Å UMARSKI LIST 7-8/1970

znanstvenog rada. Neka od pitanja koja su dominirala u toj aktivnosti ZŠFJ bila
su: — mjere za podizanje kvalitete studija (režimi studija, izrada općih jugoslavenskih
udžbenika, pedagoško obrazovanje nastavnika itd.); — jedinstveni
okvirni nastavni plan; — usklađivanje programa nastave III stupnja (specijalizacija,
magisterij); — problemi znanstvenog rada na Šumarskim fakultetima;
— interfakultetska i interkatedarska suradnja; — važnost i značenje nastavnih
pokusnih objekata u procesu nastave i znanstvenog rada. — planiranje
kadrova i problemi oko zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i
drvne industrije. Rad na reformi nastave i njenoj modernizaciji odvijao se uz suradnju
studenata, a predsjedništvo ZŠFJ je kooptiralo u svoj sastav i predstavnika
Saveza studenata šumarstva i drvne industrije. Aktivnost na interfakulteskoj
odnosno interkatedarskoj suradnji odvijala se preko predavanja u okviru
redovne nastave, odnosno predavanja u sklopu sekcije udruženja nastavnika
i suradnika. Na inicijativu ZŠFJ formirana je komisija pri Saveznoj privrednoj
komori za problematiku broja, profila i kvalitete kadrova za šumarstvo i drvnu
industriju i odnose obrazovnih institucija i privrede. Komisiju sačinjavaju
predstavnik ZŠFJ, Savezne privredne komore, SITŠIDJ, i Zajednice naučno
istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije. Zaključujući
svoj izvještaj Tucović, A. naglašava da mnoga važna i nerješena pitanja i započete
akcije treba nastaviti i ubrzati njihova rješenja, kako bi se nastava i naučni
rad na Šumarskim fakultetima uskladili i zadovoljili potrebe šumarske i
drvarske privrede.
U diskusiji po izvještaju istaknuta je potreba postojanja ZŠFJ i njenog
daljnjeg angažiranja za rješavanje aktuelnih problema na Šumarskim fakultetima
a koji su izneseni u izvještaju. Za to treba da se fakulteti čvršće i snažnije
povezu preko Zajednice i podrže aktivnosti ZŠFJ, rekao je K o p č i ć, I., a
za rješavanje ovih problema potrebna je zajednička aktivnost svih koji čine
fakultet radnom zajednicom studenata i nastavnika, istakao je A 1 i k a 1 f i ć, F.
Po pitanju PROBLEMI NASTAVE I NAUČNOG RADA referirali su P o-
p o v s k i, P.: »Problemi visokoškolske nastave na Šumarskim fakultetima Jugoslavije«,
M i r k o v i ć, D.: »Režim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete
nastave«, Tucović, A.: »Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete
studija«, B e n i ć, R.: »Informacija o organizaciji naučnog rada na fakultetima«.
U svom referatu Popovski, P. iznosi da reforma univerziteta i intenzifikacija
visokoškolske nastave, daje i novi impuls u težnji za osuvremenjavanje
nastave i njeno približavanje stvarnim potrebama našeg društva. Za usavršavanje
stavova po nastavnim i drugim problemima najbolja metoda suradnje
je održavanje interkatedarskih sastanaka. Zaključci doneseni na takovim
sastancima najmjerodavniji su za pojedine naučno-nastavne oblasti i discipline,
kao i za politiku koju treba sprovoditi preko organa upravljanja na fakultetima.
Dok je za studij II stupnja postignuta suglasnost o minimumu nastavnih
planova i programa, studij III stupnja (specijalizacija, magisterij) nije još
analogno tretiran.
Osim ova dva spomenuta vida nastave, fakulteti bi trebali organizirati i
dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera putem predavanja, kurseva i seminara.
. •' • • ' • '^]*"^\
U koreferatu Mirko vi ć, D. iznosi da režim studija ima za cilj da regulira
proces »proizvodnje kadrova« određenog profila i nivoa znanja. Jedan od
njegovih elemenata je i kvalitet nastave. Razmatrajući ovaj problem on analizira
zavisnost između rezultata i uslova studiranja. Rezultat iskazuje brojem
256