Požeške gore - Hrvatske šume

ekologija i zaštita
PROMJENA KLIME, ONEČIŠĆENJA, ZABRANA PESTICIDA
Integriranom
Mr. sc. Boris Liović
zaštitom oponašati
prirodu
Piše: I. Tomić
Foto: I. Tomić, B. Liović
Šumsko drveće svakodnevno je izloženo napadajima
različitih biljnih bolesti i štetnika te djelovanju
pojedinih klimatskih činitelja, posebice
visokih temperatura i suše. Uz sveprisutna i česta
onečišćenja zraka i vode, navedeni biotski i abiotski
činitelji smatraju se najvažnijim uzročnicima odumiranja
šuma. Njihov utjecaj naročito do izražaja dolazi
u današnje vrijeme, kada su klimatske promjene sve
značajnije, vitalitet šuma smanjen te poremećena ravnoteža
unutar šumskih sastojina. Globalna promjena
klime i zatopljenje, kojemu je uzročnik čovjekov utjecaj
na povećanje stakleničkih plinova, negativno djeluju na
šumski ekosustav. U takvim je uvjetima znatno olakšano
rasprostranjenje štetočinja te njihovo naseljavanje
na biljku domaćina.
Klimatske promjene i jači napad štetočinja - Na
predavanju o ekološki prihvatljivim zaštitnim sredstvima
i metodama u šumarstvu, mr. sc. Boris Liović je u
uvodnome izlaganju u Hrvatskom šumarskom institutu
u Jastrebarskom naglasio kako ništa ne ukazuje na popravljanje
klime i smanjenje onečišćenja. Dapače, trend
je kod oba procesa još uvijek intenzivan te se može očekivati
daljnje slabljenje šuma i još jači napad, osobito
sekundarnih štetočinja. Primjena (aplikacija) pesticida
je kurativna mjera koju se sredinom prošloga stoljeća
držalo presudnim ”utjecajem sa strane”, barem za šumske
štetnike koji će šumi vratiti izgubljenu vitalnost.
Tako je prvi naširoko korišten insekticid bio DDT, kojega
se uporaba u Hrvatskoj protegla do kraja 70-ih. No, zabranjena
je ili ograničena njegova uporaba još davne
1972. godine, jer se došlo do spoznaje da osim visoke
djelotvornosti ima mutagena i teratogena svojstva te je
dugotrajno perzistentan u tlu. Uporabom ovog insekticida
prije tridesetak godina moglo je doći do globalnog
ekološkoga rasapa.
U želji da se optimizira uporaba pesticida u ekološkom,
ekonomskom i socijalnom smislu, pristupilo se
razvoju “nove” strategije- integriranoj ili integralnoj,
odnosno cjelovitoj zaštiti šuma. To je sustav u sklopu
kojega čovjek oponaša prirodu te tijekom kontrole gustoće,
odnosno brojnosti štetočinja, prije svega nastoji
podupirati postojeće i unositi nove prirodne činitelje
povećane smrtnosti. Pritom pesticidi nisu isključeni, ali
se zbog mogućeg vrlo negativnog utjecaja na popula-
ciju predatora i parazitoida primjenjuju kao krajnja mjera.
Naime, prednost se daje mehaničkim mjerama te
biološkim i drugim ekološki prihvatljivim pripravcima i
metodama. - naglašava B. Liović.
Hrastova pepelnica najveće štete načini na poniku i pomlatku
Prednost biološkim metodama - Vijeće za
upravljanje šumama (FSC) osnovano je 1993. godine i
od tada je putem ovlaštenih tvrtki izdalo 450 pismenih
isprava (certifikata) u 56 zemalja. Certifikat je potvrda
da se šumom upravlja na način da se poštuju sociološke,
ekonomske, ekološke, duhovne i kulturne potrebe
sadašnjih i budućih generacija. Za primjenu pesticida
u šumarstvu postoje FSC-principi i kriteriji. Tako kriterij
6.6 navodi da će se sustav upravljanja razvijati i
uvoditi ekološki prihvatljive nekemijske metode kontrole
štetočinja i težiti izbjegavanju uporabe pesticida.
Zabranjeni su pesticidi s liste Svjetske zdravstvene
organizacije(WHO) tipa 1A i 1B te klorirani(Cl) ugljikovodici,
pesticidi koji su otrovni, trajno se zadržavaju
(perzistentni) ili oni kojih se metaboliti nakupljaju u
hranidbenom lancu te ostaju biološki aktivni. Ako se
pesticidi upotrebljavaju, mora se osigurati odgovara-
Integrirana zaštita
šuma treba
postati osnovni
sustav temeljen
na prevenciji i
uporabi bioloških
metoda kontrole
štetočinja,
ispred kemijskih
pesticida i
umjetnih gnojiva
BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011. HRVATSKE ŠUME 11