smo<br />

dostupni sedam dana u nedelji, u cilju uspostavljanja profesionalnog<br />

partnerskog odnosa i pružanja što kvalitetnijih usluga našim budućim<br />

poslovnim partnerima.


Client opcije<br />

inVIEW Standard<br />

Za rezolucije ekrana 1280 x 700 px koju podržavaju laptop<br />

računari, desktop računari , TV monitori u funkciji monitora sa<br />

HD ready rezolucijom . inVIEW standard omogućava potpuno<br />

praćenje i kontrolu procesa, izvršavanje komandi, pregled<br />

trendova, pregled liste alarma, potvrđivanje alarma...<br />

inVIEW Mobile<br />

Prilagođen rezoluciji 480 x 800 px, namenjen standardnim<br />

pametnim telefonima. Omogućava klijentu praćenje procesnih<br />

podataka putem ekrana optimizovanih za prikaz na uređajima<br />

manje rezolucije.<br />

inVIEW HD<br />

Prilagođen prikazu na HD uređajima koji imaju rezoluciju 1920<br />

x 1080 px. inVIEW omogućava samo praćenje procesa bez<br />

mogućnosti kontrole. inVIEW HD čini jedan ekran u kojem se<br />

moguće kombinovati podatke koji su stalno prisutni na ekranu,<br />

procesne ekrane koji se smenjuju (po principu slide show-a) i<br />

alarmne liste.<br />

Indas d.o.o. SRB- 21000 Novi Sad, Heroja Pinkija 95,Tel: (+381) 21 480 4800, Fax: (+381) 21 480 4808, E-mail: office@indas.rs, www.indas.rs


nove tehnologije<br />

Near Field Communication (NFC)<br />

– tehnologija novog doba<br />

U<br />

susret Sajmu tehnike, časopis<br />

<strong>Industrija</strong> donosi novosti koje<br />

sve više ulaze u svakodnevni život.<br />

O upotrebi i zaštiti od zloupotrebe<br />

najbolje je da imamo tačne podatke,<br />

pa da tako odlučimo u kojoj meri ćemo<br />

ih i koristiti.<br />

Iako Near Field Communication (NFC) tehnologija nije<br />

novina u tehnološkom smislu, ona predstavlja tehnologiju<br />

novog doba, a njen pravi potencijal se tek otkriva. NFC olakšava<br />

život svojim korisnicima, tako što im omogućuje lakše<br />

i jednostavnije transakcije, razmenu digitalnog sadržaja i povezivanje<br />

elektronskih naprava – praktično, bez dodira. „Near Field“<br />

tehnologija predstavlja tehnologiju kratkog dometa, od dodira<br />

do udaljenosti od nekoliko centimetara. NFC je interoperabilna,<br />

otvorena i prilagodljiva najširem spektru korisnika. Ova tehnologija<br />

garantuje bezbedne aplikacije i podržana je od strane svetski<br />

poznatih proizvođača potrošačke elektronike, mobilnih uređaja,<br />

poluprovodnika, kao i od strane mrežnih operatera, programera,<br />

uslužnih kompanija i finansijskih institucija.<br />

NFC predstavlja skup standarda za smartphones i slične aparate<br />

za uspostavljanje radio - komunikacije između njih i to samo približavajući<br />

jednu drugoj, na ne više od par centimetara. Postojeće<br />

i očekivane primene uključuju beskontaktne transakcije, razmenu<br />

podataka i pojednostavljeno podešavanje složenijih komunikacija,<br />

kao što je Wi-Fi. Moguća je i komunikacija između NFC aparata<br />

i NFC čipa, nazvanog „tag“. NFC se zasniva na RFID sistemima,<br />

omogućavajući dvosmernu komunikaciju između krajnjih tačaka,<br />

dok su sistemi poput beskontaktnih smart kartica (kod nas je to<br />

Bus Plus), omogućavali samo jednosmernu. Pošto NFC „tagovi“<br />

mogu da budu čitani od strane NFC uređaja, ova dvosmerna tehnologija<br />

može da zameni ranije jednosmerne aplikacije.<br />

Standardi NFC-a se odnose na komunikacione<br />

protokole i razmenu podataka,<br />

a zasnovani su na postojećim<br />

standardima za radio-frekvencijsku<br />

identifikaciju (RFID), uključujući ISO/<br />

IEC 14443 i FeliCa. Standardi uključuju<br />

ISO/IEC 18092[4] i ključne standarde<br />

definisane od strane NFC foruma,<br />

osnovanog 2004. godine od strane<br />

Nokia-e, Philips-a i Sony-a. Forum sada ima 150 članova i promoviše<br />

NFC tehnologiju i potvrđuje usaglašenost uređaja.<br />

Dakle, NFC je skup bežičnih tehnologija kratkog dometa. Zahteva<br />

razdaljinu od 4cm ili manje. NFC radi u okviru globalno raspoloživih<br />

frekvencija od 13,56MHz sa ISO/IEC 18000-3 interfejsom i sa<br />

brzinom prenosa podataka u rasponu od 106kbit/s do 424kbit/s<br />

(106, 212 ili 424 kbit/s). Kao i kod tehnologije smart kartica, nearfield<br />

komunikacija koristi magnetnu indukciju između dve antene<br />

locirane tako, da se svaka nalazi u polju one druge, efektivno formirajući<br />

„air-core“ transformator.<br />

NFC podrazumeva postojanje uređaja inicijatora i uređaja targeta.<br />

Recimo, da bi se realizovalo NFC plaćanje, potreban je telefon<br />

koji podržava NFC tehnologiju sa odgovarajućom aplikacijom,<br />

terminal za bezkontaktno plaćanje (sličan terminalu za<br />

klasične platne kartice) i NFC server, koji obrađuje sve zahteve.<br />

Stavljanje softvera za NFC u telefon je moguće putem posebne<br />

micro SD kartice ili kroz saradnju sa mobilnim operaterom i SIM<br />

karticom.<br />

62<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


nove nove tehnologije<br />

Postoje dva načina NFC komunikacije među uređajima:<br />

Pasivni način komunikacije – Uređaj inicijator obezbeđuje<br />

osnovno polje, a target uređaj odgovara menjajući to postojeće<br />

polje. Target uređaj može da vuče energiju potrebnu za svoj rad<br />

iz elektromagnetnog polja inicijatora. Dakle, inicijator aktivno<br />

generiše RF polje, koje može da napaja pasivnu metu. Ovo omogućava<br />

da NFC targeti imaju jednostavne forme, koje ne zahtevaju<br />

baterije (kao tagovi, nalepnice, privesci, kartice). NFC tagovi<br />

sadrže podatke i oznake koje su samo za čitanje, ali mogu biti<br />

promenjeni (rewriteable). Oni mogu biti prilagođeno kodirani<br />

(custom-encoded) od strane njihovih proizvođača. Tagovi mogu<br />

bezbedno čuvati lične podatke, kao što je to urađeno sa podacima<br />

na debitnim i kreditnim karticama, podacima loyalty programa,<br />

PIN-ovima i raznim drugim. Tagovi trenutno nude 96 - 4096<br />

bajtova memorije. Postoje četiri tipa tagova, definisana od strane<br />

NFC Foruma, koji omogućavaju različite komunikacione brzine i<br />

mogućnosti u smislu konfigurisanja, memorije, bezbednosti itd.<br />

Aktivni način komunikacije - Oba uređaja, i inicijator i meta,<br />

komuniciraju generišući svoje polje. Svaki od njih deaktivira svoje<br />

RF polje, dok čeka na podatke. Pri aktivnom načinu komunikacije,<br />

obično oba uređaja imaju sopstvena napajanja.<br />

Tehnologija NFC-a ne obezbeđuje sigurnu komunikaciju sama po<br />

sebi, tako da mora biti kombinovana sa multi-kriptografskim protokolima,<br />

radi uspostavljanja bezbednih kanala za prenos podataka.<br />

NFC tehnologija koristi dva različita načina kodiranja pri<br />

prenosu podataka. Ako aktivni uređaj prenosi podatke brzinom<br />

od 106 kbit/s, koristi se modifikovani Milerov kod sa 100% modulacije.<br />

U svim drugim slučajevima se koristi Mančester kodiranje<br />

sa modulacijom od 10%.<br />

S obzirom da su uređaji koji podržavaju NFC tehnologiju sposobni<br />

da primaju i šalju podatke istovremeno, oni mogu da proveravaju<br />

kako ne bi došlo do potencijalnih kolizija, ako se frekvencija<br />

primljenog signala ne podudara sa frekvencijom transmitovanog<br />

signala.<br />

Šta sve ovo znači za krajnjeg korisnika?<br />

NFC tehnologija dopunjuje mnoge popularne bežične tehnologije<br />

na nivou potrošača. Ona može da bude kompatibilna sa<br />

postojećom infrastrukturom beskontaktnih kartica i omogućava<br />

korisniku da koristi jedan uređaj u različitim sistemima.<br />

Proizvođači mobilnih uređaja od nedavno sve više kreću ka<br />

implementaciji NFC čipova u svojim uređajima. Azijske i evropske<br />

zemlje počinju da razvijaju infrastrukturu koja podržava NFC i<br />

očekuje se da će kroz dve godine ona biti široko rasprostranjena.<br />

Nokia je jedna od prvih ponudila čipove NFC tehnologije, kod<br />

modela 3220, 5140, 6131 i 6216. Oni igraju ulogu pametnih kartica<br />

za javni prevoz ili za mobilno bankarstvo ili jednostavno služe<br />

kao elektronski ključ.<br />

Korišćenje NFC tehnologije je još uvek u ozbiljnom riziku, zbog<br />

bezbednosti veza sa finansijskim sistemima. Najveći rizik predstavlja<br />

mogućnost krađe podataka od strane zlonamernog softvera,<br />

koji može da zarazi milione mobilnih uređaja. Zbog toga<br />

kompanije kao Mastercard i Visa razvijaju aplikacije za NFC platne<br />

sisteme, čiji je glavni zadatak obezbeđivanje maksimalne sigurnosti<br />

enkripcijom podataka raznim protokolima autentifikacije.<br />

Na principu NFC tehnologije radi i nedavno predstavljena Googleova<br />

inovacija Google Wallet. Ovaj e-novčanik omogućuje plaćanje<br />

učitavanjem kreditne kartice u aplikaciju, a zatim telefon<br />

opremljen NFC-om preko posebnog čitača, omogućuje kupovinu.<br />

Podrška za NFC ugrađena je u Android 2.3 platformu, ali je za<br />

korištenje ove inovacije neophodan i određeni hardver. Google<br />

Wallet je za sada dostupan samo američkim korisnicima mobilnog<br />

operatera Sprint, i to onima koji koriste Googleov Nexus S 4G<br />

mobitel i Citi MasterCard ili Visa karticu.<br />

Google predviđa da će do 2015. Godine 50% svih smartphones-a<br />

podržavati NFC, a Google Wallet aplikacija će uvek biti besplatna.<br />

Kad NFC tehnologiju možemo da očekujemo u Srbiji? Da li će<br />

nepoverljivi korisnici prihvatiti nove NFC servise? Na nama je da<br />

vidimo, probamo, procenimo, i na kraju prihvatimo ili odbacimo.<br />

IZ SVOG PROGRAMA PREPORUČUJE SLEDEĆE PROIZVODE I REŠENJA:<br />

• FILTERI I FILTERSKI ELEMENTI<br />

• FILTERSKI SISTEMI (STACIONARNE I MOBILNE)<br />

• PROCESNI FILTERSKI SISTEMI<br />

• SISTEMI ZA HLAĐENJE FLUIDA<br />

• AKUMULATORI PRITISKA I AKUMULATORSKE STANICE<br />

• HIDRAULIČKI AGREGATI<br />

• KOMPAKTNI HIDRAULIČKI ELEMENTI<br />

• SENZORI I ELEKTRONSKE KOMPONENTE ZA MONITORING STANJA FLUIDA<br />

• DODATNU OPREMU (LOPTASTE SLAVINE, ŠELNE, POKAZIVAČE STANJA FLUIDA).<br />

Predstavništvo za Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru:<br />

PC „Ambasador“<br />

ul. Strahinjića Bana 3/26, Niš<br />

tel: + 381 (0) 18 523 293<br />

fax: + 381 (0) 18 258 045<br />

Za sva Vaša pitanja i zahteve na raspolaganju su naši inženjeri prodaje:<br />

Aleksandar Veličković,<br />

mob: + 381 (0) 60 678 50 88,<br />

E-mail: aleksandar.velickovic@hydac.rs<br />

Nikola Petrović,<br />

mob: + 381 (0) 60 433 99 90,<br />

E-mail: nikola.petrovic@hydac.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 63


nove tehnologije<br />

FARAON električni automobil,<br />

vladar koji iz Srbije menja svet!<br />

Da li Srbi mogu da naprave svetski brend i ostvare najveću inovaciju u istoriji auto-industrije?<br />

Svetski brend, najveća inovacija, srpski menadžment, sveobuhvatni uspeh!<br />

Ovako bi ukratko trebalo da izgleda budućnost “Faraon Korporacije”, za proizvodnju električnih<br />

vozila. To je dovoljno dobar razlog što se časopis “<strong>Industrija</strong>” susrela sa direktorom i osnivačem<br />

“Faraon Korporacije”, gospodinom Vukom Stefanovićem.<br />

66<br />

Gospodine Stefanoviću, kako ste došli na ideju da iz Srbije<br />

pokrenete tako ambiciozan, ozbiljan i inovativan projekat, kao<br />

sto je proizvodnja elektroautomobila?<br />

Svi “znakovi pored puta” na svetskoj sceni su ukazivali da je tajming<br />

za tako nešto savršen.<br />

Transportna industrija se menja, evoluira ako želite, te je trenutak<br />

za radikalne promene upravo sada. Želje mnogih zemalja<br />

da smanje svoju zavisnost od nafte, konstantni rast cene iste,<br />

razvijanje tehnologije Litijum jonskih baterija, kao i azijsko ekonomsko<br />

buđenje, naterali su nas da ozbiljno razmotrimo takvu<br />

mogućnost. Posle detaljnog israživanja, samo smo prionuli na<br />

posao.<br />

Recite nam nešto više o timu koji je uključen u projekat, zatim o<br />

ciljanim tržištima, kao i o vašim dosadašnjim partnerima?<br />

Timovi ljudi u našem vremenu moraju biti globalni, jer se svi proizvodi<br />

danas nude globalno. Što više pametnih ljudi iz razlišitih<br />

delova sveta i različitih kultura - tim bolje.<br />

Automobili u 21. veku moraju biti izuzetno atraktivni, ali sa stilom<br />

i ukusom. Takođe, dizajn se prilagođava ciljanoj grupi, na koju je<br />

kompanija fokusirana.<br />

Naši dizajneri su braća Prado Martins iz Brazila. U pitanju su<br />

vrlo talentovani i ambiciozni stručnjaci. Tehnički deo, odnosno<br />

konstrukciju automobila predvodiće Argentinac, gospodin<br />

Serđo Rinland, dugogodišnji konstruktor F1 timova i<br />

izuzetno cenjena ličnost u svetu auto-inženjerstva. To je ono<br />

što je trenutno najzanimljivije. U bliskoj budućnosti, kada<br />

kompanija krene u proizvodnju automobila, angažovace se<br />

iskusni strušnjaci za masovni proces proizvodnje automobila.<br />

Za sada tim ljudi je mali, iskusan i energičan - baš onakav kakav<br />

treba da bude u početku.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Što se tržišta tiče, naše automobile ćemo prvo ponuditi zemljama<br />

