You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Uskrs<br />
RADOST USKRSNUĆA<br />
Pripremio: Josip Vuković<br />
Središnji sadržaj kršćanstva<br />
Kršćanska radost Uskrsnuća ima korijen u pozivu<br />
na spasenje po sudjelovanju i življenju u Božjem<br />
životu, što je Bog objavio u činu ljubavi predanja<br />
Jedinorođenca Sina svoga. Međutim, kako u Uskrsnoj<br />
poruci poručuje zagrebački kardinal Josip Bozanić, suvremeni<br />
čovjek često svoj život živi proturječno od<br />
povezanosti s Bogom. On uporno teži prema što većoj<br />
učinkovitosti ne bi li ostvario sve više. Ali, čim mu se<br />
učini da je bliži neposrednom cilju, osjeća nezadovoljstvo,<br />
jer nije utažio nutarnju žeđ, a nesposoban<br />
je živjeti otvoreno prema budućnosti. Kada ne postoji<br />
prihvaćena stvarnost čovjeka s njegovim početkom i s<br />
nadom u vječni život, javlja se strah pred budućnošću<br />
i zatvaranje prema otajstvu života. Upravo je to razlog<br />
starenja civilizacije. Nejasna polazišta o ljudskom životu<br />
i njegovu cilju dovode do sve manjeg nataliteta,<br />
a često se takve nazadne pojave pokušavaju prikazati<br />
kao napredak. I ta naizgled sociološka pitanja - tako<br />
bitna za svako ljudsko društvo - pokazuju svoju povezanost<br />
s pitanjem vjere.<br />
Znamo da vjera daje snagu u hodu života, ujedinjuje<br />
podijeljeno i liječi rane društva, izranjenog brojnim<br />
sukobima. Naša vjera ima svoju jezgru u događaju<br />
Kristova vazma: muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.<br />
Uskrsnuće je vrhunac Utjelovljenja i središnji sadržaj<br />
te vjere. Ako je živimo bez stvarnosti tog Kristova<br />
Uskrsnuća, vjera je isprazna i uzaludna. Kršćanska je<br />
novost u tomu da je Isus, dragovoljno umrijevši na<br />
križu, uništio smrt i vratio ljudima život. Krist je pobjedom<br />
nad grijehom i smrću ispunio obećanje Starog<br />
zavjeta, a svojim čovještvom, kao Božji Sin, živi u slavi<br />
i kod Oca se zauzima za nas. Baš zbog toga što taj<br />
dogođaj zahvaća cijelu ljudsku povijest i svakog pojedinca,<br />
u stanju je mijenjati ljudske živote.<br />
Isusov nauk<br />
Smatra se da je Isus najveći među svim velikanima<br />
povijesti. Bijaše tesar, prihvativši ljudski rad. Cijenio<br />
je prijateljstvo, ljubio svoj židovski, ali i sve narode.<br />
Mnogo se molio i naučio ljude vječnu molitvu - Oče<br />
naš. Pozvao je svoje učenike da uzmu svoj križ i da<br />
ga slijede, jer ih je želio pridružiti svojoj otkupiteljskoj<br />
žrtvi. Isus je žrtvom na križu otkupio ljude na jedinstven<br />
način i obećao da će biti uvijek prisutan... u sve<br />
dane do svršetka svijeta!<br />
U svom javnom djelovanju i propovijedanju Isus je<br />
naviještao kraljevstvo Božje. U taj je pojam Starog<br />
zavjeta unio nove sadržaje, jer nije više riječ o iščekivanju<br />
ovozemaljskog kraljevstva, već duhovnoga.<br />
Starozavjetnom je legalizmu suprotstavio unutarnji<br />
stav i čistoću srca, a religiji zatvorenoj u etničke granice<br />
univerzalnost Evanđelja i ljubav prema bližnjemu...<br />
Isus sve poziva na obraćenje, pa i najveće grješnike,<br />
