Å UMARSKI LIST 11/1931

Po ] hektaru sadilo se 2.500 sadnica iia boljim terenima, a na lošim 1.2fKi sudnica.
Kod potouKh je bila jača obradba zemljišta i jače sadnice, da bi se iispieh što
bolje osigurao,
Svedeno na novčani efekat jednaki sn troškovi po liektaru uspjelih kultura, gdjo
je sađeno na 2 metra razmaka i onde, gdje je sadeno na 3 metra razmaka. Troškovi
po sadnici kretali su se od 0;^1 din. do 3.— dinara. Najmanji su troškovi bili u području
šumskih uprava Vranje i Lcskovac na području predratne Srbije, jrdjc su prilike
za rad daleko povollnije.
Banska Uprava radila je na 61 objektu sa ukupnom površinom od 258 hektara
a posađeno je 625.(2186 sadnica sa ukupnim troškom od 8a4.000.— dinara iK З.Пб.
dinara .po hektaru. Najviše je zasađeno bagrema oko 50%, zatim amerikanskog i crnog
jasena, crnog bora, gledičije, belok^ duda, javora (acer nei-undo), alepskosr bora, шо~
like, pitomog kestena i oraha. Kulture su uspjele od 50'—100^% a najbolje bagrem te
crni i amerikanski Jasen, pak glediičija i bijeli dud, zatim crni bor, javor, a najslabije
alepski bon
Ogledna polja na pošumljenim površinama pokazala su, da je bagrem i amerikanski
jasen imao prosječan uspjeh sa m% a ostale vrste sadnica manje, alepski bor
najslabiji uspjeh. Razlog neuspjehu ležao je u tom, što nije bilo dovoljno iskustva u
rukovanju alepskim borom. Tokom pregleda kultura opazilo se je, da su uspjeli oni
primerci, koji su kao jednogodišnje sadnice zasađene, a imale su postrane izbojke. U
većem broju uspjeli su oni primjerci, koji su imali manji transport, naime, koji su
zasađeni na objektima u blizini rasadnika. Ostale sadnice alepskog bora dvogodišnje,
pikirane i nepiikirane nisu pokazale uspjeha. Može se zaključiti, da se alepskim borom
može pošumljavati samo kao jednogodišnjim neplkiranim sadnicama, koje su u rasadniku
na rijetko uzgojene pa ionaju postrane izbojko. Ne podnosi daleki transport, vrlo je osjetljiv
na vađenje i prenos. Za ova naša opažanja našli smo potvrdu kod profesora
F1 a h a u 11 a, pa će se na temelju gornjeg zapažanja provesti pošumljavanje sa alepskim
borom u jesenskoj kampanji rada, i to specijalno u donjem Povardarju. gdje
imade' uslova za uspjeh.
Na svakoj pošumljenoj površini osnovana su ogledna polja do veličine od 0.5
hektara, koja su nam služila za oglede, u pogledu izbora, vrsti, starosti, njege I uzgoja
sadnica.
Na rezultate nakon registracije oglednih polja' u pogledu izbora vrsti sadnica,
načina uzgoja i njege kultura, osvrnuti ču se posebno u kojem od narednih brojeva
Šumarskog lista.
Nakon provedenih pošumljavanja ograđene su zašumljene površine bodljikavom
žicom za zaštitu protiv ošteta stoke i ljudi. Ograde izvađala je Banska Uprava u vlastitoj
režiji a negdje i opštine, kojim/a su pošumljeni objekti predani na čuvanje.
Kulture se njeguju kroz dvije godine time, što su na teškim terenima prasene
(okopavane) i čišćene od korova dva puta i to prvi puta u prvoj polovici maja, a
drugi puta početkom juna, a na lakšim terenima po jedan put i to koncem mjeseca
maja. Prašenje lima svrhu, da se razruše sitni kapilari, koji se obrazuju poslije kiše
na skorenoj površini zemlje. Kako je poznato, ovi kapilari čim su finiji, to jače sišu
vlagu iz zemlje, koja je preko potrebna sadnici. Okopavanjem sačuva se vlaga u
zemlji, koju sadnica postepeno koristi i održava se u vrijeme, kada nema oborina.
Ogledi su pokazali veliku razliku između prašenih i neprašenih sadnica. Prašene su
sadnice jače, krepče, i zdravije, te se veći postotak i održao nego neprašenih, premda
su imale ostale uvjete potpuno iste.
Čišćenje od korova vrši se tamo, gdje isti bujno uspjeva, a čišćenje je potrebno
radi toga, što korov preraste, zasjenjujc i uguši sadnicu, oduzima joj hranu i vlagu,
a u mjesecu julu sunce osuši korov pa sadnica bude naglo izložena jakoj insolaciii
579