03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1/1954

Å UMARSKI LIST 1/1954

Å UMARSKI LIST 1/1954

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem<br />

zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan<br />

stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild,<br />

bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći<br />

aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih paši r<br />

te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina.<br />

*<br />

Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke,<br />

čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja<br />

aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg<br />

vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes<br />

za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji<br />

izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongresu geodetskih<br />

inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G.<br />

do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka<br />

te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode<br />

rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem<br />

šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni<br />

snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka<br />

i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene,<br />

te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda<br />

rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje<br />

produbljivati.<br />

O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG <strong>LIST</strong>A I PLODA*<br />

Ing. Milorad Jovančević<br />

Uopšte o lovoru<br />

Laurus nobilis. L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode<br />

raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama<br />

na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste<br />

u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju.<br />

Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih<br />

šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično<br />

pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska<br />

i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika,<br />

javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno<br />

se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen<br />

naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi<br />

koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog<br />

područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovran (tal. Laurana),<br />

* Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije<br />

znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno<br />

kod Dubrovnika).<br />

25«

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!