EU sa visokim dohotkom po domaćinstvu, odnosno visokim<br />

HHI. Prve “ciljane zemlje” su Francuska, Engleska, Nemačka,<br />

Švajcarska, Italija, Austrija, ali i zemlje kao što su Danska i Izrael,<br />

jer pokazuju snažnu želju da smanje svoju potrebu za naftom.<br />

Strateški cilj je da se posle “stajanja na noge” u Evropi,<br />

koncentrišemo na Aziju, naglašavajući Kinu. Tu vidimo budućnost<br />

električnih vozila. Mada, ni SAD ne treba zaboraviti, iako Evropa i<br />

Azija ostaju naš prioritet.<br />

Partneri idu zajedno ka zacrtanom cilju i moraju da olakšavaju<br />

međusobni put do konačnog uspeha. Floskula “svi naši brodovi<br />

idu u istom pravcu”, najbolje oslikava partnerski odnos.<br />

Naš partner, koji će nas snabdevati baterijama je američki gigant,<br />

kompanija A123 Systems.<br />

Oni su jedna od najvećih firmi za proizvodnju najnaprednijih Litijum<br />

Jonskih baterija.<br />

Sa elektro motorom i kontrolerom, odnosno pogonskim sistemom,<br />

bićemo snabdevani iz Kanade, od uspešne kompanije, čije<br />

ćemo ime takođe naknadno saopštiti.<br />

Sa drugom američkom kompanijom dogovoreno je snabdevanje<br />

najsavremenijeg softvera za kontrolnu tablu automobila, softvera<br />

koji omogućava pristup internetu, što je izuzetno bitno za<br />

vozila nove generacije. Klijenti će imati mogućnost da vide koji je<br />

najkraći put do njihove destinacije, gde su najprohodniji putevi,<br />

kakva su stanja na parkinzima itd.<br />

To je novi DNK vozila i ova tehnologija je izuzetno bitna za nas.<br />

Nova vozila će komunicirati sa svetom i jedna između drugih. To<br />

je zaista pravi napredak.<br />

Na kraju, jedna izraelska kompanija sa kojom smo “umreženi”,<br />

nudi infrastrukturu za elektro vozila u određenim zemljama, i to<br />

je pun pogodak za našu kompaniju.


nove nove tehnologije<br />

Šta je vaša korporativna prednost, i šta je vaš USP, odnosno šta<br />

je jedinstvena ponuda vaše kompanije?<br />

Maksimalno smanjenje mase vozila, uz isti kvalitet bezbednosti,<br />

cilj je svake auto kompanije današnjice. Mi smo se odlučili da<br />

proizvodimo automobile od kompozitnih materijala i time prvi<br />

globalno implementiramo taj proces u fazu masovne proizvodnje.<br />

Kompozitni automobili će biti dosta lakši od dosadašnjih, baterije<br />

će time imati veći domet, a bezbednost na putu će biti veća.<br />

Takođe, sam proces proizvodnje kompozitnih materijala se može<br />

iskoristiti kao prednost u odnosu na dosadašnji proces proizvodnje<br />

automobila od čelika, a javnost će biti najveći dobitnik. Osećaj<br />

vožnje u vozilima nove generacije biće jedinstven.<br />

Kako planirate da se pozicionirate na tako konkurentnom tržištu,<br />

kao što je to tržište automobila?<br />

Želimo da stvorimo sliku o sebi kao o izuzetno inovativnoj kompaniji,<br />

koja nudi jedinstven proizvod, koji je prelep, praktičan i<br />

dostupan. Takođe, proizvod mora da bude prepoznatljiv i da budi<br />

osećaj sigurnosti u umu potrošača.<br />

Ali pre svega, moramo da ponudimo nešto što niko do sada nije<br />

ponudio. Na taj način možemo da računamo na određeni deo<br />

tržišta, dovoljan da se razvijemo u zdravu kompaniju, koja će<br />

emitovati svoje akcije na jednoj od svetskih berzi. Krajnji cilj je<br />

kompanija organizovana kao što je to “Toyota”, samo električna.<br />

Naravno, ovo je bila mala šala.<br />

Koje berze su najprimamljivije za vaš projekat?<br />

Prvo Londonska ili Frankfurtska, pa onda Šangajska, koja zaista<br />

otvoreno čeka ovakve projekte, mada ne bi čudilo da se kasnije<br />

orijentišemo i na NYSE ili NASDAQ. Tu moramo biti dosta fleksibilni<br />

i mudri, jer je to izuzetno bitan potez za ceo projekat i prvi<br />

izlazak na berzu.<br />

Šta je potrebno za uspeh u biznisu?<br />

Prvo, drugo i treće - mnogo strpljenja. Takođe, potrebno je i mnogo<br />

logike i zdravog razuma ali i ogromna doza energije. Za lidere<br />

je neophodna izuzetno razvijena veština komunikacije. Treba<br />

naglasiti koliko je bitno da dobro komunicirate na svim nivoima i<br />

sa svim stranama uključenim u projekat. Zdrava komunikacija je<br />

garant liderima da će biti upućeni u srž svoje organizacije i samim<br />

tim garant da će moguće probleme “uhvatiti” na vreme; pre nego<br />

što postanu veliki i ozbiljni. Tu leži ključ menadžmenta na dnevnom<br />

nivou, a u teoriji haosa u kojoj svi živimo, informacija je<br />

najbitniji element koji oblikuje red, koji stvaramo iz haosa.<br />

Šta države “domaćini” ovakve industrije mogu da očekuju?<br />

Samo pozitivne stvari. Srednja klasa SAD izgrađena je na zaposlenima<br />

u auto-industriji. Da je pravilo ostalo isto, potvrđuju primeri<br />

kao što su Češka i Slovačka, koje su u poslednjih 20 godina<br />

mudrom taktikom privukle najveće svetske proizvođače automobila<br />

i sada imaju nezaposlenost od neverovatnih 4% .<br />

Sve najjače ekonomske sile, Nemačka, SAD i Japan, a sada i zemlje<br />

BRIKSA, razvijaju svoje ekonomije povećanjem pristupa svojih<br />

građana transportu.<br />

Auto-industrija je bila i ostala možda i najveći pokretač ekonomije<br />

mnogih zemalja.<br />

Razlika između SAD, Japana i Nemačke sa jedne strane, i na primer<br />

Indonezije, Meksika i Ukrajine sa druge, nije velika u pogledu<br />

broja stanovništva i zaliha prirodnih resursa.<br />

Velika razlika je u tome što jedni imaju auto-industriju, a drugi ne.<br />

Vrlo jednostavno.<br />

Zanimljivo je da Kina pokušava da razvije auto-industriju ali<br />

sada sa električnim vozilima. Alfa testiranje je bilo uspešno sa<br />

električnim skuterima i kineska država više ne namerava da čeka,<br />

već se na svetskoj sceni hitro pozicionira, kao lider u EV industriji.<br />

Sa tim smo završili razgovor sa gospodinom Stefanovićem, koji<br />

ima 28 godina, direktorom koji poseduje zavidno znanje o poslovnom<br />

svetu, kao i veliku ekspertizu u auto-industriji. Izuzetno<br />

je zanimljivo da i u našoj zemlji postoje mladi ljudi sa liderskim<br />

crtama karaktera, koji su spremni da se takmiče sa velikanima,<br />

VW-om, BMW-om, Tojotom i drugima, zadatak na koji se baš i ne<br />

odlučuju mnogi.<br />

Drago nam je da vidimo da postoje ljudi koji se ne plaše, a još<br />

draže nam je što ti ljudi to rade iz naše zemlje.<br />

Kako će svet izgledati sa Faraon automobilima na autoputevima<br />

budućnosti, ostaje nam da vidimo. Bićemo strpljivi i sačekaćemo<br />

koju godinu. Do tada, držimo im palčeve!<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 67


predstavljamo<br />

Moderne tehnologije lepljenja<br />

za industrijske aplikacije<br />

Pomeranje granica u primeni<br />

profesionalnih trenutnih (super) lepkova<br />

Moderni trenutni lepkovi industrijske<br />

proizvodne procese mogu učiniti bržim,<br />

bezbednijim i ekonomičnijim. Oni takođe<br />

otvaraju potpuno nove dizajnerske mogućnosti<br />

u serijskoj proizvodnji. Za savršene rezultate,<br />

Henkel-ov brend Loctite® nudi širok spektar<br />

trenutnih lepkova prilagođenih da zadovolje sve<br />

specifične potrebe industrijske proizvodnje.<br />

Brzi, svestrani i efikasni<br />

Trenutni lepkovi, takođe poznati kao cijanoakrilati, su idealni za lepljenje<br />

malih i delova srednje veličine, kako bi se postigao čvrst spoj u<br />

serijskoj proizvodnji. Proizvodi se nanose tačkasto ili u obliku kuglica<br />

na jedan od delova koji se lepi iz ergonomski dizajnirane boce ili korišćenjem<br />

ručnog ili automatskog dozirnog uređaja. Za najbolje rezultate,<br />

površine delova moraju biti čiste i odmašćene. Plastični delovi<br />

obično mogu biti procesuirani bez bilo kakve dodatne pripreme površine,<br />

ukoliko iste nisu teško zaprljane. Čim se delovi spoje, cijanoakrilat<br />

očvršćava za nekoliko sekundi reagujući sa vlagom na površini<br />

delova. Ovo rezultira brzim spajanjem i lepljeni spoj razvija dovoljno<br />

snage da dozvoli dalju manipulaciju posle samo 5 do 20 sekundi.<br />

Pored ubrzavanja procesa, cijanoakrilati takođe prijanjaju na veoma<br />

širok spektar različitih materijala. Mogu se koristiti za lepljenje sličnih<br />

ili raznorodnih kombinacija plastike, gume, lateksa, metala, tekstila,<br />

drveta ili kartonskih materijala – bez oštećenja materijala bilo hemijskog<br />

ili termalnog.<br />

Neki od primera industrijskih aplikacija cijanoakrilata su lepljenje<br />

gumenih nogica na ABS kućišta, pričvršćivanje spojnica i prekidača na<br />

mobilne elektronske uređaje, i lepljenje fleksibilnih zaptivki na čeliku.<br />

Štaviše, ova tehnologija lepljenja često može zameniti mehaničke<br />

konstrukcije poput ramova koji se koriste za mehaničko fiksiranje<br />

termoosetljivih materijala poput pene. Ovo ima za posledicu jednostavnija,<br />

brža i estetski prihvatljivija rešenja, dok se, u isto vreme,<br />

smanjuju proizvodni troškovi tako što se štedi na materijalu.<br />

Višenamenski i specijalizovani proizvodi<br />

Cijanoakrilati stvaraju spojeve velike čvrstoće sa veoma dobrom<br />

otpornošću na starenje i u malim zazorima. Čak i male količine lepka<br />

su dovoljne za lepljeni spoj visokih performansi čija snaga je često<br />

veća od osnovnog materijala.<br />

Biranje pravog proizvoda je od suštinskog značaja kako bi se postigli<br />

najbolji rezultati. Loctite® stoga korisnicima nudi širok asortiman<br />

industrijski dokazanih cijanoakrilata. Moćna rešenja su dostupna čak<br />

i za plastike koje se teško lepe kao što su PP, PE, POM, PTFE ili silikoni.<br />

Svaka kategorija proizvoda je optimizovana da zadovolji potrebe<br />

željene aplikacije. Na primer, elastomer-modifikovani cijanoakrilati iz<br />

Loctite®-a poseduju dobru otpornost na udar i koriste se za lepljenje<br />

delova zvučnika (slika 1), kućišta punjivih baterija električnih bušilica,<br />

ili slične aplikacije. Fleksibilni proizvodi mogu pouzdano da izdrže<br />

česta uvijanja ili savijanja lepljenih materijala i zato su pogodni za<br />

lepljenje plastičnih navlaka na fleksibilnim ramovima naočara za sunce<br />

ili za lepljenje gumenih profila na vratima frižidera proizvedenih od<br />

obojenog metala (slika. 2). Za providne delove koji zahtevaju veoma<br />

dobre optičke performanse, cijanoakrilati koji očvršćavaju pomoću<br />

UV ili vidljive svetlosti će biti najbolji izbor (slika.3).<br />

Slika 2: Za delove izložene konstantnom savijanju, koriste se fleksibilni<br />

cijanoakrilatni lepkovi, koji se mogu koristiti za lepljenje<br />

gumenih profila na vrata frižidera i slične aplikacije.<br />

68<br />

Slika 1: Snažan trenutni lepak, ovde korišćen za spajanje delova<br />

zvučnika, pokazuje visoku otpornost na udar.<br />

<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />

Slika 3: Lepkovi koji očvršćavaju pomoću svetlosti prave vidljivu<br />

razliku – idealni za lepljenje bezbojnih i transparentnih materijala<br />

za savršen vizuelni efekat.


