Ka prekogranicnom rezervatu biosfere Prirucnik ... - NVO Green Home

More documents

Recommendations

Info

1.2 ZAŠTO REZERVAT BIOSFERE ? Preispitivanjem četrdesetogodišnjeg postojanja programa „Čovjek i biosfera“ može se otkriti niz razloga kako bi se opravdao prijedlog i konačno uspostavljanje rezervata biosfere. Na jednoj od plenarnih diskusija tokom Konferencije u Madridu 2003. godine, Peter Bridgewater, biviši direktor programa „Čovjek i biosfera“ čitav koncept ukratko je definisao na sljedeći način: „Rezervat biosfere je ideja i ideal“. U toj izjavi sažet je takozvani efekat „poziva za akciju“ koji sa sobom nosi proces uspostavljanja. U većini slučajeva, prije prelaska na bilo kakve tehničke pojedinosti, lokalno stanovništvo i njihova vlast traže da imaju viziju zajedničkog projekta velikih razmjera koji će voditi ka boljoj budućnosti čovjeka i njegove životne sredine. Drugi razlog koji pokreće ljude da ustanove rezervate biosfere odnosi se na međunarodnu vidljivost koja ide u korak sa cijelim procesom. Biti dio svjetske mreže smatra se nečim čime se treba ponositi i predstavlja priznanje od izuzetne vrijednosti, za koje se vjeruje da će napraviti značajnu razliku u vremenu koje dolazi. Ovaj argument u velikoj mjeri koriste političari i lokalni lideri koji u njemu vide „medalju“ koju treba osvojiti u njihovoj karijeri. Međutim, pokazalo se da ova legitimna aspiracija može biti preneglašena, te zbog toga postati kontraproduktivna u dugoročnoj perspektivi. Međunarodno uspostavljanje se u mnogim slučajevima vidi kao način da se ubrza dinamika na lokalnom nivou, uz pretpostavku da se „podizanjem“ nivoa planiranja mogu prevazići neka lokalna ograničenja i poteškoće. Ovo se naročito odnosi na mnoge prekogranične kontekste u kojima administrativne granice predstavljaju prepreku za zajedničko upravljanje resursima, a uspostavljanje međunarodnog okvira (kao PRB) smatra se najboljim načinom za prevazilaženje ovih ograničenja. Nakon početne faze, tokom koje su se (P)RB u velikoj mjeri smatrali instrumentom za zaštitu prirode, u skorijoj budućnosti njihovo uspostavljanje koristi da se zaokruže teritorijalni procesi velikih razmjera u kojima su zaštićene oblasti „samo“ jezgra, dok tampon i prelazne zone uključuju teritorije sa relativno velikim uticajem čovjeka. „Urbani RB“ u ovom smislu predstavlja krajnju konceptualnu i operativnu granicu procesa, pokazujući fleksibilnost prvobitnog koncepta i njegovu prilagodljivost širokom spektru situacija. Vježba Upitnik br. 1.2 Identifikovati razloge za uspostavljanje rezervata biosfere U sljedećoj tabeli identifikovati i rangirati razloge za uspostavljanje prekograničnog rezervata biosfere na području Skadarskog jezera (10 minuta) Razlozi i stepen značaja Nizak Srednji Visok Veoma visok Ekonomski Turistički Prirodni Estetski Kulturni 15
1.3. KAKO? POSTEPENI PROCES 1.3.1 Od Seviljske strategije do Madridskog akcionog plana Koncept rezervata biosfere osmislila je radna grupa programa UNESCO-a „Čovjek i biosfera“ 1994. godine, nakon čega je uslijedilo pokretanje svjetske mreže rezervata biosfere (SMRB) 1976. godine. Godine 1995., na međunarodnoj konferenciji u Sevilji, Španija, otpočela je nova era za SMRB. Planovi doneseni na tom sastanku inkorporirani su u Strategiju iz Sevilje i Zakonski okvir svjetske mreže rezervata biosfere, koji su odobreni na Generalnoj konferenciji UNESCO-a 1995. godine. U Pamploni, Španija, 2000. godine je održan sastanak „Sevilja+5“ i donijete su odluke o raznim aktivnostima, nadovezujući se na strateške preporuke iz Sevilje. Godine 2008., Na trećem Svjetskom kongresu o rezervatima biosfere i od strane Međunarodnog savjeta za koordinaciju programom „Čovjek i biosfera“ dogovoren je i usvojen Akcioni plan iz Madrida. On se nadovezuje na Strategiju iz Sevilje sa ciljem da iskoristi strateške prednosti seviljskih instrumenata i podigne rezervate biosfere na nivo