Å UMARSKI LIST 1-2/1955

U Švicarskoj tisa karakterizira šumsku zajednicu Taxeto-Fagetum, opisanu od
Ettera (1947) i Moora (1952). Unutar Taxeto-Fagetuma luči se: T.—F. fraxinetosum
na laporastim strmim padinama nižih planinskih položaja Jure, Taxeto-Fagetum
(Etter) na strmim padinama raznih matičnih supstrata nižih planinskih položaja
Predalpa, i T.—F. festucetosum na strmim padinama viših planinskih položaja
obih područja (2). Taxeto-Fagetum je trajni stadij topografski i floristički blizak
klimaksu (Fagetum silvaticae i Abieto-Fagetum), na strmim, glinom bogatim i od
erozije stabilnim rendzinama i smeđim tlima.
U Njemačkoj leži po Meuselu (1942) većina nalazišta tise unutar šumske
zajednice Seslerieto-Fagetum (»Blaugrasbuchenwald«). To je kržljava bukova šuma,
koja nastanjuje strme padine srednjeevropskih vapnenastih brezuljastih područja i
graničnih predjela sjevernih vapnenih Alpa.
Kod nas dolazi tisa u svim N. Republikama. U Hrvatskoj su njeni brojni lokaliteti
zabilježeni od H i r c a, F ek e t e-B 1 a t tny a, Horvata i drugih. Smješteni
su ili u području brdske bukove šume ili u šumi bukve i jele. Prema opisima staništa
a i vlastitih opažanja, naša staništa slična su gore opisanima. Tisa i kod nas najčešće
dolazi na strmim, bazičnim, plitkim, skeletoidnim i humusnim tlima. Buduća biljnosocijološka
istraživanja vjerojatno će tvorevine bukove bukove šume sa tisom shvatiti
kao jednu njenu zasebnu subasocijaciju.
Prema svemu što je izneseno u ovom letimičnom prikazu, može se zaključiti,
da je tisa značajna vrsta ili pratilica u izvjesnim razvojnim stadijima bukove šume.
Premda ona dolazi katkad i u posve razvijenim bukovim šumama, ona je ipak u
njenim predhodnim stadijima daleko obilnija. Ublaživanjem reljefa, razvojem tla i
vegetacije, takve površine polagano i neprimjetno postaju sve manje, i tisa se postepeno
povlači.
Na koncu treba upozoriti, da je tisa u drugim zemljama zaštićena. Želimo li
očuvati ovo lijepo, zanimljivo i prastaro drvo u našim šumama,
treba što prije zakonom zabraniti njegovu sječu.
Ing. M. V. Glavač — Zagreb
LITERATURA
1. Asherson — Graebner: Synopsis der Mitteleuropäischen Flora, Leipzig
1896—98.
2. Bach-Kuoch-Iberg: Wälder der Schweizer Alpen im Verbreitungsgebiet der
Weisstanne, II. Entscheidende Standortsfaktoren und Boden, Mitt. Schweiz. A. forst.
Vers. Zürich 1954.
3. Busse: Forstlexikon, Berlin 1930.
4. Dallimore-Jacson: Handbook of Coniferae, London 1948.
5. Dengler: Waldbau, Berlin 1930.
6. Hegi: Illustrierte Flora von Mittel-Europa, München 1906.
7. Henry: Plant Alkaloids, London 1949.
8. Horvat: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj, Glas. za šum.
pokuse 6, Zagreb 1938,
9. Hueck: Die Pflanzenwelt der Deutschen Heimat, Berlin 1929.
10. Kirchner-Loew-Schröter: Die Comiferen und Gnetaceen Mitteleuropas,
Stuttgart 1906.
11. Kuoch: Wälder der Schweizer Alpen im Verbreitungsgebiet der Weistanne,
Mitt. Schweiz. A. f. Vers., Zürich 1954.
12. Meusel: Pflanzengeographische Betrachtungen über mitteleuropäische Waldgesellschaften,
2. Der Buchenwald als Vegetationstypus, Bot Arch. Leipzig 1942.
13. Moor: Die Fagion- Gesellschaften im Schweizer Jura, Bern 1952.
14. Šivict Tisa i njena nahajališta u Sloveniji, Šum. list, Zagreb 1923.
15. Tansley: Britain's Green Mantle, London 1949.
49