predstavljamo<br />

Novi poboljšani Loctite® trenutni lepkovi<br />

koji podnose više radne temperature<br />

Loctite® trenutni lepkovi za industrijske<br />

primene već obuhvataju širok spektar različitih<br />

kategorija, kao što su očvršćavanje pomoću svetlosti,<br />

nizak nivo cvetanja, otpornost na vibracije i udar,<br />

kao i snažne proizvode za fleksibilna lepljenja.<br />

Loctite® trenutni lepkovi se takođe intenzivno<br />

koriste za spajanje plastika koje se teško lepe, za<br />

aplikacije popunjavanja zazora i u medicinskim<br />

uređajima. Sada, na tržište su lansirana tri<br />

proizvoda sa poboljšanom formulacijom, Loctite®<br />

401, 406 i 454, koji su sposobni da izdrže više<br />

radne temperature - do 120 °C.<br />

Sva tri proizvoda imaju unapređenu formulaciju i temperaturnu<br />

otpornost do 120 °C bez bilo kakvih nepovoljnih efekata na njihove<br />

ukupne performanse – što znači da su ovi Loctite® trenutni<br />

lepkovi pogodni za još veći broj aplikacija. Loctite® 401, 406 i 454<br />

mogu spojiti skoro sve materijale za manje od 5 sekundi. Oni su<br />

izuzetno pouzdani i bezbedni za upotrebu – i sada mogu da izdrže<br />

više temperature nego ikada pre.<br />

Oni se lako mogu integrisati u sve vrste proizvodnih procesa ili<br />

koristiti u radionici, neizbežno doprinoseći poboljšanju efikasnosti<br />

i uštedi troškova. Ovi proizvodi su dostupni u različitim viskozitetima<br />

kako bi odgovarali individualnim korisničkim aplikacijama,<br />

a takođe je dostupan i sveobuhvatan asortiman dozirne opreme.<br />

Nova polja primene za dokazane Loctite®<br />

trenutne lepkove<br />

Nove aplikacije za ovaj unapređen asortiman proizvoda se mogu<br />

naći, na primer, u industriji elektronike (lepljenje komponenti<br />

instaliranih u generatorima i baterijama), u električnim motorima<br />

i zvučnicima, mašinama za pranje i sušenje veša, u grejnim<br />

elementima i svetlosnoj opremi.<br />

Nove mogućnosti proizvoda<br />

Loctite® 401 je višenamenski trenutni lepak. Pogodan je za gumu,<br />

plastike i metale kao i za lepljenje poroznih materijala kao što<br />

su drvo, papir, pluta ili koža. Takođe je idealan za primenu na<br />

glatkim, kiselim podlogama (galvanizovane i hromirane komponente).<br />

Za manje od 5 sekundi, ovaj transparentan lepak postiže<br />

svoju inicijalnu čvrstoću vezivanja, omogućavajući trajno spajanje<br />

i osiguravanje delova.<br />

Nudeći slične unapređene formulacije, novi trenutni lepkovi<br />

Loctite® 406 i Loctite® 454 takođe mogu da izdrže temperature<br />

do 120 °C. Loctite® 406 je posebno pogodan za lepljenje gume,<br />

plastika i elastomera. Uz tretman površine, sa poliolefinskim prajmerom<br />

Loctite® 770, čak i podloge od polietilena, polipropilena i<br />

politetrafluoroetilena (PTFE) mogu biti zalepljene. Ovaj bezbojan,<br />

transparentni proizvod dostiže svoju inicijalnu čvrstoću vezivanja<br />

u roku od dve do deset sekundi.<br />

Višenamenski trenutni lepak u gelu<br />

Loctite® 454 je višenamenski trenutni lepak u gelu koji ne kaplje,<br />

što ga čini idealnim za upotrebu na vertikalnim površinama i<br />

površinama iznad glave. Pogodan je za lepljenje papira, drveta,<br />

plute, pene, kože, kartona, metala i plastika.<br />

Do sada, njegova radna temperatura je bila između –40 °C i +80<br />

°C. Sada, sa unapređenom formulacijom Loctite® 454, podnosi<br />

temperature do 120 °C, što podrazumeva ogromnu ekspanziju u<br />

spektru aplikacija za koje je ovaj gel pogodan, da ne pominjemo<br />

povećanje pouzdanosti koju je inače posedovao i kada mu je radna<br />

temperatura bila na Ili oko prethodne granice na 80 °C.<br />

Brza i laka unapređenja u proizvodnji<br />

Korisnici mogu da nastave sa korišćenjem svojih već instaliranih<br />

uređaja za doziranje i nanošenje lepkova. Primena ovih novih<br />

proizvoda u dozirnim uređajima je vrlo jednostavna pošto pakovanja<br />

ostaju nepromenjena. Takođe, nove aplikacije mogu biti<br />

implementirane sa sva tri proizvoda bez problema.<br />

Idealan za lepljenje delova u motornom prostoru: novi<br />

Loctite® 406.<br />

Za sve informacije i savete obratite se na:<br />

Hen kel Sr bi ja d.o.o.<br />

AG Ge ne ral In du stry<br />

Bu le var Oslo bo đe nja 383,<br />

Be o grad<br />

Tel: +381 11 2072 242<br />

Fax: +381 11 2072 273<br />

E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />

Web: www.loc ti te.rs;<br />

www.360bonding.com<br />

<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 69


nove tehnologije<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

SIPOS 5 FLASH AKTUATOR<br />

Mikro Kontrol Beograd, partner firme<br />

Sipos Aktorik GmbH Nemačka, predstavlja<br />

vam aktuatore SIPOS 5 Flash (pokretače<br />

ventila), jedinstvene na tržištu po svojim karakteristikama<br />

i mogućnostima da reše mnoge<br />

probleme u oblastima kavitacije i hidrauličkih<br />

udara.<br />

Oblasti primene aktuatora<br />

Aktuatori SIPOS 5 Flash serije primenjuju se u različitim oblastima:<br />

• energije – od sistema proizvodnje<br />

energije (električne,<br />

toplotne, rashladne,..), do<br />

sistema distribucije energije;<br />

• voda – od sistema proizvodnje<br />

i distribucije vode<br />

za piće, do sistema tretmana<br />

otpadnih voda;<br />

• industrije – od cementne<br />

industrije do hemijske i industrije<br />

hrane.<br />

Aktuatori SIPOS 5 Flash serije svojim konceptom integracije<br />

napojno-pokretačkog i kontrolnog dela unutar aktuatora, nasuprot<br />

konvencionalnom rešenju montiranja komponenti u zasebne<br />

ormare (osigurači, kontaktori za menjanje smera motora, tiristorskih<br />

mostova, PLC upravljanja,..), pojednostavljuju instalaciju,<br />

cenu i vreme puštanja sistema u eksploataciju.<br />

Modularnost aktuatora se zasniva i na tome da se upravljački<br />

deo može lako i brzo odvojiti od pogonskog dela i montirati se<br />

nezavisno, što je značajno u slučajevima visokih temperatura i<br />

jakih vibracija ili jako ograničenih prostora, koji je neadekvatan<br />

za operatera.<br />

Mehaničke komponente aktuatora su<br />

zamenjene elektronikom<br />

Koncepcija SIPOS 5 Flash aktuatora zasnovana na frekventnoj<br />

regulaciji i određivanju pozicije pomoću potenciometra ili enkodera,<br />

omogućila je da mehaničke komponente, kao što su krajnji<br />

i momentni prekidači, budu izbačene iz upotrebe, pa održavanje,<br />

koje je bilo vezano uz ove komponete, više ne postoji.<br />

Puštanje SIPOS 5 Flash aktuatora u pogon je jednostavno i brzo,<br />

jer operater na displeju zadaje sve parametre bitne za funkcionisanje<br />

sistema (krajnje položaje, moment, brzinu otvaranja, zatvaranja,..).<br />

Koristeći frekventni regulator, aktuator dozvoljava kompletnu<br />

kontrolu motora i to, brzinu, smer rotacije, moment...Napon<br />

generisan motoru sa frekventnog regulatora određuje izlazni<br />

moment, dok frekvencija određuje izlaznu brzinu.<br />

Brojne su prednosti integrisanog frekventnog regulatora u aktuatoru<br />

i neke od njih su:<br />

• Kompenzacija nestabilnog napona<br />

– napon motora je regulisan,<br />

nezavisno od ulaznog napona.<br />

• Zaštita ventila - SIPOS 5 Flash<br />

aktuatori pokreću ventil u krajnju<br />

poziciju sa fiksnom malom<br />

brzinom, tako da prekoračenje<br />

momenta nije moguće,zbog<br />

male kinetičke energije motora i<br />

reduktora.<br />

• Mogućnost postizanja velikog<br />

momenta na malim brzinama.<br />

• Velika fleksibilnost izlazne brzine<br />

i momenta, kao i odnosa brzina<br />

1:8.<br />

• Optimalna kontrola pozicioniranja,<br />

kroz mogućnost različitih<br />

brzina kretanja ventila.<br />

• Celokupna familija aktuatora<br />

pokrivena malim brojem rezervnih<br />

delova.<br />

• Instalacija (kablovi, osigurači…)<br />

se projektuju prema nominalnoj<br />

struji motora,što se odražava na<br />

cenu koštanja sistema.<br />

• frekventni regulator ima funkcije<br />

kontinualnog nadzora i korekcije<br />

i to:<br />

▪▪<br />

kontinualno merenje struje<br />

motora eliminiše potrebu za<br />

dodatnom zaštitom motora u<br />

vidu bimetala, motornih zaštinih<br />

prekidača i td.<br />

▪▪<br />

kontinualno merenje momenta<br />

▪▪<br />

automatska korekcija faza,<br />

tako da smer motora ne zavisi<br />

od redosleda faza na strani<br />

napajanja<br />

▪▪<br />

▪▪<br />

merenje napona i detekcija<br />

podnaponskog i prekonaposkog<br />

stanja<br />

merenje temperature motora i<br />

korekcija momenta u zavisnosti<br />

od temperature<br />

70<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


nove nove tehnologije<br />

Tipovi SIPOS 5 Flash aktuatora<br />

Mikro kontrol d.o.o.<br />

2SA5 Rotacioni aktuatori<br />

koji mogu biti ugrađeni sami ili<br />

kao ključna komponenta linearnih<br />

2SB5 i poluokretnih 2SC5 aktuatora<br />

10 - 4000 Nm<br />

2SB5 Linearni aktuatori<br />

koji se sastoje od rotacionog aktuatora<br />

2SA5 i dodatne jedinice za<br />

prenos kretanja.<br />

Softverski se konfiguriše brzina<br />

pozicioniranja i sila isključenja (KN)<br />

5.5 - 152 kN<br />

2SC5 Poluokretni aktuatori<br />

koji se sastoje od rotacionog aktuatora<br />

2SA5 i reduktora za prenos<br />

kretanja.<br />

Softverski se konfiguriše vreme<br />

pozicioniranja i moment isključenja<br />

(Nm)<br />

150 - 4300 Nm<br />

2SG5 Mali poluokretni aktuatori<br />

32 - 125 Nm<br />

• Izlazni moment i brzina su nezavisni od napona napajanja i<br />

dopuštaju varijacije napona od ±15 % i varijacije frekvencije<br />

od 40 Hz do 70 Hz.<br />

• zaštita ventila omogućena redukcijom brzine ventila pri postizanju<br />

krajnjih položaja i to sa maksimalnim momentom.<br />

• jednostavna promena brzina pri pozicioniranju.<br />

• sprečavanje hidrauličkog udara i kavitacije metodom optimalne<br />

brzine pozicioniranja, u oblastima kavitacije i hidrauličkih<br />

udara.<br />

• mogućnost linearizacije karakteristike protoka ventila.<br />

• mogućnost softverske primene raznih funkcija definisanih od<br />

strane korisnika.<br />

• DCS/PLC funkcionalnost u vidu binarnih, analognih signala,<br />

fieldbus komunikacije.<br />

• monofazno ili trofazno napajanje zavisno od snage motora.<br />

• mali broj rezevnih delova, jer je broj mehaničkih i elektronskih<br />

komponenti sveden na minimum.<br />

MIKRO KONTROL<br />

Vase Pelagića 30, Beograd<br />

tel: +381 (0) 11 3699080<br />

fax: +381 (0) 11 3699939<br />

e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />

web: www.mikrokontrol.rs<br />

Predstavništvo Niš:<br />

Jovana Ristića 11, Niš<br />

tel/fax: +381 (0) 18 4511 884,<br />

+381 (0) 18 4519 192<br />

e-mail: nis@mikrokontrol.rs<br />

Predstavništvo Novi Sad:<br />

tel/fax: +381 (0) 21 469 501,<br />

+381 (0) 21 646 6543<br />

e-mail: ns@mikrokontrol.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 71


predstavljamo<br />

Tehnicom<br />

Tehnicom Computers<br />

osvojio i oblast industije<br />

Tehnicom Computers je neposredno posle<br />

Nove godine počeo sa izvođenjem potrebnih<br />

radova na elektro i mašinskim instalacijama<br />

na objektu “Sigita”, u Kragujevcu, na lokaciji<br />

Grošnica.<br />

Kompanija “Sigit” je lider u proizvodnji tehničkih komponenti<br />

od plastike i gume u svetu automobilizma.<br />

Njena istorija počinje još daleke 1966. godine u Italiji,<br />

a širi svoje poslovanje i na tržišta istočne Evrope, sa<br />

predstavništvima u Skočivu (Poljska, 2007), Kazanu (Rusija, 2008),<br />

Kragujevcu (Srbija, 2012). U planu je otvaranje predstavništva i u<br />

Kenitri (Maroko, 2013).<br />

Zajedno sa “Ferplantom” (italijanska firma specijalizovana na<br />

polju obnovljive energije), “Sigit” je napravio projekat za novu<br />

fabriku u Grošnici, kod Kragujevca. Realizacija ove inventivne<br />

ideje je prepuštena grupi SAS, koja je obavila građevinske radove,<br />

i Tehnicom Computers-u, koji je bio zadužen za instalaterske<br />

radove.<br />

“Coooling room” je deo zatvorenog sistema hlađenja proizvodnih<br />

mašina, unutar koga su smeštena 3 buffer-tanka sa vodom, kao<br />

i dve nezavisne grupe cirkulacionih pumpi. Jedna grupa vrši cirkulaciju<br />

rashladne tečnosti između bufer tankova i dve spoljašnje<br />

jedinice za hlađenje. Druga grupa pumpi ostvaruje cirkulaciju<br />

između buffer-tankova i lokalnih rashladnih jedinica, koje su grupisane<br />

uz svaku presu ponaosob.<br />

“Pumping room” radi u sklopu sistema pripreme i dopremanja<br />

granulata plastike od magacinskog dela fabrike, nezavisnim cevnim<br />

sistemom do presa za izlivanje gotovih elemenata. Sistem<br />

grejanja proizvodne hale i magacinskog prostora je izvedeno<br />

pomoću gasnih grejalica duz celih hala.<br />

Ceo projekat je baziran na ostvarenju automatizacije procesa uz<br />

Fabrika “Sigit” u Grošnici je veličine oko 11.000 m2 i podeljena je<br />

u prozvodni deo, magancinski prostor, tehnološke prostorije i kancelarije.<br />

Zadatak Tehnicom Computers-a je bio da u vrlo kratkom<br />

roku za dati projekat izvede sve elektro i mašinske radove. U proizvodnom<br />

delu su puštene prese za izradu plastičnih elemenata.<br />

Napajanje objekta je izvedeno sa dva suva traformatora 20/0.4kV,<br />

snage od po 1,6 MVA (ukupna snaga 3,2 MVA). Niskonaponski<br />

i srednjenaponski blokovi su smešteni u zajedničkoj tehničkoj<br />

prostoriji -Power centru. U celom objekatu je postavljen šinski<br />

razvod različitih nominalnih struja (od 25A do 2500A). Puštena je<br />

i kompenzacija reaktivne energije od 800kVAra. U periodu od tri<br />

meseca izvedeni su svi instalaterski poslovi.<br />

Tehnološki proces u okviru proizvodnog dela fabrike zahteva cevnu<br />

vazdušnu instalaciju pod pritiskom. U cilju ostvarenja neophodnog<br />

pritiska u instalaciji, “compressor room” je opremljen sa<br />

2 kompresora za stvaranje i održavanje pritiska u sistemu. Radi<br />

postizanja zadovoljavajuće vlažnosti u mreži, instaliran je sušač<br />

vazduha.<br />

72<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


predstavljamo<br />

Tehnicom<br />

Postrojenja unutar fabrike, u ovom trenutku predstavljaju vrhunac tehnologije u automobilskom sektoru i najbolje<br />

su što italijanska industrija trenutno proizvodi: prese Sacmi i Negri Bossi, rashladni sistem kalupa proizvođača<br />

Frigel, kao i sistem automatske distribucije plastičnih granula firme Morett SpA.<br />

obezbeđivanje maksimalne energetske efikasnosti datih procesa.<br />

Dobra organizacija, stručnost i želja za novim izazovima, omogućila<br />

je da se poslovi završe na obostrano zadovoljstvo u zadatim<br />

rokovima.<br />

U okviru fabrike Grošnica u Kragujevcu, unutar dobavljačkog parka<br />

FAS – FIAT, nakon završenih testiranja otpočeće serijska proizvodnja<br />

novog jednovolumena torinske kuće pod nazivom 500L.<br />

Kompanija “Sigit” će pritom biti uključena u realizacija skoro svih<br />

elemenata od plastike.<br />

Najveći broj projekata na kojima je dosad radio Tehnicom Computers<br />

obuhvatali su objekte stambenih i poslovnih prostora,<br />

sportskih centara, bolnica, hidrometeoroloških stanica, DATA<br />

centara. Ovim projektom Tehnicom Computers je osvojio još<br />

jedan segment poslovanja – industriju.<br />

Svi detalji na adresi:<br />

Tehnicom Computers<br />

Bulevar Vojvode Mišića 37<br />

Beograd, Srbija<br />

Tel: +381 (0) 11 30 60 800<br />

Fax: +381 (0) 11 36 91 915<br />

E-mail: office@tehnicom.com<br />

Web: www.tehnicomcomputers.com<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 73


74<br />

nove tehnologije<br />

TOP TEH<br />

Frigel je vodeći dobavljač rashladne opreme za industriju prerade<br />

plastike sa tri jasno definisana cilja:<br />

1. Pronalaženje optimalnog tehničkog rešenja za korisnika kako bi<br />

povećao kapacitet i smanjio operativne troškove.<br />

2. Obezbeđenje globalne prisutnosti i raširene mreže lokalnih<br />

zastupnika koja osigurava najbolju podršku korisnicima.<br />

3. Zalaganje za upotrebu takvih tehničkih rešenja koja omogućavaju<br />

očuvanje životne sredine.<br />

Rashladni sistem Ecodrygel predstavlja najčistiji, najjeftiniji, najsigurniji,<br />

a opet pristupačan rashladni sistem za hlađenje sistema<br />

koji zahtevaju rashladnu vodu između 5 i 35°C (40 to 95°F)<br />

koristeći temperaturu okoline<br />

za rashlađivanje bez upotrebe<br />

kompresora. Uređaj deluje u<br />

zatvorenom krugu bez gubitka<br />

procesne vode.Tako je procesna<br />

voda uvek čista, a troškovi<br />

održavanja su na veoma<br />

niskom nivou.Patentiran adiabatski<br />

sistem omogućava rad<br />

u svim vremenskim uslovima i<br />

predstavlja odličnu zamenu za<br />

rashladne kule i tradicionalne<br />

čilere kako u pogledu ozbiljnih<br />

ušteda u potrošnji energije<br />

tako i u niskim troškovima<br />

održavanja. Obe karakteristike<br />

izrazito doprinose smanjenju<br />

uticaja na životnu sredinu.<br />

Ušteda u potrošnji vode<br />

Izmenjivač EDK većinu godine radi bez potrošnje vode za adiabatski<br />

sistem. Samo tokom najtoplijih dana automatski aktivira<br />

adiabatski sistem za pred-hlađenje vazduha. Patentiran sistem za<br />

rad koristi minimalnu količinu vode koja ne dolazi u dodir sa rebrima<br />

izmenjivača i tako sprečava nakupljanje vodenog kamenca na<br />

njima. Inovativan dizajn komore za vlaženje dopušta visok stepen<br />

ovlaživanja vazduha, a time i veoma visoku efikasnost sistema.<br />

Top Teh Predstavništvo<br />

Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />

Tel: +381 (0) 21 769 040<br />

Mob: +381 (0) 64 20 70 826<br />

Fax: +381 (0) 21 769 038<br />

E-mail: info@topteh.si<br />

Web: www.topteh.si<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Inovativna štedljiva<br />

industrijska rashladna<br />

tehnika<br />

Frigel je mnogo više od proizvođača i dobavljača opreme za<br />

hlađenje i kontrolu temperature. Posle 40 godina radnog iskustva<br />

specijalizovanog za oblast prerade plastike može se smatrati pravim<br />

konsultantom koji će ponuditi rešenja u skladu sa njihovim stavovima<br />

(kapacitet, efikasnost i uticaj na okolinu). Njihova rešenja se mogu<br />

predstaviti korisnicima i demonstrirati sveukupan učinak. Gde god je<br />

potrebno hlađenje procesne vode Frigel može ponuditi rešenje. Stalni<br />

napori da pronađu najbolja rešenja za korisnike dovode do brojnih<br />

inovacija i novih tehnoloških rešenja.<br />

Ušteda energije<br />

Na izmenjivaču EDK su ugrađeni ventilatorski motori bez četkica<br />

sa frekventnom regulacijom brzine čime se značajno smanjuje<br />

buka, a potrošnja energije za trećinu. Ceo sistem u odnosu na tradicionalne<br />

