Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem<br />
zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan<br />
stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild,<br />
bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći<br />
aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih paši r<br />
te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina.<br />
*<br />
Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke,<br />
čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja<br />
aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg<br />
vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes<br />
za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji<br />
izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongresu geodetskih<br />
inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G.<br />
do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka<br />
te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode<br />
rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem<br />
šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni<br />
snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka<br />
i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene,<br />
te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda<br />
rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje<br />
produbljivati.<br />
O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG <strong>LIST</strong>A I PLODA*<br />
Ing. Milorad Jovančević<br />
Uopšte o lovoru<br />
Laurus nobilis. L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode<br />
raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama<br />
na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste<br />
u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju.<br />
Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih<br />
šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično<br />
pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska<br />
i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika,<br />
javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno<br />
se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen<br />
naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi<br />
koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog<br />
područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovran (tal. Laurana),<br />
* Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije<br />
znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno<br />
kod Dubrovnika).<br />
25«