Å UMARSKI LIST 11/1931

Zadatak je Banske Uprave, da zatečene šume i šikare uzdrži i podigne, čuvajući
ih oà neracionalne sječe i paše, a goljeti osposobi vještačkim pošumljavanjem za šumfeku
proizvodnju.
Prvi dio zadatka vrši se stavljanjem pod zabranu šikara i šumaraka^pd sječa
i paše na vrijeme od 10 godina. Pripominjem, da ima mnog:o slučajeva, gdje ovo sama
sela vrše dragovoljno. Gdje se ukaže za potrebno, vrsi to upravna vlast prvoga stepena.
Od strane Banske Usprave izdani su propisi za sječu i promet drva. Odredbama, koje
su prilagođene ovdašnjim prilikama, sprečava se prekomjerna sječa, a uslijed pojačanog
broja osoblja osnivanjem Banske Uprave, omogućena je kontrola nad sječom u
šumama sviju kategorija vlasništva, izuzev državmh šuma, koje za tu svrhu imaju
svoje osoblje.
Drugi dio zadataka vrši se vještačkim pošumljavanjem. Dok je prvi dio skopčan
sa malo žrtava, obzirom na veliku "povrsTnTTTlrîari broT^čanstva, dotle vještačko pošumljavanje
iziskuje mnogo materijalnih žrtava. Površina goleti na teritoriji Vardarske
Banovine iznosi oko 300.000 hektara. Rad na ovoj površini potreban je iz ekonomskih,
socijalnih, higijenskih i opće kulturnih razloga. Izvedbu ovih radova sa nužnim
predradnjama kanim prikazati u slijedećim redcima.
Od presudnog značaja za svako uspješno pošumljavanje su klimatološki ii ре^^
Icški faktori. Ukratko ću da spomenem da je podneblje VardarsloT Banovine u tom
pogîeSiTvrlo koiTipiikovano, uslijed susretala više klimatskih struja i to: Istočne (stepske)
klime, egejsko-istočne klime (mediteranske), koja se dijeli na ustočni i zapadtii
pojas. Uslijed djelovanja ove klime Vardarska Banovina ima tri puta manje vodenog
taloga nego klima Južnog Jadrana, kao i toplije ljeto i hladniju zimu. Izuzev Kosova
ima prosečno u Vardarskoj Banovini oko 450—500 mm vodenog taloga, kojii je vrlo
loše podijeljen, jer u -mjesecima junu, julu i avgustu skoro izostaje, a maksimum oborina
dolazi u mjesecu junu, julu i augustu, kad su stvarTio i najpotrebnije. Ove godine
poljoprivredni tako i šumarski rad, jer je podioba oborina takova, da maksimum oborina
dolazi u mjesecu junu julu i auugustu, kad su stvarno i najpotrebnije. Ove godine
u Vardarskoj Banovini bilo je Oblasti bez i jednog mm oborina kroz ova tri mjeseca.
Temperatura u sjeni dosizala je do 42*^ C. Uslijed ovakvih uslova otešćano je pošum-
Ijavaiije specijalno na južniTn, jugo-istočnim i jugo-zapadnim ekspozicijama, uslijed jace
Insolacîje i manje vlage, a tu nepogodu pojačavaju joŠ i ljetni topli vetrovi, koji duvaju
s juga. Sa.dniice sa glatkom i svjetlom korom kao Jasen, koje dobro odoljevaju
suši, stradaju dosta osjetljivo uslnedrinaoi-acije-preko dana i ižžarivanja zemljišta preko
^PJri- Puca >i Ijušti im se kora na južnoj strani. No srećom ove ozljede dosta brzo prerastaju
i sadnice ne ugibaju.
Geološke formacije na kojiima se razvio supstrat za pošumljavanje, u glavnom
su eruptivnog i sedimentarnog porekla. Na ovom supstratu razvio se onaj sloj zemljine
kore, kojii nas interesira, jer se ti njemu ukorjenjuju biljke. Objekti, na kojima je
vršeno pošumljavanje jesu rastvorbe raznih sihkata, u manjoj mjeri krećnjak, a na
nižim mjestima nalaze se jezerski sedimenti (pjeskuše i pjeskovite gline). Ova zemljišta
su obično slabo rastresita i porozna, vodeni kapacitet je malen i uslijed toga su
ta zemljišta dosta aridna. Zemljišta, na kojima je rađeno, imadu gornji sloj 30—4o cm.
lako obradiv ali vrlo siromašan, dočim dublje dolazi scementirani pijesak do tvrdoće
krede. Potonji sloj teško propušta korjen biljke. To se jasno očituje kod sadnica bagrema,
koje imaju jaku i duboko puštaju žilu srčanlcu, ako zato imaju mogućnosti. Na ovom
zemijištu ne može žila srčanica da prodire u dubinu, te se formira korjen tanjurastog
obHka, a sadnica tjera male postrane izbojke, vršni jzbojak skoro izostaje pa se
sadnica formira kao zakržljali grm.
Dosadašnji positivni radovi počev od oslobođenja do godine 1929. vrlo su maleni
i neznatni. Uslijed malog broja stručnog osoblja pri Direkciji Suma nije se imao
676