Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BALNI FORUM MODELNIH ŠUMA 2011.<br />
j, upravljanje<br />
udjelovanje javnosti<br />
arstva u budućnosti<br />
Nove modelne <strong>šume</strong> primljene u članstvo<br />
Međunarodne mreže<br />
či ono koje štiti zajednice koje žive unutar <strong>šume</strong> ili su vezane za šumu,<br />
znači i racionalno korištenje resursa, ali znači i komercijalizacija ekoloških<br />
usluga koje nam <strong>šume</strong> pružaju. Šume su danas sve više prisutne<br />
na političkoj agendi jer svjesni smo da samo uz pomoć šumskih ekosustava<br />
možemo pobijediti najveće probleme današnjice - klimatske<br />
promjene i povećanje CO2 u atmosferi, povećanje broja stanovništva,<br />
zatim energetsku krizu i potrebu za resursima pitke vode i obnovljivim<br />
izvorima energije. Najprije ruralni razvoj, a zatim pronalaženje odgovarajućeg<br />
modela za upravljanje krajolikom i sudjelovanje javnosti,<br />
glavni su odgovori na izazove šumarstva u budućnosti. Znamo da u Hrvatskoj<br />
imamo certificirane sve državne <strong>šume</strong>, ali što je sa privatnim šumama<br />
i zašto nema sudjelovanja javnosti u kreiranju programa korištenja<br />
prirodnih resursa u krajevima gdje rade i žive? Budućnost održivog<br />
upravljanja je upravo u tome; u modelima sudioničkog upravljanja u<br />
kojima lokalne zajednice postaju ključni element. Dakle, potreban je<br />
novi okvir ili zakon koji će osigurati održivo upravljanje krajolika, ali ako<br />
u njemu nema sudjelovanja i podrške javnosti, takav je okvir nezadovoljavajući.<br />
Otuda i glavni moto UN-ove Međunarodne godine šuma<br />
koji glasi: „Forests for people“ ili „Šume ljudima“. Takvih modela ima<br />
nekolicina, a jedan od<br />
Ispravka!<br />
U prošlom broju potkrala nam se jedna<br />
greška. Naime, u tekstu pod naslovom<br />
Kako valorizirati posebnost mediteranskih<br />
šuma, u uvodnom dijelu među organizatorima<br />
Tjedna mediteranskih šuma<br />
napisali smo Hrvatski šumarski institut<br />
za Mediteran, što je krivo. Jedan od organizatora<br />
je Europski šumarski institut<br />
za Mediteran pa ovim putem molimo<br />
čitateljstvo da prihvati našu ispriku.<br />
najraširenijih jesu modelne<br />
<strong>šume</strong>.<br />
Još 90-ih godina<br />
prve su modelne<br />
<strong>šume</strong> nastale u Kanadi,<br />
upravo kao odgovor<br />
na rješavanje<br />
sukoba u upravljanju<br />
krajolikom, između<br />
šumarskih službi i<br />
stanovnika <strong>šume</strong> ili<br />
zaštite prirode i lokalnih<br />
proizvođača.<br />
Nakon toga, iz Kanadske mreže modelnih šuma inicijativa se proširila<br />
najprije na Latinsku Ameriku pa na Aziju i Afriku. Danas imamo mreže<br />
modelnih šuma na svim kontinentima.<br />
Problemi su globalni i kad gledamo na krajolik iz globalne perspektive,<br />
sve važnije je imati tržišno orijentiranu produkciju šumskih<br />
proizvoda i ekonomske dobrobiti, ne samo od drva, nego od šuma<br />
u cjelini. Zato će se Međunarodna mreža modelnih šuma u svom<br />
programu 2011. do 2014. naročito baviti razvojem zajednica i mogućnostima<br />
komercijalizacije proizvoda dobivenih na područjima<br />
modelnih šuma.<br />
Nadalje, želi se procijeniti koliko <strong>šume</strong> zapravo utječu na zaustavljanje<br />
klimatskih promjena i kakva je percepcija javnosti o<br />
tome, ali i istražiti koliko korištenje dobara i usluga od <strong>šume</strong> doprinosi<br />
održivosti zajednica. No, najvažnije za razvoj modelnih šuma<br />
u svijetu je nadograđivati postojeće dobre prakse u upravljanju<br />
krajolikom sa novim saznanjima i razmjenjivati ih sa drugim modelnim<br />
šumama.<br />
Globalni forum bio je mjesto vrlo bogatih susreta i razmjene.<br />
Predsjednik Afričke mreže modelnih šuma Chimere Diaw ističe da<br />
modelne <strong>šume</strong> pružaju okvir za pregovaranje i razrješavanje sukoba,<br />
organiziranje i zajedničko planiranje. Isto je takvo i kanadsko iskustvo,<br />
a predsjednik Mediteranske mreže Miguel Segur naglašava posebnost<br />
mediteranskih ekosustava i potreba. Mediteranska mreže modelnih<br />
šuma osnovana je 2009. U Europi danas imamo dvije modelne <strong>šume</strong><br />
u Švedskoj, dok ih na Mediteranu postoje tri - modelna šuma Urbion u<br />
Španjolskoj, modelna šuma Ifrane u Maroku te Yalova u Turskoj. Slijedeće<br />
će godine 8 novih modelnih šuma prijaviti svoje članstvo Mediteranskoj<br />
mreži i to modelne <strong>šume</strong> iz Istre, Sardinije, Provanse, Korzike,<br />
Murcie i Castille te dvije modelne <strong>šume</strong> iz Grčke.<br />
U Istri je područje modelne <strong>šume</strong> doseglo svojih 100 000 hektara<br />
i zauzima cijeli sjeverni i centralni dio poluotoka. Glavne teme<br />
kojima će se baviti naša modelna šuma ne odskaču od tema koje su<br />
zajedničke i drugima, a to su valorizacija i komercijalizacija nedrvnih<br />
šumskih proizvoda i biomase, zaštita ugroženih ekosustava i razvoj<br />
ruralnog turizma.<br />
Modelna šuma u Istri bit će udruga koja će zajedno sa drugim modelnim<br />
šumama iz Europe sudjelovati na brojnim razvojnim projektima za upravljanje<br />
resursima i održivi razvoj. Glavni izazov je kako ekonomske, socijalne<br />
i kulturne interese<br />
uskladiti sa potrebama<br />
zaštite okoliša,<br />
čime se svakodnevno<br />
bave proizvođači,<br />
udruge, znanstvenici,<br />
javni dužnosnici,<br />
stručnjaci, poljoprivrednici<br />
i šumari<br />
koji rade u brojnim<br />
modelnim šumama<br />
širom svijeta.<br />
Kuća od drva- sjedište modelne <strong>šume</strong><br />
Urbion u regiji Castilla<br />
Piše ■ Foto<br />
Ana Fornažar, dipl. ing.šum<br />
Modelna šuma Risaralda iz Kolumbije<br />
BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011. HRVATSKE ŠUME 27
Change language