Trauma glave - Hrvatska komora medicinskih sestara
Trauma glave - Hrvatska komora medicinskih sestara
Trauma glave - Hrvatska komora medicinskih sestara
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
STRUČNI RADOVI<br />
Kraniocerebralne ozljede<br />
mr. sc. Ivan Dubroja, dr med., spec. neurolog<br />
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju<br />
Krapinske Toplice<br />
Gajeva 2, 49217 Krapinske Toplice ivan.dubroja@krapinske-toplice.t.com.hr<br />
Kraniocerebralne ozljede obuhvaćaju<br />
širok raspon najrazličitijih ozljeda struktura<br />
<strong>glave</strong>, pri čemu su često vidljive<br />
ozljede obrnuto proporcionalne ozljedama<br />
endokranijskih struktura (mozga,<br />
mozgovnih ovojnica, kranijskih živaca ili<br />
krvnih žila).<br />
Kraniocerebralne ozljede jedan su od<br />
vodećih javno zdravstvenih problema u<br />
svijetu. <strong>Trauma</strong> <strong>glave</strong> vodeći je uzrok<br />
smrti u osoba do 40-ih godina života,<br />
osobito u mlađih od 25 godina. Vodeći<br />
uzrok kraniocerebralnih ozljeda su prometne<br />
nesreće, potom padovi, sportske<br />
ozljede i ozljede vatrenim oružjem.<br />
Preživjeli nakon traumatske ozljede<br />
mozga često imaju značajne kognitivne<br />
smetnje, smetnje ponašanja i komunikacije,<br />
a kod nekih se razviju i kronične<br />
komplikacije, kao epilepsija.<br />
Ekonomski aspekti neurotraumatizma<br />
su golemi: u USA direktni i indirektni<br />
troškovi svih kraniocerebralnih ozljeda<br />
godišnje iznose oko 56 milijardi dolara.<br />
Kraniocerebralne ozljede predstavljaju<br />
11,6% svih ozljeda u Hrvatskoj (Hrvatski<br />
zdravstveno-statistički ljetopis za<br />
1997. god.). Izvanbolnička smrtnost je<br />
oko 17/100 000 stanovnika, a bolnička<br />
oko 6/100 000 bolesnika (svi stupnjevi<br />
ozljeda). Smrtnost kod teških kraniocerebralnih<br />
ozljeda iznosi oko 27-33%.<br />
Računa se da oko 8000 osoba na 1 milijun<br />
stanovnika godišnje doživi kraniocerebralnu<br />
ozljedu (svi stupnjevi ozljeda),<br />
od čega oko polovica zahtijeva bolničku<br />
obradu. Od tog broja oko 5% treba medicinsku<br />
rehabilitaciju i skrb. Tako dobivamo<br />
približan broj od oko 40.000 ozljeda<br />
<strong>glave</strong> godišnje u Hrvatskoj, od čega<br />
oko 20.000 ozlijeđenih zatraži liječničku<br />
pomoć, a oko 1000 ima potrebu za rehabilitacijom,<br />
bilo bolničkom, bilo ambulantnom.<br />
Vrste kraniocerebralnih ozljeda<br />
Klasifikacija kraniocerebralnih ozljeda<br />
ovisi o kriteriju za klasifikaciju.<br />
Prema kriteriju očuvanosti kože i sluznica<br />
viscerokranija razlikuju se zatvorene i<br />
otvorene kraniocerebralne ozljede.<br />
Prema kriteriju očuvanosti integriteta<br />
tvrde moždane ovojnice (dure) razikujemo<br />
penetrantne (probojne) i nepenetrantne<br />
(neprobojne) kraniocerebralne<br />
ozljede.<br />
Prema okolnostima ozljeđivanja razlikuju<br />
se mirnodopske i ratne kraniocerebralne<br />
ozljede, te nadalje prometne, ozljede<br />
na radu, sportske ozljede, itd...<br />
Prema distribuciji ozljeda razlikujemo fokalne,<br />
difuzne, ili kombinirane kraniocerebralne<br />
ozljede. Potres mozga predstavlja<br />
blagu, difuznu ozljedu mozga, kontuzija<br />
mozga je primjer fokalne (žarišne)<br />
ozljede.<br />
Kraniocerebralne ozljede nadalje mogu<br />
biti izolirane ili udružene s ozljedama<br />
drugih dijelova tijela ili organa.<br />
Patofiziološki, razlikujemo primarne<br />
ozljede, koje nastaju za vrijeme<br />
ozljeđivanja, i sekundarne ozljede,<br />
koje nastaju nakon ozljeđivanja, zbog<br />
poremećaja krvnog optoka, otoka, krva-<br />
20<br />
PLAVI FOKUS
Change language