You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
povijest<br />
Pletene košare<br />
Tužna vrba<br />
otopini sode. Tako dobivena vlakna ispirala<br />
su se u vodi, sušila i bjelila. Korištena su kao<br />
materijal za pletenje konopa, za vezenje na<br />
odjevnim predmetima, za čišćenje i sl.<br />
U Češkoj se koristila kao prostirka, ali<br />
i kao gnoj kojim su se đubrili vrbici. U Poljskoj<br />
su se od nje radili odnosno pleli opanci<br />
(vrsta obuće).<br />
Već u vrijeme tarog Egipta, Grčke i<br />
Rima ekstrakti vrbine kore, koji su uz ostalo<br />
bogati salicilima, koristili su se za liječenje.<br />
U 18. i 19. stoljeću niz lijekova na bazi salicilne<br />
kiseline davao se pacijentima u liječenju<br />
raznih krvarenja, malarije, proljeva i sl.<br />
Općenito, vrbe ima svuda oko nas,<br />
od nizina do visokih planina, na relativno<br />
suhim šljunkovitim padinama, ali i u blizini<br />
močvara. Dobro podnose i veliku količinu<br />
vlage u tlu, a neke vrste dosta su otporne<br />
i na sušu.<br />
Zbog svega <strong>gore</strong> spomenutog u nekim<br />
europskim zemljama koristi se i u<br />
lovstvu u stvaranju zaklona za divljač, ali<br />
i za prehranu. Kao pogodne brstno - ogrizne<br />
vrste sa slatkim listovima i korom koju<br />
divljač voli, autor prof. Julius Valtynisa sa<br />
Šumarskog fakulteta u Zvolenu (Slovačka)-<br />
(izvor Šumarski list 1998.) navodi: bijelu<br />
vrbu, bademastu vrbu, ranu vrbu, laponsku<br />
vrbu. Brst i ogriz vrba znakovit je i zbog<br />
samog rasta i opstanka nasada grmastih<br />
vrba. Kako divljač ogriza vrbe nepravilno,<br />
na taj način može zamijeniti rezidbu šiblja i<br />
pojačati intenzitet njihovog rasta.<br />
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća<br />
u nekim europskim zemljama (poput<br />
Skandinavije) započeli su sa istraživanjima<br />
mogućnosti proizvodnje biomase u kulturama<br />
i plantažama. Za to su vrlo pogodne<br />
brzorastuće vrste drveća, između ostalog<br />
i vrba. Ovakav način proizvodnje biomase<br />
šumskih vrsta poznat je pod nazivom<br />
„kultura kratkih ophodnji“. Naziv je to za<br />
termin koji obuhvaća šumarsku djelatnost<br />
kao specifični način uzgajanja drveća u<br />
pravilnom rasporedu na kultiviranom tlu,<br />
sličniji je uzgajanju kultura nego li klasičnom<br />
šumarstvu. I u našoj zemlji, kao najveći<br />
mogući potencijal proizvodnje biomase<br />
u kratkim ophodnjama testirani su klonovi<br />
vrbe na područjima Šumarija Čakovec,<br />
Darda, Čazma... Za razliku od naše zemlje u<br />
nekim zemljama Europe ( kao u Švedskoj),<br />
ali i šire ( SAD), već se naveliko koriste brzorastuće<br />
vrste stabala pa i vrba za proizvodnju<br />
biomase u komercijalne svrhe.<br />
Vrba je jedna od važnijih medonosnih<br />
biljaka, ali i ukras brojnih okućnica,<br />
parkova, gradskih ulica. Posebno je poželjna<br />
za sadnju u gradovima, jer je otporna na<br />
štetne plinove i zagađenja. Vrba je korisna<br />
i za gnojenje tla, njome se tla zaštićuju od<br />
erozije, ali se dobiva i ugljen za crtanje.<br />
Za dobivanje kore<br />
podizali su se<br />
vrbici koji su se<br />
uzgajali u ophodnji<br />
od 4 do 5 godina.<br />
Jedan ha vrbika „<br />
davao je“ od 5 do 7<br />
tona vrbovih šiba<br />
godišnje, odnosno<br />
1 do 1,5 t kore<br />
BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011. HRVATSKE ŠUME 31
Change language