Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
a) izrazitost »reljefa« vegetacije u optičkom modelu<br />
{izrazit reljef: šumska vegetacija; umjeren ili slab reljef: šikare, voćnjaci,<br />
vinogradi, poljoprivredne žetvene kulture; bez reljefa: livade,<br />
pašnjaci);<br />
b) pravilnost graničnih linija u tlocrtu (pravilne linije<br />
indiciraju umjetno uzgojene kulture; nepravilne linije prirodne zajednice)<br />
;<br />
c) struktura reljefa vegetacije, koja.može biti homogena<br />
(jednolične sastojine, kompaktne šikare, livade) ili heterogena<br />
(srednja ili preborna šuma, pošumljeni pijesci) ;<br />
d) specifičan izgled reljefa vegetacije.<br />
Za pojedine vrste drveća (Pinus halepensis, Pinus pine a,<br />
Fagus silvatica, Castanea vesca, Abies vrste, Picea<br />
vrste) prikazan je tabelarno profil krošnje, tlocrtna projekcija krošnje,<br />
vlastita i bačena sjena krošnje, što sve u izvjesnoj mjeri doprinosi identifikaciji<br />
vrsta šumskog drveća. Za sastav vegetacijske karte smatra se<br />
kao prednost aerosnimaka mogućnost djelomične pedološke i geološke<br />
interpretacije, te zaključivanje na historijat sastojina u vezi sa štetama<br />
od snijega, poplava, lavina, požara, parazita i t. d. Klasificiranje šumske<br />
vegetacije moguće je provesti na osnovu vrsta drveća, visina stabala,<br />
dimenzija krošanja, sklopa i strukture sastojina te stojbinskih faktora:<br />
nadmorske visine, ekspozicije, stupnja vlažnosti i si. 2<br />
Inventarizacija<br />
Ukupna površina šuma Francuske iznosi oko 10.000.000 ha. Samo<br />
za jednu trećinu te površine postoje pouzdani podaci. Podaci za dvije<br />
trećine šumskog bogatstva Francuske približni su, a stupanj pouzdanosti<br />
tih podataka nije poznat. Smatra se, da bi postojeći aerosnimci Francuske<br />
mogli korisno doprinijeti inventarizaciji šuma. Pri tome bi bila potrebna<br />
primjena statističkih metoda. Studij šumskih kompleksa može<br />
prikladno uslijediti na aerosnimcima. Kraći obilazak terena sa snimcima<br />
u ruci upotpunit će opažačeve spoznaje o sastojinama. Nakon tih radova<br />
bit će za izvođenje inventarizacije potrebno izvršiti stratifikaciju po<br />
snimcima tako, da svaki gospodarski tip sastojina čini jedan stratum.<br />
U gospodarski najvažnijem stratumu trebat će postaviti relativno najveći<br />
broj primjernih ploha. Neki stratum šumskog kompleksa ne će biti<br />
uopće nadijeljen primjernim plohama. Snimci mogu dakle poslužiti i za<br />
studij stratifikacije i projektiranje primjernih ploha u njima. Kad su<br />
primjerne plohe situirane u snimcima i karti pronalaze se na terenu (no<br />
određivanje drvnih masa tih ploha moguće je •— uz poznavanje određenih<br />
korelacionih odnosa — izvršiti i aerofototaksacijski). Identificiranje<br />
na terenu uspijevat će brže ili polakše već prema gustoći definiranih<br />
repera na snimcima, koji trebaju olakšati pronalaženje projektiranih<br />
mjesta primjernih ploha. Broj uzoraka (n) jednakih površina za pojedini<br />
stratum računa se iz formule za srednju pogrešku aritmetičke sredine,<br />
te iznosi<br />
o 2<br />
n = p"<br />
2 Vidi i članak Tomašegović: Savremena iskustva i rezultati šumarske fotogrametrije,<br />
Šumarski list 1951 br. 5 str. 193.<br />
23
Change language