Å UMARSKI LIST 1-2/1955

Prema agronomu Zecu (cit. zapisnik, str. 35) Opuncija strada od studeni već
kod —3 do —4° C, a kod —5 ili —6° C ugiba potpuno.
Prema obavještenju šum. tehn. N. Laie iz Dubrovnika, Opuncija može uspijevati
ondje, gdje uspijeva rogač (Ceratonia siliqua). Čini nam se, da ovaj navod nije
potpuno tačan, jer Opuncije sigurno ima i tamo, gdje rogač ne bi mogao nikako
opstojati. Ne raspolažemo nažalost s drugom ni domaćom ni stranom literaturom,
koja bi ne ä to opširnije opisala Opunciju. Poznato nam je ipak, da u Italiji posvećuju
nešto veću pažnju ovom kaktusu.
NAŠA SAZNANJA I OPAŽANJA
Na otoku Braču postoje 2 varijeteta Opuncije. Jedan nosi na člancima (pogriješno
zvanim »listovima«) bodljike duge 1—1,5 cm, a drugi ima bradavice koje su
snabdjevene čupercima sitnih dlačica dugih do 0,5 cm. Držimo da je prvi varijetet
za stočnu hranu neuporabiv, dok se drugi tu i tamo, u nevolji, upotrebljava na način
kako je u svom članku iznio i n g. V. Beltram.
I mi smo pokušali sušne 1952 g., za vrijeme oskudice stočne hrane, nagovoriti
u Supetru (gdje se plodovi Opuncije do tada nisu upotrebljavali) nekoliko ljudi, koji
su s uspjehom u rujnu i listopadu hranili svinje njezinim zrelim plodovima, a da to na
stoku nije štetno djelovalo. Plodovi su sabirani viljuškama, a zatim su preliveni kipućom
vodom, čime su dlačice omlohavile i nisu dalje bole. Kolika je hranjiva vrijednost
te stočne hrane, o tome ne znam ništa reći. (Po protivnicima Opuncije sadrži ona
94% vode (vidi cit. zapisnik). Svakako je u pomanjkanju stočne hrane ovom slučaju
Opuncija dobro došla.
Prema informacijama dobivenim od šum. tehn. N. Laie*, u Dubrovniku prave
iz zrelih plodova Opuncije marmeladu. Bodljike ili dlačice sa plodova uklanjaju se
jednostavno tako, da se plod drži viljuškom, a zatim se nožem ljušti kožica sa bodlj'-
kama ili dlačicama. Zatim se plod pasira, da se odstrane koštice (sjemenke). Daljnji
postupak za pravljenje marmelade je jednak kao i za svako drugo voće.
U kampanji pošumljavanja 1952/53 god. posadili smo na oko 200 t. m. suhozida,
uz dodatak nešto obične zemlje, članke Opuntie Ficus indica Mili. na međusobnu udaljenost
od 0,5 m. To smo učinili na 2 predjela oko Supetra, da bi spriječili ulaz stoke,
a i ljudi, u branjevime, pošto suhozid nije bio dovoljno viisok. Osim toga tu je Opuncija
imala i dekorativnu funkciju. Sadnja je obavljena jednostavnim polaganjem ruba
članka u drobiž suhozida (koji se sastoji od šljunka i zemlje, te većih kamenja).
Dobar dio članaka primio se, naročito u predjelu »Vlačica« kod Supetra, a na duljiai
od oko 20 t. m. Na tom suhozidu Opuncije su 1953 g. vegetirale i svaki se je članak
povećao za još 2—4, pa i više članaka. Jedan članak je čak donio i 1 plod. Zimu
1954 g., kad je minimalna temperatura jednog dana iznosila prema nepotvrđenim
podacima oko 8 do 9 0| C ispod nule, Opuncije su preživjele bez oštećenja. Osim toga
treba naglasiti, da su te biljke u predjelu »Vlačica« udaljene od mora svega oko 50 m
i na jakom udaru bure i posolice.
Na drugom predjelu, oštećivanje Opuncije po ljudima onemogućilo nam je vršenje
bilo kakovih opažanja.
Kako će se ovi i slični članci Opuncije razvijati na suhozidovima (ili kamenitim
terenima), mišljenja smo da to najviše ovisi o tome da li nalaze dovoljno hrane
(sitne zemlje). Imali smo, naime, prilike vidjeti mnoge egzemplare Opuncije koje ni
godinama nisu napredovale. Naprotiv, nigdje, ni u gustim nasadima Opuncije, nismo
imali prilike da vidimo, da bi Opuncija brzo i obilno stvarala humus, pa u tu tvrdnju
ne vjerujemo.
Ipak držimo da Opuncija, i ako je mnogi smatraju korovom, nije beskorisna
biljka i bez ikakve vrijednosti. Ako je neka biljka korov, ne mora zato biti i nekorisna.
Sjetimo se samo koliko ljekovitih biljaka ima među običnim korovima! Potrebno je
samo Opunciji odrediti njeno pravo mjesto i dati joj onu i onoliku važnost kolika
joj zaista pripada. Po mom mišljenju Opuncija može da služi: 1. kao ukrasna biljka
* Drugu N. Lali i ovom prilikom zahvaljujemo na primljenim informacijama.
1.5