čilerske sisteme donosi uštede u energiji preko 90%.<br />

Dvozonska vodeno hlađena jedinica Microgel® RCD se koristi<br />

u mnogim aplikacijama prvenstveno zbog svoje univerzalnosti<br />

i širokog radnog opsega. Rashladna jedinica Microgel® RCD<br />

je dizajnirana za pripremu rashladnog medija za jednog ili dva<br />

potrošača što je alternativa centralnim sistemima donoseći razne<br />

prednosti:<br />

• Povećanje produktivnosti<br />

• Konstantan, nezavisan protok i procesna temperatura<br />

• Ušteda energije<br />

• Smanjen škart<br />

• Održavanje preciznih i ponovljivih optimalnih radnih uslova.<br />

• Hlađenje sa uštedom energije<br />

Integrisan automatski »free-cooling« sistem omogućava velike<br />

uštede u potrošnji energije u vremenu kada je moguće koristiti<br />

temperaturu okoline za hlađenje.<br />

Rashladna jedinica Turbogel je dizajnirana da visokim kapacitetom<br />

i malom potrošnjom energije omogućava konstantan i ogroman<br />

protok kroz alat. Potrošnja energija potrebne za postizanje visokog<br />

pritiska i protoka je 30 do 40% manja nego kod centralnog sistema,<br />

jer je pumpa neposredno kod potrošača.<br />

Temperatura komada (0C)<br />

230<br />

210<br />

190<br />

170<br />

150<br />

130<br />

110<br />

90<br />

70<br />

50<br />

zatvaranje<br />

ubrizgavanje<br />

Hlađenje<br />

temperatura da dostigne 75 0 C<br />

Hlađenje sa Centralnim Chillerom<br />

Hlađenje sa Micro/Turbogel-om<br />

izbacivanje<br />

komada<br />

0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36<br />

Vreme (sec)<br />

Kompaktni čileri Heavygel iz serije HGL su dizajnirani za najteže<br />

i najzahtevnije slučajeve hlađenja sa visokim performansama u<br />

raznim industrijskim aplikacijama. Čileri su vazdušno hlađeni sa<br />

aksijalnim ventilatorima i opremljeni sa “scroll” kompresorima.<br />

Tropska izvedba je standardna opcija i omogućava neprekidan rad<br />

pri temperaturama od +45°C. “Scroll” kompresori su proporcionalno<br />

regulisani u cilju smanjenja potrošnje energije i produženja<br />

životnog veka. Ventilatori su opremljeni frekventno kontrolisanim<br />

motorima bez četkica sa visokim iskorišćenjem omogućavajući za<br />

trećinu manju potrošnju energije nego tiristorski kontrolisani motori.<br />

Na raspolaganju je 7 veličina od 285 do 947 kW rashladne moći.


Kompanija TOP TEH d.o.o. ekskluzivni zastupnik vodećih inostranih proizvođača mašina i opreme<br />

za preradu plastike za tržišta Slovenije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore:<br />

mašine za<br />

brizganje plastike<br />

linearni roboti,<br />

automatizovane proizvodne<br />

jedinice, IML<br />

granulatori made in Germany<br />

elementi za izradu hvataljki<br />

robota, vakuumska tehnika<br />

sušenje i transport granulata,<br />

doziranje i centralni<br />

sistemi transporta<br />

temperatori alata<br />

transport i rukovanje<br />

praškastim materijalima,<br />

Big Bag stanice<br />

mlinovi i seckalice (shredders)<br />

sredstva za<br />

čišćenje puža i cilindara<br />

gravimetrijski dozatori<br />

industrijski čileri i<br />

rashladna tehnika<br />

Top Teh Predstavništvo za Srbiju<br />

Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />

Tel: +381 (0) 21 769 040, Mob: +381 (0) 64 20 70 826, Fax: +381 (0) 21 769 038<br />

E-mail: info@topteh.si, Web: www.topteh.si


procesna tehnika tehnika<br />

Bosch Rexroth<br />

Manipulacija sa proizvodima u<br />

industriji<br />

Usled promene tehnoloških zahteva, proširivanja proizvodnih linija i obezbeđivanja novih<br />

tehnoloških operacija, često se javlja potreba za rešenjima automatske manipulacije<br />

proizvodima. Primena pneumatskih manipulatora sa konfekcioniranim Rexroth modulima,<br />

omogućava brzo i efikasno rešenje velike game tehničkih zahteva iz ove oblasti.<br />

Primer rešenja sa manipulatorima, koje je Servoteh primenio u fabrici smrznute hrane pokazuje<br />

svu fleksibilnost i multifunkcionalnost pneumatskih modula firme Bosch Rexroth. Integrisani<br />

sa PLC upravljanjem, ovi manipulatori uspešno zamenjuju više radnika koji rade u nezdravim<br />

uslovima, sa duboko zamrznutim proizvodima. Time se humanizuje proces rada, a automatizacija<br />

dobija puno opravdanje kao najbolja orijentacija u svim poslovnim odlukama.<br />

Opis linije<br />

Proizvode koji izlaze iz tunela za duboko zamrzavanje, umesto<br />

ljudskih ruku, preuzima trakasti transporter koji ih vodi do prvog<br />

manipulatora, koga čine Bosch Rexroth cilindar bez klipnjače<br />

tipa RTC-BV za horizontalno i kompaktni cilindar CCI za vertikalno<br />

kretanje. Kombinacijom ova dva kretanja vrši se „zahvatanje“<br />

proizvoda koji se nalazi u zoni manipulatora i pomeranje na kosi<br />

transporter sa pregradama.<br />

Pored toga što pomera proizvod, ovaj manipulator takođe pomera<br />

i kosi transporter u taktu rada mašine, čime je izbegnuta potreba<br />

za servo pogonom transportera. Kretanjem prizvoda niz transporter<br />

savladava se visinska razlika između transportera tunela i<br />

pakerice. Na donjem nivou proizvod prihvata drugi, a zatim treći<br />

manipulator koji ga ubacuje na uvodni transporter sistema za<br />

pakovanje.<br />

Pored cilndra bez klipnjače tipa RTC-BV za horizontalno kretanje,<br />

kod ova dva manipulatora za vertikalnno kretanje su primenjeni<br />

cilindri sa duplim vođenjem i potisnom pločom GPC-TL.<br />

Rad ova dva sistema je potpuno sinhronizovan, tako da se u slučaju<br />

zastoja na pakerici proizvodi preusmeravaju na akumulacioni<br />

transporter. Zbog potrebe za velikim brzinama kretanja cilindara,<br />

a da bi se ublažili udari na krajevima hodova, ugrađeni su hidraulični<br />

“shock” apsorberi koji prihvataju višak kinetičke energije i<br />

time doprinose mirnijem radu celokupnog sistema.<br />

Komponente manipulatora<br />

Svi izvršni i upravljački elementi, kao i elementi za povezivanje,<br />

izabrani su tako da potpuno ispunjavaju higijenske i sanitarne<br />

uslove za primenu u prehrambenoj industriji. Materijal od koga<br />

su izrađeni pneumatski cilindri je kombinacija eloksirani aluminijum/nerđajući<br />

čelik. Da bi se obezbedila preciznost i dinamika,<br />

cilindri su opremljeni Rexroth linearnim vođicama. Kombinacija<br />

dve Rexroth tehnologije uvek daje viši kvalitet i bolju energetsku<br />

efikasnost.<br />

Upravljanje izvršnim elementima vrši se pomoću ventilskog<br />

ostrva serije CL-03, koga odlikuje higijenski dizajn i visoka klasa<br />

zaštite IP69K.<br />

Ventilsko ostrvo je izrađeno od materijala koji nisu hidroskopni, a<br />

svi spojevi između komponenti su zaptiveni, čime je omogućeno<br />

direktno pranje mlazom vode pod pritiskom do 100 bar-a.<br />

Easy-2-Combine<br />

Samo ime govori o suštini. Komponente za manipulatore moraju<br />

biti modularne, lako i brzo spojive u jedan sistem za manipulaciju.<br />

Rexroth pneumatski linerani moduli, mini klizači, vođene jedinice<br />

i hvatači su već unapred pripremljeni za međusobno direktno<br />

spajanje ili spajanje pomoću standardnih konekcionih elemenata.<br />

Takav pristup omogućava korisniku da se koncentriše na svoju<br />

tehnologiju, a ne na konstruisanje i izradu delova za spajanje<br />

pneumatskih osa.<br />

76<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


procesna procesna tehnika<br />

Bosch Rexroth<br />

Ovaj princip može da se proširi i na druge pogonske tehnologije.<br />

Naime, tamo gde se traži više od dve pozicije na jednoj osi upotrebljava<br />

se servo-električna osa. U praksi se kod manipulatora<br />

najčešće i sreću kombinacije električnih i pneumatskih osa. Sa<br />

električnim osama se mogu realizovati vrlo složeni ciklusi, sa<br />

ekstremno kratkim vremenima.<br />

Otvoreni upravljački i pogonski koncept, proizvodi različitih<br />

tehnologija iz jednog izvora, kao i inteligentni sistemi za međusobno<br />

povezivanje, osnova su za kvalitetnu automatizaciju od<br />

proizvodnje, preko pakovanja, pa sve do paletizacije.<br />

Detaljno se informišite kod:<br />

Bosch Rexroth Sp.z o.o.<br />

Predstavništvo<br />

Srbija, Crna Gora i Makedonija<br />

Adresa: Bul. M. Pupina 10z/l, PP 08<br />

Tel: +381 11 2140400<br />

Fax: +381 11 3116577<br />

E-Mail: info@boschrexroth.rs<br />

www.boschrexroth.rs/com<br />

Ili kod “Bosch Rexroth Sales Partner”-a:<br />

Servoteh d.o.o.<br />

Adresa: Republčka 1a , 11030 Beograd,<br />

Srbija<br />

Tel: +381 11 2190767<br />

Fax: +381 11 2190715<br />

E-Mail: office@servoteh.rs<br />

www.servoteh.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 77


posetili smo smo<br />

AUREA 2012<br />

Vino,<br />

perspektiva Srbije<br />

„Vinarija Zvonko<br />

Bogdan“<br />

Projekat novootvorene „Vinarije Zvonko<br />

Bogdan“ sa Palića, dobitnik je nagrade za<br />

investiciju godine „Aurea 2012“, koju poslovni<br />

portal „eKapija“ već tradicionalno dodeljuje<br />

svake godine. Po oceni stručnog žirija, ova<br />

vinarija je najbolje odgovorila na sva tri bitna<br />

kriterijuma, a to su: inovativnost, finansijski<br />

potencijal projekta i društvena korisnost.<br />

Nagradu je u ime Vinarije primio naš istaknuti umetnik<br />

Zvonko Bogdan, a nagradu mu je uručila potpredsednica<br />

Vlade Srbije, Verica Kalanović. Mladi menadžer<br />

vinarije, Zlatko Živanić, zahvaljujući se, rekao je:<br />

„Vinarija Zvonko Bogdan“ je na tržištu nešto više od godinu dana<br />

i izuzetno nam je drago što smo već u prvoj godini nagrađeni za<br />

svoj rad. Posle zlatnih i srebrnih medalja za vino u San Francusku,<br />

Tokiju i Beču, „Aurea“ je prvo priznanje za celokupnu vinariju i<br />

dokaz da se na srpskom tržištu itekako ceni kvalitet, kako samog<br />

proizvoda, tako i celokupne proizvodnje.“ Još od osnivanja i<br />

postavljanja vinarije, a to nije bilo tako skoro, važilo je pravilo -<br />

sve što se radi, treba da bude najbolje: od izbora klime i zemljišta,<br />

do nastojanja da se pređe na organsku proizvodnju. Vraćanje na<br />

prirodne osnove i tradicionalan način proizvodnje, uz savremenu<br />

tehnologiju i iskustvo vrhunskih enologa, garantuju i vino vrhunskog<br />

kvaliteta.<br />

Solidna konkurencija<br />

Još sedam projekata bilo je ravnopravno u konkurenciji sa nagrađenom<br />

vinarijom. Tu su se našli:<br />

„Sigma“ – Sistem za dezinfekciju vode<br />

„Sigma“ iz Kule je otvorila pogon za proizvodnju hlorogena. To je<br />

uređaj za elektrolitičku proizvodnju hlora u obliku rastvora natrijum<br />

hipohlorita na mestu njegove potrošnje. Proizvodnja ovog<br />

78<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


posetili smo<br />

AUREA 2012<br />

sredstva koje dezinfikuje vodu, vrlo je jednostavna, i zahteva<br />

samo so, omekšanu vodu i električnu energiju. A, pritom, potpuno<br />

je bezbedna.<br />

„Strauss Adriatic“ – Inovativna upotreba otpadnog proizvoda za<br />

grejanje<br />

Kompanija koja je po prvi put počela da koristi kafenu plevicu kao<br />

biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela<br />

svoje fabrike u Šimanovcima. Do tada je ova sirovina bila krajnje<br />

neiskorišćena i predstavljala je otpad.<br />

„Eko-mlek“ – Moderna energetski efikasna mlekara<br />

Započela je izgradnju novog proizvodnog pogona, koji će imati<br />

za 80% više uštede energije u odnosu na staru. Energetska efikasnost<br />

u „Eko-mlek“-u će se ostvariti kroz uštedu u toku procesa<br />

proizvodnje, budući da će se energija dobijati iz sopstvenog<br />

postrojenja za biogas, koji će nastajati iz biološkog otpada, nastalog<br />

u procesu prerade mleka, tačnije surutke.<br />

„Boci Co“ – Aparat za uništavanje medicinskih igala<br />

Kompanija „Boci Co“, otvorila je u Kniću, kod Kragujevca, fabriku<br />

za proizvodnju aparata Sharps Terminator, koji uništava medicinske<br />

igle. korisnik može, na licu mesta, kada odradi intervenciju<br />

iglom, korišćenjem aparata jednom rukom, i jednopotezno, da<br />

uništi iglu za samo 3 sekunde.<br />

„Terra Panonica“ - Kulturni centar za mlade<br />

Na imanju u Mokrinu, kompanija „Terra Panonica“ otvorila je kulturno-turistički<br />

