You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nije i najvrednije, a sa gospodarskog gledišta i najvažnije. Osobito spomena<br />
vrijedne su one po dubrovačkim otocima, kao i razne druge na kopnu.<br />
Od štetnih kukaca najviše 'napadaju alepski bor: Myelophilus piniperda<br />
(veliki borov potkornjak), Myelophilus minor (mali borov potkornjak)<br />
i Ips erosus, a od leptira Thaumatopoea pityocampa (borov četnjak)<br />
i Evetria buoliana (borov savijač).<br />
Pinus Pinea — pinj ili pitomi bor — je tipično, do 25 m visoko stablo<br />
primorskih, suncu izloženih predjela sa blagim podnebljem. Prema tome<br />
pinj pripada pojasu »Lauretuma«, te ga se može uzgajati gdjegod uspjevaju<br />
masline i agrumi. Od prirode ga nalazimo u šumama alepskog bora<br />
na otoku Mljetu (južno od Korita i Maranovića, osobito u Sablonari) i u<br />
Konavlima (između Poljica i Mikulića) ; dakle samo na izrazito mediteranskom<br />
području dubrovačkog kotara, gdje je sijanje sunca (insolacija) veoma<br />
veliko.<br />
Često se uzgaja u primorskim nasadima radi ukrasa i ploda, a trebalo<br />
hi ga uzgajati i uzduž obale zajedno sa alepskim borom kao živi obrambeni<br />
• zid u svrhu zaštite onih poljoprivrednih kultura koje su izložene veoma<br />
štetnom, jetkom djelovanju posolice. U ovom slučaju, a radi zaštite ponika<br />
pinja, preporuča se, neposredno uz more, sadnja tamarika (Tamarix gallica<br />
i T. africana), kojima posolica ne škodi, jer su halophitne biljke.<br />
Cvjeta u mjesecu ožujku. Sjeme, zvano »pinjol«, dozrijeva u trećoj<br />
godini, dok kod ostalih četinjara u drugoj, a sakuplja se svršetkom jeseni<br />
i preko zime. Od 30' kg zdravih i zrelih češera može se dobiti 1 kg pinj ola<br />
ili oko 1200 sjemenki, a to je glavni proizvod pitomog bora. Sastojine pinja<br />
mogu biti od velike narodno-gospodarske koristi samo proizvodnjom pinjola,<br />
radi jestive jezgre. Malo je kultura koje bi na dalmatinskom kršu mogle<br />
hiti unosnije od sastojina pinja, pa bismo morali pinju i radi toga posvetiti<br />
mnogo i mnogo više pažnje.<br />
Pinj ima krupno sjeme, dugo je 1,5 do 2 cm, prema tome mlade biljke<br />
imaju dugačko korijenje (srčanicu), pa lakše podnose sušu. Zato pošumljavanje<br />
jednogodišnjim ili dvogodišnjim sadnicama ne uspijeva, ukoliko se<br />
ne vrši sadnicama sa hljebom, naime odgojenim u loncima, što naravno<br />
znatno poskupljuje rad.<br />
Najbolje i najefikasnije pošumljavanje je sjetvom u mjesecu rujnu.<br />
Onda sjeme klije u roku od najviše dvije sedmice, a to radi još uvijek<br />
visoke temperature zemljišta i radi povoljnog djelovanja ekvinokcijalnih<br />
kiša. Onda se ponik brzo razvije i dovoljno ojača, osobito u rahlim i pjeskovitim<br />
zemljištima, tako da se prije nastupa ljeta biljke toliko zakorjene<br />
da lakše izdrže sušu. Ni u kojem slučaju ne preporuča se sjetva koncem<br />
jeseni ili usred zime, jer onda sjeme kasnije klije, a ponik je više izložen<br />
/ pticama i oštrini zime, a ukoliko odmah ne niče, sjeme je onda još više<br />
izloženo miševima. Ako se pinjoli zakišaju dan prije sjetve, može se klijanje<br />
pospješiti za koji dan. Uspijeva i u običnom kršu.<br />
Prije sjetve treba zemlju razrahliti i ukloniti gusti, živi pokrov, jer<br />
pinj je izrazita heliofilna biljka, koja već u prvim godinama ne trpi ni<br />
zasjenu ni bilo koju zaštitu, a traži mnogo svjetlosti. Prema tome jedna<br />
četrdesetgodišnja sastojina pinja ne bi smjela imati više od sto stabala<br />
po hektaru, jednolično porazdijeljenih.<br />
33
Change language