Å UMARSKI LIST 9-10/1935

2. Melioriranje strukture sastojine u izvjesnoj mjeri, davanje mogućnosti
da se razvije »pitoma gora«, a uklone manje vrijedne vrste,
važna je činjenica, o kojoj treba voditi računa, jer je u ovom slučaju
pitanje sukcesije u vezi sa popravljanjem strukture sastojine.
3. Dok je u prvom vegetacionom periodu jedva 20%
zemljišta pod izbojcima, a 80% može da posluži uzgoju uzrodice, mijenja
se taj odnos brzo, pa je druge godine razmjer 50 : 50, a treće
40 : 60 na korist povećavanja površine, koju zauzima makija; četvrte,
a naročito pete godine jedva može doći do iskorišćavanja zemljišta
uzrodicom, jer je već preotela šuma.
S obzirom na lazinanje i uzgajanje buhača na šumskim površinama,
koje je zauzelo maha u velikoj mjeri naročito posljednjih godina i koje
južnije od Splita i na kontinentalnim staništima jednako kao i na staništima
otoka zadaje mnogo brige šumarskim stručnjacima — valja istaći,
da početak ovoga pitanja nije baš nov iako je poslije rata ono došlo do
velikog izražaja. Osim toga valja istaći i to, da se je ono u svoje
vrijeme pojavilo prije svega zbog smanjivanja odnosno
zbog lakšeg reiundiranja troškova za pošumljavanje.
Razumljivo je, da se je baš zbog toga u početku gledalo
na pitanje lazinanja sa daleko više simpatija od strane stručnih krugova
nego što se gleda danas. Danas naime, kad je lazinanje
postalo vrelo prihoda, koje se teško može drugim
nadoknaditi, čine se lazine i na veoma strmim terenima,
mnogo se zbog njih uništavaju i borove kulture,
pa prema tome dolazi do smanjivanja areala
šume. I to je ono što je zabrinulo stručne ljude u krajevima
našega Mediterana, gdje je lazinanje na
dnevnom redu.
Prema nađenim podacima otpočelo je lazinanje devedesetih godina
prošloga stoljeća u srezu dubrovačkom. Mjeseca augusta spaljivali su
se ostaci makije, izvršilo se u izvjesnoj mjeri krčenje, pored sjemena
borovog i eventualno sjemena pinja zasijalo se i sjeme buhača. Buhač
se iskorišćavao nekoliko godina, dok šuma nije preotela. Na taj su se
način djelimično naknadili novčani izdaci učinjeni oko pošumljavanja (36).
Tako se u glavnom radi i danas samo sa ciljem, da lazinanje donese
što veću korist.
Nije teško doći do osvjedočenja, da je pitanje lazina odnosno uzgoja
buhača na staništima naših makija pitanje prvoga reda i da mu zbog
toga treba obratiti naročitu pažnju. Treba naime imati pred očima, da
je u teškim ekonomskim prilikama pitanje čiste šumske proizvodnje
respektovano samo ondje, gdje to imperativno traže stanišne prilike imajući
pred očima momenat proizvodne potrajnosti. U naročito teškim
ekonomskim prilikama treba da se zemljište iskoristi što više, kako bi
dalo i što veći prihod. Da je taj momenat od velike važnosti u našim
mediteranskim krajevima — a dokaz je za to i otok Mljet — ne treba naročito
isticati. Proizvodnju na prostranim plodnim površinama,
koja je potrebna, a koje ovdje nikako nema,
treba da zamijeni što intenzivnija proizvodnja na
malim površinama, gdje je to samo moguće, i to što
intenzivnija i po kvalitetu i po kvantitetu proizvoda.
S te tačke gledanja buhač, kao razmjerno još i
4:25