centar. Ovo imanje pruža mogućnosti za ostvarivanje<br />

projekata iz svih oblasti kreativnog stvaralaštva, a selo kroz<br />

ovaj objekat dobija mnoge nove prilike za organizaciju manifestacija.<br />

„Delta“ Kladovo - Sistem za reciklažu otpadnih ulja<br />

Kompanija „Delta“ iz Kladova otvorila je prvo postrojenje za preradu<br />

brodskog otpadnog ulja u Srbiji. Puštanjem postrojenja u<br />

rad, brodovima je omogućeno da svoje otpade, umesto u reku<br />

Dunav, odlažu na to propisano i registrovano mesto, a otpadni<br />

materijal preradom dobija upotrebnu vrednost.<br />

„Carbo Concept“ - Mašina za proizvodnju PET ambalaže<br />

Pančevačka kompanija „Carbo Concept“ je konstruisala novu<br />

mašinu za duvanje PET ambalaže, za mobilnu fabriku vode.<br />

Karakteristikama i inovativnim rešenjima ove mašine, postiže se<br />

minimalna potrošnja električne energije, manja potrošnja vazduha<br />

i omogućava jednostavna manipulacija.<br />

Osim glavne nagrade, na svečanosti su dodeljena i dva specijalna<br />

priznanja - za inovativnost i društvenu korisnost. Tituli inovativne<br />

investicije čast je pripala da dobije kompanija „Strauss Adriatic“,<br />

za projekat upotrebe otpadnog proizvoda za grejanje u fabrici<br />

u Šimanovcima, dok je priznanje za društvenu korisnost pripalo<br />

kompaniji „Delta“ iz Kladova, za projekat sistema za reciklažu<br />

otpadnih ulja.<br />

Nastavak tradicije<br />

Direktor „eKapije“, Zdravko Lončar naveo je da je ideja nagrade<br />

„Aurea“ da se istaknu i promovišu prave vrednosti u investicionom<br />

i poslovnom smislu, vrednosti koje vode Srbiju u pravcu<br />

razvijenih i bogatijih društava. Ove vrednosti i ovi projekti predstavljaju<br />

putokaz za održiv i samostalan razvoj naše zemlje. I zato<br />

bi trebalo da se svi zajedno borimo kako bismo stvorili što bolju<br />

klimu, da ovakvih i sličnih projekata bude što više.<br />

Strateški partner „eKapije“ na projektu „Aurea“, ove godine bila<br />

je švajcarska sertifikaciona kuća SGS, prijatelji projekta je Basler<br />

osiguranje, kao brojne medijske kuće, među kojima i časopis<br />

„<strong>Industrija</strong>“.<br />

Dodeljivanjem nagrade „Vinariji Zvonko Bogdan“, nameće se<br />

stidljivo utisak da se izlazak iz krize postepeno nazire i utire put<br />

nekim boljim i luksuznijim oblastima privrede i života.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 79


mašinska industrija industrija<br />

iz beograda preko kelna u svet<br />

80<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


mašinska mašinska industrija<br />

iz beograda preko kelna u svet<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 81


intervju<br />

prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />

Da li je danas Srbija<br />

industrijska zemlja?<br />

drugi deo<br />

U<br />

ovom broju nastavljamo razgovor sa profesorom Mašinskog fakulteta Univerziteta u<br />

Beogradu, dr ing. Petrom B. Petrovićem. Smatramo da merodavnost ovog stručnjaka, osim<br />

dugogodišnjeg iskustva iz ove oblasti, proističe i iz pokretanja programa Nacionalne tehnološke<br />

platforme Srbije (NTPS), koji vodi Akademija inženjerskih nauka Srbije.<br />

Na osnovu toga da ste<br />

zagovornik onoga što bi<br />

se zvalo Strategija industrijskog<br />

razvoja Srbije<br />

do 2030, u čemu bi se onda sastojao<br />

taj „redizajn“ i srpske ekonomske<br />

politike i konkretno industrijskog<br />

razvoja? U tom smislu, da li i u kome,<br />

kojim krugovima sa aktuelne ekonomsko-političke<br />

scene u Srbiji vidite<br />

makar u naznakama saradnike<br />

prof. dr ing. Petar B. Petrović,<br />

tog i takvog pristupa? Odnosno, da<br />

Mašinski fakultet<br />

li ima i da li će biti snage za postavljanje<br />

i razvijanje tog koncepta?<br />

Univerziteta u Beogradu<br />

Prof. Petar B. Petrović: Nažalost, ne postoji instant kesica sa sadržajem<br />

koji izručite u ključalu vodu i za pet minuta nastane industrija!<br />

Stvaranje industrijskog sistema u svakoj ekonomiji, pa i u ekonomiji<br />

Srbije je dug proces, čiji se vremenski okviri mere decenijama. Takođe,<br />

to je vrlo skup proces, koji zahteva velike investicije u industrijsku<br />

infrastrukturu i ljudski resurs, i koji zahteva vrlo precizno vođenje,<br />

posebno u delu tehnološkog razvoja, koji čini osnovu svakog industrijskog<br />

sistema. Nova industrijska politika, koju je u junu mesecu<br />

2011. godine usvojila Vlada republike Srbije, prepoznaje potrebu za<br />

industrijalizacijom Srbije, potrebu za jačanjem izvozne konkurentnosti<br />

industrije i potrebu za intenzivnim tehnološkim razvojem. U<br />

tom dokumentu, izmedju ostalog, stoji da je realni okvir za izlazak iz<br />

kriznog stanja 2030. godina, kada bi, u zavisnosti od agilnosti kojim<br />

bi se sprovodila industrijska politika i u zavisnosti od uticaja spoljašnjih<br />

faktora (ekonomskih i političkih), bila realizovana dva alternativna<br />

scenarija. Prema prvom, konzervativnom scenariju, do 2030.<br />

godine bio bi dostignut obim proizvodnje i dinamička komponenta<br />

koju je industrija Srbije imala neposredno pre kriznog perioda. Ovde<br />

se misli na našu autohtonu krizu krajem osadmdesetih i početkom<br />

devedesethih godina prošlog veka, izazvanu dezintegracijom Jugoslavije<br />

i procesima koji su zatim usledili, a koji još uvek traju, mada<br />

u svojim drugačijim pojavnim oblicima. Cena ovakvog izlaska iz krize<br />

je trajni gubitak gotovo četiri razvojne decenije. Alternativno, prema<br />

drugom scenariju, razvoj bi bio takav da bi se do 2030. godine<br />

dostigla ona razvojna putanja, koju bi Srbija imla da kriznog perioda<br />

nije ni bilo, čime bi se poništili svi efekti zaostajanja izazvani dvodecenijskim<br />

kriznim stanjem, uz postojanje kapaciteta za dalji dinamičan<br />

razvoj.Ovaj drugi scenario, odnosno optimistički scenario je<br />

malo verovatan, jer bi zahtevao da Srbija učini nešto što u svojoj<br />

istoriji nikada nije uradila, a to je da se rast industrijske proizvodnje<br />

ostvaruje po eksponencionalnom modelu. Realniji je ovaj prethodni<br />

scenario, dakle konzervativni scenario, koji počiva na ideji da se rast<br />

industrijske proizvodnje ostvari po linearnom modelu, sa parametrima<br />

koji je industrija Srbije imala pre kriznog perioda, odnosno od<br />

1960. do 1990. godine.<br />

Naravno, konzervativni scenario nije ni malo lako postići, jer je rast<br />

u trodecenijskom periodu pre krize bio izuzetno dinamičan. U tom<br />

smislu, zadatak koji stoji pred Srbijom je vrlo delikatan. Formula za<br />

uspešno ostvarenje ovog zadatka je jednostavna i sastoji se od tri<br />

osnovna i dva pomoćna instrumenta, koji se etapno i kombinovano<br />

primenjuju. Osnovne instrumente definiše 3R paket: Revitalizacija<br />

(2011-2015), Reinženjering (2015-2020) i Razvojna ekspanzija<br />

(2020-2030).<br />

Pomoćni instrumenti su bitni za evropske integracione procese, jer<br />

Srbija ulaskom u Evropsku uniju, zapravo ulazi i u evropski industrijski<br />

prostor, a to je ambijent koji je stvorilo jedno visokotehnološko<br />

društvo, gde se uspešnost meri tehnološkim dostignućima i efikasnošću<br />

proizvodnih procesa. Pomoćne instrumente čini 2K paket:<br />

Komplementarnost i Kompatibilnost. Kao i kod svake strategije,<br />

treba razlikovati papir od prakse. Naša ozbiljnost i posvećenost tom<br />

zadatku, a u pitanju je nacionalni prioritet najvišeg značaja, odrediće<br />

konačni ishod.<br />

Za uspeh je neophodno da se stvori ambijent u kome će se sinhrono<br />

delovati u tri ravni:<br />

1. društveno-političkoj,<br />

2. ekonomskoj i<br />

3. inženjersko-tehnološkoj ravni.<br />

Za tako nešto neophodan je i nov institucionalni okvir. Treba razmišljati<br />

o rešenju u kome postoje:<br />

• Ministarstvo industrije, jer je problematika industrije sada<br />

rastrgnuta između dva ministarstva – Ministarstvo ekonomije<br />

i regionalnog razvoja, gde se nalazi novac i Ministarstvo prosvete<br />

i nauke, u kome se nalazi tehnologija (konstrukciona<br />

greška, koja industriju ostavlja u lebdećem stanju, bez integralne<br />

tehnološke i ekonomske politike, što negativno deluje<br />

na industrijski razvoj i koja nužno mora da bude ispravljena);<br />

• Investiciona banka u okviru koje bi trebalo da se stvore odgovarajući<br />

finansijski fondovi, koji su istinski posvećeni industrijskom<br />

razvoju i<br />

• Institut za Industrijske tehnologije i inovaciju u okviru koga bi<br />

se simultano gradile strategije tehnološkog razvoja industrijskog<br />

sistema za njegovu tehnološku transformaicju i makroekonomska<br />

strategija.<br />

82<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


intervju<br />

prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />

Možda je ovo previše radikalan zaokret u odnosu na postojeće<br />

stanje, ali situacija u kojoj se nalazi industrija Srbije i shodno<br />

tome ukupni ekonomski sistem, koji očigledno nema kapacitet<br />

da u potrebnoj meri puni stalno rastući budžet, zahteva radikalne<br />

promene i odlučnost. Zanemarivanje stanja industrije i istrajavanje<br />

na postojećoj matrici razmišljanja je najgori scenario. To je<br />

scenario koji sigurno vodi ka sveopštem siromaštvu i sve većim<br />

socijalnim tenzijama. Ovakav razvoj je neminovnost sa snagom<br />

prirodnog zakona.<br />

ovakvim aktivnostima uspostavi stabilan proces, koji će kao svoj<br />

osnovni ishod imati industriju znanja, odnosno industriju u kojoj<br />

su osnovni resursi ljudi sa znanjem i veštinama koje poseduju, a<br />

ne prirodni resursi. <strong>Industrija</strong> znanja funkcioniše po principu: clean,<br />

grean and lean, odnosno, to je koncept društveno odgovorne<br />

i dugoročno gledano, održive industrijske proizvodnje, koji sa jedne<br />

strane generiše proizvode i usluge velike dodate vrednosti, a<br />

sa druge strane je kompatibilan sa okruženjem, fokusirajući sa na<br />

nultu emisiju štetnih materija, nulti uticaj na klimatske promene<br />

i racionalno trošenje materijalnih i energetskih resursa.<br />

U okviru programa Nacionalne tehnološke platforme Srbije –<br />

NTPS program, koji je inicirala, koncipirala i operativno vodi<br />

Akademija inženjerskih nauka Srbije (AINS), detaljno se razrađuje<br />

koncept oporavka i transformacije industrije Srbije kroz<br />

koncept industrije znanja. Ovom prilikom, želim da najavim<br />

skup koji će biti posvećen upravo ovoj problematici, a čije je<br />

održavanje planirano za april mesec ove godine.<br />

<strong>Industrija</strong>: Na tragu prethodnog i pitanje o „konceptu industrije<br />

znanja“, terminu čiji ste zagovornik. Šta se „krije“ iza ovog<br />

pojma? Kako on treba i mora da se primenjuje i, konačno, ko bi<br />

bio u prvom redu odgovornosti za primenu i rezultate primene<br />

tog pristupa? Konkretno, može li i sama struka da preuzme inicijativu,<br />

osim u vidu komentara, analiza i ocena, i da započne<br />

novi ciklus u vođenju i sprovođenju nečega što bi se zvalo npr.<br />

novom industrijskom politikom u Srbiji? Da li je „Forum 3“, koji<br />

se očekuje početkom aprila ove godine, taj i takav način željenog<br />

i očekivanog proaktivnog stava i ponašanja struke, pogotovo<br />

među akademskom elitom?<br />

Prof. Petar B. Petrović: Akademska elita treba da se približi privredi.<br />

Nauka mora da postane pragmatična, a ona to sada nije. U<br />

aktuelnom ciklusu projekata koje finansira Ministarstvo prosvete<br />

i nauke (posao je započelo nekadašnje Ministarstvo za nauku i<br />

tehnološki razvoj) za period 2011-2014., samo 1/3 projekata je<br />

iz oblasti tehnološkog razvoja, dok su 2/3 projekti koji spadaju<br />

u kategoriju osnovnih istraživanja. Dalje, od te 1/3 projekata za<br />

oblast tehnološkog razvoja, samo 1/3 ima bar jednog participanta<br />

iz industrije. Računica je vrlo jednostavna, novac koji sada Srbija<br />

ulaže u nauku, a to je oko 0.3% BDP je 90% usmeren na aktivnosti<br />

koje nisu povezane sa potrebama industrije. To je dovoljno<br />

ilustrativna situacija, koja sa jedne strane pokazuje kako država<br />

nije pronašla način da akademsku elitu u značajnijoj meri usmeri<br />

ka industrijskom razvoju, a sa druge strane pokazuje kako se ta<br />

ista akademska elita zapravo bavi sama sobom i troši ono malo<br />

para koje su nauci namenjene.<br />

Nasuprot tome, u Evropi imamo sasvim druge procese. Nauka i<br />

industrija, kroz različite programe tehnološkog razvoja i još bitnije,<br />

partnerstva javnog i privatnog sektora, stimulišu se da sarađuju<br />

na konkretnim projektima, relevantnim za industriju. Suština na<br />

ovim projektima jeste da nauka znanje pretače u industrijske inovacije,<br />

a industrija prihvata te inovacije i valorizuje ih kroz stvaranje<br />

visokotehnoloških proizvoda. Fokus je na trougao razvoja,<br />

odnosno uspostavljanje funkcionalnih mehanizama unutar trougla<br />

koji čine: industrija, istraživanje i investicije. Ovakav trougao<br />

je zapravo mašina za stvaranje bogatstva naroda. Zadatak je da se<br />

To je NTPS Forum 3: INDUSTRIJA ZNANJA – Novi scenario ZA i SA<br />

za 2030. Ne bih još uvek želeo da otkrivam detalje, sem da nameravamo<br />

da po prvi put na istom zadatku dovedemo tri ključna<br />

činioca trougla razvoja: inženjere, ekonomiste i nosioce krupnog<br />

preduzetničkog kapitala, a sve zajedno predvođene industrijom,<br />

što je u duhu Evropskih tehnoloških platformi, iz kojih je izveden<br />

NTPS Program, kao njegov nacionalni ekvivalent. Cilj je da se<br />

javnosti i regulatornim telima, koja su zadužena za industrijski i<br />

tehnološki razvoj, ponude konkretni predlozi za oporavak i transformaciju<br />

industrijskog sistema, odnosno formuliše prečica za<br />

izlazak iz kriznog stanja, a ta prečica je industrija znanja, bazirana<br />

na efektu tehnološke konvergencije, odnosno sustizanja (Samuelsonov<br />

Catch-up Effect).<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 83


intervju<br />

prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />

<strong>Industrija</strong>: Bliže se izbori, realno - stres za privredu, a posebno industriju kao<br />

oblast koja umnogome zavisi od investicija, koje u ovom trenutku imaju najčešće<br />

državni predznak, što direktni, što posredni. Kako odvojiti negativan uticaj<br />

političkih događaja na redovnost privrednih i naravno industrijskih ciklusa?<br />

Prof. Petar B. Petrović: Za industriju je relevantna samo industrijska politika,<br />

politika tehnološkog razvoja i politika obrazovanja. Relevantna je i naša odgovornost<br />

prema sopstvenoj industriji, koja je motor našeg ekonomskog sistema, čak i<br />

onda kada taj motor loše funkcioniše. Sve ostalo nije relevantno.<br />

84<br />

<strong>Industrija</strong>: U vašem okruženju može se čuti i pojam ili slogan<br />

