Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ogrjevno drvo dok za industrijsko drvo vrijedi upravo obrnuto, te se za neke<br />
Sortimente —• kao npr. celulozno drvo —• može reći da je krivulja porasta potrošnje<br />
tog drva paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na temelju<br />
podataka o dosadašnjoj potrošnji drva u zavisnosti od navedenih pokazatelja<br />
može se metodom projiciranja doći do trendova buduće potrošnje i na taj<br />
način odrediti funkcija šume i drvne industrije u slijedećoj periodi. Analizirat<br />
ćemo kako to izgleda za svijet u cjelini, kako je to u Evropi a kako u Jugoslaviji,<br />
te konačno kakva je perspektiva u SR Hrvatskoj.<br />
SVJETSKA PERSPEKTIVA<br />
Ritam Svjetske demografske ekspanzije je spektakularan. U 1930. godini<br />
bilo je na svijetu oko 2 milijarde ljudi. U 1950. ta se brojka popela na dvije i<br />
pola milijarde, tako da je svijet već u 1960. imao skoro 3 milijarde ljudi. Ako<br />
se taj ritam porasta pučanstva nastavi, možemo računati da će u 1975. na svijetu<br />
biti blizu 4 milijarde ljudi dok bi se na koncu ovog stoljeća ta brojka povećala<br />
na 6 milijardi. U tom ritmu demografske ekspanzije veliki udio imaju<br />
zemlje u razvoju, gdje se može očekivati da će se porast pučanstva zbog naglog<br />
pada postotka mortaliteta nastaviti. Stoga je opravdana prognoza da će stanovništvo<br />
zemalja u razvoju brojiti oko 3 milijarde u 1975. a oko 4,5 milijarde u<br />
2.000 godini. To je prikazano u tabeli 1<br />
TABELA 1<br />
Regije svijeta 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1975. 2.000<br />
Miliona stanovnika<br />
razvijene zemlje<br />
zemlje u razvoju<br />
Ukupno:<br />
662<br />
1201<br />
1863<br />
742<br />
1328<br />
2070<br />
801<br />
1494<br />
2295<br />
834<br />
1683<br />
2517<br />
947<br />
2043<br />
2990<br />
1097<br />
2810<br />
3907<br />
1388<br />
4577<br />
5965<br />
U gotovo svim zemljama svijeta nacionalni dohodak stalno raste. U mnogim<br />
razvijenim zemljama porast nacionalnog dohotka u apsolutnom iznosu daleko<br />
nadmašuje porast tog dohotka u nerazvijenim zemljama. Na taj se način još više<br />
povećavaju razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja.<br />
Bilo kako bilo, porast stanovništva imat će svoju reperkusiju na potrošnju<br />
drva s jedne strane, dok će porast nacionalnog dohotka zahtijevati dodatnu po~<br />
trošnju drva za industrijsku preradu. To je danas nedvojbena činjenica.<br />
U 1961. godini potrošnja drva za industrijsku preradu iznosila je oko 1,043<br />
miliona m 3 a potrošnja ogrjeva oko 1.088 m 3 što ukupno iznosi oko 2,13 milijarde<br />
m 3 . Bazirajući se na trendovima porasta stanovništva, kretanja nacionalnog<br />
dohotka, cijena i ostalih faktora Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija<br />
došla je metodom projiciranja do zaključka da će u 1975. godini potrošnja drva<br />
za industrijsku preradu iznositi oko 1.490 miliona m 3 a potrošnja ogrjeva oko<br />
1.199 miliona m 3 što je ukupno oko 2,69 milijardi m 3 . To znači da bi u 1975.<br />
godini svijet trošio za 560 miliona m s odnosno za 25°/o viSe nego 1961. godine!<br />
Takav trend potrošnje drva značio bi potrošnju oko 0,7 m 3 po stanovniku, što<br />
se može smatrati kao nužna količina drvne mase za podmirenje potreba čovjeka.<br />
Dakako, da će se struktura potrošnje drva za industrijsku potrebu promijeniti.<br />
Imajući pred očima dosadašnji trend potrošnje, možemo reći da je<br />
stopa porasta potrošnje drva za celulozu i papir na prvom mjestu dok je potrošnja<br />
pragovske oblovine, pilota, stupova itd. na posljednjem. Jasno je da se<br />
244
Change language