You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
voljni, te bi se u tom pravcu imao s odgovarajućom tačnošću sabrati novi materijal.<br />
Iako ima na pr. drva za sječu kroz narednih 4—5 godina s istim (sa starim) intenzitetom<br />
sječe, zar ima smisla forsirati takvu sječu, dok će iza toga nastati jedan<br />
vakuum, koji se ne će nikada ispuniti. Naravski da će doći i do zatvaranja izvjesnog<br />
broja pilana, ali kako se ono dade spriječiti, kad nema sirovina. Danas je to nemoguće,<br />
a stvarno će to značiti (brojčano) svadanje ovih na normalni broj i normalnu mjeru.<br />
U tom baš leži glavna tendencija § 88. današnjeg Zakona o šumama, koji kaže, da<br />
»samo sa pristankom bana mogu nadležne vlasti izdavati kao i oduzimati koncesije<br />
i obrtnice odnosno dozvole za novogradnju, proširenje i za upotrebu svih vrsta pilana<br />
i drugih postrojenja za preradu drveta«. U ovome leži i težište saobražavanja Zakona<br />
o radnjama, u koliko se ovaj odnosi i na pilane, odredbama ovoga §-a Zakona o<br />
šumama.<br />
Rad pak, kojemu će biti zadaća, da ustanovi odnos produktivne sposobnosti<br />
naših šuma prema potrošnji u unutrašnjosti ne samo danas nego i za bližu budućnost,<br />
a s uvaženjem svih tekovina nauke i tehnike, te potom određivanje količina za izvoz,<br />
nije ništa drugo nego »planska privreda« našega šumarstva. Temelji planske privrede<br />
nalaze se u šumarstvu već odavna, jer to su gospodarske osnove šuma, samo ove vode<br />
računa o potrebama dotične šume i šumovlasnika, dok bi odredbe »planske privrede«<br />
uzimale obzira i vodile računa o cjelokupnoj državi i o sveukupnim potrebama, te bi<br />
eventualno u pojedinim slučajevima dolazilo i do kolizije između interesa vlasnika<br />
dotične šume i odredaba »planske privrede«. Međutim interesi cjeline zahtijevaju ovu<br />
prividnu žrtvu, koja se naplaćuje u drugom obliku. To konačno izlazi iz odgovora<br />
profesora univreziteta na prvo postavljeno anketno pitanje. Premda je uredništvo<br />
»Industrijske odbrane« mišljenja da upitani ostaju anonimni zbog suviše jednostranog<br />
zastupanja svoje teze, to za ovaj odgovor (kao ni za ostale g. profesora) nipošto ne<br />
vrijedi, nego je činjenica dapače u protivnom: uz zaštitu pojedinaca treba zaštiti i<br />
interese cjeline, a zbog kojih naravski mogu u nekim slučajevima (a i moraju) da trpe<br />
interesi pojedinaca, jer su se ovi previše zaletili u polje općenitosti (misli se na konkretno<br />
raspravno pitanje).<br />
Uza sve ,to što predviđeni javni radovi, izgradnja cesta i željeznica, mogu konsumirati<br />
minimalne količine drva, to ipak nisu oni bez utjecaja i na ojačanje nutarnjeg<br />
drvnog tržišta. Javni radovi pospješuju cirkulaciju novca, oni povećavaju promet robe,<br />
a kod svakog prometanja ostaje izvjesna dobit, pojačava se kupovna snaga direktno<br />
i indirektno zaposlenih u javnim radovima, a možda će se pokrenuti i ostali kapital,<br />
tako da će se podići i ostala građevna djelatnost.<br />
O »planskoj privredi« kod našega šumarstva stavit ću još neke općenite primjedbe.<br />
Kako je šumarstvo samo jedan sastavni dio cjelokupne privrede, to stvaranje i<br />
određivanje smjernica za njegov rad u budućnosti može biti samo dio općeg »privrednog<br />
plana«. Sjetimo se samo povezanosti šume i stočarstva u svim brdskim krajevima,<br />
a naročito uvjerenja tamošnjih ljudi, da im je bez šume t. j. bez šumske paše<br />
onemogućeno i »držanje ajvana« (stoke i ovaca). Ali od te paše slaba je korist stočaru,<br />
a šteta šumaru: šumska paša pod crnogoričnim drvećem i bukvom kao i na svim<br />
plitkim zemljištima vrlo je slaba, te za racionalno stočarstvo kao prehranbeni materijal<br />
gotovo i da ne dolazi u obzir, dok istodobno u velike sprečava normalni razvoj<br />
šume i povećava njezino uništavanje požarom. Tu dolazi do riječi poljoprivrednik<br />
(agronom): da dade upute tim ljudima, kako će na raspoloživom zemljištu povećati<br />
prihod i sijena i žita i ostalih plodina. U velikoj većini minimalni prihodi otkosa i<br />
žetve posljedica su izgladnjelosti tla, a potom dolazi pomanjkanje vlage. O tome narn<br />
svjedoče egzatna istraživanja (Dr. Gračanin: Melioracije ličkih vriština, Zagreb<br />
1930.), a o tom govore i obična opažanja. Tek kada se svijetu pruži bolja zamjena za<br />
šumsku pašu, moći će se i ovoj stati na kraj odnosno svesti je na mjeru, koju će<br />
460
Change language