„za industriju, sa industrijom“. Da li je reč o drugačijem, možda<br />

prijemčivijem izrazu koncepta održivog razvoja, inače usvojenog<br />

u svetu pre tridesetak godina? Ako je tako, kakvo je u tom<br />

smislu stanje u Srbiji, posebno imajući u vidu odnos gde veliki<br />

industrijski sistemi zapravo menjaju okolinu, a ne usaglašavaju<br />

se sa istom, kao što je slučaj sa Sartidom?<br />

Prof. Petar B. Petrović: „Za industriju SA industrijom“ je bio<br />

nekadašnji slogan, koji je jedna grupa profesora sa Katedre za<br />

proizvodno mašinstvo, Mašinskog fakulteta u Beogradu koristila<br />

kao moto, na kome je sazdana JUPITER Asocijacija (Jedinstveno<br />

Upravljanje Proizvodnim i Informaciono-Tehnološkim Resursima).<br />

Nekada moćna, ova asocijacija je upravljala osnovnim procesima<br />

u transferu znanja i tehnologija, kao ključnog sadržaja za razvoj<br />

industrijskog sistema. Da spomenem samo neke od programa<br />

koji su suštinski promenili industrijsku proizvodnju u Srbiji (i<br />

nekadašnjoj Jugoslaviji, jer je to bila jugoslovenska asocijacija):<br />

osvajanje i uvođenje u operativnu primenu numerički upravljanih<br />

mašina (cnc tehnologija), robotika, proizvodni informacioni<br />

sistemi i uvođenje računara u industriju za upravljanje proizvodnih<br />

procesa, projektovanje proizvoda i procesa primenom kompjutera<br />

(CAD / CAM tehnologije). Jednom godišnje održavana<br />

je generalna asembleja, JUPTIER Konferencija, koja je trajala po<br />

nedelju dana i okupljala i do 500 učesnika, inženjera, naučnika i<br />

direktora vodećih institucija u privredi i nauci. Pored saopštavanja<br />

rezultata istraživačkih i privrednih aktivnosti, to je bila prilika<br />

za intenzivna druženje i razmenu ideja. Ta vremena su sada iza<br />

nas, mada JUPITER Asocijacija, u značajno manjem obimu i sa<br />

vrlo redukovanim aktivnostima, postoji i danas, a maja meseca<br />

ove godine održava se 38. po redu JUPITER Konferencija, na<br />

Mašinskom fakultetu u Beogradu.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Iskustva iz perioda pre devedesetih, kada je slogan ZA industriju<br />

SA industrijom, pokazao svoju delotvornost, treba ponovo primeniti,<br />

ali prilagođeno novom ambijentu koji postoji u industriji<br />

i staviti ga pre svega u funkciju oporavka, a zatim i transformacije<br />

industrijskog sistema Srbije u pravcu industrije znanja. Ovakve<br />

aktivnosti su zapravo podloga za izgradnju jednog bitno drugačijeg<br />

instrumenta privatnog i javnog partnerstva, koji će biti imperativno<br />

lišen socijalne komponente i koji će favorizovati razvojne<br />

aktivnosti i inženjerstvo, a ne puko otvaranje radnih mesta, što<br />

je bez izuzetka današnja praksa u kontekstu takozvanih stranih<br />

investicija.<br />

Moramo da shvatimo da u tržišnoj privredi ne postoje strane<br />

i domaće investicije, već da samo postoji pojam investicija, i<br />

da privlačenje stranih investicija kroz ponudu bagatelne radne<br />

snage nije održiv koncept, pa samim tim ni poželjan. Ne<br />

postoje strani investitori koji će doći u Srbiju i izgraditi joj<br />

moćnu i globalno konkurentnu industriju. To je utopija. Srbija<br />

mora da se sama stara o svom industrijskom sistemu, da ga<br />

sistemski razvija, a u kriznim vremenima mora da zaštiti svoje<br />

vodeće kompanije. Reakcija Vlade na posrtanje US Steel-a<br />

(nekadašnjeg Sartida i MKS-a, a sada Železare Smederevo), je<br />

apsolutno pozitivna i primer je šta treba raditi i kako je trebalo<br />

raditi kada su druge, njemu slične kompanije došle u tešku<br />

situaciju, ili se trenutno u njoj nalaze i sopstvenim snagama ne<br />

mogu da se iz nje istrgnu. To nije napuštanje koncepta tržišne<br />

ekonomije, to je izraz najviše društvene odgovornosti, jer<br />

se urušavanjem velike kompanije, koja kao u slučaju Železare<br />

Smederevo postoji tačno 99. godina, stvara tektonski talas koji<br />

preti da uruši kompletan industrijski sistem, posebno u malim<br />

ekonomijama kao što je ekonomija Srbije. Drugo je pitanje da<br />

li je jedna takva akcija u sklopu šire strategije ili samo izolovan<br />

primer, koji ima za cilj da spreči moguće socijalne tenzije.<br />

Kada se kaže: “ZA industriju SA industrijom“, onda se upravo<br />

misli na stvaranje podloge za ovakvo delovanje države, odnosno<br />

definisanje delotvornih mehanizama javnog i privatnog<br />

partnerstva, koje će kao svoj osnovni i jedini prioritet imati<br />

jačanje industrijskog sistema, fokusirajući se na sistemski<br />

okvir, odnosno integralno razvijanje industrijskog sistema kao<br />

jedne jedinstvene funkcionalne celine.


finansije<br />

Dugoročni krediti KBC banke<br />

iz zajma EIB<br />

kbc banka<br />

KBC Banka je za potrebe kreditiranja dugoročnih<br />

investicionih projekata za mala i srednja preduzeća,<br />

pripremila kredite iz zajma Evropske investicione<br />

banke za finansiranje investicionih programa koji<br />

su deo ciljeva EU. Ovi krediti se mogu koristiti za investiranje u<br />

opremu, nekretnine ili projekte iz oblasti ekonomije, energetike,<br />

zdravstva, industrije i turizma u lokalnim samoupravama, javnim<br />

i ostalim preduzećima.<br />

Uz stručnu podršku KBC Banke, svi klijenti koji imaju potrebu za<br />

kreditima, mogu da pronađu najbolje rešenje koje odgovara njihovim<br />

planovima i ambicijama.<br />

KBC INFO: 011/30-50-575<br />

www.kbcbanka.rs<br />

Značajna pogodnost je niža kamatna stopa, koja iznosi 50<br />

baznih poena manje od godišnje kamatne stope, koja se obračunava<br />

na kredite bez učešća Evropske investicione banke.<br />

Predviđen je grejs period do 5 godina.<br />

Rok otplate je od 2 do 15 godina. Krediti se otplaćuju u jednakim<br />

mesečnim, kvartalnim ili šestomesečnim ratama.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 85


86<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


osiguranje<br />

Dunav biznis paketi<br />

– za sigurno poslovanje<br />

Svaki biznis sa sobom nosi neizvesnost<br />

i velike rizike. Nepredviđeni događaji<br />

mogu ozbiljno ugroziti ostvarenje<br />

poslovnih ciljeva vlasnika malih i srednjih<br />

preduzeća i preduzetnika i upravo zato<br />

je potreban pouzdan partner koji će<br />

obezbediti sveobuhvatnu zaštitu imovine<br />

i zaposlenih.<br />

Kompanija Dunav osiguranje, lider na domaćem tržištu u oblasti<br />

osiguranja, u okviru svoje raznovrsne ponude ima i paket<br />

za mala i srednja preduzeća i preduzetnike. Dunav osiguranje<br />

je pravi partner za poslovanje, pre svega zato što razume<br />

potrebe malog biznisa i ima svest o specifičnostima različitih<br />

delatnosti, kao i o teškoćama i prirodi posla malih i srednjih<br />

preduzeća i preduzetnika.<br />

• DUNAV BIZNIS BONUS paketi nude jedinstveni nivo zaštite<br />

imovine i zaposlenih od iznenadnih svakodnevnih nepredviđenih<br />

događaja. Dunav osiguranje je prva osiguravajuća kuća<br />

na tržištu koja je kreirala pakete za osiguranje upravo po meri<br />

određene delatnosti, i to:<br />

• Paket za trgovinsku delatnost<br />

• Paket za proizvodnju i zanatstvo<br />

• Paket za ugostiteljsku delatnost<br />

• Paket za uslužne delatnosti nege i ulepšavanja<br />

• Paket za uslužne delatnosti – biroi, kancelarije i agencije.<br />

Svi ovi paketi skrojeni su po meri preduzetnika i obuhvataju:<br />

osnovni paket, izborna pokrića i specijalne bonuse.<br />

I Osnovnim paketom osiguranja, u zavisnosti od delatnosti,<br />

obezbeđuje se zaštita:<br />

• Poslovnog objekta, opreme, zaliha, novca, itd. od sledećih<br />

rizika: požara, udara groma, eksplozije, oluje, grada, poplave,<br />

bujice i visoke vode, izlivanja vode iz instalacija, provalne krađe<br />

i razbojništva, loma stakla, samozapaljenja zaliha, iscurenja<br />

zaliha tečnosti iz cisterni, udara sopstvenog i nepoznatog vozila<br />

i sopstvene radne mašine u osigurani objekat, pada letelice,<br />

manifestacija i demonstracija.<br />

• zaposlenih od posledica nesrećnog slučaja (invaliditet, odnosno<br />

smrt).<br />

II IZBORNA POKRIĆA, uz Osnovni paket osiguranja, pružaju<br />

mogućnost kreiranja idealnog paketa prema potrebama vlasnika<br />

preduzeća, a u zavisnosti od delatnosti obuhavataju:<br />

1. osiguranje mašina, aparata, uređaja i instalacija od loma,<br />

kvarova i sl;<br />

2. osiguranje poslovne dobiti i troškova zarade u slučaju<br />

prekida poslovanja usled požara i drugih opasnosti;<br />

3. osiguranje zakonske građanske odgovornosti za štete nanete<br />

trećim licima i stvarima trećih lica proistekle iz delatnosti ili<br />

posedovanja imovine;<br />

4. osiguranje robe u domaćem transportu;<br />

5. osiguranje opšte odgovornosti, kao i osiguranje<br />

odgovornosti za proizvode.<br />

Kompanija Dunav osiguranje nudi i specijalne bonuse kao zahvalnost<br />

osiguranicima na ukazanom poverenju, i to, u zavisnosti od<br />

samog paketa:<br />

• povećanje sume osiguranja za zalihe u odabranom periodu<br />

od mesec dana za 20% od sume osiguranja za zalihe za svaki<br />

pojedini konto<br />

• štete na objektu usled pada drveta, antena i sl. - 100 evra po<br />

štetnom događaju, odnosno 200 evra ukupno godišnje<br />

• troškovi preventivne zamene brave zbog nestanka ključeva -<br />

200 evra po štetnom događaju i ukupno godišnje.<br />

• štete na stvarima zaposlenih usled provalne krađe i razbojništva<br />

- 50 evra po radniku i po štetnom događaju, i 200 evra<br />

ukupno godišnje<br />

• i mnoge druge.<br />

Prednosti i pogodnosti ponude Kompanije Dunav osiguranje<br />

sastoje se pre svega u: fleksibilnosti, što znači da se mogu kombinovati<br />

Osnovni paket i Izborna pokrića koja su osiguravaču najpotrebnija;<br />

potom jednostavnost, jer klijent ima mogućnost da<br />

se osigura na licu mesta i objedini pokrića od više rizika na samo<br />

jednoj polisi, štedeći i vreme i novac; i naravno cena, koja je niža<br />

nego kod standardnog ugovaranja osiguranja od pojedinačnih<br />

rizika i povoljnija od sličnih proizvoda na tržištu.<br />

Za klijente je ipak najvažnija brza i efikasna naknada štete, po<br />

čemu je Kompanija Dunav osiguranje poznata.<br />

Detaljne informacije o ponudi u domenu osiguranja malih i<br />

srednjih preduzeća i preduzetnika, svi zainteresovani mogu<br />

da dobiju besplatnim pozivom kontakt centra Dunav osiguranja<br />

- 0800 386 286 ili na broj 011 3241 135, kao i na adresi<br />

www.dunav.com, ili u nekoj od 600 poslovnica Kompanije.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 87


eflektor plus plus<br />

MSP<br />

Još bolje poslovanje posle mentoringa<br />

Nacionalna agencija za regionalni razvoj poziva mala<br />

i srednja preduzeća i preduzetnike, da se prijave za<br />

dobijanje besplatne usluge mentoringa, koji podrazumeva<br />

sveobuhvatnu podršku preduzećima koja se<br />

nalaze u presudnom trenutku za razvoj ili opstanak sa ciljem prevazilaženje<br />

trenutne situacije.<br />

88<br />

Pravo da se prijave imaju privredni subjekti koji se bave proizvodnjom<br />

ili pružanjem usluga, koji su u većinskom domaćem privatnom<br />

vlasništvu i izmirili su obaveze po osnovu poreza i doprinosa.<br />

Na raspisani konkurs mogu da se prijave i preduzetnici koji posluju<br />

i kraće od godinu dana. Rok za prijavu je 10. maj.<br />

Na osnovu prijava, biće odabrano 150 preduzetnika i preduzeća<br />

kojima će biti pružena besplatna usluga mentoringa u trajanju od<br />

50 sati, a trajaće do kraja novembra 2012. godine.<br />

Svi zainteresovani za dodatne informacije mogu se obratiti Nacionalnoj<br />

agenciji za regionalni razvoj, kao i regionalnim agencijama<br />

u Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Rumi, Požarevcu, Kragujevcu,<br />

Kraljevu, Kruševcu, Užicu, Novom Pazaru, Nišu, Leskovcu,<br />

Vranju, Zaječaru i Beogradu.<br />

Nacionalna agencija za regionalni razvoj je standardizovala mentoring<br />

kao uslugu privrednim subjektima u okviru projekta „Institucionalizacija<br />

mentoringa kao usluge za MSPP“, finansiranog od<br />

strane Vlade Japana kroz Japansku agenciju za međunarodnu<br />

saradnju. U prošloj godini, usluga mentoringa pružena je za 135<br />

MSPP.<br />

Više informacija na web adresi: www.narr.gov.rs<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

Šta je mentoring?<br />

Mentoring je sveobuhvatan proces podrške preduzetnicima koji<br />

se nalaze u presudnom trenutku za dalji razvoj ili za opstanak<br />

preduzeća. Zajedničkim radom, mentor i preduzetnik nastoje da<br />

prevaziđu problem i pronađu najpovoljnije rešenje za buduće<br />

poslovanje. Mentor je pomoćnik, koordinator i savetnik.<br />

Ko su mentori?<br />

Mentori su osobe koje vode proces mentoringa. Mentor radi kao<br />

pomoćnik, koordinator i savetnik za sve procese razvoja, kako bi<br />

se postigli konačni ciljevi preduzeća.<br />

Mentor je kvalifikovana osoba koja poseduje sertifikat da je<br />

uspešno završila mentoring treninge. Obuka na treninzima omogućava<br />

savladavanje alata za utvrđivanje problema i praktičnih<br />

metoda za rešavanje eventualnih problema, sa kojima se preduzeće<br />

najčešće susreće.<br />

Ko su korisnici mentoringa?<br />

• početnici u poslovanju<br />

• postojeći preduzetnici<br />

• poslovna udruženja<br />

• biznis inkubatori u razvoju<br />

• klasteri<br />

Faze u procesu mentoringa:<br />

• Dijagnoza (proučavanje razloga trenutnih problema ili smetnji<br />

za dalji razvoj preduzeća)<br />

• Priprema plana razvoja<br />

• Implementacija plana<br />

Koje usluge obuhvata mentoring?<br />

• Dijagnostikovanje, kako bi se definisala i razumela trenutna<br />

situacija u poslovanju preduzeća<br />

• Pomoć u pronalaženju potrebnih informacija<br />

• Pomoć u pripremi i realizaciji razvojnih aktivnosti/planova/<br />

projekata, kako bi se postigli što bolji poslovni rezultati<br />

• Pomoć u pripremi dokumentacije za programe podrške preduzećima<br />

• Pomoć u pronalaženju poslovnih partnera<br />

• Savetovanje i koordinacija aktivnosti usmerenih pristupanju<br />

fondovima, novim tehnologijama, konsultantskim uslugama<br />

• Upoznavanje sa odgovarajućim konsultantima<br />

• Obuke<br />

• Konsalting<br />

Koliko maksimalno može trajati proces<br />

mentoringa u jednom preduzeću?<br />

Proces mentoringa u jednom preduzeću može trajati godinu<br />

dana, i to kroz ukupno 50 sati.


