Å UMARSKI LIST 1-2/1955

znatno pomoći kod izvađanja raznih meliorativnih radova kao i pošumljavanja, unošenja
novih vrsta i t. d.
Tek u svijetlu nauke o biljnim zajednicama došli smo do potpunog saznanja od
•kolike su štete bili šablonski propisi za meliorativne radove i pošumljavanja pa upravo
nepoznavanju nauke o biljnim zajednicama možemo pripisati mnoge neuspjele radove.
Kod svakog objekta potrebno je odrediti u koju fitosociološku zajednicu po
svom staništu spada, a zatim stadij u kom se zajednica nalazi, da li se nalazi u sukcesiji
(progresiji) ili u regresiji. Pri tom nam odlično pomažu kao indikatori razne
vrste bilja.
Ekskurzija je obišla slijedeće objekte:
Šumarija Vrhovine: Komarnicu i Jurjevu Kosu, Šumarija Otočac: Smolčić Uvalu,
Šumarija L. Lešće: Hržić, Duman i Janjaču, Šumarija Perušić: Brezovo Polje, Šumarija
Gospić: Jasikovac, Vujnović Brdo, rasadnik u Vujnović Brdu i Vrebačku Stazu,
Šumarija Udbina: Crni Vrh, Koriju (Molinarijev gaj), Plantažu na Krbavskom Polju
te Krbavsko Polje, Šumarija Tit. Korenica: Laudonov gaj.
Učesnici ekskurzije imali su priliku upoznati slijedeće fitocenoze:
Neistraženi Pinetum na dolomitu unutar asocijacije Fagetuma abietetosuma,
Querceto-Ostryetum, Nardetum, Querceto-Carpinetum, Seslerieto-Ostryetum carpinetosum
betuli, Calluneto-Genistetum, Fagetum montanum i Fagetum abietetosum.
Kod svakog objekta određeno je u koju asocijaciju spada, stadij u kom se nalazi
i koje meliorativne mjere treba poduzeti za gospodarenje i melioraciju.
Prilikom ekskurzije održali su uspjela predavanja sveuč. profesor Dr. Ivo Horvat
te članovi Instituta Ing. Petar Ziani i Ing. Josip Šafar. Poslije predavanja razvila .se
živa diskusija u kojoj su učestvovali svi prisutni.
Šteta je samo što ekskurzija nije izvedena u doba vegetacije, kad je nisko rašće
bilo u cvjetanju, jer bi onda učesnici mogli napraviti herbare tipičnih biljaka, a ovako
su od pojedinog bilja mogli u najboljem slučaju upoznati tek lišće.
Svi prisutni šumari-praktičari pozdravljaju ovakav dolazak na teren eksperata
nauke i šumarske prakse, jer se tako može više naučiti, nego iz knjiga (koje konačno
nisu svima ni dostupne), a osim toga preopterećenost drugim poslovima ne dopušta
praktičaru udubljavanje u studij. Ova je ekskurzija dala svima poticaj da studiraju
korisnu i zanimljivu nauku o biljnim zajednicama.
Ekskurzija je bila dobro organizirana i sve se odvijalo prema planu. Posebnu su
pažnju posvetili ovoj ekskurziji predsjednik i potpredsjednik KNO-a Otočac, te predsjednik
KNO-a Udbina.
Ing. Ivan Žukina
PRIMJENA ZAKONA O TAKSAMA U ŠUMARIJI
(Odobrenja za sječu šume i takse)
Državni sekretarijat za poslove narodne privrede FNRJ pod brojem 6243 ^
'23. IX. 1954. g. izdao je objašnjenje o tome koje takse treba naplatiti na odobrenje
za sječu drva kao i za žigosanje drva, koje vrše nadležni državni organi preko određenih
stručnih šumarskih službenika.
Ovo pitanje nije nikako bilo jasno već je što više isti Državni sekretarijat izdavao
ranije tumačenja koja su u suprotnosti s pomenutim objašnjenjem pa su stoga
i stavljena van snage kako ne bi dolazilo do zabune i nepravilnosti na terenu.
Prema tome objašnjenju Državnog sekretarijata od privatnih vlasnika se u
pravilu ne naplaćuje nikakova taksa za izdavanje odobrenja za sječu drva iz njihovih
vlastitih šuma kao i za druge radnje u vezi s izdavanjem takovih odobrenja.
A evo zašto.
Državni sekretarijat za poslove narodne privrede FNRJ smatra da je odredbom
općeg zakona o šumama propisano da će država vršiti nadzor nad šumama na teritoriju
FNRJ i to bez obzira u čijoj su svojini t. j. državnoj, zadružnoj ili privatnoj.
45