glavnih, međunarodno uspostavljenih područja posvećenih održivom razvoju u XXI vijeku. Akcioni plan iz Madrida prezentuje agendu za program „Čovjek i biosfera“ i svjetsku mrežu rezervata biosfere za period 2008-2013. godine, fokusirajući se na razvoj modela za globalnu, nacionalnu i lokalnu održivost i korišćenje rezervata biosfere kao oglednih lokaliteta za eksperte iz oblasti politike, donosioce odluka, istraživačke i naučne zajednice, upravljačke kadrove i zajednice interesnih strana, koji rade zajedno na prevođenju globalnih principa održivog razvoja u lokalno relevantnoj praksi. 1.3.2 Formular predloga: konceptualna i operativna matrica Kada se donese odluka da se uspostavi rezervat biosfere, postoji samo jedan zvanični dokument koji treba da posluži kao konceptualna i operativna matrica. To je tzv. formular predloga. Ovaj formular strukturiran je tako da bude prijemčiv za korisnika i uključuje sve ključne aspekte koji su potrebni da bi se priznao rezervat biosfere. Prvi dio (tzv. „pregled“) sastoji se od 5 stavova koji sadrže podatke o nazivu i državi i bitne aspekte definicije (3) funkcije i (7) kriterijuma koje treba ispuniti. Ovaj dio završava se veoma važnim poglavljem zvanim „ovjera“, na koji se stavljaju potpisi i pečati različitih zvaničnih interesnih strana kako bi se čitav dokument učinio važećim. Ovi stejkolderi kreću se u opsegu od lokalnih organa (npr. predsjednici lokalnih zajednica) do predstavnika Nacionalnog komiteta programa „Čovjek i biosfera“. Drugi dio, pod nazivom „Opis“, ima za cilj da prikupi sve neophodne deskriptivne elemente koji su potrebni za dobar opis predložene teritorije. On obuhvata geo-fizičke karakteristike (npr. biogeografske regione, istoriju korišćenja zemljišta) i aspekte koji se odnose na čovjeka. Veliki dio posvećen je artikulaciji tri glavne funkcije na odgovarajućim teritorijama. Posljednji dio posvećen je institucionalnim aspektima i predloženom mehanizmu upravljanja kako bi se bolje upravljalo budućim rezervatima biosfere. 1.3.3 Kalendar aktivnosti Prije pripremanja za popunjavanje formulara predloga, čvrsto se predlaže da se napravi vremenski rapored i okvir za neophodne aktivnosti. To podrazumijeva timski rad tokom kojeg se različiti stručnjaci pozivaju da daju doprinos svojim stručnim znanjem, ali treba imati na umu da konačna 16
Page 1 and 2: Supporting the proposed Trans-bound
Page 3 and 4: SADRŽAJ UVOD PREGLED OBUKE DIO I
Page 5 and 6: UVOD „Četrdeseta godišnjica pro
Page 7 and 8: Učesnici moraju popuniti prijavni
Page 9 and 10: DIO I 1. ŠTA, ZAŠTO I KAKO 1.1 Š
Page 11 and 12: održivog razvoja i ublažavanje kl
Page 13 and 14: • Fokusiranje na pristup prisustv
Page 15: Vježba Upitnik br. 1.1 Važnost uk
Page 19 and 20: nedostatku upravljanja područjem?
Page 21 and 22: Prijedloge razmatra Savjetodavna ko
Page 23 and 24: Među mjerama koje se preporučuju
Page 25 and 26: • Implementiranje zajedničkih po
Page 27 and 28: 2.2.3 U pravcu primjene Strategije
Page 29 and 30: KULTUROLOŠKI ODGOVARAJUĆE OKRUŽE
Page 31 and 32: homogena, imati zajedničku viziju
Page 33 and 34: 3. ZONIRANJE I UPRAVLJANJE: KOJE NA
Page 35 and 36: Da bi se usvojio operativniji okvir
Page 37 and 38: Definisati kako bolje zaštititi na
Page 39 and 40: 4. FINANSIRANJE PREKOGRANIČNIH REZ
Page 41 and 42: mira, estetskog izgleda pejzaža, o
Page 43 and 44: Vrijednost konzervacije nije nužno
Page 45 and 46: Slika 4.1: Veza između planova za
Page 47 and 48: Programi usvajanja Programi usvajan
Page 49 and 50: - Klimatske promjene, - Degradacija
Page 51 and 52: Brošura 4.1 Moguće kategorije Pro
Page 54 and 55: 5. INFORMISANJE O TBR: UKLJUČIVANJ
Page 56: Na sledećim stranicama, predstavlj
Page 62 and 63: 6. ODRŽIVI TURIZAM Turizam predsta
Page 64 and 65: - Razviće nove poslovne prilike, p

Ka prekogranicnom rezervatu biosfere Prirucnik ... - NVO Green Home

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?