You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U području prirodnog rasprostranjenja vrše se vještačka pošumljavanja<br />
sjetvom ili sadnjom. Sjetva se može vršiti omaške, u jamice, u<br />
brazde, pod motiku ili sadilj em. Sadnja se vrši sadnicama u loncima ili<br />
sadnicama uzgojenim u rasadniku.<br />
Sijanje omaške se malo primjenjuje, jer je obrada tla dosta skupa<br />
ukoliko se primjenjuje. Sije se omaške na priređeno tlo, a potom zadrlja.<br />
Najviše se primjenjuje sjetva u jamice veličine 35 X 35 X 35 cm,<br />
koje se kopaju u međusobnoj udaljenosti 1—1.20 m u redovima razmaka<br />
1.20—2 m. U kućicu se posadi 2—5 žirova.<br />
Sjetva u brazde upotrebljava se na kosim terenima. Plugom se izoru<br />
brazde ili se motikom iskopaju paralelni jarci u razmaku od 1—4 m.<br />
Sjetva se vrši u jarke ili brazde u razmaku od 1—1.20 m tako, da se posade<br />
zajedno po 3—4 žira i pokriju sa 3—5 cm debelim slojem plodne<br />
zemlje.<br />
Sjetva pod motiku je stari način podizanja kultura. Upotrebljava se<br />
na čistinama. Motika se može zamijeniti podesnijim alatom (sadilj). Sije<br />
se u jesen ili proljeće. To ovisi o klimatskim prilikama i tlu. Kod sjetve<br />
u novembru i decembru žir niče u martu ili aprilu. Kod proljetne sjetve<br />
on niče 15—20 dana iza sjetve.<br />
Uzgoj sadnica u loncima je veoma stari način, koji su poznavali već<br />
Rimljani. Danas se upotrebljava u Portugalu. Sadnicama se pošumljava<br />
početkom proljeća.<br />
Za sadnju se upotrebljavaju sadnice uzgojene u lokalnim rasadnicima.<br />
U takvim rasadnicima sije se žir duboko 3—4 cm. U dubokom i<br />
rahlom tlu biljke razvijaju dug korijen, koji se prije sadnje prikraćuje.<br />
Za takve sadnice potrebne su duboke jame jer je srčanica snažna i duga.<br />
često sadnica dugačka 50 cm ima 2 m dugu srčanicu. Postrano korijenje<br />
je slabo razvijeno. Da bi se pospješio razvoj postranog korijenja, podrezuje<br />
se trećina glavnog korijena i obrezuju manje žilice. Dvogodišnje<br />
sadnice presade se u rasadniku. Tro ili četvorogodišnje sadnice sade se<br />
na očišćenom terenu u jamice duboke do 50 cm. Pri tome se korijen pažljivo<br />
razastre i zatrpa plodnom zemljom. Plutnjak se često sadi zajedno<br />
sa crnikom, pitomim kestenom i košćelom. U petoj ili šestoj godini počinje<br />
se razvijati plutasta kora. Na njoj se — uporedo sa rastom debla<br />
— stvaraju duboke uzdužne raspukline. Oko 20—25 godine, t. j.ikad<br />
deblo dostigne debljinu oko 10 cm, počinje iskorišćavanje pluta.<br />
Naše obalno područje spada, prema Rikliju 22 , u istočni dio Mediterana.<br />
U tom se dijelu Mediterana ekološke prilike doduše razlikuju od<br />
onih u zapadnom dijelu ali, ima u pojedinim krajevima identičnih elemenata.<br />
Naročito je važan za uzgoj plutnjaka identitet obzirom na temperaturu<br />
zraka, vlagu i vrstu tla.<br />
Plutnjaka ima u Italiji najsjevernije otprilike u visini južnog rta<br />
naše Istre. U Francuskoj ide sjevernije, ali su ta nalazišta plutnjaka<br />
uvjetovana toplim strujanjima iz Sredozemlja. Ako meteorološke podatke<br />
za područje plutnjaka u španiji uporedimo sa podacima za naše obalno<br />
područje, vidimo, da su ti podaci slični u pogledu nadmorske visine,<br />
temperature uzduha i oborina. (Tab. 1, 2, 3)<br />
5
Change language