Å UMARSKI LIST 1-2/1955

Osnivanje šumskog gospodarstva »Dalmacija« 1950. god. znači i početak radova
na uređivanju šuma u Dalmaciji uopće (1940. god. rađeno je na uređivanju državnog
šumskog posjeda na Mljetu, ali gospodarska osnova nije zvršena). Radovi na uređivanju
tekli su postepeno, t. j. započelo se s manjim površinama na otočiću Šćedru
(kod Hvara), te u predjelu Šakanj Rat na zapadnom dijelu otoka Korčule. Tek povećanjem
stručnog osoblja (inženjerima i tehničarima) 1953. god. započeto je sa sistematskim
uređivanjem, i to u okolini Zadra (kompleks općenarodnog posjeda od Nina
do Zemunika i Sukošana u površini od cea 12.000 ha). Terenski dio rada na tom
suvislom kompleksu je završen, te je štoviše prosječeno i 154 km prosjeka. Najveći
dio vremena na tom kompleksu utrošen je na omeđašenju. A omeđašenje je i jedini
posao službe uređenja šuma u 1954. godini, a prema propisima »Uredbe o organima
i postupku za raspravljanje odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta općenarodne imovine«
(Narodne novine br. ,8 1954.) taj bi se rad morao svršiti tokom 1954. i 1955.
godine. Da bi se taj posao svršio u tom roku bilo bi potrebno 188 stručnjaka-tehničara
i isto toliko instrumenata, dok ih danas radi 14 s 5 instrumenata! Stoga se nameće
potreba produljivanje danog roka za najmanje dvije godine.
Iako se danas i na području Dalmacije naplaćuje i pašarina i drvarenje tek 5
od 14 šumarija mogu pokriti izdatke upravnih troškova svojim prihodima, a o pokriću
ostalih troškova vlastitim sredstvima, pa ni dotacijama vlastitih sredstava NO kotara,
nema ni govora. Znači, da je danas potrebno šumsku privredu dotirati iz republičkih,
pa i saveznih sredstava, a osobito radove na obnovi kraških š uma.
Na. području zaštite šuma u prvom je redu presuđivanje prijava za šumsku štetu,
a zatim naplaćivanje dosuđenih šteta. Broj prijava za šumsku štetu (sječa drva i
paša) presuđenih i naplaćene odštete iznosi:
Godina
Broj
podnijetih
prijava
presuđenih
Visine štete u Din
ukupna
naplaćena
1951.
1952.
1953.
4.505
9.715
9.713
1.295
5.369
1,285.000
17,074 000
8,477.000
186.000
1,488.000
2,396.000
U 1954. godini postupak kažnjavanja nešto je ubrzan, ali još ne zadovoljava. Kako
su lugarski srezovi vrlo veliki, to jedan dio šteta nije ni registriran niti je pronađen
krivac, a opsegu štete pogoduje i današnji srazmjerno niski odštetni cjenik.
U problematici organizacionih pitanja izvještaj naglašava potrebu povećanja
stručnog osoblja (inženjera, tehničara, pa i lugara), jer danas u Dalmaciji na 1 inže-
.njera u operativi otpada cea 24.000 ha površine (naprama 9.500 ha za Hrvatsku). Na
1 lugara otpada prosječno 1800 ha državne i 700 ha privatne šume. Za poboljšanje
lugarskog kadra neophodno je potrebno podizanje zgrada — lugarnica, kako bi se
lugar mogao postaviti ne samo iz rodnog, nego i drugih krajeva.
U diskusiji sudjelovalo je 16 učesnika savjetovanja i to narodni zastupnici (njih
7), podsekretar J. B i 1 i ć, poljoprivredni stručnjaci (3) i šumarski (5). U diskusiji
dotaknut je veći broj problema istaknutih u referatu, usvajajući ih uglavnom u cijelosti.
Za likvidaciju koza izjasnili su se svi narodni zastupnici, iako neki traže, da to
bude postepeno. Isto tako i za smanjenje potrošnje drveta, ali uz istodobno osiguranje
drugog ogrjevnog materijala. Kotar Šibenik u tom pravcu već poduzima i konkretne
mjere, te će ove godine iz svojih sredstava financirat s po 13.000 dinara
kupnju nekoliko stotina štednjaka (7.000 dinara daju sami kupci), a predviđa da će
na taj način kroz 3—4 godine na područje svog kotara nabaviti oko 7000 štednjaka
(Šibenik i inače pokazuje mnogo razumijevanja za potrebe šumske privrede, te za
pošumljavanje svake godine daje i vlastita sredstva, pored republičkih dotacija).
Podvučena je potreba školovanja lugara, ali i angažiranja općine, odnosno budućih
komuna na neposrednoj zaštiti š ume od šumskih šteta. U diskusiji je podvučena i
41