Å UMARSKI LIST 9-10/1935

ШУМХРСКИЛИСТ
ГОД. 59. СЕПТЕМБАР—ОКТОБАР 1935
Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN):
PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITE­
RANSKIH ŠUMA
(CONTRIBUTION À LA CONNAISSANCE DE NOS FORÊTS
MÉDITERRANÉENNES)
(Svršetak — Suite et fin).
V.
Sigurno ima malo staništa, gdje bi čovjek toliko uznemirivao, a
onda svojim radom toliko mijenjao biljnu zajednicu u šumi, koliko je
uznemiruje i mijenja u mediteranskim krajevima — izuzevši samo naročito
čuvane i rijetke oaze. Nije to bez naročitih razloga.
Uz more su se razvijala stara naselja, a kako je šuma bila čovjeku
odavna otvorena, on je zahvatio u nju, pa su na njoj ostali, a ostaju i
danas tragovi od toga. A kako u šumu zahvata još i stalan pratilac čovjekov
— stoka, tragovi toga zahvatanja mijenjaju u velikoj mjeri biljne
zajednice. One se zbog toga izmijene u svome sastavu, pa ponekad izvjesne
vrste s vremenom sasvim iščeznu, a ponekad dolazi do sasvim novoga
tipa vegetacije i— umjesto šume dolazi g o 1 i j e t odnosno mediteranska
stepa.
U mediteranskim krajevima možemo posmatrati direktan i indirektan
utjecaj čovjeka na šumu imajući pred očima s jedne strane potrebe
života u tim krajevima, a s druge strane djelovanje stanišnih činilaca.
Potrebe života tražile su ranije u doba prvih naselja u mediteranskim
krajevima, a traže i danas površine za stočarstvo i površine za obrađivanje.
Ni jedno ni drugo nije ostalo bez vidnih posljedica za fizionomiju
mediteranskih krajeva —• u toliko više, što je malone u svima slučajevima
u pitanju apsolutno šumsko zemljište, bilo da se radi o oduzimanju za
pašnjak odnosno za obradivo zemljište površina, koje su pod šumom,
bilo da se radi o oduzimanju zemljišta, koja čekaju da se privedu šumskoj
proizvodnji.
Da bi se namakla potrebna stočna hrana — trava, grm, brst —
progaljivale su se, a progaljuju se i danas sastojine, krešu se, sijeku, pale
i krče. Činjenica, da se na garištima javlja vrlo često bujna trava, upući-
419