eflektor plus<br />

Privredna komora Srbije<br />

Produbljivanje nelikvidnosti u 2012<br />

Privrednici na zajedničkoj sednici tri odbora<br />

za metalsku i elektroindustriju, hemijsku i<br />

crnu i obojenu metalurgiju Privredne komore<br />

Srbije, upozorili su na dalje produbljivanje<br />

nelikvidnosti početkom ove godine i dalji pad<br />

industrijske proizvodnje u Srbiji.<br />

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje imali su<br />

proizvodnja osnovnih metala, prehrambenih proizvoda,<br />

osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata,<br />

proizvodnja duvanskih proizvoda i motrnih vozila i prikolica.<br />

Sektor rudarstva u januaru 2012. godine ostvario je rast<br />

proizvodnje za 10,9 odsto u odnosu na prvi mesec 2011. godine,<br />

dok je nasuprot tome, prerađivačka industrija zabeležila pad za<br />

7,6 odsto u istom periodu. Prošla godina završena je sa stopom<br />

inflacije od oko 7 odsto, a u februaru ove godine iznosila je 4,9<br />

odsto. Prema poslednjim raspoloživim podacima, Srbija je i dalje<br />

jedna od zemalja sa najvišom inflacijom u Evropi, koja, dugoročno<br />

deluje destabilizujuće na čitavu privredu. Posle gotovo fiksnog<br />

kursa u 2011.godine, nacionalna valuta je oslabila, pa je dinar<br />

prema evru početkom ove godine depresirao za 6 odsto.<br />

Ukupan javni dug Srbije 31. januara 2012. godine iznosio je<br />

14,470 miliona evra, što je za 4,1 milion evra više nego krajem<br />

januara 2011. godine. Prema podacima Narodne banke Srbije,<br />

31. januara ove godine bilo je blokirano 62.452 privredna subjekta,<br />

čije su dugovi dostigli ukupno 173,1 milijardu dinara.<br />

Srbija se nalazi u četvrtoj godini primene Prelaznog trgovinskog<br />

sporazuma (PTS), koji će biti zamenjen Sporazumom o stabilizaciji<br />

i pridruživanju (SSP), kada ga budu ratifikovale Rumunija i Litvanija.<br />

EU ukida carine i kvote na izvoz robe iz Srbije, uz određene<br />

izuzetke, koji se odnose na šećer, vino, vrste ribe, junetine za koje<br />

postoje kvote bescarinskog izvoza na tržište EU.<br />

Srbija je prošle godine ostvarila trgovinu sa svetom vrednu 8,4<br />

milijardi evra, od čega je oko 14,4 milijardi evra bio vredan uvoz,<br />

a izvoz 8,4 milijardi evra. Trgovina sa EU je iznad proseka u odnosu<br />

na trgovinu sa svetom, jer je pokrivenost uvoza izvozom 60,5<br />

odsto. Poljoprivreda je segment izvoza koji donosi suficit i omogućuje<br />

Srbiji da opstaje u trgovinskim odnosima sa Evropskom<br />

unijom. Tako je 2011. godine ovaj višak dostigao 444 miliona evra.<br />

Italija, Bosna, Nemačka i Crna Gora jesu naša najvažnija izvozna<br />

tržišta i na svako od njih pojedinačno izvozimo više nego na rusko,<br />

kinesko, tursko i američko tržište zajedno. Za nekoliko godina na<br />

evropskom kontinentu biće formirana dva trgovinska bloka i to,<br />

EU sa CEFTA, EFTA i Turskom, a drugi, Rusija sa Kazahstanom i<br />

Belorusijom i Ukrajinom, koja bi želela da potpiše sporazum sa<br />

EU, ali istovremeno ima i otvoren poziv od Rusije.<br />

Na planu međunarodne IPA pomoći, Srbija je uspela da iskoristi<br />

oko 99 odsto sredstava. Najviše tih sredstava otišlo je na obrazovanje,<br />

lokalni razvoj, pa tek onda na privredu, a razlog je što su<br />

morali da budu kandidovani projekti koji ispunjavaju pravila EU.<br />

Predstoji analiza jaza koji postoji između domaćeg i zakonodavstva<br />

EU.<br />

Jedna zemlja, iz strukturnih fondova EU za godinu dana može<br />

dobiti 4 odsto bruto društvenog proizvoda, a taj procenat<br />

biće smanjen na 2,8 odsto, zbog ekonomske krize i nemogućnosti<br />

iskorišćenja sredstava. U periodu kada je Srbija dobila<br />

2,2 milijarde evra od EU, Bugarska je dobila 6,9 milijarde evra.<br />

Zatim, carinske stope EU su mnogo niže nego naše, pa je carina<br />

5 na automobile, a biće nula 1. januara 2014. godine.<br />

Privrednici su ukazali da je od podataka o količini stranih direktnih<br />

investicija, koje su u 2011. godini iznosile 1,826 miliona evra,<br />

mnogo važnija njihova ekonomska dimenzija, odnosno, efekti -<br />

koliko povećavaju izvoz, koliko radnika je zaposleno, kao i analiza<br />

koliko je stranih investicija usmereno u industriju, jer se tu stvara<br />

nova vrednost.<br />

Iako šalju pozitivan signal i dobre su za nova radna mesta, strane<br />

direktne investicije moraju se posmatrati u svetlu toga koliko je<br />

domaćih kooperanata ili dobavljača uključeno u lance snabdevanja<br />

investitora i koje to kompanije koje su investirale u Srbiji, u<br />

našoj zemlji imaju i svoje razvojno-istraživačke centre.<br />

Podpredsednica Privredne komore Srbije, Vidosava Džagić, ukazala<br />

je da čitav set necarinskih barijera proističe iz tehničkog<br />

zakonodavstva, kao i da ništa nije urađeno u pogledu definisanja<br />

prioriteta u harmonizaciji tehničkog zakonodavstva, iako su privrednici<br />

već pokrenuli tu inicijativu. Osim toga, firme imaju veliki<br />

trošak i zbog nepriznavanja sertifikata u nekim državama i zato je<br />

neophodno ubrzanje procesa međusobnog priznavanja i uspostavljanje<br />

jedinstvenog sistema.<br />

Na zajedničkoj sednici, posle koje su održane i zasebne sednice<br />

sva tri odbora, privrednicima je predstavljen i novi Centar za usluge<br />

i posredovanje PKS.<br />

Investicioni bum u državama u procesu pristupanja EU<br />

nastupa negde između dobijanja statusa kandidata i u godini<br />

kada je izvesno da će država postati članica, a pad investicija<br />

nastupa kada država pristupi Evropskoj uniji. Međutim, Srbija<br />

je 2010.godine, uprkos tome što je Hrvatska imala status<br />

kandidata, uspela da privuče više investicija nego Hrvatska i<br />

Slovenija zajedno.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 89


sajamski grad<br />

sajamski grad<br />

Minhen – spoj tradicije i modernog<br />

života<br />

Tekst pripremila: Mirković Dragana<br />

Kosmopolitski grad sa srcem, metropola i<br />

provincija, elegantan kao njegovi veliki<br />

bulevari, prefinjen kao mnogobrojni kulturni<br />

sadržaji i institucije, bučan kao pivnice za vreme<br />

Oktoberfest-a, zavodljiv kao novi BMW, uz veliku<br />

količinu fudbalske strasti, samo su neki od epiteta<br />

kojima se može opisati prestonica Bavarske.<br />

Minhen se nalazi na obalama reke Izar, na samim<br />

obroncima Alpa i glavni je grad nemačke pokrajine<br />

Bavarske i nakon Berlina i Hamburga, Minhen je<br />

sa svojih oko 2 miliona stanovnika, treći grad po<br />

veličini u Nemačkoj.<br />

Prvi pomen o Minhenu vezuje se za VI vek nove ere, jer se tada<br />

na reci Izar osnovalo nekoliko bavarskih plemena. Period iz koga<br />

potiče ime grada je X i XI vek, zbog toga što su tada benediktanski<br />

monasi osnovali manastir Apud Munihen. Pošto su se u starom i<br />

srednjem veku ovde ukrštali putevi od zapada prema istoku i od<br />

severa prema jugu, Minhen je postao jako značajna raskrsnica<br />

puteva kao i trgovački centar te regije. Zahvaljujući ovom geografskom<br />

položaju, Minhen i dan danas predstavlja važnu raskrsnicu<br />

puteva, kako kopnenih, tako i vazdušnih.<br />

Minhen je i kulturno veoma aktivan grad, sa svojim izvanrednim<br />

muzejima i kulturnim spomenicima, operom, pozorištem, kao<br />

i nekim od najpoznatijih festivala u Nemačkoj, među kojima su<br />

i Letnji internacionalni filmski festival, Opera festival i, svakako<br />

najčuveniji – Oktoberfest.<br />

Minhen je čuven i po svojoj impesivnoj arhitekturi, koja doživljava<br />

procvat za vreme renesanse i baroka, kada su i izgrađene i<br />

neke od najlepših građevina u Minhenu, a na samu arhitekturu<br />

grada verovatno najveći uticaj je izvršio Ludvig Prvi, koji je izgradio<br />

neke od monumentalnih građevina u ulici sa njegovim imenom, u<br />

kojoj se nalaze između ostalih i zgrada Ministarstva finansija, Veliki<br />

Bazar, Trijumfalna kapija, Ludvigova crkva (jedna od najlepših<br />

crkava u Minhenu), Bavarska biblioteka i dr. Minhen je poznat i<br />

kao grad zelenila, a najpoznatiji je svakako Engleski park, zelena<br />

oaza u centru grada koji se prostire na površini od oko 3,7 km².<br />

Veliki broj crkava i katedrala mogu se videti u Minhenu, od kojih<br />

su najpoznatije crkva Sv.Petra, Frauenkirche (Ženska crvka), Crkva<br />

spasitelja, itd. Građevine po kojima je Minhen takođe poznat su<br />

i Gradska pivnica, Minhenska palata, Nova i Stara gradska većnica,<br />

Glockenspiele, Vojni muzej, Agustinska pivnica, Palata pravde,<br />

Zgrada umetnika, Anđeo mira, <strong>Most</strong>ovi na Izaru, Alianz Arena...<br />

Minhen je i značajan industrijski centar i jedan od gradova sa<br />

najjačom ekonomijom u Nemačkoj. To je moderna metropola, sa<br />

mnogim internacionalnim kompanijama, koje u Minhenu imaju<br />

svoja evropska predstavništva, među kojima su BMW, MAN, Siemens,<br />

Linde, Allianz, Rohde & Swartz, MTU kao i mnoge druge<br />

kompanije.<br />

Takođe, Minhen je i veliki sajamski centar. Međunarodni sajam u<br />

Minhenu je, sa oko 40 stručnih sajmova za investiciona i potrošna<br />

dobra, kao i nove tehnologije, sa atraktivnom lokacijom sajmišta<br />

u Minhenu, jedan od vodećih organizatora sajmova u svetu. Preko<br />

30.000 izlagača i oko dva miliona stručnih i kongresnih posetilaca<br />

svake godine učestvuje na manifestacijama na sajmištu, u ICM-u<br />

(Međunarodnom kongresnom centru u Minhenu) i MOC-u (centru<br />

za manifestacije).<br />

90<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


Pored toga, Međunarodni sajam u Minhenu organizuje međunarodne<br />

stručne sajmove u Aziji, Rusiji, na Srednjem istoku i u<br />

Južnoj Americi. Sa šest kćerki-firmi u Evropi i Aziji, kao i preko 60<br />

inostranih predstavništava, koja vode brigu o preko 90 zemalja,<br />

Međunarodni sajam u Minhenu raspolaže globalnom mrežom.<br />

I u pogledu održivog razvoja, preuzima ulogu predvodnika:<br />

jedina je sajamska organizacija, koja je odlikovana certifikatom<br />

TÜV-a, kao „energetski efikasno preduzeće“.<br />

Manifestacije Međunarodnog sajma u Minhenu mogu se podeliti<br />

u tri tematske oblasti: investiciona dobra, potrošna dobra i<br />

nove tehnologije. U manifestacije iz oblasti investicionih dobara<br />

između ostalog spadaju:<br />

• BAUMA - najveći stručni sajam za građevinske mašine, mašine<br />

za rudnike, građevinska vozila i građevinske aparate na svetu;<br />

• BAU - vodeći svetski sajam za arhitekturu, materijale i sisteme;<br />

• EXPO REAL - međunarodni stručni sajam za poslovne nekretnine<br />

i investicije;<br />

• IFAT ENTSORGA - vodeći svetski sajam za vodoprivredu, otpadne<br />

vode, otpad i sirovine i<br />

• TRANSPORT LOGISTIC - međunarodni stručni sajam za logistiku,<br />

mobilnost, IT i supply chain management.<br />

Među manifestacijama Međunarodnog sajma u Minhenu u<br />

oblasti potrošnih dobara, posebno se ističu ISPO - vodeći<br />

međunarodni sajam sportske industrije i INHORGENTA - stručni<br />

sajam za nakit i satove. Međunarodni sajam u Minhenu je<br />

dobro postavljen i u oblasti tehnologija, sa sajmovima kao što<br />

su ELECTRONICA, LASER – world of photonics i analytica.<br />

Sajmište u Minhenu spada u red najmodernijih sajmišta na svetu<br />

i raspolaže sa preko 180.000 m² prostora u halama i 375.000<br />

m² otvorene površine. Kao jedna od retkih sajamskih organizacija,<br />

Međunarodni sajam u Minhenu je svoje sajmište sam planirao<br />

i izgradio, tako da raspolaže sa velikim „know-how“-om u<br />

oblasti lokacijskog konsaltinga.<br />

Ukoliko želite da ostvarite kontakt sa minhenskim sajmom<br />

u Srbiji ili Crnoj Gori, možete pozvati njihove predstavnike u<br />

Beogradu, a to je firma DEinternational d.o.o, koja se nalazi<br />

na adresi Topličin Venac 19-21, a telefoni su im: +381 11 2028-<br />

010 ili 2028-014, takođe sve informacije možete dobiti i putem<br />

e-mail adrese: stojanovic@ahk.rs.