koje drugi izbjegavaju. Suprotstavlja se nasilju<br />
i osveti, poziva na oproštenje i milosrđe. Isus nije<br />
ništa napisao, a njegovu su poruku (Evanđelje) poslije<br />
zabilježili njegovi učenici, apostoli i evanđelisti, u<br />
Novom zavjetu. Ondje je Isus prikazan i kao začetnik<br />
novog poimanja Boga (Sveto Trojstvo), utemeljitelj<br />
Crkve (Dvanaest apostola). Svećenicima je dao udjel<br />
u svojoj vlasti, da poučavaju, odrješuju od grijeha te<br />
izgrađuju i upravljaju crkvom. Isus je, osobito prema<br />
Pavlovim poslanicama Glava Crkve, a čitava zajednica<br />
vjernika njegovo Tijelo.<br />
Povijesni okvir<br />
Isus je ime povijesnog Isusa iz Nazareta, a vjeroispovjedni<br />
naslov Krist, prema grčkom Hristos - Pomazanik,<br />
aramejski Mešija, odnosno Mesija, s vremenom je postao<br />
drugom sastavnicom imena, odnosno Isus Krist.<br />
Glavna su vrela o povijesnom Isusu novozavjetni spisi,<br />
evanđela i poslanice, a od nekršćanskih antičkih<br />
izvora Tacit, Plinije Mlađi, Josip Flavije i Talmud. Rimski<br />
povjesničar Tacit u svojim Analima spominje Isusa i<br />
navodi da je prema nalogu Poncija Pilata raspet na<br />
križ. O Isusu govori i Kuran, islamsko biblijsko djelo.<br />
Povjesničari osnovnim povijesnim metodama rekonstruiraju<br />
Isusov život. Neki razlikuju povijesnu osobu<br />
Isusa od teološkog poimanja Isusa, a neki to objedinjuju.<br />
Glavni izvor informacija Isusova života i učenja<br />
biblijska su Evanđelja po Luki, Mateju, Marku i Ivanu.<br />
Povjesničari potvrđuju povijesno postojanje Isusa i<br />
većina ga smatra propovjednikom i vođom religijskog<br />
pokreta, koji je nastao unutar Židovstva. Prema<br />
Bibliji, Isusa je krstio Ivan Krstitelj na rijeci Jordan. Sin<br />
Božji Isus Krist, dramom svog života, smrću i uskrsnućem,<br />
jedinstveni je osnivač i arhitekt vjere, nazvane<br />
kršćanstvo po njegovu imenu i djelu. Uskrsnuće je<br />
planetarna radost i istina, Božji misterij pobjede nad<br />
iskonskim grijehom, pobjeda nad smrću.<br />
Fotozapažaj<br />
Pisanice za<br />
promociju Kaštela<br />
Ako vas put nanese u kaštelanski kraj, otiđite do sućuračke rive. Na<br />
njoj su se, prvi put, prigodom ovogodišnjih uskršnjih blagdana započele<br />
postavljati pisanice na kojima će, tijekom budućih uskrsa, svoj<br />
autorski potpis ostaviti svi poznatiji slikari i kipari grada Kaštela.<br />
Zamisao je to jedne umjetničke ženske duše, a ostvarila se kao projekt<br />
nazvan Kaštelanske pisanice, kojemu su potporu dali i gradski<br />
oci, ali prvenstveno Turistička zajednica Grada.<br />
U projektu za promociju tog područja, zamišljeno je da će se buduće<br />
pisanice (sada su postavljene tek prve dvije), kao svojevrsna<br />
slikarsko-kiparska atrakcija postavljati na više važnih gradskih lokacija<br />
pa ih se može očekivati u svakom od sedam Kaštela. Ove prve<br />
dvije izradio je u svom ateljeu kipar Ivo Đuka, a nakon postavljanja<br />
na rivi oslikale su ih vrijedne ruke lokalnih majstora. V. Garber<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>266</strong> (306), TRAVANJ <strong>2013.</strong> 51
Change language