vremeplov<br />

PRIČA O<br />

ZLATU<br />

Zlato kao vrednost, ukras, mera, magija...<br />

Vekovima opčinjava, zamenjuje, vredi<br />

i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. U<br />

nesigurnim vremenima, uvek se vraća kao<br />

prava i proverena vrednost. I danas je<br />

ulaganje u zlato sigurna investicija. O<br />

istoriji i budućnosti zlata pričamo u ovom<br />

vremeplovu.<br />

Tekst pripremila: Snežana Stanojević<br />

Prema tehničkoj podeli metala, u plemenite metale<br />

spadaju : zlato, srebro, platina i ostali metali platinske<br />

grupe. Po obimu proizvodnje i zastupljenosti u zemljinoj<br />

kori, oni se mogu svrstati u retke metale. Zainteresovanost<br />

za proizvodnju zlata, bez obzira na resurse na kojima se ta<br />

proizvodnja bazira, ima veliki značaj, kako u ekonomskom, tako<br />

i u tehnološkom pogledu. Raznolikost i različitost resursa zlata<br />

po nastanku, sastavu kao i karakteru, doprineo je razvoju velikog<br />

broja tehničko- tehnoloških postupaka za njihovu preradu.<br />

ISTORIJSKI PREGLED<br />

Prema arheološkim nalazima, predanjima i pisanim dokumentima.<br />

smatra se da je zlato prvi metal koji je još pračovek uočio u prirodi<br />

i počeo da ga koristi. Verovatno se to dogodilo pre 6000-7000 god.<br />

Zaslužnost za postojanost zlata u prirodi, u elementarnom obliku,<br />

jesu njegove fizičke i hemijske osobine, a njegova zlatna boja<br />

i intenzivan sjaj, učinile su da se zlato uočljivo izdvaja od ostale<br />

mase. Mekoća zlata, kao i njegova niska tačka topljenja, omogućavale<br />

su njegovu preradu i sa primitivnim tehničkim sredstvima.<br />

Vađenje rude i njen transport, vršile su se uz mukotrpan ljudski rad.<br />

Kada je bilo potrebno, ruda je mrvljena u stupama, a zatim mlevena<br />

u žrvnjevima. Odvajanje usitnjene jalovine od zlatnih zrna<br />

vršeno je ispiranjem, ponekad preko životinjske kože ( legenda o<br />

„zlatnom runu“). U drevnom Egiptu je već bila razvijena metoda<br />

topljenja i rafinacija kupelacijom (kupele od uglja iz životinjskih<br />

kostiju), takođe i rafinacija kiselinama. Zlatari starog Egipta ovladali<br />

su tehnikom prerade zlata i izrađivali su predmete takve lepote,<br />

da i danas zadivljuju savremenog čoveka.<br />

Osim za izradu nakita, zlato je od najstarijih vremena služilo kao<br />

mera vrednosti i imalo je funkciju novca. Najstarije monete bile su<br />

izrađene od zlata.<br />

Poseban doprinos poznavanju hemijskih i fizičkih osobina zlata<br />

dali su „alhemičari“. „Alhemičari“ su tragali za kamenom mudrosti.<br />

Polazeći od zlata kao vrhunske materije, smatrali su da pretvaranje<br />

drugih metala u zlato vodi otkrivanju Kamena Mudrosti. Kroz rani<br />

srednji vek opada značaj zlata, međutim nešto kasnije, proizvodnja<br />

zlata je naglo rasla, otkrivanjem bogatih nalazišta širom planete.<br />

Buran razvoj tehnike u XX veku, pronalaskom do tada nepoznatih<br />

tehnologija kao što su: elektronika, raketna tehnika, svemirska tehnologija<br />

i dr., proširilo je oblasti korišćenja zlata, mada i dalje se<br />

najveća količina zlata koristi za proizvodnju nakita i kovanog novca.<br />

Satelit „Prospero“ - obložen zlatnom folijom, kako bi se<br />

zaštitile solarne ćelije i štampano električno kolo<br />

LEŽIŠTA DOMAĆIH ZLATONOSNIH<br />

RUDA<br />

Republika Srbija raspolaže značajnim resursima za proizvodnju<br />

kako zlata, tako i drugih plemenitih metala.<br />

Proizvodnja zlata u Srbiji datira još iz perioda Rimljana koji su,<br />

prepirajući rečne nanose i delove kvarcnih žica, ostavljali tragove<br />

vidljive i danas. Zbog zlata u Peku i okolnim brdima, Kučevo<br />

ponekad zovu i gradom u zlatnoj dolini. Feliks Kanic, poznati<br />

putopisac i naučnik iz XIX veka, beleži da se Kučevo, u stara<br />

vremena zvalo Chrisovehia (Starozlatija). Prvi pisani dokument o<br />

ispiranju zlata u reci Pek potiče iz 1835. godine. Prvo društvo za<br />

istraživanje i eksploataciju zlata je osnovano krajem prošlog veka,<br />

a ozbiljni radovi na istraživanju zlata započeti su 1902. godine i sa<br />

kraćim prekidima usled ratova nastavljeni su sve do danas. Posle<br />

oslobađanja od Turaka, eksploatacija zlata obnovljena je krajem<br />

XIX veka, u vreme Kraljevine Srbije, a zatim je nastavljena i u Kraljevini<br />

Jugoslaviji. Prema dostupnim arhivskim podacima, 1934.<br />

godine vađeno je između 25 i 32 kilograma čistog zlata mesečno,<br />

a po podacima do 1955.g., izvađeno je više od 7 tona zlata. U<br />

drugoj polovini XX veka, eksploatacija ispiranjem zlatonosnog<br />

rečnog peska potpuno je zamrla. Borska metalogenetska zona<br />

se smatra osnovnim izvorom eksploatacije zlata. U ležištu Čoka<br />

Marin, zlato se javlja u količini od 1.8 do 24.2g/t.<br />

92<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


vremeplov<br />

Istraživanja pokazuju da se u bušotini na Jasiku na Crnom vrhu,<br />

nalazi ležište od oko 240 000 tona rude, i u kojem ima čak 14<br />

grama po toni zlata. Prema podacima iz Svetskog saveta za zlato,<br />

Srbija sa 14,3 tone zlata u 2011.godini je plasirana na 58.mesto<br />

po skladištenim zalihama ovog plemenitog metala.<br />

EKONOMIJA<br />

Procenjuje se da je u poslednjih 600 godina u svetu proizvedeno<br />

preko 125 000 tona zlata. Preko 80% svetskih zaliha se nalazi u<br />

posedu 11 zemalja EU, SAD, Švajcarske i drugih velikih monetarnih<br />

organizacija. Ostatak sveta poseduje 15% zlata, od čega je<br />

većina u Japanu, Kini, Rusiji, Indiji. Za razliku od raspodele zaliha,<br />

resursi za dobijanje zlata se nalaze većinom u manje razvijenim<br />

zemljama, kao sto su Južnoafrička unija, Brazil, Bocvana. Od<br />

razvijenih zemalja samo Rusija, Australija, Kanada i donekle SAD,<br />

raspolažu značajnim resursima za proizvodnju zlata. Prikazani<br />

odnosi potpuno reflektuju stanje u svetskoj ekonomiji u<br />

poslednjih tridesetak godina.<br />

U poslednje vreme, sve više se kupuje<br />

zlato, jer na finansijskom tržištu<br />

zlato predstavlja garant sigurnosti.<br />

Posmatrajući statistiku,<br />

2008.g. cena jedne<br />

fine unce ( 31.1 gram<br />

), bila je 700$, 2005.g.<br />

oko 429 $, a 2001.g. oko<br />

260$. Današnja cena<br />

jedne fine unce je 1564 $.<br />

Investitor koji je pre godinu dana uložio u zlato 1000$, sada je u<br />

plusu oko 26%, dok je na duži rok od oko 5 godina dobit daleko<br />

veća - oko 170 %! Ove cifre mnogo govore same za sebe.<br />

ZANIMLJIVOSTI DANAŠNJICE<br />

Jedno japansko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, izvadilo<br />

je veće količine zlata nego pojedini, koji važe za najbogatije<br />

na svetu. Pronađeno je 1.89 g zlata po toni pepela, dobijenog od<br />

sagorevanja otpadnog kanalizacionog mulja.<br />

U svetu bogatih i poznatih, u ishrani, koriste se listići, kao i prah<br />

zlata. Jestivo zlato je od 24 karata i meko je, za razliku od zlata od<br />

14, 18 ili 22 karata, koje upotrebljavaju zlatari, pomešano je sa<br />

drugim metalima, tvrđe je i nije za ljudsku upotrebu.<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 93


sajamska industrija industrija<br />

izbor sajmova u zemlji i regionu<br />

Izbor sajmova u 2012.<br />

BEOGRADSKI SAJAM<br />

• 38. Međunarodni sajam građevinarstva, 24-28.04.<br />

• 56. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća.<br />

14-18.05.<br />

• 2. CE&HA - Sajam potrošačke elektronike i kućnih<br />

aparata, 13-16.09.<br />

• 34. Međunarodni sajam grafičke i papirne industrije,<br />

26-29.09.<br />

• 11. PACKTECH EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />

• 5. Higijena u industriji EXPO, 26-29.09.<br />

• 8. CONBAK EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />

• 4. FRUVEG EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />

• 9. Međunarodni sajam zaštite životne sredine - Ecofair,<br />

10-12.10.<br />

• 8. Međunarodni sajam energetike, 10-12.10.<br />

• 3. Međunarodni sajam bezbednosti objekata, infrastrukture,<br />

lica i poslovanja - iSEC, 5-8.11.<br />

• 50. Međunarodni sajam nameštaja, opreme i unutrašnje<br />

dekoracije, 12-18.11.<br />

• 49. Međunarodna izložba mašina, alata i repromaterijala<br />

za drvnu industriju, 12-18.11.<br />

• 7. Sajam etno hrane i pića, 25-28.11.<br />

• 11. Međunarodni sajam preduzetništva za mala i<br />

srednja preduzeća, 29.11-01.12.<br />

NOVOSADSKI SAJAM<br />

• 79. Međunarodni poljoprivredni sajam , 12-18. Maj<br />

• Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije<br />

BIOMASA, 12-14. septembar<br />

• Međunarodni sajam drvne industrije IET 2012, 12-14.<br />

septembar<br />

• 12. sajam automobila Auto Show , 10-14. oktobar<br />

• 7. međunarodni sajam investicija INVESTEXPO, 23-25.<br />

oktobar<br />

• DANI ENERGETIKE, 8-11. Novembar<br />

NIŠKI SAJAM<br />

• 9. Sajam građevine i opreme, 13-15.septembar<br />

ŠUMADIJA SAJAM, Kragujevac<br />

• 9.sajam poljoprivrede, 13-16.09.<br />

• Sajam automobila, 27-30.09.<br />

94<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.


sajamska industrija<br />

sajamska industrija<br />

izbor sajmova u zemlji i regionu<br />

SKOPSKI SAJAM<br />

• Sajam transporta i logistike,<br />

6-9.. ili 26-29.09.<br />

• Međunarodni sajam metalurgije, elektronike, metala,<br />

graditeljstva, sigurnosti i zaštite, TEHNOMA, 16-20.10.<br />

• Agrofud, 7-10.11.<br />

• Finexpo, 5-6.12.<br />

ZAGREBAČKI<br />

VELESAJAM<br />

• Kolektivne izložbe<br />

stranih zemalja, 19-23.09.<br />

• Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora<br />

energije, 19-23.09.<br />

• Ambienta, 10-14.10.<br />

SAJAM SPLIT<br />

• SAFIR, Sajam finansija, investicija i razvoja, 24-28.10.<br />

• SASO, Međunarodni sajam graditeljstva, drvne i<br />

metalne industrija, alata, obrtništva, elektronike, energetike<br />

i telekomunikacija, 24-28.10.<br />

OSIJEČKI SAJAM<br />

• Međunarodni obrtnički sajam i sajam<br />

poduzetništva i graditeljstva, 26-29.05.<br />

SARAJEVSKI SAJAM<br />

• Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, pića i<br />

roba široke potrošnje, 15-19.11.<br />

TUZLANSKI SAJAM<br />

• Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva,<br />

5-8.06.<br />

FRANKFURTSKI SAJAM<br />

• TEXCARE, 5-9.05.<br />

• TENDENCE, 24-28.08.<br />

• Automechanika, 11-16.09.


posetili smo smo<br />

Beotruck 2012<br />

U<br />

periodu od 27 - 31. marta, u halama<br />

1, 1a, 2 – nivo A i 3 Beogradskog sajma,<br />

održan je 50. Međunarodni salon<br />

privrednih vozila „Beotruck 2012“. Na<br />

ovogodišnjoj manifestaciji, učestvovalo je 155<br />

izlagača iz preko 20 zemalja. Na salonu su bili<br />

izloženi kamioni, autobusi, dostavna vozila, prikolice,<br />

poluprikolice, specijalne nadgradnje i prateća<br />

oprema. Jubilarni Salon komercijalnih vozila<br />

je bio izuzetna prilika da poslovni ljudi iz naše<br />

zemlje, regiona, ali i šire, na jednom mestu vide<br />

reprezentativnu izložbu najmodernijih privrednih<br />

vozila širokog spektra namene. Osim proizvođača<br />

velikih privrednih vozila, na sajmu su se predstavili<br />

uvoznici i distributeri lakih privrednih vozila, kao<br />

zastupnici vodećih svetskih proizvođača u ovom<br />

segmentu automobilske industrije.<br />

Pored vozila i prateće opreme, veoma interesantan<br />

proizvod ponudila je i dizeldorfska kompanija<br />

TimoCom, koja je na svom štandu u hali 1<br />

predstavila moderno softversko rešenje u oblasti<br />

transporta. Svaki posetilac sajma je mogao na licu<br />

mesta da proba onlajn programe na više kompjuterskih<br />

radnih mesta i dobije besplatno aplikaciju<br />

Transportni barometar za iPhone ili Android<br />

mobilni telefon.<br />

NAJPOSJEĆENIJI SAJAM METALA U REGIJI<br />

96<br />

<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />

mašine i linije za proizvodnju i<br />

obradu metala,<br />

alati za obradu metala,<br />

sirovine i repromaterijali za metalnu industriju,<br />

oprema i materijali za zavarivanje,<br />

oprema i sredstva za zaštitu metala,<br />

antikorozivna sredstva<br />

procesna oprema – hardver i softver,<br />

nove tehnologije u metalnoj industriji,<br />

specijalizovana trgovina metalom,<br />

doradni poslovi i kooperacija – tražnja i ponuda


industrijski web adresar web adresar<br />

▪▪ABB - www.abb.rs<br />

▪▪Alumina - www.alumina.si<br />

▪▪Armex - www.armex.rs<br />

▪▪Avalon Partners - www.avalon.rs<br />

▪▪AxFlow Gesmbh - www.axflow.rs<br />

▪▪<br />

Bosch Rexroth - www.boschrexroth.rs<br />

▪▪<br />

Colpart - www.colpart.co.rs<br />

▪▪<br />

Devix - www.devix.rs<br />

▪▪<br />

DEinterntional - www.automatica-munich.com<br />

▪▪<br />

Dunav Export Import - www.dunav-ei.rs<br />

▪▪<br />

Dunav osiguranje - www.dunav.com<br />

▪▪<br />

Festo - www.festo.rs<br />

▪▪<br />

Fluid Mold - sistemigoda.fms@gmail.com<br />

▪▪<br />

Fox Electronics - www.fox.rs<br />

▪▪<br />

Gates - www.gates.co.rs<br />

▪▪<br />

Gebruder Weiss - www.gw-world.com<br />

▪▪<br />

Grundfos - www.grundfos.rs<br />

▪▪<br />

Henkel - www.loctite.rs<br />

▪▪<br />

Hydac - www.hydac.com<br />

▪▪<br />

Ind Media Publishing - www.najboljeknjige.rs<br />

▪▪<br />

Indas - www.indas.rs<br />

▪▪<br />

Infokod - www.info-kod.rs<br />

▪▪<br />

Instalacija inženjering - www.instainz.co.rs<br />

▪▪Jugoimpex - www.jugo-impex.com<br />

▪▪<br />

KBC banka - www.kbcbanka.rs<br />

▪▪<br />

Lenze - www.lenze.com<br />

▪▪<br />

Magnat - www.magnat-alati.rs<br />

▪▪<br />

Maxima Graf - maximagraf@gmail.com<br />

▪▪<br />

Mercedes - www.fuso-trucks.rs<br />

▪▪<br />

Mikrokontrol - www.mikrokontrol.rs<br />

▪▪<br />

Rolo-as - www.roloas.co.rs<br />

▪▪<br />

Siemens - www.siemens.rs<br />

▪▪<br />

Superlab - www.super-lab.rs<br />

▪▪Tecon sistem - www.tecon.rs<br />

▪▪Tehnicom computers - www.tehnicomputers.com<br />

▪▪Termomont - www.termomont-bg.rs<br />

▪▪Timken - www.timken.com<br />

▪▪TopTeh - www.topteh.si<br />

▪▪<br />

Uniprogres - www.uniprogres.rs<br />

▪▪<br />

Uram System - www.uram.co.rs


Brzo,<br />

pouzdano,<br />

inovativno<br />

INOVACIJA!<br />

TEMPERATURNA<br />

OTPORNOST<br />

DO<br />

120°C!<br />

Kako vam Loctite ® trenutni lepkovi mogu<br />

pomoći da savladate izazove lepljenja?<br />

• Lepe za manje od 5 sekundi!<br />

• Snažni i izdržljivi proizvodi sa podrškom<br />

iskusne tehničke službe!<br />

• Novo! Loctite ® 401, 406 i 454 sada<br />

imaju temperaturnu otpornost<br />

od -40 °C do +120 °C!<br />

Hen kel Sr bi ja d.o.o, Bu le var Oslo bo đe nja 383, 11000 Be o grad<br />

Tel: +381 11 2072 242, Fax: +381 11 2072 273<br />

E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />

www.loctite.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!